KRIMINALISTIKE METODIKE (otkrivanje, razjanjavanje i dokazivanje krvnih i seksualnih delikata)

Organizacija i nain izvoenja nastave i vjebi: 5 sati predavanja 6 sati vjebi

Obavezna literatura:

Modly, D. (1994). Objanjenje trileme: ubojstvo, samoubojstvo, nesretni sluaj. Zagreb, Hrvatska: MUP RH Modly, D. (1996). Metodika istraivanja silovanja. Zagreb, Hrvatska: MUP RH Pavliek, J.(2008); Uvod u krvne delikte, Laser plus, Zagreb
Preporuena literatura:

Modly, D. (2001). Utvrivanje i razjanjavanje samoubojstva pomou indicija, (Krim arak 8). Zagreb, Hrvatska: MUP RH Modly, D. (1996). Krvni delikti: rezultati istraivanja - odabrana poglavlja, (Krim arak 4). Zagreb, Hrvatska: MUP RH Modly, D. (1999). Kaznena djela protiv spolnih sloboda i spolnog udorea na tetu djece i maloljetnika - uloga stvarnih dokaza (Krim arak 6). Zagreb, Hrvatska: MUP RH

Elementi za provjeru znanja: Nazonost na predavanju - max 10 bodova Vjebe - max 10 bodova; Seminarski rad - max 30 bodova, Ispit - max 50 bodova
Za pristup zavrnom ispitu potrebno je skupiti minimalno 25 bodova.

Konani uspjeh: 0 49 bodova - nedovoljan 50 62 boda dovoljan 63 75 bodova dobar 76 88 bodova vrlo dobar 89 100 bodova - odlian

Kriminalistike metodike posebna kriminalistika taktika i tehnika Krvni delikti pojam i kazneno pravni aspekti, znaaj i uloga krvnih delikata u kriminalistikoj praksi, otkrivanje, razjanjavanje i dokazivanje krvnih delikata, opi model kriminalistikog istraivanja; elementi i njihovo slaganje u cjelinu, preliminarno - eliminacijska faza istraivanja krvnih delikata, kompetencije kriminalista za istraivanje krvnih delikata (znanja iz medicinske kriminalistike, poznavanje oruja i orua, ivotno iskustvo, otvoreni um), organizacijska struktura za istraivanje krvnih delikata,

TEKE TJELESNE OZLJEDE

Kaznenopravni aspekti teka tjelesna ozljeda ili teko naruavanje zdravlja, doveden u opasnost ivot ozlijeenog ili je uniten, ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji vaan dio njegova tijela ili koji vaan organ, ili je prouzroena trajna nesposobnost za rad ozlijeenog, ili trajno i teko naruavanje njegova zdravlja ili trajna iznakaenost, ozlijeeni umro zbog teke tjelesne ozljede, kanjiv pokuaj. Opseg i kretanje u RH

Teka tjelesna ozljeda Poznat poinitelj

2006.

2007.

2008.

2009. do 1.10. 605

874

877

880

Nepoznat poinitelj
UKUPNO

181
1055

218
1095

215
1095

152
757

Saznanje za djelo - dojava o dogaaju (rtva, svjedoci, graani), - prijava zdravstvene ustanove (neposredna, bolnika prijava), Ozljeivanje - okolnosti i dogaaji tijekom kojih dolazi do ozljeivanja (obiteljsko nasilje, navijako nasilje, mrnjom motivirano nasilje, utjecaj alkohola, element organiziranog kriminaliteta), - namjerno, nehajno, samoozljeivanje, nesretni sluaj, - utvrivanje mehanizma nastanka ozljeda; uloga sudske medicine, - ozljede sa smrtnom posljedicom. Karakteristike sredstva poinjenja Tjelesna snaga Tupotvrdi predmeti Orue Oruje. Nain poinjenja jednostavni, situacijski, organizirani i pomno planirani, Karakteristike rtava vaan izvor informacija kooperativne /nekooperativne Poinitelj poznat/nepoznat, Karakteristike motiva posljedica fizikog sukoba, mrnja, osveta, zastraivanje, Dokazivanje - dokumentiranje ozljeda/posljedica, tragovi na mjestu dogaaja, rtvi i poinitelju, sredstva poinjenja, predmeti, iskazi.

