NOVINARSKA

STILISTIKA
Prof. Dr. Hanka Vajzovi

STILISTIKA
kao nauna disciplina
Korijeni stilistikih prouavanja seu
ak nekoliko stoljea p.n.e.
Izrasla iz antike retorike
Kolijevka evropskog besjednitva
Grka
Znaajna imena: Platon, Sokrat,
Demosten, Aristotel uglavnom filozofi

Poeci moderne stilistike

Javlja se tek s poetka XX stoljea
Temelje joj postavlja Ferdinand de
Sosir (Kurs ope lingvistike)
Osnivaem se ipak smatraarl Baly /
Baji (rasprava o francuskoj stilistici)
Preciznijem odreenju stilistike kao
zasebne naune discipline najvie
doprinio Pjer Giro (Pier Gioreut)

Stilistika prema Girou

(1)

Stil je nain da se misao izrazi

posredstvom jezika
Stilistika je nauka o ekspresivnosti
jezinih izraajnih sredstava
Prouava ekspresivna izraajna sredstva
- i kolektivnog i individualnog izraza
- i jezika (lang) i govora (parol)
- i pisanog i usmenog izraavanja

Stilistika prema Girou

(2)

U jezikom izrazu Giro razlikuje 3

osnovne vrijednosti:
1. pojmovno - logika izraza (pripada
gramatici)
2. ekspresivno socio-psiho-fizioloka
vrijednost (pripada stilistici)
3. impresivno etika i estetika
vrijednost (takoer pripada stilistici)

STILISTIKA
predmet izuavanja
Nauna disciplina oslonjena na lingvistiku
prouava stil / nain izraavanja u svim
njegovim segmentima: individualnom i
kolektivnom; pisanom i usmenom
U okviru lingvistike oslanja se i na gramatiku,
ali naroito na leksiku
Posebno je prema predmetu bliska sa
retorikom (govornitvo, besjednitvo) toliko
da se zbog svoje ekspresivne i impresivne
komponente stilistika smatra modernom
retorikom.

STILISTIKA
- osnovni zadaci Prouavanje stila kao naina izraavanja
Utvrivanje razlika izmeu semantikih i
stilistikih vrijednosti leksike jednoga jezika
Ukazivanje na fonostilistike,
morfostilistike, sintaktostilistike izraajne
mogunosti
Njegovanjeestetskih vrijednosti
prouavanje afektivne prirode jezika i slino

STIL
porijeklo i znaenje rijei
Stilos / stilus (gr. Ili lat.) =
1) pisaljka, tapi kojim se nekad, u starom i
srednjem vijeku, pisalo po navotenim
tablicama
2) nain pisanja
3) nain (uope)
(semantiko pomjeranje nepreciznost
termina kontekstualna znaenja rijei
nain: na koji nain to treba rijeiti?

DEFINIRANJE STILA
Stil = nain izraavanja misli i
osjeanja pomou jezika (u uem
smislu), odnosno
Stil = nain izraavanja, uope (u
irem smislu)
Uporedi: stil odijevanja (moda),
ponaanja, pjevanja, ivota; stil u
sportu, slikarstvu, arhitekturi,
knjievnosti

OSNOVNI STILISTIKI
POJMOVI I KATEGORIJE
Stilistiku odreuju tri fakta
lingvistika disciplina primarno, ali
u dodiru i sa drugim disciplinama
kao dio lingvistike, prouava
odreene aspekte jezinih fenomena
raspolae vlastitim pojmovnim
sustavom i naunom metodologijom

Odnos:
stilistika - gramatika
Gramatiku interesuje:
jezik kao sistem znakova i pravila za njihovo
kombiniranje, dakle
zbir jezinih sredstava i normi na svim
razinama jezike strukture, dakle
Veza izmeu oznake i oznaenog.
Gramatika
opisuje, utvruje i sistematizira jeziku grau
(na nivou fonetike, morfologije, sintakse), ali
se ne uputa u njezinu izraajnost,
afektivnost.

Odnos:
stilistika - gramatika
Stilistiku interesuje
stil kao, openito, nain izraavanja
(izbor jezinih izraajnih sredstava)
nain govora ili pisanja
opis
stil kao dobar nain govora ili pisanja
i kolektiva ope norme,
i pojedinca individualni izraz propis

Dometi stilistike i stila

izraavanja
Stil podrazumijeva i mogunost i nunost
(moe i mora) izbora izraajnih
sredstava, ali IZBOR NIJE
NEOGRANIEN ve njime upravlja
norma (normativna gramatika),
odreenost ili preciziranje misli koje
elimo iskazati,
adekvatan izbor jezinih izraajnih
sredstava u svakom zasebnom iskazu.
(Je on uasno ljep)

Dometi stilistike i stila

izraavanja (2)
Ne zanemarujui ogranienja (norma i
logika izraza), ipak treba znati:
ni norma ni misao nisu statine
kategorije, pa ni jezik u cjelini.
Stoga, kae Antica Anto (Lingvistika
stilistika, 11)
kad bi izmeu misli i izraza mogao
stajati znak apsolutne jednakosti, imali
bismo idealan jezik znanosti, ali
stilistike ne bi bilo.

Dometi stilistike i stila

izraavanja
(3)

Naravno, i uz potivanje jezinih normi i logike

izraza, IZBOR POSTOJI postoje mogunosti
izbora izraajnih sredstava na kojima se stil i
stilistika i temelje.
Zato arl Bali predstavnik enevske
lingvistike kole i utemeljitelj moderne
stilistike ukazuje upravo i najvie na
afektivnost rijei i izraza (emocionalnost) kao
mogunost izbora izmeu logiki jednakih
vrijednosti (simbolike vrijednosti).

Metode stilistike
Openito su to lingvistike metode
koje ukljuuju razliita istraivanja:
semantiko-stilistika,
komparativna,
statistika,
deskripciju itd.

Metode stilistike
(2)
Ne postoji jedinstvena metoda - samo
stilistika (iako je rije o zasebnoj naunoj
disciplini), kojom bi se obuhvatili svi zahtjevi
razliitih stilsko-stilistikih istraivanja.
Razlog: zato to na izbor jezinih izraajnih
sredstava (a to jest interes stilistike!) snano
utjeu brojni i vrlo raznovrsni ekstralingvistiki
inioci i sociolingvistika odreenja, npr.
linost, vremenski period, situacioni kontekst,
predmet stvaranja, osobenost anra, odnosno,
svih onih 5 ili 7 W.

LINGVISTIKA STILISTIKA
(lingvostilistika)
Lingvistika stilistika = lingvistika
disciplina koja iskoritava jezik kao
izraajno sredstvo, oslanja se na
gramatiku normu, ne zanemaruje
logiku misao.
Novinarska stilistika podreena
lingvostilistici (iskoritava njezine
mogunosti). To je stilistika koja se bavi
jednim od funkcionalnih stilova
novinarskim stilom.

PODJELA LINGVISTIKE
STILISTIKE
Razlikuje etiri zasebne oblasti:
Fonostilistiku (stilistika fonetike i fonologije)
Morfostilistiku i morfonostilistiku (stilistika
morfemsko-morfolokih pojava)
Semantostilistiku (stilistika leksikosemantikih jedinica: rijei i njihova
znaenja)
Sintaktostilistiku (stilistika sintakse nivo
reenice)

Jezike jedinice na razini stilistike

STILEM - najmanja jezika jedinica na
nivou stilistike (uporedi: fonem,
morfem, leksem)
STILEM jedinica pojaanje stilistike
izraajnosti drugih najmanjih jezinih
jedinica svakog nivoa jezike strukture:
fonostilem, morfostilem,
semantostilem, sintaktostilem.

