101 stranica o budunosti radija 101

za novi uspjeh
tekst: drago peri

budunost radija 101

ak i najbolje tvrtke nisu u stanju preivjeti a da pritom trinaest godina ne inoviraju svoje proizvode, poslovne procese, usluge i odnose prema kupcima. Radio 101 je medij koji ima izuzetnu tradiciju, ali tradicija nije dovoljna. Nije dovoljno prisjeanje na slavne dane, osamdesetih i devedestih godina. Nakon to smo se popeli na balkon i digli se iznad sluatelja/graana, bez obzira na znaaj i neospornu veliinu dogaaja, dogodilo se da je jedna izuzetna prilika proputena. Fascinantna podrka sluatelja i graana, nevjerojatan doseg sluanosti i interes svih medija uskoro se pretvara u uspavljujue samozadovoljstvo. Umjesto da se iskazano povjerenje iskoristi za nove programske iskorake, sve je ostalo isto iduih trinaest godina. Aktualna Uprava imala je u rukama najbolji medijski proizvod u tom asu i nije iskoristila priliku da zajedno sa svim suradnicima, novinarima, glazbenim urednicima, voditeljima i drugima, nastavi na valu uspjeha proizvoditi jo bolji program. Desilo se upravo suprotno. Iako, mora se priznati, prihodi su rasli, ak po vrlo solidnoj stopi. U mandatu ove Uprave prihodi su, kao to vidimo i u izvjetaju priloenom u pozivu za skuptinu, narasli sa 9 mil. kuna na zavidnih 23 mil. kuna u 2008. godini. Meutim, ovaj rast nije praen programskim inovacijama, 6 kao ni ozbiljnijim iskoracima u druge medije.

Svi benefiti rasta prihoda posve su se izgubili neumjerenim rastom trokova i kontinuiranim rastom dugovanja prema dravi. Ukoliko se pitate kako je
onda bilo mogue ostvariti ovakav rast, odgovor je vrlo jednostavan: raslo je i ukupno trite oglaavanja. Bez ikakve razvojne politike, bez ulaganja u tehnologiju i modernizaciju svih procesa, od proizvodnje programa do emitiranja, nemogue je bilo oekivati da se moe proi bez teih posljedica. Konkurencija je zato iskoristila priliku i danas imamo lidera koji ima dvostruko veu sluanost s programom koji je, bez obzira na svoju povrnost i jeftinu umivenost, ponudio novost koju su sluatelji prihvatili.

Kad nema ciljeva, nema niti strategije. Kad nema ciljeva onda niti ne znamo kamo idemo. Kad brod tone, ne saziva se zbor, ve se izdaju nareenja (Peter Drucker). Poslovnim rjenikom kazano, donose se odluke.
Nakon vie od desetljea imamo konano priliku pokazati da smo sposobni za promjenu dosadanjeg naina upravljanja Radijem 101. Ukoliko na promjenu gledamo kao na prijetnju, nikada neemo izai iz samoskrivljenih financijskih, ali i programskih gubitaka, a osobito neemo nita inovirati. Novost odavno ne stanuje u Gajevoj 10 i to se naravno uje u eteru, ali i vidi na zavrnim raunima. 7

ponuena rjeenja aKtuaLne uprave

U Izvjetaju o Radiju 101 kojeg je pripremila sadanja Uprava nekoliko je navoda koje je potrebno komentirati: 1) takva strategija poslovanja je u drugi red plaanja stavila obveze prema dravi. Nezavisni medij, koji stavlja svoje obveze prema dravi u drugi red plaanja time sigurno ne moe garantirati svoju nezavisnost, ali niti financijsku opstojnost. 2) Drava je zbog imena i ugleda radija kao i dobre komunikacije Duspera s njima, tolerirala dug koji inae ne tolerira ostalim poduzetnicima. Ugled radija se 3) Prihodi su iz godine u godinu rasli, premda je program bio jednak, a ukupna sluanost u stvari manja zbog pojave velikog broja postaja koje se uju u Zagrebu. Pojava velikog broja postaja koje se uju u Zagrebu trebao je biti signal Upravi da postoji trite koje omoguava rast i Radiju 101. Program je bilo potrebno mijenjati na nain da se zadre sadanji i privuku novi sluatelji. Izjava premda je program bio jednak govori sve. 4) moe se rei da su sadanje financijske dubioze u stvari cijena vlasnike i programske neovisnosti. Sadanje financijske dubioze su posljedica desetljea sustavnog neupravljanja radijem, zadravanja statusa quo i nemijenjanja programskog sadraja. 5) Zadravanje jednake programske logike kao i navika iz razdoblja prije 1991. Kao i dogaaji koji su vezani uz

ne moe i ne smije koristiti kao opravdanje za neplaanje obveza prema dravi. Ugled Radija

koristi se za jo vei probitak na tritu, a jo nitko nije podigao ugled neplaanjem i proao neoteen takvom strategijom.

umjesto inoviranja programa, dobili smo konzerviranje svega to postoji

demonstracije na Trgu a koji su dali na dodatnom znaaju vanosti programske orjentacije i stava Radija 101 doveli su do cijelog niza negativnih efekata (trokovno). Kako je mogue da povijesne demonstracije na Trgu koje su dodatno podigle vanost i vrijednost Radija 101 dovedu do negativnih trokovnih efekata? Pa trokovi su dio svakog poslovanja, ali i prihodi. Nije li velianstveni uspjeh novinara i urednika koji su organizirali demonstracije zajedno s velikim brojem suradnika i kolega, javnih osoba i, iznad svega, fantastinim brojem graana, trebao poluiti upravo suprotan efekt - rast prihoda. Nikada kao tada Radio nije imao takvu sluanost (ak i do70%). djelatnika, Uprava je bila ta koja je definirala honorare djelatnicima za obavljeni posao, Uprava je morala definirati preduvjete za kanjavanje nerada i definirati cjenike obavljenih poslova ili emisija. Ili moda mislite da je to bio zadatak vlasnika i Skuptine? 8) Nije bilo mogue razvijati paralelne djelatnosti jer je djelovanje tvrtki keri bilo vlasniki onemogueno, a sam radio nije efikasno u sklopu svoje osnovne aktivnosti razvijati paralelne izvore prihoda-djelatnosti, pa se sve svelo na cijeli niz pokuaja i inicijativa. Bio sam informiran o namjeri Uprave od strane Darija Duspera, a i kolegica Vrabec se pokazala kao ona koja je izrazito poticala Upravu na irenje djelatnosti. Prihvatio sam ideju i na njihovu zamolbu napisao nacrt za pokretanje nekoliko manjih sestrinskih tvrtki koje bi dugorono znaile razvojni iskorak. Osobno sam mislio da treba ii postepeno, ali sam napisao nacrt koji je spominjao nekih, ini mi se, pet djelatnosti. ak sam dobio poziv da se pridruim kao direktor projekta ili neke od tvrtki. Ljubazno sam odbio takvu mogunost, ali sam ponudio svoju aktivnu podrku bez ideje o vlastitom financijskom probitku. Smatrao sam to svojom suvlasnikom pristojnou i osobito radi uvjerenja da dobar posao moe koristiti i svim suvlasnicima u budunosti. Nakon toga nitko me vie nije kontaktirao, ali su ipak tri tvrtke otvorene. Na prvoj

Takva prilika deava se jednom i nikad vie. Propala je u poslovnom smislu i pretvorila se u NEpriliku. Umjesto uspjenog inoviranja programa i

uspjenog poslovanja, dobili smo konzerviranje svega to postoji i uredno se posvetili obljetnicama umjesto napretku i PROMJENI. 7) veliki broj djelatnika niska efikasnost, nerealne zarade (uglavnom prevelike, a ne premale) djelatnika u odnosu na obavljeni posao, status te mogunosti radija, nepostojanje preduvjeta (a ponekad volje i hrabrosti) za kanjavanje nerada, nekvalitetnog rada i radne neodgovornosti i nekvaliteta, neadekvatni cjenici obavljenih poslova i emisija. Uprava je zapoljavala veliki broj

10

11

radijski format treba svakih 3-4 godine inovirati, kao to rade sve uspjene tvrtke
sljedeoj skuptini neupueni suvlasnici, ne sjeam se da li se radilo o jednoj ili dvije osobe, iskazali su skepsu pred injenicom da se otvaraju firme za koje skuptina nije obavijetena. Posve normalno i uobiajeno. Nitko nije rekao zatvorite firme, a Uprava ak nije pokuala opravdati svoj potez ve je bez razmiljanja rekla da e staviti firme u mirovanje. Odgovorit u i zato. Nije 101 je mrtav i sl.) to je dovelo do znaajnih financijskih problema. Vidim jasno definiran problem (nekvaliteta i nerad), no je li Uprava ponudila rjeenja? elim naglasiti sljedee, Upravi nije palo na pamet da razrijei probleme unutar kue, ali je zato optuila neke ini se prilino znaajne odnosno kljune djelatnike za stvaranje financijskih problema Radiju 101. 10) ...nastavak opredjeljenja vezanog uz program javnog, a ne nuno komercijalnog karaktera doveli su Upravu u poziciju da odnose unutar 101 prije svega rjeava sa pozicije dobronamjernosti, socijalne osjetljivosti i suradnje sa urednicima. Javno ili komercijalno, besmislena je dilema. Format nam je sve donio i loe upravljanje formatom i pozicioniranjem, moe nam sve odnijeti. Format treba svakih 3-4 godine ozbiljno inovirati (ne i mijenjati, izgubili bismo IDENTITET) jer to rade sve uspjene tvrtke na svijetu kada razvijaju svoje proizvode, procese i usluge.

znala to bi s tim firmama, nije imala hrabrosti, ideju i ciljeve, imala je samo imenovanog direktora i neke suradnike.

