You are on page 1of 24

ivotni periodi

- Od ro enja do 1 godine - Od 1 do 3 godine - Od 3 do 6 godina - Od 6 do 12 godina - Od 12 do 18 godina - Od 18 do 40 godina - Od 40 do 65 godina - Od 65 godina Opi ite potrebe, interesovanja, te nje po jedne osobe koju poznajete iz svakog perioda razvoja

Eriksonova teorija psihosocijalnog razvoja

U Eriksonovoj teoriji integrisana je psihoanaliti ka misao sa uvidima iz drugih nau nih polja kao to su kulturna antropologija, socijalna psihologija, razvoj deteta, ge talt psihologija, knji evnost, umetnost i prou avanje istorijskih li nosti (Maier, Three theories of child development)

(1902-1994)

Na po etku karijere bio je nastavnik umetnosti. Stekao je obuku iz Montesori metode i psihoanaliti ku edukaciju kod Ane Frojd. Prvi radovi su se odnosili na primenu psihoanalize u obrazovanju.

Dok Frojd odgovara na skrupule i tenzije dru tva nastale usled tehnolo kog napretka i strogih seksualnih zabrana, Erikson se usredsre uje na izazov i dileme svog vremena socijalne promene koje donose sa sobom otu enje.

Eriksonova teorija i Frojdova psihoanaliti ka teorija


- Erikson ne stavlja naglasak na Id, ve na Ego, mada prihvata nesvesnu motivaciju. U opisu faza razvoja Erikson manje nagla ava njihove bioseksualne implikacije. David Rappaport Eriksonovu teoriju naziva teorijom realnih odnosa.

- Erikson posmatra individuu u njenom odnosu sa roditeljima u kontekstu porodice, ireg socijalnog okru enja i istorijsko-kulturnog nasle a. Ne mo emo razdvojiti li ni rast i promene u zajednici, niti mo emo razdvojiti... krize identiteta i u ivotu individue i savremene krize istorijskog razvoja, jer se ova dva procesa me usobno odre uju i istinski su relativni jedan u odnosu na drugi. (Erikson)

- Dok Frojd nagla ava dru tvenu osudu pojedinca ukoliko se prepusti uro enim te njama, Eriskon polazi od optimisti ne premise da svaka li na i dru tvena kriza sadr i komponente koje doprinose rastu. Dok je Frojd posvetio studije prou avanju porekla patolo kog razvoja, Erikson naglasak stavlja na mogu nost uspe nog razre enja razvojnih kriza. Malo je onoga to ne mo e biti naknadno izle eno, a mnogo je onoga to se mo e preduprediti (Erikson)

Pristup izgradnji teorije


Erikson koristi psihoanaliti ku metodu za prikupljanje podataka. Pri tome, posebnu pa nju pridaje signalima nesvesnog i predsvesnog materijala koji se otkrivaju u razgovoru i igri. Psihoanaliza, prema Eriksonu, zasniva se na razumevanju individualnih navika koje su idiosinkrati ne i koje postaju nezvani ni putevi otvorena o aranost ili tajna briga osobe u tokom svakodnevnog ivota.

Epigeneti ki zakon
Ra enje je diferencijacija na osnovu unapred postavljenog plana tokom sleda kriti nih perioda. U razvoju li nosti, zajedni ki je zadatak Ega i socijalnih procesa da odr e neizbe an kontinuitet koji premo uje neizbe ni diskontinuitet izme u svih stadijuma.

Ljudsko bi e je, dakle, u svakom trenutku, organizam, ego i lan dru tva i uklju eno je u sva tri procesa organizacije Erikson nagla ava kreativnu i adaptivnu snagu individue i po tuje jedinstvu sposobnost svake individue da stvori vlastiti na in ivota. On ljudsko pona anje vidi ni kao dobro ni kao lo e, ve svaki ovek poseduje mogu nost da ini i dobro i lo e. Ljudi nisu samo gori, ve su i bolji od onoga kakvi misle da jesu (Frojd)

Poreklo ljudskog pona anja


Erikson prihvata Frojdov model organizma koji je opremljen psihoseksualnom energijom. Ova energija, ili nagon, postoji od po etka ivota i ra a sve psiholo ke procese. Erikson, kao i Frojd, naziva ovaj sveobuhvatni nagon i motivacionu snagu libidom. Libido obuhvata dve dinami ki suprotstavljene te nje: nagon ivota, i napretlka i nagon vra anja na prethodno stanje, stanje manje kompleksnosti.

Razvojne faze
Prvih pet faza razvoja prema Eriksonovoj teoriji predstavljaju reformulaciju i pro irenje stadijuma psihoseksualnog razvoja prema teoriji Frojda. Razvojni stadijumi odslikavaju strukturu relevantnih socijalnih institucija. U svakoj fazi razvoja, individua se suo ava sa centralnim problemom, dilemom tog razvojnog perioda.