Fonostilem
Pojaanje izraajnosti glasa ekspresivnoimpresivna svojstva glasa ispoljena u izrazu,
npr. glas r u ponavljanju (Anton Gustav Mato):
Mre i motri kako mrke bivaju
vrbe crnei se crnim vranama
npr. naspram sonanata l, lj
(no, bode prema lijep ljiljan).
Slina izraajnost moe biti boja glasa
prilagoena sadraju, prilici, povodu, cilju
(vjetini) komuniciranja

Morfostilem
Pojaanje izraajnosti oblika rijei,
npr. tvorbene mogunosti:
- momak, momina, momi,
momuljak
- djevojka, djevojica, djevoje, djeva,
djevojura, djevojurina
- djevica;
- (cura, curica, curetak, curetina)

Morfonostilem
Pojaanje izraajnosti zvuka rijei osobito
kod onomatopeje:
mumlati, fijukati, arlaukati, mjaukati,
roktati,
krgutanje, pucketanje, jaukanje,
utanje, zujanje
jauk, fijuk, topot, zveket, amor, graja,
egrtaljka, prskalica, zveka, cucla,
jao, uau, eh, pih, fuj, joj, eee, au

Semantostilem
Pojaanje izraajnosti rijei, naroito metaforom,
figurativnim znaenjima, poreenjem.
Zlato = kovina; dobra / draga osoba (upor.
platina, srebro i slino)
Prava i prenesena znaenja: lisica, zmija, vuk,
magarac, konj, krava, slon, hajvan, ivotinja, pu,
krtica,
ubre, smee, gnojivo
Glup, budala, lud, blesav, neinteligentan, idiot,
kreten, upljoglav, blentav, tikvan, lakouman,
lahke pameti,

Sintaktostilem
Pojaanje izraajnosti reenice ili
reeninih dijelova (sintagme):
Kia pada.
Kia!
Pada!
Kakva kia! (upor. Kia kakva)
Kako pada! (upor. Pada kako)
Pada li pada! (upor. Li pada pada; kia /
snijeg)
Ne prestaje. (kia, glavobolja, galama)

NORMATIVNA I
LINGVISTIKA STILISTIKA (1)
Sve do moderne stilistike (od Aristotela do 19.
stoljea) normu u ljepoti izraza odreivale
su retorika i poetika sa svojim strogim
pravilima na kojima je izrasla normativna
stilistika.
Ona je i danas djelimino prisutna, a oslanjala
se na velika i znaajna djela klasine
knjievnosti.
Lingvistika stilistika (za razliku od
normativne) ne iznosi krute ocjene ve izuava
jezika fakta, traga za opim zakonitostima.

NORMATIVNA I
LINGVISTIKA STILISTIKA (2)
Normativna stilistika umijee
kazivanja temeljila na logici uma
(racionalna strana, prije svega,
pisanog izraza): jasnost, istinitost,
ljepota (koja podrazumijeva logiki
sklad i gramatiku pravilnost) dotle
Lingvistika stilistika ne odbacujui
naslijeeno, svoje interesovanje
proiruje i na logiku srca (afektivna
priroda jezika, emocionalno u iskazu).

Stilistika kolektivnog i
individualnog izraza
Jezik je drutvena kategorija (svojina
kolektiva, odreene zajednice definirane
izvanjezikim okvirom: drava, nacija i
slino); Pojedinac je samo korisnik jezika
kao zajednikog dobra.
Taj fakat u stilistici se manifestira
postojanjem:
Deskriptivne stilistike (izraz zajednice,
kolektivni izraz (upotreba jezika u sistemu;
stil = nain izraavanja openito) i
Genetike stilistike (izraz pojedinca,
individualizirani izraz kolektiva; stil =
nain izraavanja pisca, knjievnog djela,
epohe i slino)

Deskriptivna stilistika

1.
2.
3.

Na sloenost kolektivnog jezikog

izraza utjeu razliiti faktori: socijalni,
obrazovni, psiholoki, geografski,
nacionalni sve ono to uvjetuje
raslojavanje jezika i bogatstvo
funkcionalnih stilova i podstilova.
Deskriptivna stilistika prouava jezik
zajednice, a to znai:
knjievni / standardni jezik,
funkcionalne stilove,
razliite idiome utemeljene na
dijalektima, argonu, slengu.

Deskriptivna stilistika:
nauni stil
Iz rezultata istraivanja deskriptivne
stilistike saznajemo:
Nauni stil
1. Stabilno se dri standardnog / knjievnog
jezika
2. Tei maksimalnoj preciznosti i konciznosti
3. U drutvenim naukama prisutni mnogi
apstraktni pojmovi
4. Prevladavaju zavisnosloene reenice tipa:
- Budui da je... to onda je ...ovako
- Ukoliko ...to, bit e ... to i to. I slino.

Deskriptivna stilistika:
administrativni stil
Administrativni stil
1. nastoji biti to precizniji i to vie
koncizan
2. Jezik je stereotipan
3. Bezlian (donosi se odluka,
odlueno je)
4. abloniziran
5. Leksika podreena sadraju

Deskriptivna stilistika:
razgovorni stil
Razgovorni stil je jezik svakodnevnice (na
poslu sa kolegama, u kui, na ulici, u kafani,
na pijaci). Karakteriu ga:
Proste i eliptine te nezavisnosloene
reenice (Nije mogue! Uas. I?; Doem i
kaem mu, a on uti.)
Leksika raznovrsna, podreena bogatstvu
tema
Pomijeani, praktino, svi stilovi; este fraze
Nemarna artikulacija, naglaen ritam,
intonacija, pauza, pokret, facijalna
ekspresija

Dijalekti
Dijalekti prepoznatljivi na svim
nivoima jezike strukture:
1. fonetika (ikavica, afrikati, jotovanje
evojka, f, h, ap);
2. morfologija (doo / doa, razbit,
njiha, budnemo);
3. Leksika (posuenice, lokalizmi,
arhaizmi i slino)

argoni (1)
argoni tajni jezici profesija,
generacija, pojedinih sredina.
Karakteriu ih:
1. esto nemarna artikulacija
2. Specifina leksika
3. esto vulgarizmi ili vulgarna metafora
4. Izrazita odstupanja od normi
5. Svjesna (namjerna9 promjena znaenja
6. Preinaena leksika

argoni (2)
Raslojavanje argona:
1. argoni razliitih profesija uvjetovan
vrstom posla (terminologija struke,
zanimanja, leksika koju drugi teko
mogu razumjeti): argon ljekara,
automehaniara, kuhara, lopova
2. argon posebnih sredina uliari, jalija:
izrazito udaljen od normi, zatvorenog
tipa, svjesno postavljene barijere prema
jeziku kolektiva
3. argon omladine neologizmi, promjene
u leksici i semantici, oivljavanje
arhaizama i slino

Genetika stilistika:
knjievnoumjetniki stil

Knjievnoumjetniki stil pripada

genetikoj stilistici jer znai izraz
pojedinca. Izraajna sredstva crpi iz svih
stilova, ak i iz argona. Karakterie ga:
1. esto odstupanje od normi (vie u jeziku
likova nego u naraciji)
2. ljepota iskaza kao nadlingvistiko
podruje do kojeg nas lingvistika
stilistika sigurno vodi, ali nas tada
preputa senzibilitetu i intuiciji.
(Antica Anto, 20)

Genetika stilistika:
novinarski / publicistiki
Novinarski stil pripada
stilistovremeno i:

1. deskriptivnoj stilistici (koliko se dri

kolektivnog izraza i normi ili se preplie
sa drgim funkcionalnim stilovima), ali i
2. genetikoj stilistici (koliko se preplie
sa knjievnoumjetnikim stilom
reportaa, feljton, crtice i slino).
Iz tih razloga novinarski stil je upitan
problemi u definiranju, to ne znai da
ne postoji i da ga nije mogue procijeniti
kao dobar ili lo.

