Mikrobiologija vode

Tehnoloki fakultet Univerziteta u Tuzli Nastavni predmet

Opta mikrobiologija 16.1.2007. godine

UVOD

Sav ivot na planeti Zemlji odvija se uz pomo vode, a zdravlje ljudi ne ovisi samo o kakvoi nego i o koliini vode. Iako voda ini tri etvrtine Zemljine povrine, nije sva za upotrebu ,jer je oko

97 % vodene mase slana voda, oko 1,91% je voda na kopnu, 0,5 % je u podzemlju, a 0,001% je u atmosferi.

Istorijat

Prva istraivanja u mikrobiologiji voda izvrena su krajem 19. stoljea. Serter (1884) i Fier (1888). Ovi istraivai su zasijavali vodu po metodi Kocha na hranljive podloge i prvi su dokazali da se u uzorcima vode iz mora i oceana, uzetih nekad i sa velikih dubina, nalaze mikroorganizmi. Mikroorganizmi koji se nalaze u vodi mogu biti oni kojima je prirodno stanite voda i mikroorganizmi kontaminanti. Mikroorganizmi kontaminanti u vodu dospijevaju iz zraka, zemlje, sa biljaka i iz ekstreta humanog i animalnog porijekla.

Znaaj vode

Svjetska zdravstvena organizacija WHO (1996.)pokazuje da 80% ljudi oboljelo od bolesti koje prenosi voda.

Najee bolesti koje se prenose putem vode

Slova A, B, C, D i E u tablici oznaavaju put kojim se uzronik prenosi na ovjeka.

Skupina A. Bolesti te skupine ire se konzumiranjem vode oneiene stolicom i urinom bolesnika ili kliconoe, te glodavaca i domaih ivotinja. Uglavnom su to crijevne klasine hidrine epidemije
Skupina B. Bolesti se dobivaju kontaktom ovjeka sa vodom putem koe i sluznica, te konzumiranjem vode oneiene uzronicima kojih domain jedan dio ivotnog ciklusa ivi u vodi. Skupina C. Bolest se iri ubodom insekta prenosnika bolesti, koji se zadrava uz vodu stajaicu, movare, bare, i ije larve ive u vodi. Skupina D. Bolest se iri neistim rukama (fekalno-oralni put) tamo gdje je trajna oskudica vode ili mala potronja vode i slaba osobna i kuna higijena, esto povezana sa siromatvom, a uvijek sa neprosvjeenou. Skupina E. (legionarska bolest) iri se aerogenim putem aerosolima grijane vodovodne vode iz ureaja za kondicioniranje zraka i koritenjem vode za tuiranje.

Bolest trbuni tifus paratifus bacilarna dizenterija kolera tularemija gastroenteritisi

Uzronik BAKTERIJE Salmonella typhi Salmonella paratyphi Shigella species Vibrio cholerae Pasteurella tularensis Salmonellae,Shigellae,Proteus,Vibrio parahemoliticus, enterotoksigena Escherichia coli,Yersinia enterocolitica, neidetificirani uzronici Legionella pneumophilla

Nain prijenosa A,D A,D A,D A,D A,D A,D E

zarazna utica djeija paraliza gastroenteritisi

VIRUSI Hepatitis A virus Polio virus Entero,Adeno i Reo virusi

SPIROHETE Leptospira species PROTOZOA Entamoeba histolytica Neagleria fowleri, Acanthamoeba Giardia lamblia, Giardia species Balatidium coli HELMINTI Trichuris trichura Ascaris lubricoides Schistosoma japonicum, Sch.hematobium,Sch.mansoni Dracunculus medinesis

A,D A,D A,D

leptospiroze

A,B

amebna dizenterija amebni meningoencefalitis giardijaza gastroenteritisi trihurijaza askarijaza shistisomijaza drakunkulijaza

A,D A,D A,D A,D

A,D A,D A,D A,D

malarija(prijenosnik: komarac) tripanosomijaza(prijenosnik:muha) filarijaza(prijenosnik: komarac) onhoceroza(prijenosnik: muha) uta groznica(prijenosnik:komarac)

INSEKTI-PRIJENOSNICI protozoa protozoa nematoda nematoda virus

RAZNO Bakterije, virusi, gljivice

C C C C

kone bolesti,one bolesti, gastroenteritisi

D,D,A

Porijeklo vode
Obzirom na porijeklo voda se moe podijeliti na: povrinske i duboke vode.