9) Obraun s nekvalitetom i prije svega neradom, kao i sa cijenama rada bio je i ostao vrlo teak, jer je uprava procijenila da je 101 u biti stalno u opasnosti da mogui nezadovoljnici javnim istupima (mjeanje vlasnikih i uposlenikih prava) dovedu do brzog poslovnog uruavanja i katastrofe izazvanog gubitkom povjerenja u brand Radija 101. Primjer su bili medijski natpisi nakon odlaska dijela kljunih djelatnika 1988. godine (npr. Radio

12

13

proBLeMi iz proLosti
(uLoviMo Krivca)
Problemi na sve strane, teko ih je sve i pobrojati. Prvi problem je regulativa koja je omoguila vlasnicima da budu vlasnici, ali istovremeno onemoguila moderne i poeljne metode financiranja. Metoda financiranja nije i ne moe biti jedina metoda upravljanja Radijem 101, bez obzira na vlasniku strukturu. Ozbiljan poduzetnik prvo odlui osnaiti brand svojim programskim i poslovnim inovacijama, zatim jasnim poslovnim i marketing planom nastoji privui to vie oglaivaa, a tek zatim trai model financiranja svog poduzetnikog pothvata. Naravno pod pretpostavkom da je uspio privui prije svega sluatelje. Sadanja Uprava radi upravo sumom i nesporazumom koji onemoguava poduzetnike potencijale Uprave. Umjesto poduzetnitva bavimo se socijalnom politikom prema istim onima koji to, kao to smo vidjeli, ne zasluuju jer ne rade (vjerojatno se mislilo ipak samo na odreeni dio suradnika). FORMAT Radija 101 je neto to je u tom asu bilo zateeno, a taj je format uvjetovao pozicioniranje. Radio 101 je, najire kazano, formatiran kao govorno-glazbeni program koji se temelji na snanom informativnom, glazbenom i zabavnom programu. Zainjen sportom i kulturom. I to se zove pozicioniranje. Druge radio stanice se pozicioniraju drugaije. Pozicioniranje i format nisu i ne mogu biti naa mana, ve suprotno, pozicioniranje je prednost, naravno, kada nije pogreno i kada je jedinstveno. Istina, takav program kota, ali takav program i donosi, kada doista dobro radi, sluatelje koji su uvjerljivo najvei kapital Radija 101 uz talente koje posjedujemo. I koliko god se loe upravljalo injenica je da lojalnost sluatelja postoji i dalje.

protno, trai modele financiranja (ili bolje reeno, saniranja), ali ne nudi poslovna rjenje.

Glavni izvor financiranja ili ako hoete najvei kapital Radija 101 su sluatelji i ljudi koji rade program. A ne banke, ulagai, strateki partneri, pekulanti i ostali drugi koji e Upravi omoguiti da nita ne poduzima i da nije odgovorna za svoje rezultate. Ono to se u trinom i marketinkom svijetu struno zove POZICIONIRANJE, Uprava smatra kljunom dile14

15

sadanjost
(koja je ve pojela dio budunosti)
Aktualna Uprava tvrdi da je vrijednost branda ouvana. Na temelju ega moemo govoriti o ouvanoj vrijednosti branda? Znam, autor selektivno razumije pojam. Misli da se kod vrijednosti branda zapravo ne govori o materijalnoj injenici nego iskljuivo o emotivnoj. Meutim, valja dopuniti, vrijednost branda (brand equity) govori o vrijednosti na tritu, dakle o onome to bi netko mogao ponuditi, dakle o materijalnim i emotivnim faktorima koji daju procijenjenu cjelinu. Ta vrijednost nije ouvana, ona je u padu ve niz godina, a sada je dovedena u pitanje. Brand koji se bori za svoj opstanak, nema ouvanu vrijednost. Poduzetnik i zagovornik ulaska krupnog kapitala (koliko krupnog?) spominje nam mogunost ostvarivanja prihoda od koritenja dvorane kao i proizvodnje sadraja za druge. Zar se naa dvorana zove ARENA? Koliko emo namaknuti od ovog velikog posla i da li je velika dvorana zapravo velika da bismo je iznajmljivali. Slijedei biser je proizvodnja sadraja za druge. Nadam se da se ne misli na onaj skromni set prepisanih vijesti iz novina i s portala koje ambiciozno netko naziva news agencijom i namjerava ponuditi partnerskim radio stanicama. Zar i s tim trebamo naruiti ugled branda ili emo ga tako moda ojaati? Profesionalnost u ovom projektu je posve zakazala i Uprava ne moe poticati neto to nije autentian proizvod Radija 101, samo zato to treba zakrpati rupe. Preprodaja tuih vijesti, bez obzira to je legalizirana navoenjem izvora, posao je prekupaca i posrednika na trnici, a ne ozbiljnog medija koji je nekada imao NAJBOLJE VIJESTI I INFORMATIVNI PROGRAM U DRAVI.

16

17

nije imalo hrabrosti odoljeti (ne)ugodi (ne)odluivanja i (ne)odgovornosti. I evo vam odgovor, u

Potreba da se osvrnem na prolost ovdje prestaje. Dakako, mnogo toga se moe rei, ali previe izlaganja o neemu to je nadam se definitivno iza nas ne moe donijeti koristi koliko pogled prema naprijed.

18

poznati psihijatr

Kako to da se prvo puni marketing Antene? Odgovor i stie, jer je izrazito najsluanija. TKO je nama kriv za pad prometa u prvih 9 mjeseci za 2,5 mil. kuna? KRIZA. A to je zasluno da Antena u istoj toj krizi bude prvi izbor oglaivaima koji pune njen marketing? SLUANOST! Zamislite netko je u krizi ugledao priliku!

ijski problem ko

jeg nalaz

istoj toj krizi, jedna radio stanica, neki bi rekli apage satanas, istog naziva kao jedna naa tradicionalna emisija, Antena, pokazuje rast od 60%.

Krivi su druGi

Rei o krizi da je kriza, nije dovoljno. Ostaju gole injenice i nigdje IDEJA kako da se s krizom nosimo, osim ono najgore u izboru svih traljavih tvrtki. Kriza je nekima iskljuivi krivac i jedino PRILIKA za prisilno smanjenje trokova. Onih istih kojih je odavno trebalo smanjiti (reprezentacija, automobili, honorari, kreditne kartice, telefoni, putovanja, preveliki izdaci u niz toaka), ali se

imo u mnogim o Ve godinam blicima tzv. pore a sluamo d a skuptina meaja osobnos to hoe i d ne zna a uporno ne ti Kada bi sku daje OKVIR kada bi sku ptina znala upravi. Jer ptina znala kako ne treb na reprezen onda bi upra a potroiti taciju 600.0 va i radila. 00 kn onda Kada bi sku ne bi radila. uprava to ptina rekla koji format hoe onda b Radija 101 i uprava to sprovela. Kada bi sku ptina znala kako ne treb Kada bi sku desetke auta a imati ptina znala na leasing o kako se ure nda ih ne b program on uje i bilo. da bi ga up rava i uredil Kada bi sku a. ptina znala kako ne treb Kada bi sku ugled Radija a ruiti ptina znala onda ga upra razlikovati ra va ne bi rui nerada onda d od la. bi to i uprava Skuptina n potivala. e zna pa ne mora ni upra va.

Kriza (iLi priLiKa?)

FinancijsKa iZvjea
Financijska izvijea Radija 101 ve se godinama ne prikazuju vlasnicima, ak ni nakon ponovljenih zahtjeva, a godinje izvijee za 2008. godinu donekle nudi i odgovor zato aktualna Uprava pokuava izbjei uvid suvlasnika. Naime, izvjee ponovno na potpuno netransparentan nain prikazuje poslovanje tvrtke pa tako meu brojnim stavkama posebno iznenauju vrlo visoka potraivanja od 7,8 milijuna kuna, pri emu nije jasno zato ta potraivanja nisu naplaena, jesu li stvarna, niti je Uprava iskoristila priliku da objasni to jest ili nije poduzela kako bi potraivanja naplatila. Jo je manje jasno to zapravo ine ostala potraivanja, od 2,2 milijuna kuna. Izvjee navodi i trokove budueg razdoblja u iznosu od 1,3 mil. kuna bez specifikacije o kakvim je trokovima rije, a dok to ne znamo moemo opravdano sumnjati da je rije o poznatoj raunovodstvenoj praksi skrivanja, odnosno prebacivanja gubitka iz ove u sljedeu godinu. Iznenaujue su visoki i iznosi primljenih predujmova, 1,4 milijuna, koji su po svoj prilici ve i potroeni, no bilo bi zanimljivo saznati jesu li avansirani i trokovi od istog posla. Netransparentnost izvjea oitava se i u sklonosti sklanjanja u OSTALE STAVKE pa je tako gotovo polovica svih trokova u 2008. godini, dakle 11,8 milijuna kuna svrstana u OSTALE VANJSKE TROKOVE bez specifikacije istih te jo 1,5 milijuna kuna u OSTALE TROKOVE. Istovremeno drutvo je za 2008. godinu prikazalo trokove od 1,1 milijuna koji se odnose na kamate. Blago

bankama koje posluju s Radijem 101.