STILOVI I JEZIKA
NORMA

Zajedniko za sve stilove potivanje jezinih

normi (savremeni standardni jezik).
Odstupanja od normi (evidentna), a mogu
biti:
Nenamjerna (nesvjesna) nepoznavanje
normi, nepismenost
Namjerna (svjesna, ciljana) postizanje
stilskih efekata (uglavnom u
knjievnoumjetnikom i razgovornom stilu).

Namjerno odstupanje od
normi

U knjievnoumjetnikom stilu:
jezik likova
Odslikavanje lokalnog i vremenskog
kolorita
U razgovornom stilu:
sociolingvistiki faktori (5 W)
familijarni jezik
neoficijelne govorne situacije
Govorne uloge

Novinarski stil i jezike

norme (1)

U pravilu ne trpi odstupanja od normi

Tolerancija u sluaju preplitanja sa
razgovornim i knjievnoumjetnikim
stilom (anrovi: reportaa, feljton, crtica,
esej, komentar)
Moraju postojati jasni razlozi stilski
Ne smije se ugroziti ni jedna odlika stila
(posebno ne jasnost i skladnost stila)
Motiv mora biti stvaralaki doprinos

Novinarski stil i jezike

norme (2)

Treba razlikovati komunikativnu i

simboliku funkciju jezika, kao i principe
izbora:
Konjunkcija (i ... i) - simbolike razlike,
pravi sinonimi ili nacionalna diferencijacija
: i suner i spuva; i kajsija i marelica; i
implementacija i provedba i sprovoenje);
Disjunkcija (ili ... ili) komunikativne
vrijednosti, relativni sinonimi: ili narav ili
priroda (udne naravi / prirode; prirodne
pojave; izlet u prirodi)

Novinarski stil i jezike

norme (3)

Pretpostavka da norme postoje kako bi se

naruavale u stilske svrhe namee zakljuke:
Odstupanja se mogu naruavati ako su stilski
efekti ostvareni (tekstovi: Ozren Kebo, Tanja
Torbarina
Ne smije se ugroziti jasnost (sleng i sl.)
Ako nema stvaralakog doprinosa ili nije jasno
prepoznatljiv to je nepismenost (pisma italaca
i sl.)
Razlozi: humoristinost, diskvalifikacija, ruganje,
jezik lika, prilagoenost funkcionalnom stilu
Zato: da bi se od normi odstupalo (u stilske svrhe),
nuno ih moramo poznavati

Odstupanja od normi
Na fonetsko-morfolokom planu (njiha,
more bit bidne, jerbo, eneral, evojka,
afrikati, supin umj. infinitiva, boja vokala)
Na leksikom planu (arhaizmi, lokalizmi,
barbarizmi, argonizmi, argotizmi: dert,
merak, nijet, rabota, orsokak, sabahile,
kontati, ubleha
Na sintaksikom planu (elipsa,
nedovrene reenice, sekvence upravnog
govora ili parafraziranje, ubacivanje
upitnih i uzvinih reenica i slino)

RASLOJAVANJE JEZIKA
Teritorijalno (dijalekti, govori, urbani /
ruralni)
Nacionalno (nekadanje varijante, sada jezici)
Socijalno (sociolekti)
Spolno (muko ensko)
Starosno / generacijsko (djeca, omladina,
stari)
Funkcionalno (funkcionalni kompleksi,
meustilovi, stilovi, podstilovi, anrovi)
Individualno (idiolekt govor pojedinca)

Funkcionalni kompleksi
Pisano usmeno izraavanje
Strukovno nestrukovno
Obino / profano vjersko / sakralno
Civilno - vojno

Meustilovi
Na granici izmeu stilova mogu
imati osobine jednog i drugog
Memoarski
Reklamni
Oratorski
Esejistiki
Scenaristiki

Funkcionalni stilovi i
podstilovi

1) Knjievnoumjetniki: prozni, pjesniki,

dramski
2) Nauni: akademski, naunopopularni,
udbeniki
3) Administrativni: zakonodavno-pravni,
diplomatski, drutvenopolitiki, poslovni,
personalni
4) Publicistiki: novinarski, usko publicistiki
5) Razgovorni / konverzacioni: zavisan od
sociolingvistikih odreenja

Razgovorni stil
Ovisi o razliitim sociolingvistikim
vrijednostima i 5 W: ko, kome, ta, kada,
kako, zato, u kojoj prilici, kojim povodom
govori)
Govorna situacija
Govorni dogaaj
Govorni in
Govorne uloge / govornik - recipijent
Tema
Cilj komuniciranja (vjetina govora)

PUBLICISTIKI STIL
Realizacija:
a) Pisano novine / tampa / printani mediji
b) Usmeno - radio / govorni / elektronski:
auditivni medij
c) Kombinirano - tv / govorni i pisani /
elektronski: audio-vizuelni medij
Razlikovati podstilove i, unutar svakog od
njih, zasebne anrove tome prilagoditi
izbor izraajnih sredstava. Podstilovi:
informativni, analitiki,
knjievnopublicistiki, enigmatski

Informativni podstil PS-a

anrovi informativnog podstila su:
lanak
Kraa ili ira informacija
Hronika
Pregled pisanja tampe
Saopenje / saoptenje
Intervju
Izvjetaj

Analitiki podstil PS-a

anrovi analitikog podstila su:
Uvodnik
Komentar
Osvrt
Kritiki lanak
Prikaz
Recenzija

Knjievnopublicistiki
podstil

anrovi knjievnopublicistikog
podstila su:
Reportaa
Feljton
Crtica
Pria
Pamflet

Enigmatski i stripovni
podstil

anrovi enigmatskog / stripovnog

podstila su:
Ukrtenice
Rebusi
Stripovi

Meustilovi
PS i ostali stilovi
Granice meu stilovima nisu otre
PS se kombinira, zavisno od oblasti,
teme, anra - sa:
knjievnoumjetnikim stilom
naunim stilom (naunopopularni stil)
administrativnim
razgovornim
vie drugih stilova

ODLIKE STILA (1)

Precizno odrediti ta je dobar ili lo
(manje dobar) stil nije mogue
to se dopada jednome, ne mora i
drugome
to je dobro za jedan funkcionalni stil,
ne mora biti dobro za drugi
Ipak, odreeni kriteriji postoje traimo
ih u okvirima:
Pravilnosti (norme i odstupanja u skladu
sa sociolingvistikim kriterijima) i
Prirodnosti (normalno, optimalno,
spontano jeziko ponaanje)

ODLIKE STILA (2)

Navedeni kriteriji sadrani su u 5
opih zahtjeva za ocjenu valjane
komunikacije / preduvjeta za dobar
stil / odlika stila:
1. Jasnost
2. Konciznost
3. Tanost i tenost
4. ivost
5. Skladnost