Meu povrinske vode spadaju voda koja se dobija iz rijeka, otvorenih izvora, jezera i mora a
meu duboke vode je voda koja se dobija iz bunara.

Obino je povrinska voda bogatija po sadraju mikroorganizama od vode koja se dobija iz bunara.

Mikrobiologija vode za pie

Voda je sredima u kojoj se mogu nai razliiti uzronici zaraznih bolesti. Meu njima su najee uzronici crijevnih zaraznih bolesti kao to su: trbuni tifus, paratifusi, bacilarna i amebna dizenterija, kolera i drugi zarazni prolivi.

U vodi se mogu nai i uzronici oboljenja drugih organa i organskih sistema ovjeka kao to su virus hepatitisa A, virus poliomijelitisa eije paralize, Calci virusi, Coxasckie virusi i drugi.
Zbog toga preko vode za pie mogu da se prenesu sporadino ili epidemijski razliiti uzronici bolesti ovjeka i ivotinja a takoer i da se hrana koja se pere ili obrauje takvom vodom kontaminira, pa da se irenje uzronika porpagira namirnicama koje su bile u procesu obrade ili pak da doe do breg kvarenja namirnica i prehrambenih proizvoda.

Vrste mikroorganizama u vodi

Mikroorganizmi koji se mogu nai u vodi mogu se podijeliti u dvije razliite grupe: - Oni kojima je voda prirodno boravite, to su razni saprofiti kao to su Flavobacterium, - Oni koji dospiju u vodu kao kontaminanti iz zemlje, vazduha, sa biljaka, ivotinja i ovjeka.

Kontaminacija vode drugim mikroorganizmima

Iz zemlje u vodu mogu dospjeti razliiti Klostridiji, a ako je zemlja kontaminirana izmetom ivotinja i ljudi u vodu dospjevaju nepatogeni i patogeni mikroorganizmi iz crijevnog sadraja ivotinaj i ljudi. Sa biljaka dospjevaju razne vrste Serratia i Erwinia i neke koliformne bakterije. Poto se u vodu bacaju razliiti otpaci biljnog i ivotinjskog porijekla to u vodi mogu da se nau razliite kvasnice i plijesni koje izazivaju truljenje biljnih plodova.

Fekalna kontaminacija vode za pie predstavlja najveu opasnost za zdravlje ljudi i ivotinja pa prema tome ima najvei medicinski zanaj. Takoer, nije mali znaaj fekalne kontaminacije vode u tehnolokim postupcima proizvodnje prehrambenih proizvoda.

Mikrobioloki standard kvlaiteta vode za pie

Naziv mikroorganizama Aerobne i mezofilne bakterije

Koliformne bakterije (Streptococcus faecalis Pseudomona aeruginosa) Alge i drugi mikroorganizmi Enterovirusi Salmonellae Shigellae, Vibrio cholerae, Yersinia enterocolitica, Listeria monocitogenes I druge patogene bakterije, Jaja, ciste ili vegetativne oblike crijevnih i jetrenih parazita, Bakterijske toksine

Vrsta vode preiena (vodovod) nepreiena (bunari) otvoreni izvori preiena (vodovod) nepreiena (bunari) otvoreni izvori -

Koliina vode Broj mikroorganizama 1ml >10 1ml >100 1ml >300 100ml 0 100ml >1 100ml >10 1 litar 0 10 litara 0 U bilo kojoj koliini ne smije sadravati uzronike

Sanitarno higijenska kontrola vode za pie

Zadatak je sanitarno-higijenske kontrole vode za pie da pomou sistematskih i povremenih pregleda vodoopskrbnih objekata i vode za pie na vrijeme otkrije neispravnost objekata i fekalnu kontaminaciju vode za pie. Na osnovu dobijenih rezultatata te kontrole i kontrolnih pregleda preduzimaju se potrebne mjere za sanaciju objekata za snabdijevanje vodom za pie. Sanitarno-higijenski pregled vode za pie obuhvata slijedee: Lokalni pregled vodoopskrbnog objekta, Fiziki i fizikohemijski pregled, Hemijski pregled i Mikrobioloki pregled vode za pie.