NESTANCI OSOBA Pojmovna odreenja (to podrazumijeva nestanak osobe?) Uloga i organizacija policije u traganju za osobama Stanje i kretanje pojave u RH
NESTANCI OSOBA pronaeno Nije pronaeno 2006. 1125 575 2007. 1228 541 2008. 1170 583 2009. do 1.10. 909 409

UKUPNO

1700

1769

1753

1318

Zaprimanje prijave o nestanku Kategorije nestalih osoba prema dobi, duevnom i tjelesnom statusu, nainu ivota, viktimogenim indikatorima, prema voljnom ueu nestale osobe (svojevoljni odlazak, pristanak na odlazak i nasilni nestanak). Procjena rizika potencijalni izvori ugroze: nesretni sluaj (planinari, turisti), samoubojstvo, kaznena djela (protupravno oduzimanje slobode, otmica, ubojstvo, trgovanje ljudima i ropstvo, meunarodna prostitucija), elementi procjene rizika dob, raniji nestanci, potencijalni motivi odlaska, duevno stanje, viktimogeni indikatori (injenice koje odudaraju od uobiajenog ponaanja nestale osobe upaljeno vozilo, tragovi borbe, nedolasci na mjesto sastanka). Hitne mjere i radnje Izvjeivanje interno, mediji, Lociranje posredstvom mobilnih komunikacijskih ureaja, Detaljno prikupljanje obavijesti o nestaloj osobi, Pregled mjesta zadnjeg vienja i mjesta prebivalita/boravita, Prijatelji, poznanici, kontakti, Organizacija mjera traganja. Mjere traganja za osobom Pretraga terena ukljuivanje dravnih i drugih tijela (Uprava za zatitu i spaavanje, GSS, lokalna zajednica, lovaka drutva, ronioci, speleolozi, vojska) Provjere na lokacijama gdje bi se nestala osoba mogla nalaziti, Provjere kod osoba s kojima bi nestala osoba mogla kontaktirati,

SAMOUBOJSTVA Opseg i kretanje u RH

2006.
samoubojstva

2007. 751

2008. 774

2009. do 1.10. 587

761

Kriminalistiko-taktika diferencijalna dijagnoza Motiv za samoubojstvo Raniji pokuaji samoubojstva Duevne bolesti, alkoholizam Suicidogeni stimulansi Izraavanje namjere za poinjenje samoubojstva Oprotajna pisma

Naini poinjenja samoubojstava (vjeanje, skok s visine, utapljanje, vatrenim orujem, eksplozivnim napravama, hladnim orujem, trovanjem)

Hitne mjere i radnje Prikupljanje obavijesti od bliskih osoba

Oevid zamke oitog detekcija tragova i interpretacija traseoloke situacije kvadrilema u dvojbi, kao da se radi o ubojstvu

Sudjelovanje u samoubojstvu (lanak 96. KZ) (1) Tko navede drugoga na samoubojstvo ili mu pomogne u samoubojstvu pa ono bude poinjeno, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do tri godine. (2) Tko navede na samoubojstvo maloljetnu osobu ili joj pomogne u samoubojstvu ili tko navede ili pomogne u samoubojstvu osobu ija je sposobnost shvaanja svog postupanja i vladanja svojom voljom u znaajnoj mjeri smanjena, pa samoubojstvo bude poinjeno ili pokuano, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Tko navede na samoubojstvo dijete ili mu pomogne u samoubojstvu, ili tko navede ili pomogne u samoubojstvu osobu koja nije bila u mogunosti shvatiti znaenje svojeg postupanja ili nije mogla vladati svojom voljom, pa samoubojstvo bude poinjeno ili pokuano, kaznit e se po lanku 90. ovoga Zakona. (4) Tko okrutno ili neovjeno postupa sa osobom koja se prema njemu nalazi u odnosu kakve podreenosti ili zavisnosti i time iz nehaja izazove samoubojstvo te osobe, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

UBOJSTVA Kaznenopravni pojam Opseg i kretanje u RH

2006. Poznat poinitelj Nepoznat poinitelj UKUPNO 65 6 71 2007. 63 2 65 2008. 68 2 70 2009. do. 1.10. 26 2 28

DOJAVA Prilikom zaprimanja dojave od dojavitelja treba traiti odgovore na 9 zlatnih pitanja kriminalistike: -mjestu poinjenja, vremenu poinjenja, poinitelju - treba prikupiti to vie podataka o njegovom identitetu, osobnom opisu, smjeru naputanja mjesta dogaaja, opisu prijevoznog sredstva, supoiniteljima, rtvi, ima li jo ozlijeenih i koliko, o kakvim se ozljedama radi, sredstvu poinjenja, svjedocima oevicima, nainu poinjenja, identitetu dojavitelja, telefonskom broju s kojeg je upuen poziv. OPERATIVNO KOMUNIKACIJSKI CENTAR POLICIJSKE UPRAVE: - zaprimanje dojave, - izvjeivanje operativnog deurstva postaje, - aktiviranje blokada, - pozivanje hitne pomoi, - izvjeivanje operativnog deurstva u sjeditu MUP a, istranog suca, rukovoditelja, ekipe za oevide, - pozivanje vjetaka balistiara, pozivanje sudsko - medicinskog vjetaka, vjetaka za biologiju, pozivanje vjetaka za daktiloskopiju, -pozivanje i koritenje vatrogasaca za rasvjetu, za razvaljivanje vrata, za vaenje mrtvog tijela iz WC ahte, za ispiranje kolnika, -pozivanje pogrebnog poduzea, - kontaktiranje s vojnom policijom - nalaganje blokade graninih prijelaza, - obavjetavanje glasnogovornika, - praenje i povezivanje drugih dogaaja u vezi s ubojstvom, - koordiniranje s radom policijskih postaja, - slanje kriminalistikih slubenika podrune postaje u bolnicu gdje je rtva, - obavjetavanje susjednih policijskih uprava o dogaaju radi blokada i traganja, - aktiviranje usmjerenog traganja (opis poinitelja se svako malo ponavlja preko radio-veze, dostava izvjea, pojaana aktivnost), - nalog za opservaciju kue osumnjienog,