JASNOST STILA (1)

Osnovni uvjet za ostvarivanje
komunikacije (prenoenje poruke)
Jasnost je, ipak, u odreenom smislu,
relativan pojam: ono to je jasnom jednom
komunikatoru, ne mora biti i drugom)
Jasnost moe biti uvjetovana i razliitim
jezikim vrijednostima, ali najee
izvanjezikim kontekstom ili tek irim
diskursom (neko se jeziki jasno izraava,
ali ga ne shvatamo, jer ne znamo iri
sadraj informacije)

ODLIKE STILA (3)

Jasnost / jasnoa / razumljivost =
adekvatan prijem poruke bez potrebe
za dodatnim objanjenjima (kako
misli, ne shvatam, pojasni)
Jasnost uvjetovana izborom jezinih
izraajnih sredstava moe se ugroziti
na svim nivoima jezike strukture
Smetnje u komunikaciji um / buka u
kanalu

ODLIKE STILA (4)

Naruavanje jasnosti na fonetsko
fonolokom planu uglavnom u
govoru (slovno mogue i u pisanju):
1. prahfeler (govorna mana)
2. Gutanje vokala
3. Pogreno disanje (ostajanje bez daha)
4. Tehnike smetnje (mikrofon, telefon)

ODLIKE STILA (5)

Naruavanje jasnosti na morfemskomorfolokom planu
1. Pogrena upotreba padea (prezime
mukih i enskih osoba)
2. Pogrena upotreba prijedloga (radi
zbog, pored osim, ispred u ime, od
nego)
3. Tvorbene mogunosti (ovjenost
ovjeanstvo, govornik govordija,
tramvajdija tramvajac)

ODLIKE STILA (6)

Naruavanje jasnosti na leksikom planu:
1. Pogrean izbor rijei u bogatstvu
sinonimije (osobito relativni sinonimi)
2. Pogrean izbor leksike u funkcionalnom
stilu
3. Terminologija (struka)
4. Figurativna znaenja metafora (ostati
bez pameti, Fato zlato)
5. Nacionalna diferencijacija (simbolike
vrijednosti9
6. Kontekstualna upotreba

ODLIKE STILA (7)

Naruavanje jasnosti na sintaksikom
planu:
1. Interpunkcija (naroito zarez: Ne dolazi?
Ne dolazim. Ne, dolazim.)
2. Red rijei u reenici
3. Relativne reenice
4. Kongruencija
5. Umetnute reenice (fraziranje, modalni
izrazi)
6. Pasivne konstrukcije sa stvarnim subjektom

Nejasnoa kakva moe

biti?

Relativna nejasnoa recipijent ne razumije

iz neznanja: ne raspolae istim jezikim
znanjem (terminologija i slino) ili
odgovarajuom sadrinom ulazni podaci)
Apsolutna nejasnoa recipijent ne moe
adekvatno dekodirati poruku jer je
govornik / komunikator nije dobro uobliio
ili interpretirao (um u kanalu na razliitim
razinama jezike strukture ili neusklaenost
(a) jezika i miljenja, (b) verbalnog i
neverbalnog ponaanja

JASNOST kako je postii?

(1)
Zahtjevi:
1) Pisati / govoriti samo o onome to nam
je poznato / to smo istraili / to
razumijemo (ne uputati se u nejasno,
nepoznato, poluinformaciju)
2) Jasno uobliiti misao, uskladiti
miljenje i jezik (jasne logike i
emocionalne cjeline)
3) Izbjegavati dvosmislenost (osim u
sluaju osmiljene aluzije, ciljane
dvosmislenosti)

JASNOST kako je postii?

(2)
4) Prilagoditi svoj izraz (jeziko ponaanje)
zahtjevima ire kruga recipijenata (italaca,
slualaca) izbjei i relativnu i apsolutnu
nejasnou (terminologija, tuice,
tedijalektizmi, arhaizmi, argonizmi i slino)
5) Voditi rauna o preciznosti znaenja
(komunikativna uloga jezika naspram
simbolike), podesnosti rijei i izraza,
kontekstualna znaenja, denotacija i
konotacija
6) Izbjegavati predugake reenice to moe
zbuniti i govornika, a pogotovo recipijenta.

JASNOST kako je postii?

(3)
Cilj je: prenijeti informaciju onako
kako elimo da bude dekodirana
(shvaena) ono to hoemo da
poruimo ili ono to treba / mora
shvatiti.
Ono to nee biti pravilno shvaeno,
ne treba biti ni napisano / izreeno.

Leksiko-semantike pojave
-mogue tetne po jasnost i
arhaizmi,
dobar stil

barbarizmi,
neologizmi,
dijalektizmi, provincijalizmi, lokalizmi,
argonizmi, argotizmi, atrovake rijei
vulgarizmi
puka / narodna etimologija
banalnost
fraze / frazemi / frazeologizmi / idiomi

Arhaizmi
Zastarjele rijei, potisnute iz upotrebe kao oznake
nisu poznate svim korisnicima jezika (osobito u
generacijskom raslojavanju),
imaju sinonim u savremenom jeziku,
Iskoristljivi naroito u literarnom tekstu (lokalni i
vremenski kolorit)
ostaju stilska rezerva (samo neki anrovi),
ejrek, esar, asker, zulum, amo, ura, utija, adet,
kevija, tendera, rabota

Historizmi
Rijei koje vie nisu u svakodnevnoj
upotrebi potisnute kao ukupan jeziki
znak
Nemaju adekvatan sinonim
Manje poznate u savremenom jeziku
esto termini, zanimanja, predmeti (dizdar,
haznadar, kija, mangala, fes, vrste poreza
za vrijeme turske uprave i sl.)

Barbarizmi / varvarizmi
(1)

Rijei ili izrazi tueg porijekla ili kalkirani prema

tuem jeziku (nisu u duhu naeg jezika) za koje
postoji dobra zamjena, adekvatan sinonim koji se
preporuuje u savremenom standardnom jeziku.
Sve rijei tueg porijekla (posuenice) nisu
barbarizmi (klasa, stil, studio, pegla; sevdah,
trajk obustava ?!)
Naruavaju jasnost stila i istotu jezika treba ih
izbjegavati
totalno, lagvort, cajtnot, cirka, permanentno;

Barbarizmi / varvarizmi (2)

primjeri

totalno, lagvort, cajtnot, cirka, permanentno;

Izvriti ubistvo, vriti podjelu ubiti, dijeliti
ta ima za jesti za jelo / jesti (prijedlog + inf.)
Koliko je djeak star? koliko godina, koje je
dobi, kad je roen?
Ponosni smo na njega ponosimo se njime
Pada u oi pojava zapaa se, uoava se
inimo to u cilju poboljanja s ciljem da
poboljamo

Neologizmi
Nove, novoskovane rijei, izrazi, reenine konstrukcije koje
vremenom prestaju biti neologizmi
Iskoritava se bogatstvo jezika kalk, nova oznaka
Ponekad opravdane - da se imenuje nov pojam (raunar,
televizor, samoupravljanje)
Ponekad bez naroite potrebe (rukovodilac, zaivjeti,
prepoznati znaaj)
Puristike tendencije (zrakomlat, studija izvodljivosti
fizibiliti studija, fizibilaran)
Preciziranje znaenja i jezina ekonomija obino
sloenice (mesoder, biljojed, samoinicijativa, dvolinost,
poratni)