Lokalni pregled

Lokalni pregled vodoopskrbnog objeta utvruje stanje samog objekta i njegove blie okoline u preniku od najmanje 100 metara.

Fiziki i fiziko-hemijskim pregledom vode za pie utvruje se:

temperatura vode, miris vode, (Bez mirisa) ukus vode, (Bez ukusa) mutnoa vode, (100 preiena a 200 nepreiena voda platina kobalt skale) koliina suhog ostatka (do 1000mg/l) pH vode (6,8-8,5), Vodovodska voda ne smije da ima veu potronju KMnO4 od 8mg/l a voda iz drugih objekata 12 mg/l.

Tabela 2. Hemijski standardi vode za pie

Naziv hemijske supstancije Amonijak ukupni kao N Amonijak slobodni organskog porijekla kao N Alkil-benzol sulfonati i ostali anijonski tenzidi Aluminijum kao Al Arsen kao As Barijum kao Ba Bakar kao Cu Berilijum kao Be Cijanidi kao ukupni CN Fenolna jedinjenja kao fenoli kod hlorisanih voda Fluoridi kao F Fosfati kao P eljezo kao Fe Slobodni rezidualni hlor kao Cl Hloridi kao Cl Hrom esterovalentni kao Cr Kadmijum kao Cd Kalcijum kao Ca Magneziujum kao Mg Mangan kao Mn Mineralna ulja Molibden kao Mo Nitrati kao N Nitriti kao N Olovo kao Pb Poliakrilamid Policiklini aromatski ugljovodonici Selen kao Se Srebro kao Ag Stroncijum kao Sr Sulfati kao SO4 Vodoniksulfid kao H2S iva kao Hg ne odnosi se na arteke i subarteke bunare, ** kao srednji mjeseni uzorak sa tom da maksimalna pojedinana vrijednost bude 0,5 mg/l.

Dozvoljena koliina u mg/l vode 0,1* 0,05 0,15 0,2 0,05 1,00 0,05 0,0002 0,05 0,0001 1,00 3,00 0,30 0,3** 200,00 0,05 0,0005 200,00 50,00 0,05 0,01 0,5 10,00 0,005 0,05 2,00 0,0002 0,01 0,05 2,00 200,00 0,05 0,001

Mikrobioloki pregledi vode za pie

Propisane su tri kategorije mikrobiolokih pregleda vode za pie: Kompletna bakterioloka kontrola, Redovna mikrobioloka kontrola i Dopunska mikrobioloka analiza.

Kompletna bakterioloka kontrola

Pomou ovih pregleda se utvruje da li voda odgovara mikrobiolokim uslovima kojima mora odgovarati pobrojanim u prvoj tabeli ovog poglavlja. Moe da se radi samo u najrazvijenijim mikrobiolokim laboratorijama.

Redovna mikrobioloka kontrola

Ova kategorija pregleda vode za pie obuhvata slijedee analize:

Utvrivanje ukupnog broja aerobnih mezofilnih bakterija Utvrivanje ukupnog broja koliformnih bakterija, Utvrivanje prisustva koliformnih bakterija fekalnog porijekla, Ova kategorija pregleda vode za pie se radi redovno i vanredno kada to zahtijevaju ekoloki uslovi ili pak epidemioloka situacija.