Zakljuke neemo izvlaiti, revizija e pokazati stvarno stanje.

20

21

budunost s novoM upravoM

Rjeenja koja su pred nama nisu lagodna niti lakonska, ali je prva pretpostavka za mene osobno i kolegu Tomljanovia jasna. Obojica smo uvjereni da PROJEKT MEDIJSKE KUE 101 predstavlja izazov kojem ne moemo odoljeti i kojem pristupamo s uvjerenjem da Radio 101 posjeduje snagu i mogunosti koje ekaju da se ostvare. Na nama je samo da uinimo sve to je potrebno da se to dogodi. Ovdje u navesti okvire koje elimo predoiti prije svega skuptini, ali i svim kolegicama i kolegama na Radiju. Prvo, ne vjerujem da postoje oni koji navodno jedva ekaju na potop kako stoji u tekstu aktualnog predsjednika Uprave. Upravo suprotno, znam da postoje mnogi koji e podrati projekt izvlaenja Radija 101 iz problema i razvoja koji se dogaa u naim glavama jako dugo, a sada ga zajedniki moemo i ostvariti. na sve suvlasnike, zaposlenike i ostale suradnike, imamo toliko snaan profesionalni i emocionalni interes, koji moe biti upotrebljen za ostvarenje PROJEKTA 101. Da bismo se izvukli iz problema, taj prvi motiv bit e glavna poluga. Drugi motiv je suvlasnika struktura. Svi zajedno imamo veliko medijsko iskustvo kojeg smo stekli na Radiju 101. Suvlasnici su tu da iskoristimo njihovo znanje i druge mogunosti koje e nam se otvarati u budunosti. Respektabilne karijere i konkretni rezultati mnogih od nas bit e razvojna poluga. Trei, ali ne manje vaan, motiv lei u injenici da e

nova Uprava raditi svoj posao, dakle upravljati i odgovarati za sve to radi. Da e tome biti tako uvjereni smo i zbog budueg Nadzornog odbora u kojem su osobe koje svi dobro poznajete i koje sasvim sigurno nee biti produena ruka Uprave ve institut kontrole koju zahtjeva skuptina. Ja im samo mogu estitati na angamanu i uvjeren sam da e suradnja biti izuzetna. Nadzorni e odbor imati sve neophodne informacije i provodit e nadzor nad svim relevantnim procesima u drutvu, a za koje je odgovorna Uprava. Ne traimo okvire od skuptine nego vjerujemo da nudimo rjeenja koja e, nadamo se, skuptina potvrditi izborom nove Uprave. 23

Strateki partner u ovoj situaciji ne dolazi u obzir. Prodavanje obezvrijeene imovine je in poraza,
a ne in koji vodi prema uspjehu. Krenimo prvo sreivanjem stanja meu nama i u konanici izgradimo ozbiljnu medijsku kuu. U ovom projektu se ne radi o tome tko je manje ili vie vaan, nego tko je za to vaan. Dakle, vani smo svi. Tri su kljuna argumenta za optimizam kojim se rukovodimo. Prvi motiv uvaava injenicu da jedino mi, mislim 22

proGraMsKa razvojna poLitiKa poLitiKa

U daljnjem tekstu Igor Tomljanovi e se baviti osnovnim naelima programske politike koja prije svega nee biti donesena odozgo nego smo uvjereni da e u pripremi i realizaciji nove programske sheme sudjelovati sve kolegice i kolege na Radiju 101. Mi emo naravno ponuditi organizaciju i kadrovska rjeenja. Svi radimo na tome, ali poseban osvrt napisao je kolega, suvlasnik, nadamo se budui konzultant za multimedijski razvoj, Nino Banti, jo uvijek nastanjen u Londonu. Vehementan i upuen tekst pokazat e sve to zajedniki vjerujemo kada govorimo o mogunosti razvoja i u konanici stvaranja PROJEKTA 101 u obliku moderne medijske kue koja raspolae znanjima i mogunostima proizvodnje sadraja za multiplatforme. U ovom dijelu aktivnosti uvjereni smo da emo dobiti podrku mnogih drugih lanova, a neki od njih su i daleko vei specijalisti i strunjaci od nas samih. Naa je obveza da ih potaknemo na suradnju. Bez obzira to najbolji od nas ive i na Novom Zelandu. Moram rei za informaciju svima da je Igor ukina ozvuio radijskim valovima pola Novog Zelanda i zaveo vladu te daleke zemlje da ga uzme za savjetnika. Pored svih naih ideja pojedinanih i skupnih, glavni oslonac nae razvojne politike su ljudi i njihove ideje.

24

25

eud 101 F
. Imamo imamo viteze o Feudalce i , imam danas godine Imamo Kralja t u zraku, i to ili Srednji Prs an. Tako po Srednji Vijek ravno bolest atiji 9. Kralj je na zn 00 falu ili jo po gospodnje 2 i mit o Parsi ednjovjekovn ljeno lutaju av inje i sr Vitezi obezgl Gral je ralju Arthuru. opustoena. po filmu o K je zemlja Gralom dok u potrazi za ili D.D. eki Partner naravno Strat 10 i praksa ju ve alo sluajna, ka nije nim Kraljica maj Prispodoba uje. Kralj i uporno potvr etno (jer pet vie godina no i nekom da vstvo bezbri o doba) tako e svoje kralje vod tek u nov lazi u svijest ja u kompetenci je) s monim (itaj redakci lili na feude je slobodan su ga podije zore). Svako i imaju Spon mirenju (koj ak mu je u Feudalcima Feudu, a dan u svom majku. Svi ili zarobljen lja i Kraljicu edaju u Kra o kada gl Zato panin na oba oka nije osuila. u svoje ok se zemlja nilo zadovoljni d a vrate zele za Gralom d e ju u potragu jer alternativ juria vratima partner pred je li D.D. oi. Strateki Kralju koji vo arem ne po nema. B ji se i vlasnici ko ljeni stvarn mo zaborav U prii su sa mitu. jovjekovnom aze u sredn ne nal

orGanizacija

Organizacija, koja uvaava moderne principe proizvodnje programa, od prikupljanja do organizacije informacij, te od ideje do realizacije odreenih programskih cjelina i konkretnih emisija, dobrim e dijelom biti iznesena u dijelu teksta Igora Tomljanovia, a kadrovska rjeenja emo donijeti tek nakon razgovora sa svim zaposlenicima. anse moemo pruiti svima, a povjerenje samo najboljima. To je jedan od naih prvih zadataka.

Outsourcing je takoer danas posve uvrijeeno rjeenje i nema razloga da ne funkcioniramo kreativno i produkcijski u suradnji s drugim kuama, ali ne s onima u kojima Uprava ima privatni interes.

U poslovnom dijelu sigurno emo traiti jasno diferenciranje funkcija i prirodnu podjelu posla. Ne mogu svi raditi sve. Primjerice, biti novinar i baviti se marketingom ili biti spiker i pisati tekstove reklama i slino. Za svaku djelatnost postoje profesionalci, a ako ih nemamo onda ih moramo pronai i angairati.

27

pozicioniranje i one voice

Naa pozicija ostat e ista u temeljnim principima, a to je potpuna otvorenost prema javnosti i svim relevantnim temama koje traumatiziraju ili relaksiraju ovo drutvo. Sve negativno i sve pozitivno bit e ponueno sluateljima koje smo sauvali i uvjereni smo da emo uskoro zapoeti uspon po ljestvici sluanosti. U tome nas nema tko sprijeiti, osim vlastita inercija. Konkurencija e biti temeljito analizirana, mogu rei da ve i jest, ali e svejedno jedan od prvih zadataka biti relevantno ISTRAIVANJE sluanosti i ponaanja potroaa odnosno naih sluatelja. Radio 101 takoer je pruatelj usluge i ta usluga mora biti IZVRSNA. Izvrsnost e nam donijeti rezultat kojeg prieljkujemo. Sluatelje! Oekujemo da radio funkcionira po principu JEDINSTVENOG GLASA (ONE VOICE). Sluateljima ne moemo nuditi sva lica nacije i na taj nain gubiti FOKUS i gubiti jedinstveno pozicioniranje. To ne znai da emo se baviti neuvaavanjem RAZLIKA, ba suprotno. Zato to priznajemo pravo na razliitost svakome, moemo zvuati principjelno i sa stavom koji je jedinstven. Nezavisnost i demokratinost radija kao medija na je privilegirani alat u komunikaciji prema javnosti koju imamo i koju proizvodimo. ODGOVORNOST je kljuna rije. Moderne tvtrke, najbolje tvrtke, ne die se niim koliko jasnom porukom koju alju: od Just do it, Intel inside, Connecting people, The real thing, do niza drugih poruka. Kada nam sluatelji prestaju vjerovati onda to ine zato to ih zbunjujemo vlastitim ponaanjem. To je dakako ozbiljna tema za raspravu o korporativnim vrijednostima koju emo voditi unutar Radija i ponaosob sa svakim suradnikom. Pozicioniranje nije ono to mi radimo proizvodu nego to proizvod radi u svijesti potroaa/sluatelja. Za nas je bitno istraiti kako nas vide sluatelji i to moemo uiniti da naa poruka bude jedinstvena, da ima BITNU KONKURENTSKU PREDNOST. I vrlo brzo ete vidjeti da odnosi na ljestvici sluanosti nee biti isti, a mi sigurno neemo morati stvarati drugorazredni program i nai voditelji nee svakog asa s osmjehom na licu tvrditi da je ivot lijep i da sunce sja, a usput jo ponuditi i koju tisuu kuna za peceraj. Ali zato emo morati sluateljima ponuditi dodanu vrijednost.