Dijalektizmi, regionalizmi,
provincijalizmi, lokalizmi
Leksika koja nije poznata ili nije
prihvaena na cijelom podruju koje
pokriva jedan jezik. Naruavanje
jasnosti stila. esto posuenice,
arhaizmi, argotizmi (sleng)
biba, urta, vangla, kaf, pasvandija,
drot, keva, dileja, havdika, hakaret

argonizmi, argotizmi,
sleng, atrovake rijei
Mogu biti ozbiljna smetnja jasnosti stila jer su
poznati ogranienom broju korisnika jezika
Ako se osmiljeno upotrijebe, mogu biti snano
stilsko sredstvo
Najee nastaju po modelu metafore, ali ne
sasvim prozirne ve u uem / ogranienom krugu
korisnika dogovorene
Kao jeziki znak u pravilu nastaju kao rezultat
konvencije: aktualiziraju se kao dogovoreni znaci simboli (verbalno) ili signali (neverbalno
komuniciranje)
Primjeri: rukovodilac, dripac, tezga / tezgariti,
hadija, dekintiran, poiziti, lovator, babac, drot,
(iz)bunariti

Vulgarizmi
Pogrdne i proste (prostake),
nepristojne rijei i izrazi.
U razgovornom stilu uobiajene (5 W)
U novinarskom stilu nisu rijetkost
(zavisno od anra (npr. u komentaru):
kod nekih autora posebno (Bosna, Dani)
Primjeri: psovke, puki termini iz
anatomije, ak i deskriptivno
(spomenuti familiju), metaforino (ono,
pozadina), s takicama, umjesto
naunih i strunih termina (neznanje,
lo izbor), asocijativno (handriti)

Puka / prostonarodna
etimologija
Obino su to tuice / posuenice u
iskrivljenom obliku po uzoru na drugu
rije (u pravilu domaega porijekla)
slinoga zvuanja i/ili znaenja (analogija)
Primjeri: karies kvaries; kaskader
skakader; okupacija ukopacija;
devastirano devlastirano; sekundarno =
brzo, u sekundi; lojalan = debeo (loj); nije
moralno = ne mora se; malograanka =
malo graanka (ne mnogo)

Banalnost
Pretjerana / preesta upotreba kakve
rijei ili izraza koji preestom
upotrebom postaju istroeni, izlizani,
otrcani, zamorni,
Primjeri. Ostaje da se vidi, pijan kao
majka, teak kao tu, lijep kao slika,
slijepo zaljubljen, pada kao iz kabla,
opasan kao struja, zaivjeti,
devastirano,

Idomi / frazemi /
frazeologizmi / frazeoloke
Rijei / izrazijedinice
/ cjelovite reenice
koje imaju
(1)
posebno, najee metaforino posebno

znaenje
Ne trpe intervencije ni leksike ni semantike
(nije mogua zamjena rijei unutar frazema
niti traganje za znaenjem pojedinih znakova /
rijei unutar izraza)
Mogu biti tetni po jasnost stila (ako nisu
poznati svim uesnicima u komunikaciji)
Naroito opasni prilikom prevoenja sa
jednog na drugi jezik
Ako su poznati, mogu biti veoma upotrebljivi
kao stilsko sredstvo (osobito u naslovima)

Idomi / frazemi /
frazeologizmi / frazeoloke
Frazemi sujedinice
slini poslovicama
(ko
(2)
drugome jamu kopa...) oboje znai
ustaljeni izraz, samo poslovice
uvaju znaenje svih lanova
Frazemi nisu stilska greka, ali ih
treba paljivo upotrebljavati (jeziko
znanje recipijenta) i ukljuiti
adekvatne kriterije za njihovu
selekciju: funkcionalni stilovi i 5 W

Idomi / frazemi /
frazeologizmi / frazeoloke
Nositi glavu
u torbi
jedinice
(3)

Pomrsiti (nekome) konce / raune

Pokazati (kome) zube
Slagati se kao rogovi u vrei
Traiti dlaku u jajetu
Praviti od muhe medvjeda / slona
Pustiti mozak na pau
Ni luk jeo ni luk mirisao
Primiti zdravo za gotovo
Tresla se gora rodio se mi

Idomi / frazemi /
frazeologizmi / frazeoloke
Nemati dlake
na jeziku(4)
jedinice

Razgovarati u etiri oka

Zadnja rupa na svirali
Kazati / skresati u brk / u lice
Kao trinaesto prase
Presipati iz upljeg u prazno
Pojeo vuk magarca
Alajbegova slama
Biti na konju
Raditi kao drakstor

Apsolutne greke u
jasnosti stila

Amfibolija (dvosmislenost)
Pogrena upotreba nekih prijedloga
Pogrena upotreba nekih priloga
Pogrena upotreba zamjenica
Red rijei u reenici
Odnosne reenice kongruencija
Nejasna metafora
Homonimi i homografi
Tvorba
Interpunkcija
Nezavrene reenice
Nelogina sintagma

Amfibolija
Dvosmislenost iskaza
Nedopustiva greka u izraavanju
Primjeri.
- Mae ogrebalo pae
- Preduzee unitava novac
- Beograd napada Zagreb
- Dijete je pratilo jedno oko
- Vidio sam enu sa torbom u ruci koja
bijae nekako velika, ali ipak lijepa.

Pogrena upotreba
prijedloga (1)

s/sa: Putovao je sa autima. // Upoznali

su ga s jednim problemom (izvijestili o
problemu)
od: Trala sam bre od tebe.
do: Pojeo je sve do deserta.
ispred: U zagrebu se obratio ispred
Fakulteta politikih nauka iz Sarajeva.
(u ime)
pored: Tim je sredstvima pored kole
izgraeno i obdanite. (osim)

Pogrena upotreba
prijedloga (2)

oko: Dogovor su postigli oko kue

kod: Kad smo ve kod ovog sluaja (kad
ve govorimo o)
po: Razili su se po pitanju investicija (o...)
kroz: Kroz putovanja upozna mnoge ljude
(putujui)
kod: Idem kod sestre (sestri)
zbog (=uzrok) / radi (=namjera) : nije
doao radi bolesti (zbog); Doi e zbog
dobre zarade (radi).

Pogrena upotreba nekih

priloga

preko: pronaeno je preko 150 ljudi

(vie od)
gdje: Gdje si krenuo? (kuda, kamo)
samo: Za rokove nisu zainteresirani
samo vanredni studenti. (oni nisu //
jesu oni, ali i drugi)
Mjesto u reenici za: samo, sasvim,
potpuno, naalost, nasreu : Ja sam,
naalost, saznao...

Pogrena upotreba
zamjenica

Moe ozbiljno ugroziti jasnost stila

ena je udarila staricu, a onda je ona
otila (ko?)
Prodajem kuu sa avlijom koja ima 200
kvadrata (kua ili avlija)
Protjerivali su susjede iz svojih kua.
(njihovih)
Ja hvalim tebe, a on hvali njega (sebe ili
drugoga)

Gomilanje odnosnih
reenica

Moe ugroziti jasnost stila:

Upoznala sam enu duge kose koja
se leprala na vjetru koji je puhao
cijeli dan koji smo proveli na brodu
koji je prevozio putnike koji su voljeli
brzu plovidbu.

Pogreno upotrijebljen /
izostavljen zarez

Zar ne dolazi veeras?!

Ne dolazim.
Ne, dolazim.

