UVID U NASTAVU

Pedagoško-instruktivni, savjetodavni i
nadzorni rad stručnih savjetnika

Uputstvo Oblici I
stručnim modaliteti
savjetnicima uvida u rad
nastavnika

Željko Potkonjak

1
 Nastava je jedinstven vaspitno-obrazovni proces (edukacija)
koji se odvija u 3 etape:

1. PLANIRANJE I 2. Realizacija 3. PRAĆENJE I

PROGRAMIRANJE /izvođenje/ VREDNOVANJE

nastavnik znanja

umijeća
P
R
navike
O N
G P
R razvoj
A P sposobnosti
M

sistem
UČENIK vrijednosti

PROCESI: PLANOVI: ZNAČAJNI ČINIOCI NASTVE: PRAĆENJE I

OCJENJIVANJE:

a) učenje a) globalni 1. Nastavna strategije (subjekti u nastavi) 1. Što mjerimo?

b) poučavanje b) operativni 2. Nastavna tehnologija (znanje, sposobnosti, …)
c) pripremanje 3. Didaktičke strane nastave 1. Kako mjerimo?
(spoznajna, psihološka, metodička, sociološka) a) opisno b) brojčano
1. Nastavni sistemi (tradicionalni, savremeni) 2
c) ocjenjivačka rešetka
2. Nastavni modeli
 Kvalitet nastave

• Briga o kvalitetu nastave treba biti prioritet svake

institucije koja se bavi obrazovanjem.

• Kvalitet dolazi iznutra, on se ne može nametnuti

samo vanjskom evaluacijom.

3
 Tri šira skupa indikatora
kvaliteta nastave:

1) Stručnost nastavnika (kompetencija)

2) Poznavanje i primjena metodičko-didaktičkih principa u

nastavi

3) Motivacija za nastavu i odnos prema učenicima

4
 Karakteristike kvalitetne nastave

Kako bismo mogli vrednovati kvalitet nastave

moramo odgovoriti na bar tri pitanja:

1. Koji je cilj nastave ?

2. Koji su indikatori kvalitetne nastave ?

3. Koji su kriterijumi za vrednovanje ?

5
 Karakteristike kvalitetne nastave
Izvori informacija
Nema nastave koja je dobra «sama za sebe».
Šta je dobra nastava? 4 pitanja s tim u vezi:
a) Za koga dobra nastava ?

b) Za koje predmete/sadržaje dobra ?

c) Za koje ciljeve dobra ?

d) Za šta korisna ?

6
Neke karakteristike kvalitetne nastave( 1):

1. JASNO STRUKTURISANJE NASTAVE

(procesa, ciljeva i sadržaja, uloga, demokratskih odnosa i
sloboda.)

2. VISOK UDIO STVARNOG VREMENA UČENJA

(zbog dobre organizacije vremena, tačnosti, podjele
organizacijskih poslova, dinamike toka aktivnosti)

3. POTSTICAJNA SREDINA/KlIMA ZA UČENJE

(zbog međusobnog poštovanja, pridržavanja pravila, preuzimanja
odgovornosti, pravednosti i brige)
7
 Neke karakteristike kvalitetne nastave(2):

4.PRIMJERENOST SADRŽAJA
(zbog razumljivosti, postavljenih zadataka, pouzdanosti tematskog
hoda, jasnoće i obaveznosti očekivanih rezultata)

5. KOMUNIKATIVNOST
(zbog učešća u planiranju, kulture dijaloga, rasprava o smislu
ucenja i povratnih informacija učenika)

6. RAZNOVRSNOST METODA
(bogatstvo tehnika motivacije, raznovrsnost obrazaca djelovanja,
varijabilnost oblika nastave i uravnoteženost metodickih
8
postupaka)
Neke karakteristike kvalitetne nastave(3):
7. INDIVIDUALNO POTSTICANJE
(zbog sloboda, strpljivosti i vremena, unutrašnje
diferencijacije i integracije, analize individualnih postignuća
u učenju i usklađenih planova potsticanja,posebnog
potsticanja učenika sa posebnim potrebama)

8. INTELIGENTNO VJEŽBANJE
(zbog osvješćivanja strategija učenja, primjerenih zadataka
za vježbu, ciljane pomoći, poticajnih okvirnih uslova za
ostvarivanje očekivanih ishoda učenja)

9
Neke karakteristike kvalitetne nastave(4):
9. JASNOĆA OČEKIVANIH POSTIGNUĆA
/ ISHODA UČENJA/
(zbog nastave zasnovane na smjernicama i obrazovnim
standardima iz NPP-a i prilagođene sposobnostima učenika, te
zbog efektnih povratnih informacija o napretku u učenju)

10. PRIPREMLJENA SREDINA/USLOVI

ZA NASTAVU I UČENJE
(zbog reda, funkcionalne opreme, i upotrebljivih nastavnih
sredstava i pomagala za učenje)

10
ŠTA BI DIREKTOR I PEDAGOG ŠKOLE
TREBALI PRATITI ?