28

29

radio 101 je zvijezda

Radijem 101 prole su mnoge sjajne osobe, povijest radija bogata je imenima i medijskim zvijezdama. I danas su, sreom, jo neke zvijezde tu. Pored svega, najvea zvijezda uvijek je bio Radio 101 i to zato to su na njemu radili i rade mnogi novinari i urednici, glazbeni urednici i inenjeri tehnike, koji nisu prvi do mikrofona, ali iji rad je bio i ostaje temelj profesionalog izazova koji Radio 101 danas zahtjeva od svih suradnika. Profesionalizam, kompetencija, ideja i inicijativa moraju se nagraivati, a ne neprofesionalnost, nekompetencija, bezidejnost i pasivnost ili nedostatak interesa za posao. Izvrsnost je jedini ozbiljni kriterij kojim se moemo rukovoditi u onome to je na primarni posao, a to je prije svega proizvodnja sluatelja. Sluatelje se ne smije tjerati jer jedan otjerani proizvodi veu tetu nego korist koju ini jedan privuen. Lo glas se ne ispravlja lako.

Financije
Upravljanje financijama samo je jedan od poslova koji su vani za Upravu. U ovom asu to je prioritet pod povealom. Nakon revizije koju je predloio i Dario Dusper, svakako emo znati vie i detaljnije o ukupnom stanju. Neemo unaprijed zakljuivati ni o emu. Osobito neemo tvrditi da je netko neto znaajno skrivio ili pronevjerio. Nadam se da to nee biti sluaj jer po mom osobnom uvjerenju, nae financijsko stanje rezultat je kri-

minalno loeg upravljanja svih ovih godina, a ne nuno posljedica kriminalnih radnji.

S druge strane, Uprava je duna uvjeriti drutvo ali i zaposlenike i druge suradnike da ima paket mjera koji e omoguiti da drava ne aktivira OVRHU nad drutvom ili da nam banke ne uskrate suradnju nakon to nas dobavljai odnosno vjerovnici zamole da vratimo njihov novac, na ovaj ili onaj nain. Svoje financijsko umijee ne mogu svrstati u maioniarsko i to je nadam se svima sretna okolnost.

30

31

FinancijsKi pravni savjetniK savjetniK

Angairat u za nau financijsku savjetnicu gospou Nevenku Cerovsky, ija je karijera obiljeena prije svega izvoenjem Plive na Londonsku burzu. Dokazala se i u Nevi, Podravci, Atlantic grupi, a trenutno radi na pripremi Getroa za mogue preuzimanje. Angaman Nevenke Cerovsky je za Radio posve besplatan. Angairati emo odvjetniku kancelariju iz reda najuspjenijih na podruju Trgovakog prava. Svoje poslovanje emo u svakom segmentu nastojati uskladiti s pozitivnim zakonima RH.

dogovorene akcije u prva dva tjedna: primanje ponuda revizorskih kua analiza financijske situacije posjet elnim ljudima svih banaka s kojima suraujemo razgovor s poreznom upravom i ministrom financija poetak izrade poslovnog i financijskog plana za bankare i dravu (konana verzija nakon izvrene revizije poslovanja)

priprema prve redovne skuptine u veljai 2010. sa slije deim dnevnim redom: izvjee provedene revizije poslovanja prijedlozi izmjena drutvenog ugovora usklaivanje statuta drutva sa zakonom odluka o imenovanju savjeta radija 101 kojeg e initi ugledni kolege i prijatelji radija 101 te poznati poduzetnici Godinji poslovni plan i prijedlog konkretnih rjeenja za izlazak iz financijske krize

32

33

MarKetinG, prodaja i striptiz

Bavim se marketingom dugo i neu zloupotrijebiti ovaj prostor za prekomjerno granatiranje. Umjesto toga, najavit u ozbiljnu promjenu principa u marketingu. Tehniki je problem upravljanja marketingom i prodajom primarno nepostojanje marketing plana za tekuu godinu kao ni za dugoroni period. Izrada profesionalne prezentacije svojih proizvoda i struna evaluacija istraivanja trita. Izrada novog cjenika marketinkih usluga Radija 101. Nedovoljna paleta ponude. Nekoritenje web-a. Internet oglaavanje rapidno napreduje, najsveija je vijest da je u Velikoj Britaniji oglaavanje na internetu prestiglo udio televizije. Rije je o veoma jasnom trendu kojem se u kratkom roku moramo prilagoditi i pripremiti. Danas se sve sponzorira kao da je Radio 101 puki vlasnik odreenog dijela etera kojeg daje u najam. I kao da svatko moe iznajmiti termin za svoju ubitano dosadnu emisiju. Marketing je bio osamdesetih, kad su ga vodili pravi igrai, jednako vaan igra u naem programu, zato jer smo bili MODERAN MEDIJ. Reklame su bile zatitni znak i najvie nagrada je stiglo na radio radi reklama. Govorli li vam to neto? Znam da je i u posljednjih desetak godina bilo uspjeha i to pokazuje da se moe odlino raditi. I ne treba traiti razloge pada udjela sluanosti i pada interesa oglaivaa u krizi i slinim izgovorima. U vremenu kada je netko drugi rastao 60%, mi priblino toliko padamo u prihodima. Nije kriv nerad u marketingu, jer znam da se radi, kriv je model rada marketinga i potrebno ga je hitno drugaije organizirati. Marketing treba sudjelovati u procesu stvaranja proizvoda pa ak i planiranja, o tome nema dileme, ali na posve NOV i DRUGAIJI nain. Moderni

marketing i prodaja razumiju proizvod kojeg prodaju i uspjeno rade na njegovom plasiranju na

34

35

GLavne poLuGe MarKetinGa

Orijentacija prema sluateljima (svaki zalogaj je nezaboravan) Brand znai POVJERENJE i DOBAR OSJEAJ slast Coca-Cole nije eer nego OSJEAJ koji vrijedi 100 milijardi eura Oglaivae dovode sluatelji, ali je izuzetno vano to misli onaj tko plaa trite. Marketiranje je proces koji pored strunosti zahtjeva i ukljuivanje svih segmenata poslovanja. Osobito je rije o kreiranju sadraja koji donosi rezultat. Ovog trenutka svatko sebe prodaje i sve se prodaje (striptiz pred klijentima moraju obavljati poznati zabavljai s radija i najbolji novinari), a ipak nam prihod od oglaavanja drastino pada. Radi se o nedostatku sadraja jer oglaivai rado plaaju da se nau uz dobar sadraj odnosno uz dobar medijski paket. Mi niti nemamo paket, nudimo krto meso. web se sakrio od javnosti u Teutonskim umama i ne pada nam na pamet da sinergija dvije platforme nudi dodanu vrijednost. Naravno, nije samo marketing kriv za takvo stanje. Ali marketing, onaj kompetentan, dobar, koji odluuje, itekako je pokreta zdravih poslovnih odluka. U konanici, sad se svi bave marketingom, ali kako? Kreativnost je uvijek bila i bit e snaga u marketingu i prodaji Vrhunski proizvod Vrhunska distribucija (multiplatforma; web, dogaanja, video) Dizajn Najbolji prodava je program i profesionalci koji se svaki dan pitaju to sam danas uinio da se moj klijent zaljubi u mene, moj proizvod, moj Radio i moju emisiju Strunjaci koji se bave marketingom i prodajom (svaku nabaenu loptu znaju zabiti u gol) Konkurencija postoji da bismo bili bolji i da bude iza nas ako je mogue, moemo biti samo prvi ili drugi. BUDIMO RADIJE PRVI. Svi stvaramo svoj proizvod i uslugu. 37

dobar Marketing Znai baCiti BoMBu u dvorite KonKurencije i ponuditi novost sLuateLjiMa
36

tehniKa = inovacija
Radio 101 je nastao kao sinonim za biti DRUGAIJI. Razlog tomu je novost koju su donijeli ljudi s novim idejama i profesionalizmom, jednako su novost proizvodili novinari, glazbeni urednici, voditelji, urednici, kreativci, kao i inenjeri tehnike. Tehniari su bili nai pravi strunjaci znanja i njihove inovacije i sposobnosti uinile su isto to su radili drugi u programu. Sluatelj je uivao! Nema glazbe bez novaca, ulaganja u tehniku su bila limitirana uvijek, a posebno sada. No, bez obzira na novac, tehnika je esto bila ispred svega. Ima li razloga da ne vjerujemo kako e to biti i dalje? Nema, jer i dalje vjerujemo u znanje i talent. Naa tehnikla baza je zapravo impresivna, ona se ne nalazi u golim tehnikim sredstvima nego u glavama, ali i u injenici da su nai kolege suvlasnici razvili svoje tvrtke od kojih su neke lideri na tritu, pa ak i na inozemnom. Vjerujem da je sinergija mogua i da e donijeti uzajamnu korist.