1.stadijum: Poverenje -nepoverenje


Naziv stadijuma: oralno-motorni Trajanje stadijuma: od ro enja do 1. godine Psihosocijalna kriza: poverenje --- nepoverenje Glavno pitanje: Da li je dru tvo pouzdano ili nije? Razvojni zadatak: dru tveno vezivanje; razvitak senzornih, perceptivnih i motornih funkcija Psihosocijalne vrline: nada, vera Maladaptacije i maligniteti: senzorna poreme enost (previ e poverenja) --- povu enost (previ e nepoverenja) Zna ajne veze: sa majkom: Odgovaraju i odnos majke prema potrebama i zahtevima tela i uma deteta dovodi do toga da dete saznaje jednom zauvek da mo e imati poverenja u nju, u sebe, i u svet

2.stadijum: Autonomija - stid i sumnja


Naziv stadijuma: analno-muskularni Trajanje stadijuma: od 1. do 3. godine Psihosocijalna kriza: autonomija --- stid i sumnja Glavno pitanje: Da li mi treba pomo drugih ili ne? Razvojni zadatak: kretanje; razvoj ma te; razvoj govora; samokontrola Psihosocijalne vrline: snaga volje, odlu nost Maladaptacije i maligniteti: impulsivnost (previ e autonomije) - kompulsivnost (previ e stida i sumnje) Zna ajne veze: sa oba roditelja Roditelj treba da daje detetu rastu u nezavisnost, u okviru granica relativne sigurnosti, a da odr i vrste zabrane u drugim oblastima. To e imati za posledicu ose aj tolerancije i samopouzdanja deteta.

Tre i stadijum (inicijativa - krivica)


Naziv stadijuma: genitalno-lokomotorni Trajanje stadijuma: od 3. do 6. godine Psihosocijalna kriza: inicijativa --- krivica Glavno pitanje: Koliko sam moralan? Razvojni zadatak: razre enje Edipovog kompleksa; rani razvoj moralnosti; razvoj samopo tovanja Psihosocijalne vrline: usmerenost ka izvr enju ciljeva, hrabrost Maladaptacije i maligniteti: bezobzirnost (previ e inicijative) - inhibiranost (previ e krivice) Zna ajne veze: sa u om porodicom Odnos roditelja i dece postaje triangularan, dete postaje nezavisan i aktivan, ako ne i kompetitivan partner.

etvrti stadijum (marljivost inferiornost)


Naziv stadijuma: latencija Trajanje stadijuma: od 6. do 12. godine Psihosocijalna kriza: marljivost --- inferiornost Glavno pitanje: Da li sam dobar u onom to radim? Razvojni zadatak: priajteljstvo; u enje ve tina; timska igra; samoprocenjivanje Psihosocijalne vrline: kompetentnost Maladaptacije i maligniteti: jednostrana virtuoznost (previ e marljivosti) - inertnost (previ e inferiornosti) Zna ajne veze: sa susedstvom i kolom

Peti stadijum (identitet - konfuzija identiteta)


Naziv stadijuma: adolescencija Trajanje stadijuma: od 12. do 18. godine Psihosocijalna kriza: identitet -konfuzija identiteta Glavno pitanje: ta je moj cilj u ivotu? Razvojni zadatak: telesno sazrevanje; emocionalni razvoj; pripadnost vr nja kim grupama; polni odnosi Psihosocijalne vrline: vernost, lojalnost Maladaptacije i maligniteti: fanatizam - neprihvatanje (konfuzija identiteta) Zna ajne veze: sa vr njacima, institucijama

esti stadijum (bliskost - izolacija)


Naziv stadijuma: mlado odraslo doba Trajanje stadijuma: od 18. do 40. godine Psihosocijalna kriza: bliskost - izolacija Razvojni zadatak: stabilne veze Psihosocijalne vrline: ljubav Maladaptacije i maligniteti: promiskuitetnost (previ e bliskosti) --okretanje sebi (previ e izolacije)

Sedmi stadijum (plodotvornost stagnacija, zaokupljenost sobom)


Naziv stadijuma: srednje odraslo doba Trajanje stadijuma: od 40. do 65. godine Psihosocijalna kriza: plodnotvornost - stagnacija Glavno pitanje: Da li u ikad uraditi ne to korisno? Razvojni zadatak: negovanje emotivne veze ili braka; upravljanje karijerom i doma instvom; roditeljstvo Psihosocijalne vrline: briga Maladaptacije i maligniteti: hiperekstenzija (previ e plodotvornosti) --- odbacivanje Zna ajne veze: sa uku anima i saradnicima

Osmi stadijum (integritet beznade nost)


Naziv stadijuma: staro doba Trajanje stadijuma: od 65. godine do smrti Psihosocijalna kriza: integritet- beznade nost Razvojni zadatak: unapre enje intelektualne snage; usmeravanje energije na nove stvari i radnje; promena ugla gledanja na smrt Psihosocijalne vrline: mudrost, razboritost Maladaptacije i maligniteti: sujeta (previ e mudrosti) --duboki o aj (previ e beznade nosti) Zna ajne veze: sa ove anstvom (eng. mankind) ili "svojom vrstom" (eng. "my kind)

Statusi razvoja identiteta


Marcia, Adams Statusi su kategorije koje odslikavaju napredak u razvoju identiteta Kriterijumi definisanja statusa: Istra ivanje alternativa, posve enost

Difuzija identiteta (odsustvo ili prisustvi istra ivanja, odsustvo posve enosti Prethodno zatvoreni identitet (odsustvo istra ivanja, prisustvo posve enosti) Moratorium ( istra ivanje u toku, posve enost prisutna ali nejasna, nestalna) Postignuti identitet (istra ivanje prisutno, posve enost prisutna)

OMEIS (Objective measure of ego identity statuses)


Ideolo ki Zanimanje Religija Politika Filozofski ivotni stil Interpersonalni Dru enje Zabavljanje Polne uloge Rekreacija i slobodno vreme

You might also like