ZADAE NAJBLIE OPHODNJE / POZORNIKA: - zabiljeiti vrijeme i sadraj dojave,

- odmah krenuti prema mjestu dogaaja, - psihika priprema i razmiljanje o radnjama na mjestu dogaaja, - zapaati putem do mjesta dogaaja, - zabiljeiti tono vrijeme i naina dolaska, - spaavanje ljudskih ivota, pozvati i pruiti pomo u okviru mogunosti, - uspostava stanja sigurnosti, - uhienje poinitelja, - zadravanje, razdvajanje i identificiranje nazonih na mjestu dogaaja, - prevoenje poinitelja i svjedoka u postaju (pregled glede posjedovanja oruja ili opasnog orua, izolirati poinitelja od svjedoka, maknuti ga i ne vraati na mjesto dogaaja zbog mogunosti kontaminacije mjesta dogaaja, ne dopustiti pranje ruku i uklanjanje tragova sa sebe, evidentirati vidljive tragove, ne zapoinjati razgovor, upoznat ga s pravima, biljeiti spontane izjave i pratiti ponaanje), - prikupljanje poetnih obavijesti, - uzimanje articulo mortis, - poetna identifikacija i pregled mjesta dogaaja (50% vie od najudaljenijeg traga, plurilokacija, putevi prilaska, odlaska),voditi rauna o tragovima (samo jedan policajac, jedan put kretanja, nita ne dirati, nikada ne koristiti telefon na mjestu dogaaja, svijetla), - uoavanje i evidentiranje kriminalistiki relevantnih injenica (svijetlo, vrata zakljuana, otvorena, zakljuana, zatvorena, prozori, kljuevi, namjetaj, plin, motor vozila radio i sl.)

- osiguranje mjesta dogaaja, traiti dodatne snage po potrebi, - zatita tragova od atmosferilija (barutne estice), - evidentiranje svih izmjena nastalih na mjestu dogaaja prije i tijekom boravka policije na mjestu dogaaja uz napomenu kada su nastale i tko ih je prouzroio, - zapreavanje ulaska, blokada mjesta dogaaja, - oformljavanje knjige ulaska na mjesto dogaaja (upisuje se ime, prezime i funkcija osoba koje su ule u zonu mjesta dogaaja, datum i vrijeme ulaska i izlaska s mjesta dogaaja, razlog ulaska te podaci o policajcu koji vodi dnevnik), - oformljavanje knjige nazonosti na mjestu dogaaja (upisuju sve osobe koje su prisutne u iroj zoni mjesta dogaaja, ponajprije graane, predstavnike medija i drugih prateih slubi), - biljeenje podataka o djelatnicima hitne pomoi, registarskoj oznaci na vozilu i bolnici u koju se prevozi osoba, preuzimanje izvjea o utvrivanju smrtne posljedice, praenje rtve i poinitelja u bolnicu, - voditi rauna o komunikaciji preko sredstava veze, - osiguranje drugih lokacija vezanih uz dogaaj, - evidentiranje i provjera vozila koje su na mjestu dogaaja i u blizini, peaenje ulaznih vrata stana - mjesta dogaaja, - izvjetavanje detektiva i inspektora po njihovom dolasku, - sastavljanje izvjea o zapaanju.