Dopunska mikrobioloka analiza

Ova analiza treba da utvrdi slijedee:

Ukupan broj aerobnih mezofilnih bakterija, Ukupan broj koliformnih bakterija, Prisustvo koliformnih bakterija, Prusustvo Streptokoka fekalnog porijekla, Prisustvo vrsta roda Proteus, Prisustvo vrsta roda Pseudomonas, Prisustvo sporogenih sulfit-reducirajuih bakterija. Ova analiza se radi redovno kada se mikrobiolokom kontrolom nau indikatori fekalnog zagaenja vode ili ako se fizikim i hemijskim pregledom utvrdi fekalna kontaminacija vode.

Redovna mikrobioloka kontrola vode

Kao to je ve reeno, kompletna mikrobioloka analiza vode se moe raditi samo u najrazvijenijim mikrobiolokim ustanovama kao to je Zavod za mikrobiologiju u Tuzli a dopnska mikrobioloka analiza se radi samo po potrebi.

Ovdje e se govoriti samo o redovnoj mikrobiolokoj kontroli koja se radi stalno u svakoj mikrobiolokoj laboratoriji.
Cilj redovne mikrobioloke kontrole, kao i svih ostalih kategorija vode za pie, jeste da se utvrdi da li voda za pie predstavlja i da li moe predstavljati opasnost od zaraznih bolesti i hidrinih epidemija.

Bakterije indikatori fekalnog zagaenja

To su prije svega:
Escherichia coli, Klebsiella enterobacter, Streptococcus faecalis, Proteus sp., Sporogene anaerobne bakterije koje redukuju sulfate, Pseudomonas aeruginosa.

Te bakterije mogu poticati od fekalija zdravih ljudi i ivotinja ali takoer i od bolesnih.

Prisustvo drugih bakterija u vodi

Prisustvo znatnijeg broja ivih aerobnih, mezofilnih bakterija u vodi za pie, iako nisu indikatori fekalnog zagaenja, ukazuje na mogunost kontaminacije ljudskim ili ivotinjskim organskim materijalom, na nehigijenski postupak sa njime i na nedovoljnu efikasnost preiavanja vode.

Iz pobrojanih razloga redovna mikrobioloka kontrola vode za pie se sastoji od:

Utvrivanja ukupnog broja aerobnih mezofilnih bakterija, Utvrivanja ukupnog broja koliformnih bakterija, i Utvrivanja ukupnog broja koliformnih bakterija fekalnog porijekla.

Uzimanje uzoraka vode za pie i slanje na potpuni bakterioloki pregled

Za redovnu bakterioloku kontrolu vode treba uzimati i poslati na pregled: 200 ml vode ako se radi o preienoj vodi, i 500 ml vode ako se radi o neproienoj vodi (prirodna, bunarska). Uzorak vode se uzima u istu sterilnu bocu, koja se poslije uzimanja vode zaepi sa sterilnim epom.

Ako se voda uzima iz vodovodske slavine, potrebno je predhodno plamenom opaliti slavinu, pustiti da voda tee 3-5 minuta a zatim sipati u sterilnu bocu. Bocu nikada ne puniti do vrha. Ako se uzima voda iz bunara ili izvora onda se za bocu vee teg da boca potone ispod povrine vode. Boca se predhodno vee kanapom ili uetom da se moe sa njom rukovati.
Ako se za pregled uzima voda za pie koja je prije toga bila hlorisana onda se u bocu predhodno dodaje 0,1ml 3% natrijum tiosulfata na svakih 170 ml zapremine boce. To jedinjenje inaktivira eventualno prisutni hlor i time omoguava odravanje bakterija u ivotu.

Pakovanje i transport uzetog uzorka vode

Na bocu sa uzorkom vode treba prilijepiti etiketu sa generalijama o vodi. Uz bocu sa uzorkom vode se alje i sprovodni list koji nosi na sebi obavjetenje o uzorku (odakle je uziman uzorak vode, kada, tano vrijeme, datum i sat, napomena o vremenskim prilikama prilikom uzimanja i razlog zato se alje voda na pregled). Ako se boce alju potom stavljaju se u drveni sanduk obloen limom. Izmeu boca se stave komadi leda koje je potrebno posuti drvenom strugotinom. Sanduk tako upakovan treba da stigne u laboratoriju za 24 sata. Ukoliko se voda alje bez opisane opreme ona mora da stigne u laboratoriju to prije a svakako u roku do 6 sati.