1.Planiranje i pripremanje nastave

2. Efektnost organizacije i disciplinu odjeljnja
3. Stil nastavnika
4. Odnos nastavnika s učenicima
5. Nivo i kvalitet učeničkog znanja
6. Trajanje usvojenog znanja (pamćenje)

11
1. Planiranje i pripremanje nastave

 Ima li nastavnik pripremu usklađenu s mjesečnim planom rada?

 Pridaje li nastavnik u pripremanju nastave dovoljno pažnje različitom

nivou znanja i sposobnosti usvajanja nastavnih sadržaja?

 U kakvoj su vezi usvojeni sadržaji (trajno znanje) s planiranim

aktivnostima?

 Koje aktivnosti, izvore znanja i metode rada nastavnik planira da bi

dostigao postavljeni cilj?

 Kakva je i kolika planirana uloga nastavnika u izmjeni aktivnosti i

različitim oblicima rada?

 Kako je pripremljena učionica za planirani rad s učenicima?

12
2. Organizaciju odjeljenja i disciplinu

 Kako se organizuje i izvodi grupni rad u različitim aktivnostima?

 Na koji način se postiže motivisanost učenika za rad?

 Kako nastavnik izlaže pojedine sadržaje i kako se učenici koriste

različitim izvorima znanja?

 Kako učenici učestvuju u radu i usvajaju gradivo?

 Koji su dominantni oblici rada u nastavi?

 Kakva je radna disciplina i međusobna saradnja učenika i nastavnika?

13
3. Stil nastavnika

 Kako nastavnik izmjenjuje različite oblike rada, prilagođavajući ih potrebama

učenika?

 Koliko kreativnosti i istraživačke nastave koristi u svom radu?

 Koliko uspješno osposobljava učenike za saradnički rad i rad u malim

grupama?

 Kako se koristi stručnom i drugom literaturom u rješavanju problema?

 Kako potstiče i motiviše učenike, razvija zapažanje i razumijevanje, te

provjerava nivo znanja učenika?

 Kako odgovara na visoka očekivanja učenika, kako ih potstiče da rade ?

14
4. Odnos nastavnika s učenicima

 Kako nastavnik odgovara na individualne potrebe učenika?

 Kako komuniciraju učenik i nastavnik?

 Kakva je kontrola nastavnika nad odjeljenjem, manjim

grupama i individualno?

 Kako učenici reaguju na sugestije nastavnika, njegova uputstva

i zahtjeve?

 Na koji način nastavnik razgovara s učenicima i o učenicima?

15
5. Kvalitet i nivo učeničkog znanja

 Analizom usmenih i pismenih radova kroz koje se učenici

otkrivaju emocionalno, praktično i fizički.

 Posmatranjem timskog rada u kojem postoje povratne

informacije i međusobna podjela znanja.

 Kritički stav u vrednovanju učenikovih postignuća.

 Posmatranjem učenika u samostalnom radu.

 Napredak koji učenici iskažu mora biti mjerljiv u određenom vremenu.

 Ostaviti učenicima dovoljno vremena da razmisle o svom radu.

16
6. Trajanje usvojenog znanja

 Mjerljivo je širinom reprodukcije usvojenog znanja.

 Načinom na koji učenici planiraju svoj budući rad.

 Načinima rada koje koristi nastavnik da bi izgradio profil učenika s velikim

znanjem.

 Kako se učenici odnose prema ciljevima i programima učenje datim u NPP.

17
 PROVJERA POSTIGNUĆA UČENIKA U
KONTEKSTU UVIDA STRUČNOG SAVJETNIKA U
RAD NASTAVNIKA

Provjera postignuća učenika tokom uvida u rad nastavnika mora biti

provedena u cilju relevantne argumentacije zaključaka o kvalitetu
rada nastavnika kada metodično-sadržajna analiza utvrdi
nedostatke ili neusaglašenosti sa procjenama o radu nastavnika
koje su dali direkror ili pedagog na osnovu opservacije nastavnih
časova.

18
OSNOVNI CILJEVI

 Utvrditi nivo stečenih znanja, vještina i

kompetencija učenika iz nastavnih
predmeta/područja

 Utvrditi koliko su učenici osposobljeni za

samostalno rješavanje problema razmišljanjem i
smislenim učenjem.