U Mostaru se desio incident sa jednim

novinarom, koji je ozbiljna prijetnja
dejtonskom miru. (incident)
U Mostaru se desio incident sa jednim
novinarom koji je ozbiljna prijetnja
dejtonskom miru. (novinar)

Nedovrene reenice
Takoer mogu ugroziti jasnost iskaza.
Tako doao, otiao...bilo
svata...kako da kaem... Imalo se
para... Rat bio... Para nema, znate...
Vrijeme prolazi.

Cjelovitost i loginost
sintagme

Sintagma se ne smije nelogino

presijecati
Vrijedan je jedan radio ovjek u nas.
Laburisti su Tonija Blera pobijedili
na izborima.
Bili smo na doeku najbolje
organizovanom Nove godine.

KONCIZNOST STILA
i ta joj teti?
Podrazumijeva saetost i jezgrovitost
iskaza bez posljedica po jasnost stila.
Zahtjev: iskazati relevantno bez
redundancije (vika informacije ili
jezikog sadraja, nepotrebnih rijei)
Eliminirati sve leksiko-semantike
pojave i reenine konstrukcije koje
ugroavaju konciznost i kazivanje
ine nepotrebno razvuenim.

Pleonazam (1)
Apsolutna stilska greka nepotrebno
ponavljanje istoga semantikog sadraja:
naporedna upotreba rijei ili morfema
istog znaenja
Mala kuica
Mala beba
Stari djed / stara nana, baka
Svojim vlastitim oima / po mom linom
miljenju
Sluajna koincidencija
inioci i faktori
Ekspertni strunjaci

Pleonazam (2)

Kompetencije i nadlenosti
Memorija pamenja
Harmonija i sklad
Prosperitetan napredak
Investiciono ulaganje
Skladna harmonija / sklad i harmonija
Kretiriji i mjerila
injenice i fakti
Hrabar junak
Nedostaci i mane / mahane

Pleonazam (3)

Iznenada ba(h)nuti
Vratiti se nazad
Popeti se gore / sii dolje
Buna galama
Raznorazni
Sveopi
Suvie malo
Jako energino
Sat vremena / tri godine dana
esto puta
ak tavie

Tautologija (1)
Slina pleonazmu ponavljanje istog
leksiko-semantikog sadraja (istih rijei i
oblika ili sinonima) u kraem govornom
segmentu
Ponekad jest stilska greka, ali za razliku
od pleonazma moe biti i znaajno
stilistiko sredstvo (najee u svrhu
intenziviranja ili preciziranja znaenja
Ako nije osmiljeno, korisno upotrijebljeno,
onda teti konciznosti stila.
Javlja se u sindetskim i asindetskim vezama

Tautologija (2)
Primjeri stilska greka:
Pozlilo mu je i bilo mu je loe.
Strahujem i bojim se za njegov ivot.
Smrkavalo se i padalo je vee.
Primjeri korisno sredstvo:
Strah me je. Jako se plaim za njegov ivot.
Hrana, hrana. Hrana i voda bijahu najvei
problem
Da, pojavio se, stigao, doputovao gospodin.
Neu, neu i neu to da radim!

Perisologija
Vrsta pleonastikog izraza ponavljanje
istog korijenskog / osnovnog morfema u
razliitim tvorbenim modelima.
Nije stilska greka ako se s tim ne pretjera.
Funkcija: intenziviranje znaenja
Primjeri:
Sam samcat, go golcat, jedan jedini, nov
novcat, bol boluje, budala budalasta, idiot
idiotski

Perifraza
Upotreba opirnijeg, opisnog izraza za
jednu rije.
Primjeri:
Vinuo se nebu pod oblake
Najvanije je da ostane glava na ramenu.
Skresao mu je sve po spisku.
U ovu pojavu perifrazu, svrstavaju se i:
eufemizam i
litota.

Eufemizmi
Rijei i izrazi kojima kvalitativno
umanjujemo neugodne sadraje
(znaenja). Upotrebljavamo ih vrlo esto
iz pristojnosti ili da izbjegnemo nekoga
povrijediti.
Primjeri:
Pijanica - voli popiti / voli kapljicu
Debela osoba punija / ugodno
popunjena / slatkohrana
Lopov ima duge prste
Starija osoba nije u cvijetu mladosti

Litota
Rijei i izrazi kojima kvantitativno
umanjujemo neugodne sadraje
(znaenja).
Primjeri:
Prljavo nije (ba) isto
Lagati ne govoriti istinu
Runa nije (osobito) lijepa / ne bi se
reklo da je lijepa

Lakonizmi
Pretjerano skraivanje izraza koje moe
koristiti konciznosti, ali (oprez!) i
ugroziti jasnost stila ukoliko nije blisko
recipijentu. Takvi izrazi inae mogu biti
ekonomini, duhoviti, pa i stilski efektni.
Primjeri:
O tom potom.
Helem, neise!
Ima iza!
ta ima!?

Fraziranje (1)
Negativna stilska pojava. Izrazi koji
doprinose jasnosti (jer su poznati i
ponavljaju se), ali se zbog preeste
upotrebe smatraju loim stilskim izborom.
Isprazne konstrukcije (pe. frazetine) koje
za informaciju praktino nita ne znae.
esto u politikim govorima, osobito kod
manje obrazovanih i onih koji nemaju ta
znaajno rei
Redundancija (viak, nepotrebno) u izrazu,
koja se ponavlja kao istroen ablon

Fraziranje (2)
Primjeri:
Htio bih da se nadoveem na svoga
prethodnika
Dotaknuti se pitanja...
Diskutirati na temu
U centar panje postavlja se
A kad je u pitanju to i to
Kontaktirali smo putem telefona
Hajmo re / da tako kaem / bit u iskren
Dekomponovani predikat: napraviti
posjetu, izvriti uplatu

Kliei (1)
ablonizirani izrazi nastali po utvrenom
obrascu.
Funkcionalno potrebni i sadrajni, ali zbog
preeste upotrebe istroeni zvue unaprijed
poznato i prepoznatljivo (oekivani).
Pogoduju jasnosti, ali ne ba i konciznosti i
ne dobrom stilu.
Izraz ine sumornim i zato ih treba
izbjegavati.
Odreeni kliei obino su vezani za odreene
funkcionalne stilove i anrove.

Kliei (2)
Primjeri:
Prema tvrdnji oevidaca
Kako javlja ONASA
Prema izvoru koji je elio ostati anoniman
Prema jo nepotvrenim informacijama
ta e dalje biti, ostaje da se vidi
Koristim priliku (treba: koristim se
prilikom)
ast mi je i zadovoljstvo
Pozdraviti u ime nekoga (ne: ispred
nekoga)

Kliei (3)
Primjeri (nastavak):
Obratio sam se tome i tome. Isti mi je
odgovorio
Gore navedeni dolje potpisani
Obraam se naslovu
Mi smo, kao to je poznato, ...
To prevazilazi nae mogunosti
Treba odati priznanje / poast
Gore navedeni primjer

Kako postii konciznost ta joj doprinosi? (1)

1) Uoiti / nauiti ta konciznosti teti i to
izbjegavati
2) Izbjegavati pretjeranu deskripciju
(epsko izraavanje), npr. atributivnu
reenicu transformirati u atribut (npr.
ovjek koji je pametan > pametan ovjek)
3) Reducirati umetnute ili modalne rijei i
reenice (kojima se iskazuje osobni odnos
gvornika prema sadrini onome o emu
se govori), npr.
Dakle, u najkraem, smatram da je ovo,
po mome miljenju, u najmanju ruku,
nedopustivo.