TEMELJNA POLICIJA DRUGIH POSTAJA I UPRAVA:

- provjera vozila i osoba na blokadnim tokama, - pregled vozila i prtljage, - blokada odreenog podruja, - pretraga terena, - blokade i kontrole svih prometnih pravaca (cestovni, eljezniki, rijeni, morski, zrane luke, granini prijelazi), - utvrivanje identiteta svih osoba koje bi se po nekom obiljeju mogle dovesti u svezu s poinjenjem ubojstva, - provoenje racija na mjestima gdje se okupljaju osobe ijoj bi skupini mogao na osnovu prikupljenih obavijesti pripadati poinitelj, - provjere podrunih policijskih postaja u hotelima, motelima i drugim legalnim i ilegalnim prenoitima,
GRANINA POLICIJA: - pojaana kontrola osoba, vozila i prtljage, - zadravanje sumnjivih osoba i izvjeivanje. PROMETNA POLICIJA: -blokada prometnica i preusmjeravanje prometa, - obavljanje oevida povodom prometnih nezgoda, - pojaana kontrola kretanja osoba, vozila i prtljage

SPECIJALNA POLICIJA: - sudjelovanje u uhienju poinitelja, - stanje pripravnosti, - posebne mjere prevencije, - pretraga terena, ronioci, - zrana potpora.
SLUBENI PSI: - opasnost kontaminacije mjesta dogaaja kretanjem psa i vodia, - slijeenje traga poinitelja, - pregled vozila na drogu, - pregled mjesta dogaaja na eksploziv, - koritenje psa napadaa prilikom uhienja, - koritenje posebno dresiranih slubenih pasa za traenje mrtvog tijela.

ZADACE POLICAJACA U BOLNICI: - izuzimanje predmeta, tragova, odjee i osobnih stvari od rtve, zatita tragova na rtvi (ruke radi mikrotragova) - utvrivanje njenog identiteta, - uzimanje izjave ukoliko je to mogue, - prikupljanje medicinske dokumentacije i podataka o stanju i ozljedama rtve, - izuzimanje uzoraka transfuzijske krvi, - prikupljanje podataka o dogaaju, svjedocima, poinitelju, obitelji i dr, - popisivanje osoba koje dolaze u bolnicu posjetiti rtvu ili poinitelja, prikupljanje obavijesti,

NA MJESTU DOGAAJA: - prikupljanje obavijesti od svjedoka i zateenih graana, - neposredno traganje za poiniteljem, - identifikacija svjedoka, - pregled ire zone mjesta dogaaja, - putevi kojima se poinitelj kretao prema i odlazio s mjesta dogaaja, (tu je moda odbacio sredstvo izvrenja, neke predmete koje je ponio s mjesta, presvukao se, odbacio prljavu ili krvavu odjeu i sl.), - pregled te zone obino se odnosi na pregled kontejnera za smee, grmlja, ivica, vozila, odlagalita otpada, ruevina i slinih mjesta pogodnih za sakrivanje razliitih predmeta, traenje trgovina, banaka, privatnih i drugih objekata gdje je postavljen videonadzor koji zahvaa proelja kua i ulice te pregled i izuzimanje videovrpci, - utvrivanje nalaze li se u blizini autobusna, tramvajska ili taxi stajalita, utvrivanje redova vonje i vozaa koji su se u kritino vrijeme nalazili u blizini mjesta dogaaja, - izuzimanje nespornih uzoraka od osoba koje su dolazile u kontakt s mjestom dogaaja, - kontrola objekata koje koristi osumnjieni, lanovi njegove obitelji, prijatelji ili suuesnici, njegova uporita u inozemstvu.

OEVID SASTAV EKIPE ZA OEVIDE: - istrani sudac, - jedan ili dva kriminalista te vie kriminalistikih tehniara, - vjetaci za pojedina podruja. Najee su to sudskomedicinski vjetak, vjetak za balistiku, vjetak za izuzimanje biolokih tragova i vjetak za daktiloskopiju - to urnije izai na mjesto dogaaja ZATITA ZDRAVLJA ISTRAITELJA: - mogunosti prenoenja zaraza sa biolokih tvari kao to su krv i tjelesne tekuine, mogunosti zaraze razliitim parazitima, izloenost opasnim kemikalijama, eksplozivi, eksplozivne naprave i razna pirotehnika sredstva, oruje, streljivo i slino, - upotrebljavati zatitna odjela, gumene rukavice, zatitnu obuu, ako su prisutna isparavanja i zatitne maske. TRAGOVI MRTVO TIJELO Ozljede na tijelu: - vano je takoer konstatirati da li se oteenja na odjei, koja su prouzroena vatrenim, ali i drugim orujem, podudaraju po obliku i veliini sa ozljedama na mrtvom tijelu, - zrna izvaena iz tijela prilikom operativnih zahvata osuiti, pakirati,

Traganje za leevima i ostacima mrtvih tijela:

- specijalno trenirani psi, - infracrvena termografija, - ekshumacija. Odjea i obua: - je li odjevena na pravu stranu i drugi tragovi koji se na njoj uoavaju, opisuje li se odjea koja je oteena nakon pruanja lijenike pomoi to je potrebno konstatirati, korisno je takoer spomenuti, na mjestima gdje se nalaze oteenja od streljiva u kojem smjeru su savinuta vlakna na rubu rupe. - opisati nakit i mjesto gdje se nalazio na mrtvom tijelu,