Utvrivanje ukupnog broja aerobnih mezofilnih bakterija

Ovaj postupak ima svoju pravu vrijednost samo ako se ponavlja u kratkim vremenskim intervalima. Jednokratno ili dvokratno utvrivanje broja mezofilnih aerobnih bakterija u dugim vremenskim intervalima nema nikakvog smisla. Utvrivanje ukupnog broja aerobnih mezofilnih bakterija u ispitivanoj vodi vri se tako da se po 1ml nerazblaene i deseterostruko (eventualno i stostruko) razblaenje ispitivane vode zasije u po 10 ml rastopljenog i na 45 0C ohlaenog hranljivog agara. Sa nerazblaenom kao i sa razblaenom vodom treba zasijati po dva uzorka. Epruvete sa agarom i vodom treba dobro izvaljati meu dlanovima. Podloga sa vodom se potom razlije u petrijevu olju i inkubira 24 sata na 37 0C. Poslije inkubacije porasle kolonije se broje u dubini i na povrini agara. Brojanje se vri golim okom ili pomou brojaa kolonija (Wolf-Hugelova komora). to je vei broj kolonija to je higijenska ispravnost vode manja.

Utvrivanje ukupnog broja koliformnih bakterija

Utvrivanje ukupnog broja koliformnih bakterija se radi u tri ogleda. Ti ogledi su slijedei: 1.Predhodni ogled koji slui da se utvrdi da li u odreenim koliinama ispitivane vode ima koliformnih bakterija. 2. Potvrdni ogled koji se koristi radi potvrde da se u odreenim koliinama ispitivane vode nalaze koliformne bakterije koje su naene u predhodnom ogledu.

Zavrni ogled koji se sastoji od niza postupaka kojima se tano identificiraju koliformne bakterije koje su u odreenjim koliinama vode naene i potvrene.

Kolimetrija, koli indeks i koli titar

Escherichia coli kao i ostale koliformne bakterije se uvijek nalaze u crijevima ovjeka. Te bakterije su prema tome najpouzdaniji indikatori fekalnog zagaenja. Zbog toga je pri bakteriolokom pregledu vode za pie najvanije utvrditi da li u vodi ima i koliko ima koliformnih bakterija. Postupak za utvrivanje broja koliformnih bakterija u vodi naziva se kolimetrija. Broj koliformnih bakterija u 1.000 ml vode se naziva koli-indeks. Najmanja koliina vode u kojoj se jo moe dokazati prisustvo koliformnih bakterija naziva se koli-titar.

Predhodni ogled

Kolimetrija se takoer sastoji od tri etape, od ve pomenuta tri ogleda predhodnog, potvrdnog i zavrnog. Predhodni ogled Pomou ovog ogleda je potrebno utvrditi prisustvo ili odsustvo koliformnih bakterija u odreenim koliinama ispitivane vode. To se vri tako da se odreene koliine vode zasijavaju u peptonsku vodu sa 1% laktoze i Andradeovim indikatorom. U epruvete sa tom podlogom je potrebno staviti Durhamove cjevice koje e pokazati eventualnu proizvodnju gasa. Koliina vode koju treba ispitati zavisi od kvaliteta vode. Najpraktinije je da se u jednu epruvetu zasije 0,1 ml vode, u drugu 1,0 ml a u pet po 10,0 ml vode. Ako se ispituje preiena voda (vodovodska voda) onda se zasijava 50,0 i 100,0 ml. Epruvete, odnosno boce sa zasijanom podlogom stavljaju se u termostat na 37 0C i inkubiraju 48 sati. Rezultat se oitava nakon 24 i 48 sati. Pri tome se utvruje promjena boje podloge i prisustvo gasa u Durhamovim cjevicama. Rezultat je pozitivan ako se nakon 48 sati u Durhamovim cjevicama nakupio gas a podloga je promjenila boju u crvenu. Ako do toga nakon 48 sati ne doe a podloga ostane bistra rezultat je negativan. Ukoliko podloga promjeni boju, a u cjevicama ne doe do formiranja gasa, rezultat je neodreen.