Kako postii konciznost ta joj doprinosi? (2)

4) Izbjegavati digresije ukoliko nisu
neophodne za cjelinu prie (poruke)
5) Vremenske (temporalne) reenice i
izraze nastojati zamijeniti glagolski
prilozima, npr. Kad je uao u kuu,... >
uavi u kuu; Za vrijeme svog boravka u
Beu upoznao je ... > boravei u Beu
6) Na slian nain skraivati i druge
sloene reenice, npr. Kupovao je knjige
i nastojao da ih to prije iita do kraja.
> nastojei ih to prije iitati.

Kako postii konciznost ta joj doprinosi? (3)

7) Izbjegavati prekitnjasto izraavanje, nizanje
atributa i viak informacija (ne samo u
naunom i administrativnom stilu ve i u
novinarskom, naroito u nekim anrovima,
npr. provedba prihvaenog i potpisanog
Dejtonskog ugovora u okviru famoznog i
spornog aneksa 7, koji se odnosi na povratak
naih protjeranih, izbjeglih, napaenih,
silovanih i maltretiranih,po cijelom svijetu
razasutih sugraana.
Dakle u novinarskom stilu treba izbjegavati
pretjerano nizanje epiteta, pogotovo ako ine
tautoloke izraze i optereuju sadraj

Kako postii konciznost ta joj doprinosi? (4)

8) Iskoristiti mogunosti funkcionalno dobro
odbrane metafore, tropa, stilske figure (kad
jedna rijeili izraz adekvatnog prenesenog
znaenja moe zamijeniti vei tekstualni
segment dat deskriptivno), npr. progutao
ga mrak;
METAFORA = prenoenje znaenja sa jednog
oznaenog na drugo po principu odreene
slinosti, asocijacije, analogije (npr. elina
volja, dati zeleno svjetlo, kiseo osmijeh).
Rijei ponekad iz svoga metaforinog,
figurativnog znaenja prelaze u prava,
leksika znaenja (npr. ubre)

Kako postii konciznost ta joj doprinosi? (5)

9) Iskoristiti metonimiju (slino
metafori) pod uvjetom da se ne ugrozi
jasnost stila (npr. Ostao je bez
teksta.)
METONIMIJA = trop u kojem se
znaenje jedne rijei zamjenjuje
znaenjem druge rijei po principu
logike zavisnosti izmeu dva pojma,
npr. arija pria. Bio je vuk u svome
poslu. Koja je on lisica!

Kako postii konciznost ta joj doprinosi? (6)

10) eliptinom reenicom doprinijeti konciznosti
pod uvjetom da se ne pretjera i ne ugrozi jasnost
(pogodna za novinske naslove i slino).
ELIPSA / ELIPTINA REENICA = krnja reenica,
reenica bez iskazanog predikata (linog
glagolskog oblika); moe biti znaajno stilistiko
sredstvo, npr.
Kia. Vatra! Upomo! Podjela penzija idui mjesec.
Ni jedne! Jajedno, ona drugo. Oko za oko, zub za
zub. Strano!
Uobiajeno u razgovornom stilu (Ko, ona? Ne, njena
sestra. Dobro onda.); u administrativnom stilu u
obrascima (ime: Jasna; prezime: Pai; zanimanje:
frizerka)

TANOST STILA (1)

odlika koja se odnosi na sadrinu
ukljuuje objektivni i subjektivni kontekst
Objektivni kontekst
optimalno: objektivno informiranje bez
subjektivnog pristupa
objektivno informiranje = objektivne
injenice, realnost istina je jedna, uvijek
ista pitanje je samo interpretacije, jer
istinu otkrivamo u kontekstu, ne kao
izolovani iskaz (npr. ovjek je stradao. (je
li iv ili mrtav, ta se desilo, kada, gdje, ko
je tome doprinio, zato 5 / 7 W)

TANOST STILA (2)

Subjektivni kontekst
Istina (iako je jedna) moe biti kod dva
recipijenta:
1. razliito shvaena i prihvaena, ali i
2. razliito (dalje) interpretirana.
Potrebno je informaciju :
primiti to potpunije, istinitije i razumljivije
(otkloniti nejasnoe, greke, dvosmislenost)
plasirati to korektnije i dosljednije
izbjei mogunosti pogrenih konotacija
(npr. metafore (U Bosni sve vie ostajemo
bez pameti. Izvanredan, preseliti, ispriati
se)

TANOST STILA (1)

ta je tetno - ta treba
AFEKTACIJA= pretjerivanje, prenemaganje,
izbjegavati?
neprirodnost, prenaglaena emocionalnost.
prisutna u razgovornom i knjievnoumjetnikom
stilu
izbjegavati u novinarskom stilu, naroito u
informativnim anrovima
primjeri: teak kao tu, padale su uskije,
proivljavati svim svojim biem, raditi za koru
hljeba, potoci suza, nasmrt se zaljubiti, ne bih
kad bih crkla; oprostite, izvinjavam se, zaista mi
je ao
afektacija je naroito iskoristljiva u propagandne
svrhe ili kao znaajno sredstvo u politikoj borbi.

TANOST STILA (2)

ta je tetno - ta treba
PATETINOSTizbjegavati?
= negativne konotacije koje
izaziva lana emotivnost, neiskrenost,

afektacija s ciljem da po svaku cijenu

probudimo neije emocije.
Patetiku treba izbjegavati, jer i recipijent ima
izotren sluh za takve pojave kad ih
registruje, posumnja u iskrenost cjelokupnog
govora / teksta.
Npr. Ukoliko se ne upie na fakultet, njegov
e ivot izgubiti svaki smisao, nade e pasti u
vodu, umirat e njegova jutra, ugasit e se
jedan mladi ivot, a mladost je naa
budunost.

TANOST STILA (3)

ta je tetno - ta treba
NELOGINOST
ISKAZA = logika
izbjegavati?

neusaglaenost: u nastojanju da se neto

po svaku cijenu potencira ili nasilno
istakne, iskaz moe biti neuvjerljiv do
kominosti, npr.
Obavezno dobrovoljno davanje krvi
No je bila tiha. Zrake sunca probijale su
kroz kronje, a valovi udarali o stjenovitu
obalu.
Projekat nije prihvaen jer se odlikovao
brojnim nedostacima.

IVOST STILA (1)

ivost stila = dinaminost usmenog
i pisanog kazivanja s ciljem da
tokom itavog govornog dogaaja
odrimo punu panju recipijenata.
Postie se svim dozvoljenim
sredstvima pod uvjetom da ne
ugrozimo ostale stilske zahtjeve
(odlike stila) i kulturu
komuniciranja.

IVOST STILA (2)

Preduvjeti za postizanje ivosti stila:
Znanje (ope i jeziko)
Obavijetenost
Pripovjedaki / govorniki dar
(talenat)
Iskustvo kazivanja (govorenja /
pisanja)
Pravilo: biti glumac, ali ne klovn.

IVOST STILA (3)

Iskoristljivo:
Eliptine reenice da se razbije
monotonija dugih reenica (ne
pretjerivati)
Patetian glas efektan za neke
sadraje, ali i iritirajui za neke druge
Facijalna ekspresija grimase i
adekvatan gest, unoenje emocije u
verbalni iskaz doprinosi ivost, ali
ne smije prei u kreveljenje.