KRIMINALISTIKO-TEHNIKI PREGLED SUDIONIKA DOGAAJA

Izuzimaju se:
- svi tragovi i nesporni uzorci, - vode se na vaenje krvi i uzimanje urina radi utvrivanja stupnja alkoholiziranosti, ali i radi pribavljanja nespornog uzorka krvi radi DNK analize, - nad njima se obavlja lijeniki pregled radi konstatiranja ozljeda koje su zadobili prilikom dogaaja, - izuzima se odjea u koju su bili odjeveni u vrijeme izvrenja, - izuzimaju mu se nesporni uzorci kose i dlaka, - silikonski odljevci - izuzimaju se predmeti pronaeni kod njih, - nesporni otisci papilarnih linija, - mikrotragovi, - obavlja se fotografiranje za signaletike fotografije, ali se radi potreba kriminalistike obrade fotografira i itav stas, - drugo po potrebi.

MIKROTRAGOVI - ispod noktiju osumnjienog, - sa aka osumnjienog, - sa odjee osumnjienog, - sa stopala ubijenog, - sa ruku rtve, - ispod noktiju ubijenog, - sa ekrana televizora, - sa kolica u kojima je prevoeno mrtvo tijelo i kontejnera u koji je baeno, - od ranjenih (ruke, hlae), - sa dodirnih povrina na mjestu dogaaja (tepisi, stolice, kaui, rub ograde), - s unutranjosti auta na mjestu dogaaja, - sa palica, - s odjee sudionika dogaaja, - s odjee osobe koja je pronala rtvu, - s dovratnika, doprozornika i poda,

TRAGOVI PAPILARNIH LINIJA Pretrauju se dodirne povrine koje je po logici odvijanja nekog dogaaja mogao dodirivati poinitelj kao to su: vrata, dovratci, stolovi, kvake, ae, alice, sredstva za vezivanje, oruje, rukohvati namjetaja, prekidai struje, ureaja i slino i manje vjerojatne dodirne povrine tipa zida oko vrata, prozorskih stakala i dr.

TRAGOVI VATRENOG ORUJA VATRENO ORUJE: - zatitno i samozatitno ponaanje osoba koje rukuju orujem, - ukoliko je pitolj mokar potrebno ga je to prije dostaviti na vjetaenje ili ga osuiti na normalnoj sobnoj temperaturi, - ne pakirati u plastine vreice ve u vreice od grubog papira ili specijalno izraene eline kutije u kojima je mogu i siguran transport AHURE, PATRONE: - obiljeavanje kredom, papirnatim etverkutima ili krugovima koji se stave oko ahure Kad se radi o patronama pronalaze se: - kartonske ili mjedene ahure sa mjedenim dnom ili kapislom, - razdjelni plastini ep, - plastini ili kartonski poklopac, - kao i na ahuri na dnu patrone se nalazi oznaka proizvoaa i kalibar.

ZRNA I FRAGMENTI: - izbjegavati koritenje bilo kakvih pomonih alata, poput pinceta, prilikom vaenja zrna, jer dolazi do mikro oteivanja.

BARUTNE ESTICE I DJELOVANJE PLAMENA: Izuzimanje silikonskih odljevaka sa: - ruku ubijenog / ih, ranjenog, - ruku osumnjienog, - rana ubijenog, - ruku sudionika dogaaja, - ruku domaih osoba, - ruku ranjenih, - oteenja na predmetima, - ruku osobe koja je pronala rtvu. - ruke kriminalistikog tehniara moraju biti zatiene rukavicama i mora ih nakon izuzimanja svakog odljevka baciti zbog mogunosti kontaminacije. - silikonske odljevke pakirati odvojeno, tako da je unutarnja strana okrenuta prema van, konstatirati sa koje je ruke ili dijela ruke izuzet, - od koje osobe, - da li je osoba prema svojoj izjavi prala ruke te - tono vrijeme izuzimanja - tragovi sadraja inicijalne kapisle.