Potvrdni ogled

Pomou ovog ogleda treba potvrditi pozitivan rezultat ili odbaciti neodreen rezultat iz predhodnog ogleda. To znai treba potvrditi da li se u odreenim koliinama ispitivane vode nalaze koliformne bakterije ili neke druge koje su frementirale laktozu i proizvele gas i time izazvale izazvale reakciju koja se u tom sluaju naziva lana kolimetrijska reakcija. Taj ogled se izvodi tako da se na Endo-agar zasije sadraj iz epruvete ili boce u kojoj je bila zasijana najmanja koliina ispitivane vode, a koja je izmjenila boju podloge i dovela do nakupljanja gasa u Durhamovim cjevicama. Zasijana podloga se inkubira 24 sata na 370C. Kolonije koje porastu na Endo-agaru mogu biti tipine crvene sa metalnim sjajem ili bez njega, ili atipine koje su svjetlo-crvene, ruiaste ili bjeliaste, veinom sluzave. Ako su kolonije tipine najvjerovatnije se radi o Escherichii coli, a ako su atipine onda mogu biti najee predstavnici roda Klebsilla i Enterobacter. Od kolonija se prave preparati i boje po Gram-u. Nalaz gram negativnih asporogenih bacila govori da je rezultat potvrdnog ogleda pozitivan.

Zavrni ogled

Ovaj ogled se sastoji od niza biohemijskih ispitivanja poraslih kolonija bakterija na Endo- agaru. Najee se koristi areni niz eera koji se sastoji od jedne epruvete sa trostrukim eerom, zatim jedne epruvete sa laktozom, jedne epruvete sa poluvrstim manitom, jedne epruvete za dokazivanje prozvodnje indola iz peptonske vode, jedne epruvete za dokazivanje frementacije ureae (Urea po Cristensenu) i jedne epruvete sa citratom (Simmons citratna podloga).

Na ovoj kratkoj biohemijskkoj seriji moe se ispitati biohemizam velikog broja koliformnih bakterija.

Tabela 4. Kratka biohemijska serija

Vrsta bakterije E. coli Klebsiella

B i o h e m i j s k a s e r i j a Tr.eer laktoza Poluv. Manit Peptonska voda Urea + + + + + +++

Citrat +

Utvrivanje najvjerovatnijeg broja koliformnih bakterija

Radi odreivanja vrijednosti ispitivane vode za pie potrebno je utvrditi koliki je broj kolifirmnih bakterija u odreenim koliinama vode. Najee se taj broj utvruje u l,0, 10,0 i 100,0 ml vode za pie. Meutim, taj broj se ne moe tano utvrditi. Zbog toga se utvruje najvjerovatniji broj. On se utvruje prema broju epruveta sa odreenim koliinama vode u kojim su sa navedena tri ogleda utvrene koliformne bakterije. U posebnim tablicama izraenim na osnovu rauna vjerovatnoe proita se broj koji odgovara datoj kombinaciji broja epruveta sa odreenim koliinama zasijane vode koje su dale pozitivne rezultate na prisustvo koliformnih bakterija.

Metod sa membranskim filtrima

Membranski filtri su tanki filtri od celuloze, u vidu diska. Oni, koji slue za brojanje koliformnih bakterija u vodi, poeljenji su tankim crtama u kvadrate povrine po 1 cm2. Pomou posebnog aparata procijedi se kroz takav filtar 100,0 ml ispitivane vode. Zatim se filtar oprezno izvadi iz aparata i prostre na povrinu Endo-agara ili neke druge podloge razlivene u Petri-jevoj olji. Petrijeva olja se zatim poklopi svojm poklopcem i inkubira 48 sati na 37 0C. Na povrini membranskog filtra za to vrijeme porastu kolonije bakterija koje su prisutne u ispitivanoj vodi. One se broje na uobiajen nain pomou rune lupe poslije 48 sati inkubiranja. Nakon togase vri biohemijska identifikacija kao u zavrnom ogledu. Broj izbrojanih kolonija se rauna na koliinu filtrirane vode.