dnevni doseg postaja na podruju grada zaGreBa (all 10-74)

ANTENA ZAGREB RADIO SLJEME RADIO 101 OTVORENI RADIO NARODNI RADIO PLAVI RADIO HRVATSKI RADIO 2 HRVATSKI RADIO 1 HT MREA

38

liCa Zdrave analiZe

rad uprave
Nema kompanije na svijetu koja svoj uspjeh zahvaljuje samo analitiarima i financijerima. Tvrdoglava racionalnost kako navodi Tom Peters, guru modernog menadmenta, cvjetala je u Vijetnamu, gdje se uspjeh brojao mrtvim tijelima. Analiza i racionalnost nas ne pouavaju da volimo sluatelje i kupce, da su svi koji dobro rade pravi pobjednici i da se svatko moe identificirati ako dobije barem dio ovlasti. Ali bez analize se takoer ne moe. Kompanija bez jasnih temelja, od temeljnih alata koje donosi skuptina do financijskih pokazatelja, bez dobrih kvantitativnih pokazatelja i slike svojih sluatelja, trita i konkurenata, takoer ne vidi kuda ide. Meutim analiza ne moe procijeniti dodatnu energiju i nae umijee i nae talente.

i poLa Litre LjuBavi

inovativna kompanija kakva elimo biti ima sljedea obiljeja:

a. Usmjerenost na akciju b. Potpuna orjentacija na bliskost sa sluateljima c. Bliskost s kupcima d. Autonomija i poduzetnitvo (ukljuuje i pogreke) e. Produktivnost uz pomo ljudi f. Zajednike vrijednosti e. Raditi ono u emu smo najbolji (svatko od nas i svi
zajedno)

Profesionalnost i talent za novu e Upravu biti ustavna kategorija.

f. Jednostavna struktura i mala Uprava g. Optimalan i stvaran odnos centralizacije i decentralizacije (odgovornost na svim razinama, svi moramo znati to i za koga radimo) Netko bi mogao rei da je to lako napisati, ali teko provesti. U tom sluaju nema uope smisla raditi, a osobito ne za Upravu koja ne vjeruje. Bit u drzak i rei da znam da se to moe.

40

41

oBLjetnica radija 101

Udarna snaga osobne pro mocije u suradnji s javnim dobrom, tzv. javna-privatna inicijativa.

deMaGoGija deMoKracije
zapisan u Brand Code-u. Ipak se desilo. Idemo i korak dalje, nis mo samo konzervativni nego smo i iskljuivi, drugi nas jako nervira pa ga izbacujem o iz etera. Iskljuivanje je termin ko ji je poznat u Hrvatskoj moda i ponajvie po pokuaju pri mjene na Radiju 101. On o drugo iskljuivanje, u rodnom obliku (nacionalnom, vje rskom, spolnom...) dio je nae tradicije. Upravo je Radio 101 po kazivao da to ne smije bit i tako. I vidi vraga, ba se zapleo o samog sebe. ak do te mjere da mu i vlastiti suvlasnici sm etaju. I treba ih iskljuit i. Od kada je Drugi postao prijetnja? Pa, od onda od kada se ne slae s Prvim. Ili je to ipa k lake protumaiti sukob om interesa, jo jedna domaa no rmalnost.

Poznato je, ponavlja se esto, da je brand javno , ali i osobno dobro. Odnos prema brandu je prijateljski, oso bni, ak intiman. Ljudi radi povje renja izau ak i na ulicu , dostojanstveno pokazujui da su ponekad veze nepoderiv e. Osobna je promocija u takvim sit uacijama pitanje (ne)uk usa, ali ne pretjerujmo, jer nita to je ljudsko nije nam stran o. Problem nastaje onda ka da nakon dogaaja koji najvanije aktere ima na ulici, ostaje samo redovito godinje prisjeanje na njega i gledanje vlastitih slika. Novih do gaaja nema. Nove prakse nema. Ima samo snane osobnost i. Obljetniarski karakter jed nog izuzetnog medija ras pruje svaku iluziju o istoj toj izu zetnosti, jer ono to je bil o napredno, inovativno, tehno loki i programski, odjed nom postaje KONZERVIRANO. Konzervativni Radio 10 1 nije

za novi uspjeh
Nadam se da je posve jasno da emo se prije svega osloniti na vlastite sposobnosti i energiju, jer najbolje to treba uiniti pripada svima nama. Svi smo vani, a sluatelji su nam podrka i kapital kojeg se ne trai u bankama i meu pekulantima. Svaka sekunda programa zasluuje pripremu i vrhunsku realizaciju. To e biti naa temeljna snaga. Core business, na radijski program, ostaje u naem fokusu, ali emo se upustiti u nove izazove i proiriti ponudu Branda 101. Traim Vau podrku da nova Uprava krene raditi svoj posao i ubrzo emo iznijeti pred skuptinom na dugoroni poslovni plan kojim emo obiljeiti mandat i povjerenje koje trebamo opravdati. Ovdje smo bili slobodni pokazati smjer. Znam da su mnogi u dvojbi radi nepovjerenja ili vlastite nesigurnosti, zbunjenosti, otpora promjenama, svega to ovakvu situaciju ini stresnom i neizvjesnom. Izvjesno je samo jedno, promjena je potrebna svima. upravljano do sada? Strunjak za ekonomiju i financije koji ne bi bio osobito zainteresiran i vezan za program, za svoj vlastiti proizvod, kojeg ne razumije ali e ga svojim financijskim umijeima izvrsno prodavati. Koji ne poznaje ljude s kojima radi i ne zna njihove mogunosti, specifinosti, talente i nedostatke. Sa svojim sam suradnicima spreman podijeliti vrijeme i energiju za uspjeh ovog projekta i graditi na temelju IZVRSNOSTI, a ne stvarati lanu sliku o sebi i imati umjetni socijalni mir koji nikome ne donosi sigurnost. Najvea sigurnost svima nama je prihvatiti izazov, baenu rukavicu, ponuditi najbolje od sebe i uspjeti. I da nam se vie nikad ne ponovi reenica javno izreena a koja glasi: MI NISMO NEWS RADIO! MI NE IDEMO ZA TIM DA NETO PRVI OBJAVIMO! Upravo suprotno: Mi idemo za tim da neto prvi objavimo jer smo NOVINARI! Objava ne znai itanje teleteksta, portala i prepisivanje vijesti. U naem brand code-u je izvornost, autentinost, originalnost, posebnost. Ali vi to sve znate, a osobito nae kolegice i kolege s Radija jer je to posao od kojeg i za kojeg ive. I ne dvojim da je svima stalo. Veselim se novom izazovu. 45

Predloeni Javni natjeaj je jo jedan alat za odugovlaenje i odgaanje promjena. Kada bi ga

i bilo niije se strepnje ne bi umanjile, nije teko predvidjeti da bi se zapravo poveale. Kakvu bi izvjesnost mogao ponuditi Javni natjeaj? Novog igraa na elu Uprave? Da li bi on upravljao na slian nain kako je 44

46

bolji, bri, Zabavniji, sLuaniji... kako eMo to postii?

teKst: igor toMljanovi
47

sapunarovo proKLetstvo
Program radijski je iv program, on se mora mijenjat, on se mora prilagoavat, ova reenica notornog doktora Marka Sapunara, u vrijeme kada je izreena bila je besprizorna i posve besmislena floskula, koja je trebala posluiti da se opravda neto to se nije moglo opravdati suvislim argumentima oduzimanje koncesije Radiju 101. 13 godina kasnije ta ista reenica ovog ozloglaenog profesora zvui gotovo proroanski. Program Radija 101 u tih je 13 godina, najveim dijelom pod decentnim vodstvom lanice Uprave zaduene za program, Tamare Pavlice, praktiki hiberniran pa je i dalje podijeljen na jutro, poslije podne i veer, i danas ga ine praktiki iste emisije, u istim formatima i istim terminima, s istim voditeljima i urednicima. Koji nisu primijetili da se svijet medija i komunikacija u meuvremenu dramatino promijenio. No, moda je to ipak primijetila direktorica programa koja je godinama inila ba sve kako ne bi uinila ba nita pa se tako, konano, i povukla, dajui ostavku bez ijedne rijei obrazloenja ba kao to svih ovih godina nije imala niti jedne suvisle rijei obrazloenja za svoje (ne)injenje i ba kao da se to nje zapravo uope ne tie. elimo li da Radio 101 ipak preivi i drugih etvrt stoljea, moramo prihvatiti promjene koje su se dogodile i prilagoditi im se. Medijsko okruenje danas je znatno bogatije, ivlje, kreativnije, agresivnije i kompetitivnije nego u vrijeme kada je Radio 101 nastao (kada mu je konkurencija bio tek okotali Radio Zagreb). O tome govori i injenica da je Stojedinica u tih 13 godina s mjesta trinog lidera u Zagrebu kliznula na tree, a u Zagrebakoj upaniji na ak esto mjesto. Zadatak nove uprave je da se vratimo na vrh.