BIOLOKI TRAGOVI TRAGOVI KRVI: Susreemo ih u obliku; slijevanja, prskotina, proimanja, kapi, brisotina. Na osnovu njihovog oblika se moe zakljuivati o dinamici dogaaja. - mjere zatite zbog zdravstvene zatite kriminalista i kontaminacije biolokih tragova, poglavito krvi. Obvezna je primjena gumenih rukavica za jednokratnu uporabu koje je potrebno mijenjati za svaki pojedini trag koji se prikuplja kako ne bi dolo do transfera meu esticama traga, - tragove krvi prije pakiranja je potrebno osuiti i pakirati u papirnate vreice, odvojeno, tako da je jasno vidljivo s kojeg mjesta je izuzet koji trag. U protivnom dolazi do razgradnje tragova krvi uslijed djelovanja bakterija i gljivica. TRAGOVI KOSE I DLAKA: pronalaenje dlaka i kose na mjestu dogaaja zahtijeva paljivo promatranje pod jakim svijetlom i uz koritenje poveala, no u veini sluajeva pronalazimo ih prilikom pregleda izuzetih mikrotragova. uz pakiranje zajedno s mikrotragovima, pojedinano pronaene dlake i kosu pakiramo izmeu dva kartona i potom u posebne papirnate omote.

TRAGOVI EPITELA:
izuzimanje opuaka, ostataka hrane, maramica kojima su brisani sekreti nosa, koritenih aa, boca, briseva dodirnih povrina poput kvaka, rukohvata,

oruja,
predmeta za svakodnevnu uporabu i dr., pa ak i fekalija ijom se analizom isto tako mogu pronai tragovi epitela, izuzimanje nespornih biolokih uzoraka.

TRAGOVI STAKLA

vano osiguranje mjesta dogaaja i zaprijeavanje ulaska, jer se nepotrebnim kretanjem osoba po mjestu na obui raznose sitni komadii stakla, izuzeti komadii stakla se pakiraju u vrste kutije da se sprijei daljnje usitnjavanje.
TRAGOVI VLAKANA
nalazimo ih na odjevnim predmetima, sjedeim povrinama (stolice, sjedala automobila, kreveti, fotelje, prtljani prostor automobila kojim je prevoeno mrtvo tijelo), dodirnim povrinama na mjestu dogaaja (tepisi, rubovi ograde, okviri prozora, otirai, palice koje su koritene u fizikom obraunu, pod i drugi predmeti), vlakna ostaju na rukama, stopalima, ispod noktiju rtve i poinitelja, ali i na drugim dijelovima tijela koji su bili u dodiru s odjeom, na ekranu televizijskog prijemnika koji uslijed jakog statikog elektriciteta privlai vlakna s odjee osobe koja prolazi u blizini, vlakna susreemo kao konce, niti, ali i komadiima tkanine,

TRAGOVI ZEMLJE OTISCI UIJU I USANA TRAGOVI IVOTINJSKOG PODRIJETLA izuzimaju se tragovi domaih ivotinja i kunih ljubimaca, primjerci liinki,

TRAGOVI BILJNOG PODRIJETLA pronalaenje kod poinitelja nekog biljnog ostatka poput sjemenke, peludi, granice, spore, lista, izluevine drveta, iglica, kore i drugog moe ukazivati na njegovo prisustvo na odreenoj lokaciji. TRAGOVI OBUE I GUMA AUTOMOBILA
dvodimenzionalni otisci i trodimenzionalni utisci. zatita traga ili njegove reprodukcije, fotografiranje uz mjernu vrpcu

elekrostatski ureaj
kemijska sredstava.

OSTALI TRAGOVI KORESPONDENCIJA: adresari, planeri, poslovna korespondencija, osobni dokumenti, naroito putovnica, posjetnice, pisma, rokovnici, podsjetnici, evidencije kontakata, Moemo je pronai u; u kui na adresi stanovanja, automobilu rtve, odjei rtve, ladicama u uredu, hotelskim sobama koje je rtva koristila i drugim mjestima, mora biti neosporno da je pisana od strane rtve. STVARNI DOKAZI
mehanika oteenja na zidovima, podu, namjetaju i slino uslijed ispaljenih streljiva, izbacivanje fizikom snagom iz leita brave s dovratka na ulaznim vratima, oteenja na vozilima, sruenim ogradama, predmetima poinitelja ostalim na mjestu dogaaja, kao to su naoale, lisnica s dokumentima, mobilni

telefon, kljuevi, dugmad otkinuta s odjee, neaktivirane defanzivne i dimne bombe, noevi, palice i dr.

STRATEGIJA ODNOSA S MEDIJIMA KOMUNIKACIJA S OBITELJI: IDENTIFIKACIJA LANOVA OBITELJI: voditi rauna o kulturnim, religijskim nazorima, ivotnom stilu, jeziku, osobitim zdravstvenim problemima lanova ue obitelji, po identifikaciji obitelji potrebno ih je to urnije obavijestiti o smrti lana kako ne bi tu injenicu prije saznali posredstvom medija ili pogovorom. ODABIR KRIMINALISTA ZA KONTAKTE S OBITELJI PRIKUPLJANJE PODATAKA: znaajno je sve, poevi od prijatelja, poznanika, poslovnih partnera, kriminalne aktivnosti, ... ljubavnikih i vanbranih veza, ivotnog stila rtve, ukljuenost u socijalnu sredinu, mjesta gdje je zalazio, privatne i poslovne korespondencije, biljeki, planera, podataka iz raunala, pregleda osobnih stvari i stambenog te poslovnog prostora, temperamenta, karaktera i moralnih stavova rtve.