Utvrivanje prisustva koliformnih bakterija fekalnog porijekla

Eikman-ov ogled.

Meu koliformne bakterije koje se nalaze uvijek u crijevima ovjeka spada Escherichia coli. Zbog tog je potrebno uvijek utvrditi da li meu izolovanim koliformnim bakterijama ima sojeva Escherichiae coli fekalnog porijekla.
Najjednostavniji i najpouzdaniji je za to Eikman-ov ogled. Taj ogled se radi tako da se u 4 epruvete sa Durhamovim cjevicama sa Mac-Conkey-evom podlogom zasije 5 do 6 ml kulture naenog soja Escherichiae coli u ispitivanoj vodi. Dvije zasijane podloge se inkubiraju na 370C a dvije na 440C. U po jednoj od tako inkubiranih epruveta uradi se test proizvodnje indola, a u ostale dvije se pregleda da li je dolo do proizvodnje gasa ili nije. Ako je u epruvetama inkubiranim na 370C dolo do formiranja indola i gasa onda se potvruje da je izolovana Escherichia coli. Ako je dolo do proizvodnje indola i formiranja gasa i u epruvetama na 440C onda se potvruje da se radi o Escherichii coli fekalnog porijekla.

Preiavanje vode za pie

Preiavanje vode za pie se sastoji u tome da se iz nje odstrane razne organske i neorganske materije kao i mikroorganizmi i da se preostali mikroorganizmi ubiju. Preiavanje se vri pomou fizikih i hemijskih postupaka. Voda se prvo filtrira i tako se iz nje odstrane bakterije i druge estice. Filtri koji za to slue su spori ili brzi filtri. Jedni i drugi su pjeani, spravljeni od reda krupnijeg a zatim sitnijeg i sve sitnijeg ljunka a na kraju ih pokriva sloj pijeska. Spori filtri su znatno deblji (140 do 160 cm) od brzih (oko 80 cm). Bakterije bivaju na njih adsorbovane prilikom prolaska vode. Pri upotrebi brzih pjeanih filtara preiavanoj vodi se prvo dodaju koagulatori hemikalije koje koguliraju organske materije i bakterije. Dolazi do formiranja koaguluma koji se mehaniki odstranjuju. Nakon odstranjenja koagulata voda se filtrira kroz brze pjeane filtre. Profiltrirana voda se zatim tretira hemijskim sredstvima da bi se ubile preostale bakterije. Obino se koristi hlor ili razna hlorna jedinjenja. Taj postupak se naziva hlorinacija vode.

Ona se vri tako da se na 1.000 ml vode dodaje 1,0 mg aktivnog hlora (standardna hlorinacija).
Hlor za 30 minuta ubija sve mikroorganizme. Poslije izvrenog hlorisanja u vodi mora ostati 0,1 do 0,3 mg aktivnog hlora na 1.000 ml vode (rezidualni hlor). Rezidualni hlor se mora nalaziti u tretiranoj vodi radi mogue kontaminacije. Za hlorisanje se najee koristi gasoviti hlor, klacijev hipohlorit, (Kaporit sa 60 do 70% aktivnog hlora), rjee avelova voda, hloramin,, hlorno kreno mlijeko i dr.

Druge metode preiavanja vode

- Obasjavanje vode ultraljubiastim zracima, - putanje vode da tee preko talasastog dna obloenog tankim listiima srebra, - tretiranje vode ozonom su takoer postupci za ubijanje vegetativnih oblika svih mikroorganizama. Naalost, ovi postupci su dosta skupi i rijetko se upotrebljavaju. Za preiavanje vode vodoopskrbnih objekata u seoskim domainstvima iz individualnih vodnih obljekata (bunara) svi nabrojani postupci su dosta skupi. Iz tog razloga za takve objekte je sasvim dovoljno hlorisanje. U ratnim uslovima se koriste tablete hlora koje su tako prilagoene da mogu hlorisati tano odreene koliine vode od uturice do kanistera.