48

49

KaMo ideMo?
Radio 101 poeo je kao generacijski radio i s vremenom se pretvorio u mainstream instituciju, zadravajui pri tome neke karakteristike generacijskog radija (organizacija, odnos prema radu), a neke odbacujui (polet, entuzijazam, eksperimentalizam, hrabrost, drutveni angaman) i pretvorio se u tek blago otkaenu kopiju javnog radija, to jo uvijek ponekad rezultira ponekim armantnim momentom, ali mnogo ee tek obinim neprofesionalizmom. Cilj novog Radija 101 upravo je u izokretanju postojeeg stanja. On vie ne moe biti generacijski, ali moe ponovno generirati neke odlike takvog programa, dakle upravo

ako ne znate kamo idete, nemojte se uditi ako tamo ne stignete...

, kineska poslovica. one koje je odbacio (beskompromisnost, angairanost, polet, energija, medijska prodornost, eksperimentalizam...), dok tek treba uvesti profesionalne standarde u organizaciji samih redakcija, programa, planiranja i izvravanja te odgovornosti prema radu, ali i prema javnosti. Dugoroni je cilj nadoknaditi proputene godine i Radio 101 od malog lokalnog medija pretvoriti u multimedijsku kuu 101 u kojoj e biti objedinjeni razliiti mediji (radio, tv, web, print, muziko izdavatvo, eventi...), a samom Radiju vratiti poziciju lidera, ali to je jo vanije povratiti imid trendsettera, ozbiljnog igraa, medijski snanog, a novinarski relevantnog.

50

51

zato Govorni radio?

Radio 101 ve je etvrt stoljea gradska i nacionalna medijska institucija koja je utemeljena na nezavisnoj politikoj poziciji, provokativnom informativnom programu, inovativnim formama zabavnog i dramskog programa, jedinstvenom nainu komunikacije sa sluateljima i tehnikoj kreativnosti. Iako su ga u odreenim aspektima pojedine nove radio stanice stigle ili prestigle, format javnog radija jo je uvijek za veinu konkurencije nedostian. S druge strane, zbog relativno malih sredstava potrebnih za pokretanje i rad glazbenih radio stanica konkurencija meu njima je iznimno velika i snana pa je i njihova trina pozicija iznimno krhka. Stoga su mogue brze i lake promjene u pozicioniranju to se nerijetko i dogaa, a aktualno je preuzimanje liderske trine pozicije Antene Zagreb i pad sluanosti Otvorenog radija. Za razliku od glazbenog radija, format javnog radija kakav je Radio 101, iznimno je teko i skupo odravati, no to nije samo

Content is the King!, stara medijska poslovica

mana, ve i njegova prednost jer je zbog financijske i programske zahtjevnosti konkurenciji mnogo tee napasti takav radio nego glazbeni radio. Iako skuplji i zahtjevniji, format javnog govornog radija ima i mnoge prednosti. Govorni radio zahvalniji je za oglaivae jer istraivanja pokazuju da se on slua mnogo paljivije od glazbenog radija (za koji se kae da se slua s jednim uhom) te da su zbog toga i oglasi mnogo zamjetniji. Naravno, stoga je oglaavanje na govornom radiju u pravilu skuplje nego na glazbenom radiju. Takoer, zahvaljujui vlastitoj proizvodnji contenta, kao i izgraenom brandu, govorni radio omoguava lake dograivanje novih platformi (web, print i knjievno izdavatvo...) nego to je to sluaj s glazbenim radijem. Izgradnja multimedijske kue na bazi govornog radija i brandu Radija 101 stoga itekako ima perspektivu i nuno je kako bismo opstali (umjesto da se svedemo na beznaajnu lokalnu stanicu s glazbom i agencijskim vijestima).

52

53

dan nezavisnosti je svaKi dan

radio 101 Mora ponovno postati GLas javnosti, one iste javnosti Koja Ga je svojedoBno oBraniLa na trGu, a danas Mu raZoarano okree Lea i sKaLu na radio prijeMniKu
Radio 101 treba ostati (ili tek ponovno postati) javan i neovisan medij. Neovisnost nije bjeanje od zauzimanja pozicije, ve upravo omoguuje zauzimanje vlastitih, autentinih stavova o svim relevantnim drutvenim problemima. Vano je da naa kua makar oko kljunih tema ima jedinstvenu platformu (one voice) po kojoj e biti prepoznatljiva u medijskoj kakofoniji raznoraznih interesa (za zajedniki stav nije potrebna deklarativnost i formalizacija, ali kreativna jezgra radija trebala bi dijeliti makar osnovne svjetonazorske stavove i naine ponaanja). Neovisnost takoer omoguuje i znaajniji angaman na poljima koja smatramo drutveno vanima. U tom kontekstu, potrebno je napraviti pomak od uobliavanja politikog programa iskljuivo kroz prizmu politikih stranaka, a umjesto toga pojaati suradnju s nevladinim organizacijama ije djelovanje cijenimo, a stavove i ciljeve dijelimo. Ne bjeei od dnevno-politikih tema, vano je pojaati programski angaman i na drutveno relevantne teme ireg spektra, otvarati nove prie i davati specifian doprinos ve aktualnima. 55

totaLno drukiji od druGih

Mediji u Hrvatskoj sve su sliniji jedan drugome, kako tiskani tako i elektroniki te internet mediji. Objavljuju iste vijesti u isto vrijeme, na vrlo slian, sve trivijalniji, povrniji i neodgovorniji nain. Iako medijski slika danas nije ni izbliza tako suhoparna kao u vrijeme kad je Radio 101 pokrenut, odreene slinosti ipak postoje: i danas, kao i 1984., veina je medija nalik jedan drugome, to nama daje priliku da pronaemo vlastiti nain, ton, jezik i stil kojim emo na pametniji, zabavniji, radikalniji ili neki drugi nain nai put do sluatelja. Radio 101 ne smije podlei opoj poasti prepisivanja i uvijek istoj, banalnoj interpretaciji svega postojeeg ve pokuati biti jedinstven, uvijek drugaiji i svoj.

Kriteriji
Kriterij ve dugo nije rije koja se rabi na Radiju. Ba kao to je u poslovnom smislu posljednjih desetak godina Radio 101 obiljeio nedostatak bilo kakvog upravljanja, tako je na urednikom planu uoljiv nedostatak ureivanja, osobito po jasnim profesionalnim kriterijima. Jedan od prvih zadataka nove Uprave i novog urednitva bit e uspostaviti transparentne kriterije kvalitete programa, jer upravo kriteriji kvalitete i sluanosti, umjesto kriterija osobnog interesa ili simpatije, moraju biti temeljni nain odluivanja o svim programskim i kadrovskim pitanjima.

56

57

na proGraM je na proizvod
Nedostatak elektronskih medija u odnosu na tiskane i web, jest u tome to oni nemaju brzu povratnu informaciju s trita. Za razliku od novina koje svaki dan, tjedan ili mjesec izlaze na trite i prodaju se te dobivaju povratnu informaciju o uspjenosti (broju prodanih primjeraka), radio tu informaciju dobiva s neto veim vremenskim odmakom, to moe usporiti njegov refleks. Upravo, zbog toga Radiju 101 nuno je potrebna promjena paradigme, odnosno korjenita promjena naina razmiljanja i razvijanje svijesti da je ono to radio proizvodi namijenjeno tritu, odnosno prodaji te da je jedini pravi uspjeh napraviti kvalitetan proizvod koji e nai kupca (sluatelja). Svijest o tome moraju imati svi, ne samo Uprava i Marketing, i ona mora biti ukljuena kod pisanja i najmanje vijesti, snimanja jinglea ili odabira glazbenog broja. Svi djelatnici moraju biti svjesni da svaki put

dnevni doseg postaja na podruju grada zaGreBa (all 18-49)

ANTENA ZAGREB RADIO SLJEME RADIO 101 OTVORENI RADIO NARODNI RADIO PLAVI RADIO HRVATSKI RADIO 2 CIBONA NET HRVATSKI RADIO 1

kad sluatelj promijeni stanicu, svi mi gubimo novac.