O svim kontaktima s obitelji sastavljaju se slubene zabiljeke u koje se unose: Datumi,vremena i trajanje svih kontakata i sastanaka, naini kontaktiranja (telefonom, u domu rtve i sl.), detaljni opis tijeka kontakta i informacija koje su razmijenjene, dogovorene akcije s obitelji, zahtjevi obitelji, tko je inicirao kontakt, podaci o drugim osobama koje su nazone kontaktima i sastancima

DAVANJE INFORMACIJA:
informiranje o proceduri kriminalistike obrade, informiranje obitelji o razvoju i rezultatima istrage od samog poetka, osigurati da se informacije koje obitelj dobiva ne prenose neovlatenim osobama koje bi mogle ugroziti istragu, informacije o pokopu, mogunostima psiholoke i psihijatrijske pomoi, imovinsko - pravnim aspektima poslije smrti lana obitelji,

vraanje predmeta koji su privremeno oduzimani za potrebe obrade,

briga o imovini rtve, pohrana oruja i drugih predmeta rtve do okonanja ostavinske rasprave, preslike putnih karata autobusa za inozemstvo, na ime, pomo oko ukljuivanja socijalnih i drugih prateih slubi, razvoj situacije nakon optube, sudskog postupka, obeteenje.

SILOVANJA Kaznenopravni pojam Opseg i kretanje u RH

2006. Poznat poinitelj Nepoznat poinitelj UKUPNO 106 10 116 2007. 86 9 95 2008. 108 6 114 2009. do 1.10. 54 6 60

ORGANIZACIJA PODUZIMANJA HITNIH MJERA I RADNJI

Organizacija postupanja prema rtvi kaznenog djela silovanja,

postupanje temeljne policije; ovisno o proteku vremena od dogaaja do prijave na mjestu dogaaja radnje koje ne trpe odgodu kao to su zatita ivota i zdravlja rtve (otklanjanje neposredne opasnosti, pruanje hitne medicinske pomoi), prikupljanje poetnih obavijesti o dogaaju, rtvu smjestiti u prikladno ureenu prostoriju, treba ih prikupljati jedan policijski slubenik kojeg odredi voditelj smjene ili nadleni rukovoditelj, onemoguiti dodatne razgovore od strane drugih slubenika ili rukovoditelja, traiti odgovore na devet zlatnih pitanja kriminalistike, imati obzira da je rtva upravo u prvim trenucima poslije poinjenja seksulanog nasilja u najteem psihikom stanju i da joj je potrebno pruiti podrku i razumijevanje. rtva iz neverbalnog ponaanja policajca ne smije osjetiti nevjericu, neodobravanje, neprijateljstvo te osjeaj krivnje zbog onog to joj se dogodilo. odmah o dogaaju izvijestiti specijaliziranog policijskog slubenika koji e se ukljuiti to ranije u provoenje izvida i preuzeti daljnje cjelovito postupanje i koordinaciju.

mjere neposrednog traganja za poiniteljem, osiguranje mjesta dogaaja, tragova i ostale radnje

SPRJEAVANJE DODATNE VIKTIMIZACIJE RTVE

jedan kriminalist treba voditi i koordinirati kompletno postupanje prema rtvi, duan je uinkovitom organizacijom kriminalistike obrade osigurati da se pojedine radnje nepotrebno ne ponavljaju (razodijevanje rtve, pozivanja u prostorije policije) te da se drugi slubenici koji ih provode ponaaju profesionalno i nediskiminirajue prema rtvi, zaduen je za komunikaciju sa rtvom pri emu treba onemoguiti nepotrebnu dodatnu viktimizaciju viekratnim ispitivanjima od strane policijskih slubenika (voditelj smjene, slubenici ekipe za oevide, policijski slubenici koji obavljaju tehnike poslove, prevoenje, slubenik za izradu fotocrtea, slubenik koji provodi prepoznavanje i sl.) i stigmatizaciju u socijalnoj sredini gdje ivi (prevoenje u vozilu s policijskim obiljejima, slubenici u odori i sl.), na prikladan nain upoznati rtvu o tijeku daljnjih policijskih postupanja osobito o onim radnjama koje se poduzimaju na tijelu rtve (opi tjelesni, ginekoloki i drugi potrebni specijalistiki pregled, fotografiranje, izuzimanje odjevnih predmeta, tragova, briseva, nespornih uzoraka), obavlja detaljan obavijesni razgovor sa rtvom sukladno pravilima struke, upoznati rtvu sa mogunostima da dobije strunu medicinsku pomo psihologa, psihijatra ili drugih strunjaka odnosno ustanova, izvijestiti rtvu o rezultatima policijskih izvida,