19
VIŠESTRUKI CILJEVI

 Upoznavanje škola s postupkom standardizovnog

vanjskog vrednovanja obrazovnih postignuća iz
nastavnih predmeta/područja

 Prihvatanje rezultata vrednovanja kao smjernica u

poboljšanju kvalitete nastave.

20
21
 MODERNI MATEMATIČKI KURIKULUM
PODRŠKA I RAZVOJ UČENIČKOG
UVAŽAVANJE VLASTITOG MIŠLJENJA
INTERES I VIŠIH MISAONIH SPOSOBNOSTI
SAMOPOUZDANJE

RJEŠAVANJE
PROBLEMSKIH
DEDUKTIVNI

PROCJENJIVANJE
ZADATAKA INDUKTIVNI
ZAKLJUČIVANJE
MISAONA MATEMATIKA HEURISTIKE
ALGORITMI
KOMUNIKACIJA
KONCEPTI

NUMERIČKI, GEOMETRIJSKI,
ALGEBARSKI, ANALITIČKI, STOHASTIČKI, STATISTIČKI 22
23
MATEMATIČKE KOMPETENCIJE –
OPŠTE I SPECIFIČNE
OPŠTE
MATEMATIČKE
KOMPETENCIJE

RJEŠAVANJE PROBLEMA

KOMUNIKACIJA
SPECIFIČNE -MATEMATIČKI
MATEMATIČKE I GOVORNI JEZIK
ARGUMENTOVANJE KOMPETENCIJE
(VEZANE UZ
SADRŽAJE)

MODELIRANJE

MATEMATIČKO REPREZENTIRANJE

24
 POSEBNI CILJEVI
OBRAZOVNI ISHODI

Dvije dimenzije u ocjenjivanju

◦ Širina: sadržaj
◦ Dubina: taksonomija

Taksonomije – pomoć kod izrade ishoda učenja

• Bloomova taksonomija

• Specifične taksonomije za pojedina područja klasifikuju

ishode učenja i omogućavaju konstrukciju provjere i zadataka
uskladu sa zadanim ishodima
25
 Taksonomije – matematika
. Polya (1981) – pomak od autoritarnog nastavnika do
nastavnika koji je podrška

. Galbraith & Haines (2001) – 3 uloge:

◦ mehanička, interpretacijska, konstruktivna

. Smith et al. (1996) – MATH taxonomy

◦ Mathematical Assessment Task Hierarchy

. TIMSS (2003)
◦ Trends in International Mathematics and Science Study

. Cox (2003) – MATH-KIT

◦ Omogućava kreiranje nastavnog procesa u skladu s ciljevima učenja
◦ Jednostavna za klasifikaciju dubine znanja
◦ Pogodna i za ocjenjivanje preko web-a (e-učenje)
26
 Cox taxonomy – Math-KIT
K Knowledge/routine skills and techniques
(knowledge, remember,recognition, define, identify )
B: znanje,djelom.primjena

I Interpretation /insight of these

(understand, analysis,distinguish, investigate, prove)
B: razumijevanje,primjena,analiza

T Transfer to new context and application

(application,evaluation, synthesis/create,design, formulate)
B: sinteza,evaluacija

27
 Šta je kvalitetno ocjenjivanje?
• Ocjenjivanje mora biti u direktnoj vezi s ishodima učenja

•. Ta veza treba biti stvarna i značajna

• Ocjenjivanje treba biti:

◦ Pouzdano
◦ Transparentno i
◦ Pravedno

• Omogućava i potstiče učenje

28
 SVRHA OCJENJIVANJA
Pomaže učenicima u učenju:

• Preko ishoda učenja učenicima se saopštava šta se od njih očekuje

• Gradira se nivo očekivanja

Pomaže nastavniku:

• Prema tome se pripremaju metode poučavanja

• Ali i metode praćenja napretka učenika i ocjenjivanje njihovog efekta

29
 O čemu još treba voditi računa?

•. Način ocjenjivanja “uči” učenike kako trebaju raditi

• Ocjenjivanje treba, bar implicitno, sadržavati taksonomiju

• Autentična realna situacija – kad god se može

• Kod ocjenjivanja treba voditi računa o različitosti učenika

◦ Stilovi učenja (vizualni, audio, kinestetički …)

◦ Motivaciji (orijentisanost cilju, učenju, društvu…)

30
6 nivoa Bloomove taksonomije

V
procjena
I
procjena
sinteza Š
sinteza
analiza I
analiza
primjena N
primjena I
razumijevanje
Ž
razumijevanje I
pamćenje
31
POJEDNOSTAVLJENO:

Učim zato da uočim princip i

riješim problem.