58

nova orGanizacija
Trenutna vrsta sektorska (apr, drutvo, kultura, sport, gradska...) organizacija rada u novinarskom dijelu stara je 25 godina i, pokazalo se, onemoguuje bolju komunikaciju meu redakcijama te bilo kakve ambicioznije programske iskorake osim rada po ustaljenom redu vonje. Te redakcije su meusobno fiksno odvojene (fiziki, organizacijski, mentalno), a komunikacija izmeu njih je slaba, nerijetko i nepostojea. Za produkcije dinaminijeg i fleksibilnijeg programa potrebna je mnogo jaa i jednostavnija komunikacija meu redakcijama stoga je plan stvoriti vru redakcijsku strukturu,to je mogue postii po vertikali, jaanjem producentsko-urednike strukture (uvoenjem dnevnih producenata), i po horizontali, ukljuivanjem ljudi iz raznih redakcija u pojedine programske projekte (ponajvie u jutarnjem programu, ali i u posebnim projektima). Kljuna organizacijska novina usmjerena ka jaanju kohezije urednitva i boljeg planiranja programa bit e uvoenje dnevnih kolegija, to je institucija svake ozbiljne redakcije, a na Radiju 101 nikad nije zaivio. Dnevni kolegiji sluit e za dnevno planiranje i usklaivanje programa te evaluaciju emitiranog programa, dok e se na tjednim kolegijima dogovarati program na tjednoj razini i strateki planirati dugoroni projekti. U konanici, radio mora poeti funkcionirati kao jedno urednitvo s podurednitvima, a to znai da u kljunim programima (jutarnji program, Aktualni 101, govorne i dokumentarne emisije) sudjeluju novinari iz svih redakcija, ovisno o potrebama programa, te mogunostima, talentima i afinitetima samih novinara i urednika. To e omoguiti i kvalitetniju pripremu cijelog urednitva, producenata, urednika i novinara za prijelaz na rad na vie platformi, to je zahtjev koji e se vrlo brzo pojaviti, u prvom redu na news portalu. Plan je stvoriti sasvim novi suvremeni newsroom, centralni redakcijski sustav koji bi povezao sve redakcije, sve platforme, reiju i studio te tako omoguio puno bru komunikaciju izmeu novinara, urednika i producenata, efikasniju i bru realizaciju tekstova, priloga i emisija te mogunost rada vie novinara i urednika na istom materijalu (tekst, audio, video) i pripremu za razliite platforme (radio, web, mobile, tv...).

60

61

proFesionaLizacija
aKo nastaviMo raditi isto to i svi druGi, onda nikad neeMo postati BoLji od njih
Rad na Radiju 101 i dan danas u nekim segmentima podsjea na rad na studentskom radiju, bez vrstih obveza, radnog vremena i odgovornosti. elimo li stvoriti moderan medij spreman za trinu kompeticiju, preduvjet je postizanje visokih profesionalnih normi rada, ponaanja i odgovornosti. Kako bismo to postigli, prvi je korak napraviti katalogizaciju radnih mjesta koja e odgovarati stvarnosti, radne normative, donijeti novi pravilnik o radu, te na osnovu njega pristupiti potpisivanju novih ugovora o radu. Novi zahtjevi interdisciplinarnog i multiplatformskog rada nameu pak svim djelatnicima potrebu stalne edukacije i profesionalnog usavravanja kako bi odrali korak sa sve brim tehnolokim promjenama.

63

proGraMsKa sheMa
Shema programa nije se znaajnije promijenila vie od 20 godina i vrijeme je da se kreira nova programska shema koja e se oslanjati na istraivanja sluanosti i navike sluatelja koje govore o prime-time terminu ujutro i drive-time terminu poslijepodne, u automobilu pri povratku s posla. Najvei kreativni potencijal bit e usmjeren na jutarnji program, kao najsluaniji dio programa, a naglasak e biti na bogatije produciranom programu, kraim i dinaminijim formama, ispreplitanju informativnog i zabavnog programa i veoj ponudi servisnih informacija. Oglaivaki najpotentniji termini moraju biti ispunjeni i najatraktivnijim sadrajima, no to ne znai da sponzori kupuju termine, kao to je sada esto sluaj, a jo manje da se zahvaljujui sponzorima u program mogu vercati posve marginalni i neatraktivni programski sadraji. Trenutno se Stojedinica, kao i sve druge stanice, najvie slua ujutro, poslije podne sluanost se smanjuje, a strmoglavi pad dogaa se oko 19 sati (dok je to kod nekih konkurenata ipak neto kasnije). Stoga je na zadatak, osim dizanja prosjene sluanosti tokom cijelog dana, pokuati i produiti trajanje marketinki interesantnih termina tijekom dana. Svakako emo izbjei prevrstu programsku strukturu sa zakucanim programskim sadrajima koji onemoguuju brzo reagiranje na aktualne dogaaje. Diktatura program64 ske sheme ispunjene dugim govornim emisijama tijekom kojih gotovo ne postoje mogunosti za programske intervencije mora se dokinuti i umjesto nje osmisliti cjelodnevni radijski program zasnovan na fleksibilnoj shemi u kojoj, naravno, postoje fiksni termini (za vijesti i sve druge emisije), ali i dovoljno manevarskog prostora za prilagoavanje dogaajima, za ubacivanje specijalnih priloga, emisija i javljanja s lica mjesta. Programska shema ne smije biti iznad ivih dogaaja, budui da se dogaaji (osobito oni iznenadni i neoekivani) nikada nee moi posve prilagoditi programu, program se mora prilagoavati njima. Unutar dogovorene programske sheme, u odreenim terminima, omoguit emo autorsku kompeticiju po naelu najbolje ili ekskluzivne prie, ideje, teme ili koncepta. Dakle, tko ima najbolji materijal, ide u eter. Uobiajen nain rada u veini novinskih redakcija. Na taj nain povisit emo motivaciju zaposlenih i podii kvalitetu programa. Veer je za radio odavno izgubljen dio dana i za sada, osobito u trenutnim financijskim okolnostima, nema rezona investirati u taj dio programa. No, u blioj budunosti, kada Radio ponovno postane financijski stabilan, svakako bi trebalo napraviti nekoliko eksperimenata s veernjim programom koji je osobito prikladan za radikalnije glazbene, svjetonazorske i lifestyle tematske emisije i spektakle. 65

jutarnji proGraM
Klju za uspjeh svakog radija je jutarnji program, uvjerljivo najsluaniji dio dana (od 6 do 10h), dakle termin u koji treba uloiti najvie truda, znanja i novaca te, naravno, angairati najkvalitetnije ljude, ispred i iza mikrofona. Osim uobiajenih i oekivanih formi kao to su vijesti, vremenska prognoza i stanje na cestama, jutarnji program treba ukljuivati i mnoge druge krae forme, priloge o dogaanjima u gradu, javljanja uivo, komentare na najvanije jueranje dogaaje te otvoriti nove teme dana. Takoer, program treba osvjeiti dobro produciranim kratkim lifestyle rubirkama i entertainment formama (kviz, game-show, kratke dnevne dramske forme...). U programu se trebaju izmjenjivati gosti (iz politike, znanosti, sporta, kulture...), njih nekoliko po 5-10 minuta, uivo ili telefonski, plus ankete, komentari, dopisnici, sport, burze... Program mora prtati dinamikom, Takoer, za produkciju ovakvog programa postavlja se zahtjev discipline, preciznog planiranja i izvedbe, to ne ukida mogunost voditeljske improvizacije i kreacije, no unutar predvienih vremenskih okvira i naravno pod paskom producenta. Osim voditelja i producenta, potrebno je uvesti i copywritera koji daje vaan kreativni zain u koncipiranju ali jo znaajnije u samoj izvedbi programa (live). Jutarnji program, kako onaj u prime-timeu od 6-10, tako i onaj kasnije, ne smije se zakriti dugim govornim emisijama, ve upravo suprotno - kratkim formama koje omoguavaju brzo reagiranje na sve to se dogodi (u gradu, zemlji ili svijetu) kako radio vie ne bi kasnio za internetskim portalima jer za to nema niti jednog razloga.

informacijama, ivou i feel good atmosferom.

Potrebno je kombinirati razliite medijske forme, ali izbjei da se jutarnji program pretvori u emisiju koja ide u predvidljivom redoslijedu, svaki dan isto.

66

67

inForMativni proGraM
Zadravanje formata govornog (javnog) radija namee obvezu produkcije snanog informativnog programa, koji je uostalom od samih poetaka zatitni znak Radija 101. Bez takvog programa, postaje upitno i samo usmjerenje ka govornom radiju. Informativni program vaan je dio sadraja branda Radija 101, koji ga je neko i uinio prepoznatljivim, drutveno relevantnim i utjecajnim, to danas, na alost, vie nije sluaj. Danas se vijesti Radija 101 od konkurencije razlikuju tek u duini i ponekom produkcijskom detalju, vrlo je malo ivog novinarstva, a previe koritenja agencija ili, potpuno neprihvatljivo, prepisivanja s drugih medija. Ako radimo isto to i

Autentinost je prioritet ne samo u informativnom

programu, jer upravo nas autentinost programa ini razliitima i zbog ega sluatelji odabiru nas, a ne nekog drugog. U informativnom programu Radija 101 to se oduvijek iskazivalo na nain da se vijesti nije prezentiralo na hladan i nezainteresiran (kvaziobjektivan) nain poput dravnih medija, ve obiljeene stavom. Vano je da taj stav bude na stav, a ne stav neke zainteresirane strane (druge stranke, tvrtke ili pojedinca), dakle da je on autentian, te da je po mogunosti plasiran na provokativan, duhovit i produkcijski zanimljiv nain. Iako se obino podrazumijeva to nezavisnost u novinarstvu znai, to nije uvijek sasvim jednostavno. Pretpostavka nezavisnosti novinara je nezavisnost samoga medija i zadatak je nove Uprave omoguiti svim urednicima i novinarima mogunost nezavisnog miljenja i proizvodnje programa, a to znai omoguiti slobodu da se othrvaju utjecajima ne vie samo politikih elita, ve u prvom redu utjecaja kapitala (koji se manifestira kroz PR-ove kompanija, lobista i slino). Kriterij zanimljivosti moe se initi kao posve subjektivan kriterij koji se ne moe propisati, no sreom u naem je poslu on lako mjerljiv - sluanou programa. Ukoliko je neto zanimljivo sluatelj e sluati, ukoliko nije promijenit e program. 69

svi drugi, onda nikad neemo postati bolji od drugih. Da bismo u tome uspjeli, sve informativne emi-

sije, vijesti, Aktualni 101 i autorske emisije, osim pukokolskih kriterija 5W pitanja, moraju ispuniti i druge kriterije kvalitetnog novinarstva.

