Professional Documents
Culture Documents
- Od ro enja do 1 godine - Od 1 do 3 godine - Od 3 do 6 godina - Od 6 do 12 godina - Od 12 do 18 godina - Od 18 do 40 godina - Od 40 do 65 godina - Od 65 godina Opi ite potrebe, interesovanja, te nje po jedne osobe koju poznajete iz svakog perioda razvoja
U Eriksonovoj teoriji integrisana je psihoanaliti ka misao sa uvidima iz drugih nau nih polja kao to su kulturna antropologija, socijalna psihologija, razvoj deteta, ge talt psihologija, knji evnost, umetnost i prou avanje istorijskih li nosti (Maier, Three theories of child development)
(1902-1994)
Na po etku karijere bio je nastavnik umetnosti. Stekao je obuku iz Montesori metode i psihoanaliti ku edukaciju kod Ane Frojd. Prvi radovi su se odnosili na primenu psihoanalize u obrazovanju.
Dok Frojd odgovara na skrupule i tenzije dru tva nastale usled tehnolo kog napretka i strogih seksualnih zabrana, Erikson se usredsre uje na izazov i dileme svog vremena socijalne promene koje donose sa sobom otu enje.
- Erikson posmatra individuu u njenom odnosu sa roditeljima u kontekstu porodice, ireg socijalnog okru enja i istorijsko-kulturnog nasle a. Ne mo emo razdvojiti li ni rast i promene u zajednici, niti mo emo razdvojiti... krize identiteta i u ivotu individue i savremene krize istorijskog razvoja, jer se ova dva procesa me usobno odre uju i istinski su relativni jedan u odnosu na drugi. (Erikson)
- Dok Frojd nagla ava dru tvenu osudu pojedinca ukoliko se prepusti uro enim te njama, Eriskon polazi od optimisti ne premise da svaka li na i dru tvena kriza sadr i komponente koje doprinose rastu. Dok je Frojd posvetio studije prou avanju porekla patolo kog razvoja, Erikson naglasak stavlja na mogu nost uspe nog razre enja razvojnih kriza. Malo je onoga to ne mo e biti naknadno izle eno, a mnogo je onoga to se mo e preduprediti (Erikson)
Epigeneti ki zakon
Ra enje je diferencijacija na osnovu unapred postavljenog plana tokom sleda kriti nih perioda. U razvoju li nosti, zajedni ki je zadatak Ega i socijalnih procesa da odr e neizbe an kontinuitet koji premo uje neizbe ni diskontinuitet izme u svih stadijuma.
Ljudsko bi e je, dakle, u svakom trenutku, organizam, ego i lan dru tva i uklju eno je u sva tri procesa organizacije Erikson nagla ava kreativnu i adaptivnu snagu individue i po tuje jedinstvu sposobnost svake individue da stvori vlastiti na in ivota. On ljudsko pona anje vidi ni kao dobro ni kao lo e, ve svaki ovek poseduje mogu nost da ini i dobro i lo e. Ljudi nisu samo gori, ve su i bolji od onoga kakvi misle da jesu (Frojd)
Razvojne faze
Prvih pet faza razvoja prema Eriksonovoj teoriji predstavljaju reformulaciju i pro irenje stadijuma psihoseksualnog razvoja prema teoriji Frojda. Razvojni stadijumi odslikavaju strukturu relevantnih socijalnih institucija. U svakoj fazi razvoja, individua se suo ava sa centralnim problemom, dilemom tog razvojnog perioda.
Difuzija identiteta (odsustvo ili prisustvi istra ivanja, odsustvo posve enosti Prethodno zatvoreni identitet (odsustvo istra ivanja, prisustvo posve enosti) Moratorium ( istra ivanje u toku, posve enost prisutna ali nejasna, nestalna) Postignuti identitet (istra ivanje prisutno, posve enost prisutna)