Učim zato da naučim zadano

gradivo i odgovorim na
pitanje.
32
Svrha vrednovanja učeničkih postignuća
kvalitetnija nastava
veća motivacija za učenje
veća postignuća učenika

1. Učenici tačno znaju što rade dobro, a što loše

mogu ispraviti loše

2. Nastavnici znaju koliko je efektan konkretni

način poučavanja i učenja

mogu ga unaprijediti
33
 Klasifikacija znanja i kognitivnih procesa
(revidirana Bloomova taksonomija)

Dimenzije kognitivnih procesa

Dimenzije
znanja 1. 2. 3. 4. 5. 6.
pamćenje razumijevanje primjena analiziranje evaluiranje kreiranje

Činjenično
znanje

Konceptualno
znanje

Proceduralno
znanje

Metakognitivno
znanje

34
 NIŽE KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI

PROBLEM
Učenje zadanog gradiva
START
Zadano mu je
GRADIVO što treba
naučiti.

Dobije već postavljen

problem na kojem treba
pokazati kako bi Nauči što mu je zadano.
primijenio naučeno.
35
 VIŠE KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI

Učenje na problemima

Primijeni naučeno i START

riješi problem.

PROBLEM

Nauči što mu je Uviđa problem i

potrebno.
jasno mu je što treba
naučiti da bi ga
riješio.
36
Nivoi važnosti sadržaja učenja i poučavanja

potrebno znati
duboko i trajno
razumijevanje

važno znati
znanje i efikasno
djelovanje

vrijedno znati
Opšte poznavanje

37
 OBRAZOVNI ISHODI MORAJU ODGOVARATI
JEDNOJ KATEGORIJI ZNANJA

 Činjenično (obuhvata osnovne elemente, poznavanje

terminologije unutar predmeta)
 Konceptualno ( obuhvata poznavanje kategorija i
klasifikacija, principa i generalizacija, teorija, modela,
struktura...)
 Proceduralno ( znanje procedure – kako nešto učiniti,
znanje vještina i algoritama...)

38
 OBRAZOVNI ISHODI MORAJU ODGOVARATI JEDNOJ
OD ŠEST KATEGORIJA KOGNITIVNIH PROCESA

 Pamćenje – nabraja, ponavlja

 Razumijevanje – može objasniti

 Primjenjivanje (koristiti se naučenim) – računa, rješava probleme

 Analiziranje (razumjeti zašto) - razvrstava, izvodi, pretpostavke

 Sintetiziranje (procijeniti) – kreira, oblikuje

 Procjenjivanje (reorganizovati u nove oblike) – vrednuje, izabira

39
Šta je provjeravanje učeničkih postignuća
u kontekstu
uvida stručnog savjetnika u rad
nastavnika?

 Proces provjeravanje učeničkih postignuća je naša svakodnevna

aktivnost, provodimo ga s namjerom da utvrdimo i procjenjujemo
kvalitet rada nastavnika

A što je znanje? Kako znamo šta to moramo ispitivati? Ispitujemo li svi

jedno te isto kao znanje? Možemo li ga definisati (mi pojedinačno, ili
Zavod, ili Ministarstvo ili ...)? Ili se možemo dogovoriti?

40
Šta sve prepoznajemo kao znanje?
U različitim predmetima, ali i različiti pojedinci unutar istog
predmeta, različite kompetencije prepoznaju, identifikuju kao
znanje:
 brzinu izvođenja operacija,

 tačnost,

 skladnost,

 efektnost,

 reprodukciju činjenica,

 razumijevanje,

 mogućnost upotrebe usvojenog,

 mogućnost povezivanja,

 kreativnost i inovativnost ...

41
 TEHNIKE vrednovanja postignuća

- standardne provjere znanja

- testovi (standardizovani) tradicionalno
- pisanje eseja
- praktični zadaci
- posmatranje i bilježenje
- dijagnostički upitnici (ček liste i skale procjene)
- razgovor učenika i nastavnika
- postavljanje pitanja otvorenog tipa
- portfolije (zbirke učeničkih radova)
Prikupiti podatke za kognitivno, afektivno i socijalno područje
42
Rezultat vrednovanja postignuća može se izraziti:

 brojčanom ocjenom

 kvantitativnim opisom znanja

(Tačno je riješio 15 od 20 zadataka.)

 stepenom usvojenosti znanja

(Ana je uspješno riješila 70% zadataka.)

 kvalitativnim opisom znanja

(Ana zna………..)

 dihotomnim izrazom „usvojio“ ili „nije usvojio“

- odredi se kriterijum uspješnosti
- znanje je usvojio svako ko zadovolji taj kriterijum
- npr. Znanje iz matematike je uspješno savladano ako učenik riješi 43

90% zadataka.
PRIMJERI

44
HVALA ZA PAŽNJU

45