 Policijski slubenici koji provode izvide duni su osigurati potpunu zatitu identiteta rtve seksualnog nasilja od najranijih stadija kriminalistike obrade. Ne smije se objaviti nita temeljem ega bi se mogao utvrditi identitet rtve.
Sukladno sigurnosnoj prosudbi o postojanju ozbiljne opasnosti od

ponavljanja seksualnog nasilja, ugroavanja zdravlja i ivota rtve kao i moguih naknadnih utjecaja na njen iskaz od strane poinitelja policija je duna pruiti rtvi potrebnu zatitu odnosno predloiti izricanje adekvatnih mjera opreza.

Znaajke obavijesnog razgovora sa rtvom: specijalizirani policijski slubenik mora uzeti u obzir dob rtve, fiziko i psihiko stanje rtve, nain poinjenja seksualnog nasilja, nastale posljedice i sukladno tome prilagoditi tehnike obavljanja obavijesnog razgovora, (uvaavanja traumatskog iskustva rtve, davanje potpore, izbjegavati predrasude, uspostava povjerenja, terminologija koja se koristi tijekom razgovora mora biti primjerena i razumljiva rtvi, prikupljanje obavijesti vezane uz duboko intimno podruje rtve mora se provesti s osobitom panjom, duljina trajanja razgovora i sl.) ukoliko postoji mogunost dopustiti rtvi izbor da sa njom obavijesni razgovor obavi policijska slubenica ili policijski slubenik, ovisno o specifinim potrebama rtve (dob, nedovoljni duevni razvitak, gluhonijemost, poznavanje jezika i sl. zatraiti pomo specijaliziranog strunjaka), dopustiti da razgovoru prisustvuje osoba od rtvina povjerenja, u ijoj nazonosti se osjea sigurno, ako ne ometa tijek obavijesnog razgovora, omoguiti predstavnicima Udruga civilnog drutva kontakt sa rtvom ovisno o procjeni dinamike kriminalistike obrade glede koordinacije dodatne potpore rtvi ukoliko je rtva s time suglasna ili to zahtjeva.

Modus operandi sustav otkrivanja poinitelja Kriminalistika praksa je pokazala, kao to je ve navedeno, da seksualni delikti imaju povratniki karakter. Da bi se ta injenica mogla iskoristiti u otkrivako-dokazne svrhe vano je stvaranje operativnih evidencija o poinjenim kaznenim djelima i poiniteljima. Poznato je isto tako da poinitelji seksualnih delikata vrlo malo odstupaju od jednom isprobanog naina poinjenja. Moemo ak govoriti da nakon odreenog vremena to postane njihovo obiljeje. Kada govorimo o nainu poinjenja misli se zbir elemenata koji ine kazneno djelo.

U to ulaze:
odabir rtve (s obzirom na dob, fiziki izgled, nain odijevanja) pristup rtvi (upoznavanje u ugostiteljskom objektu, nuenje prijevoza, praenje, saekivanje rtve na pogodnom mjestu i sl.) odabir mjesta i vremena poinjenja (doba dana, otvoreni ili zatvoreni prostori), pripremne radnje koje poduzima poinitelj prije poinjenja djela (nabavka i koritenje sredstava za omamljivanje rtve, sredstva za vezanje rtve, iznajmljivanje stana, skidanje reg ploica na vozilu) kontrola rtve (fizika snaga, prijetnja vatrenim ili hladnim orujem, omamljujua sredstva, vezanje rtve) ponaanje tijekom spolnog odnosa (genitilni, oralni, analni odnoaj, izjednaena radnja, uriniranje po rtvi, poniavanje rtve) ponaanje nakon poinjenja kaznenog djela (oduzimanje predmeta rtve)

Evidencija poinjenih kaznenih djela

Na razini policijske uprave korisno je voditi internu evidenciju seksualnih delikata prema svim kriminalistikim elementima poinjenja, svakako u digitalnom obliku radi mogunosti breg pretraivanja. U nju bi se trebala upisivati sva kaznena djela i prekraji iz domene seksualnih delikata (kod kojih je poinitelj poznat i kod kojih je poinitelj nepoznat) Evidencija poinitelja seksualnih delikata Evidencija poinitelja seksualnih delikata nadopuna je albuma fotografija (idealno bi bilo kada bi te dvije evidencije bile objedinjenje u digitalnom obliku) u koju se upisuju karakteristike poinitelja (opi podaci, osobni opis, posebni znaci)