IVOST STILA
ta je tetno? (1)
Na fonolokom planu: fonostilem
zamorno ponavljanje istog fonema,
npr. m (Zar moemo mi sami, mi koji
smo se tamo, na tim mjestima tame
danima muili...)
Na morfolokom planu: npr.
pretjerana upotreba genitiva
(Prilikom pregledanja pismenih
radova naih studenata i uoavanja
greaka iz domena jezinih normi i
kulture izraavanja...

IVOST STILA
ta je tetno? (2)
Na sintaksikom planu: tzv.
DAKANJE = ponavljanje da, npr.
Htio je da kae da je on odluio da se
kua proda i da e sav novac da da da
se izgradi sirotite...
(zamjena: infinitiv umj. da+prezent;
kako / kako bi umj. Da / da bi)
Htio je kazati kako je odluio prodati
kuu i kako e sav novac dati da se
izgradi sirotite.

IVOST STILA
ta je tetno? (3)
Gomilanje glagolskih imenica, npr.
Ispitivanje je pokazalo pomanjkanje znanja
i miljenja smo da insistiranje na
donoenju odluke o inoviranju programa za
sticanje ...
Gomilanje relativnih / odnosnih reenica,
npr.
Odijelo koje sam obukao za sastanak koji
sam imao sa enom koju sam upoznao u
autobusu koji je bio poluprazan i koji je
putovao za Split koji je moj omiljeni grad...

IVOST STILA
ta tome doprinosi? (1)
1) Smjenjivanje duih i kraih reenica,
npr. Tog i tog dana desilo se to i to iz
tih i tih razloga. Ostalo znate.
2) Kombiniranje (u istom diskursu /
tekstu) razliitih vrsta reenica:
upitnih (ko, ta, gdje, znate li),
uzvinih (Tako je! Vrlo dobro!),
odrino-upitnih (nije li, zar nije),
izjavnih (rekoe da to nije tako) i
kakvih drugih reenica

IVOST STILA
ta tome doprinosi? (2)
3) Kombiniranje naracije i upravnog
govora
4) Dijalog
5) Retoriko pitanje (umjerena
upotreba), npr. Zar je narod kriv!? Zar
je iija do zore gorjela? Zar ovjek
ovjeku da bude vuk! ta ima!?
6) Kontrast kao stilska figura (ni vie
posla ni manje para! Bjei pametna
kosa s budalaste glave)

IVOST STILA
ta tome doprinosi? (3)
7) Gradacija = postupno redanje (kvalitativno
i kvantitativno) emocija, dogaanja, pojava
(a) od snanijeg ka slabijem (kad jenjava) ili
(b) od slabijeg ka intenzivnijem.
Postie se rijeima, ponavljanjem veznika (i,
ni, niti, pa), ali i intonacijom, reeninim
akcentom, podizanjem / sputanjem tona,
npr.
Voljet u te, (i) paziti, (i) noge ti prati, (i) rob
tvoj biti, ali mi duu ne gazi. To neu
dozvoliti.

IVOST STILA
ta tome doprinosi? (4)
8) Komparacija = poreenje,
usporedba koja se javi (pod uvjetom
da je logina) u trenutku kakvog
emocionalnog naboja ili posebne
inspiracije, npr.
Snudila se i poput uvehle visibabe
klonula glavom. Gledam: pomodrila,
smanjila se, smrala, kao hoafka
dola, lica poput kore na sutliji.

IVOST STILA
ta tome doprinosi? (5)
9) Upotreba glagola kretanja u nizu, npr. Utrim,
zgrabim dijete, odgurnem uarenu gredu,
jurnem prema izlazu, preskoim stepenite.
10) Naizmjenian izbor glagolskih vremena
(prezent, aorist, perfekt, futur I), npr.
Juer mi prijatelj pria: Doao sam, kae, na
vrijeme, mislim doi e i ona, ekam, ekam i
kaem onda odoh. Nisam bio budala. Pa
imam i ja svoje ja.
11) Naizmjenina upotreba 1. i 2. ili 1. i 3. lica,
npr.
Mislim da je on u pravu to ti to zamjera.
Morao sam ovo rei trebalo ga je nekako
urazumiti.

IVOST STILA
ta tome doprinosi? (6)
12) Personifikacija = stilsko-emocionalna
figura oivljavanja neivog (davanje
ljudskih osobina stvarima, pojavama,
pojmovima) doprinosi slikovitosti i
podstie ivost, npr.
slavine edne kapljice
arija pria (metonimija)
Grad se umio kiom
Nebo je plakalo danima
Potok skakue
Smrt je prijetila

IVOST STILA
ta tome doprinosi? (7)
13) Apostrofa = pojava direktnog , poetskog
ili retorikog obraanja nekome ili
neemu, s ciljem da se potencira ivost,
emocionalnost, uzbuenje onoga kome se
obraa ili onog o emu se govori. Ako se u
tome pretjera, onda prerasta u patetiku.
Npr.
Boe, dokle e ovako!?
Brao i sestre, ...
ovjee, o ovjee koji ami u tuini!
Bosno moja, majko, kolijevko mojih
predaka, divna, mila, lijepa i gizdava ne
damo te nikome!

IVOST STILA
ta tome doprinosi? (8)
14) Inverzija = izmijenjen uobiajeni ili
normom propisani red rijei u prostoj
reenici ili reenica (klauza) u sloenoj
reenici, npr.
Lijepa li i nekako mona bijae ta
graevina.
Kad se toga sjetim, sav se najeim.
Ako ve ne moram, onda i neu.
15) Naizmjenina upotreba elipse i duih
reenica uz umetanje stiha, citata,
anegdote

SKLADNOST STILA
Skladnost / harmoninost stila =
a) dojam prirodnosti, iskrenosti i
istinitosti u svim funkcionalnim
stilovima, odnosno,
b) ispunjavanje i usklaivanje ostalih
odlika stila jasno, koncizno,
tano, ivo,
c) usklaivanje izraza sa zahtjevima
odreenog funkcionalnog izraza.

SKLADNOST STILA
ta je naruava? (1)
Skladnost stila moe naruti:
1) Nasilno rimovanje (bio je lijep i u ljubavi
slijep. Ima mjesta da vas je dvjesta.)
2) Izostanak logike povezanosti u
sloenim reenicama
3) Neprilagoenost leksike
4) Pogrena upotreba rijei (npr. puka
etimologija)
5) Upotreba fraza ili politikog rjenika u
svakidanjem govoru

SKLADNOST STILA
ta je naruava? (2)
6) Katahreza = neprikladan izraz u
kojem su upotrjebljene dvije rijei
suprotstavljene svojim logikim
znaenjima tako da jedna drugu
iskljuuju, negiraju, npr.
Popoloviti na petero
Strahovito pametan / lijep
Troduplo
Par primjera /sluajeva / rijei / dana
(umjesto nekoliko primjera, ...)

SKLADNOST STILA
ta je naruava? (3)
7) Parafraza = pojava da se jednostavan
sadraj, naziv ili misao iskazuje sloeno,
prepriano, djelimino izmijenjeno
(promijenjena oznaka za postojee,
nepromijenjeno ili djelimino
promijenjeno oznaeno). Iskoristljivo
naroito u naslovima, npr.
Dooh, vidjeh, skamenih se (parafraza
prema veni, vidi, vici)v
Grad soli (Tuzla), Grad na Miljacki
(Sarajevo)
Ko drugome jamu kopa fiziki je radnik
(umjesto: sam u nju pada)