Relevantnost je temeljna kvaliteta svakog uspjenog medija, neovisno o anru ili formatu. Relevantnost informativnog programa dokazuje se utjecajem koji on ima meu zainteresiranim skupinama, meu sluateljima (to se oituje u njihovim reakcijama na program), u samom cehu (mjeri se uestalou citiranja) i meu zainteresiranim pojedincima ili skupinama na koje se sam program odnosi (stranke, politiari, tvrtke, institucije, poduzetnici, umjetnici, sportai...).
68

radio 101 mora ponovno postati tema razgovora na ulici...

No, i bez istraivanja sluanosti moe se s velikom dozom sigurnosti rei da nije zanimljiv onaj program koji producira identine sadraje kao i konkurentski programi i ini to na jednak nain. A upravo je tako, na alibi principu, sada koncipiran informativni program Radija 101. Nitko mu, doista, ne moe prigovoriti da nije aktualan, jer on donosi sve aktualne, vrue teme, vijesti i intervjue, u isto vrijeme i na isti nain kao i svi drugi mediji. Mogue je, dodue, da se dogodi poneki propust da se neka vijesti ispusti, ponekad s nekim prilogom zakasni ili se u nekom intervjuu ne postavi neko pitanje, no nije to najslabija karika ovog programa. Njegova je daleko najslabija strana u tome to on ne donosi vijesti koje drugi nemaju, ne namee teme koje drugi nisu otvorili, ne dovodi zanimljive sugovornike ako ih drugi ve nisu predstavili, ili reeno novinarskim argonom, on nikad nema vlastitu robu, a upravo je to kriterij zanimljivosti svakog programa. Radio 101 ubudue mora proizvoditi svoju robu. Da bi mogao ispuniti kriterije modernog informativnog programa, potrebno je promijeniti nain razmiljanja novinara i urednika, odmaknuti se od koncepta pukog praenja vijesti i informiranja graana te, umjesto toga, inzistirati na kreativnom pristupu koji svakoj vijesti, prilogu ili emisiji daje odreenu dodanu vrijednost a to je ono to ini razliku. Novinari moraju, umjesto da sjede u redakciji i ekaju da vijesti stignu na monitor, izai iz redakcije na teren, poeti traiti, proizvoditi i dokumentirati vijesti. Takoer, iako je rije o skupoj produkciji, inzistirat emo na pokretanju istraivakog novinarstva, kao i na temeljitoj novinarskoj pripremi svake emisije (research), to danas nije uvijek sluaj. Informativni program mora ponovno radikalizirati prostor politike i drutva na nain na koji je to uinio tijekom 80ih i 90ih, i ponovno postati glas javnosti, iste one javnosti koja ga je svojedobno obranila na Trgu, a danas mu razoarano i nezainteresirano okree lea. Radio 101 mora ponovno postati predmet razgovora na ulici, prepriavanja, oduevljavanja, politikog i svjetonazorskog zbliavanja. To je sada, uz daleko veu konkurenciju i manje radikalno drutveno i politiko okruenje, mnogo tee postii nego prije 10 ili 20 godina, ali jedino takav informativni program ima svoj razlog postojanja, odnosno jedino e takav informativni program stei sluanost kakvu elimo da Radio 101 ima.

70

71

zaBavni proGraM
Zabavni program ve godinama nije jaa strana Radija 101, tonije on gotovo da i ne postoji, iako su upravo zabavne emisije poput Zloeste djece, Blentona, Pieka i Ciguli Miguli u velikoj mjeri stvarale dobar imid ovog radija. Namjera nam je ponovno otvoriti eter ovakvom programu, stvoriti nekoliko novih emisija zabavnog, dramskog i kviz programa na tjednoj, ali i na dnevnoj bazi. Moe se oekivati da e s normalizacijom hrvatskog drutva (osobito ulaskom u EU), informativni program prestati biti sam po sebi ovako spektakularan kao danas (kao to uostalom ve danas nije tako intrigantan kao u prethodnom desetljeu), pa entertainment dobiva sve vie na vanosti. Zabavni program jedan je od najveih izazova za novu upravu, jer je rije o izrazito ambicioznom i produkcijski zahtjevnom programu za koji elimo pruiti prilike novim talentiranim autorima, copywriterima, scenaristima, dramaturzima i zabavljaima, ali i pozvati sve uspjene i kultne radijske autore na suradnju s novim idejama.

pruit eMo priliku MLadiM i taLentiraniM autoriMa, copYWriteriMa, scenaristiMa i ZabavljaiMa, ali i pozvati na suradnju ve dokaZane i kultne autore radija 101

72

GLazBeni proGraM
Glazbeni je program u slavnoj prolosti Stojedinice za mnoge generacije bio svojevrsni prozor u svijet, putem glazbenih emisija i DJ-eva informirali su se o novostima u svijetu, glazbeno sazrijevali i formirali vlastiti ukus. Na alost, dananji glazbeni program ne ispunjava niti jednu od spomenutih funkcija. Zapravo, moglo bi se rei da glazbeni program danas na Radiju 101 i ne postoji, postoje samo glazbeni urednici koji emitiraju glazbu po vlastitim afinitetima i raspoloenju. U glazbenom programu ne postoji nita to bi se moglo nazvati programskom orijentacijom ili barem idejom, a kamoli glazbenom programskom politikom. Naravno, danas, u vrijeme interneta, downloada i neusporedivo jae radijske konkurencije, Radio 101 vie ne moe imati onakvu prosvjetiteljsku ulogu kao to je imao nekad, ali si jo manje moe dozvoljavati luksuz alternativne ili avangardne glazbene politike, ponajmanje ispunjavanje najsluanijih dnevnih termina marginalnim glazbenim pravcima. Nije namjera prejudicirati glazbeni smjer Radija u budunosti, niti ga nametati odozgora, ali je potrebno omoguiti najboljim radijskim glazbenim urednicima da u suradnji s upravom i urednitvom utvrde kakvu glazbu Radio 101 eli i treba emitirati, dakle da osmislimo glazbenu politiku koja e se, kad bude donesena, provoditi neovisno o pojedinanim glazbenim ukusima pojedinih urednika. Potrebno je postaviti vrste kriterije za emitiranje glazbe (po anrovima, aktualnosti, terminima, tematski...) i zatim po modelu unaprijed pripremljenih play lista dogovoreno i provoditi. Radio 101 ne mora slijediti trend nekih radio stanica koje emitiraju glazbu kao rezultat opsenih ispitivanja sluatelja te odluku o broju emitiranja donosi software umjesto glazbenog urednika, no ipak se trebamo pridravati elementarne komercijalne logike i ne gubiti sluanost ekscesnim potezima pojedinaca bez elementarne urednike odgovornosti.

74

75

tiMsKi rad
Umjesto principa moja redakcija, moja emisija, novo e urednitvo inzistirati na projektivnom radu, odnosno okupljanju timova oko pojedinih projekata (emisija, specijala, multimedijskih dogaaja...) Klju svakog proizvoda (u naem sluaju emisije, teksta, videa...) jest dobra ideja, no da bi se ona razvila u kvalitetan (multi) medijski proizvod potreban je tim ljudi (producent, urednik, novinar, glazbeni urednik, copywriter...) koji e razviti sve njezine potencijale. Dio tima treba biti i marketing koji ima zadatak razraditi financijske potencijale projekta i na taj nain dobit emo ozbiljan, multimedijski osmiljen i komercijalno potentan proizvod. Dakle, elimo inaugurirati nov nain rada u kojem neemo ovisiti tek o pojedinanim bljeskovima inspiracije ili pak izostanku iste, ve iskljuivo o dobroj organizaciji, odnosno suradnji kompetentnih medijskih profesionalaca.

Kreativnost
Danas svaki menader koji dri od sebe trai od svojih zaposlenika da budu kreativni i da misle Out of the Box, a Radio Antena tu sintagmu prisvaja i uzima za svoj moto, no ako netko ima povijesno pravo da se ponosi programom koji je out of the box onda je to upravo Radio 101 i stoga je na zadatak vratiti se poecima i poelima Stojedinice, a to zapravo znai ponovno dovesti u pitanje svaki segment radijske produkcije, ponovno poeti kriti pravila i kreirati nova, odnosno ponovno poeti inovirati radijski zvuk i nametati trendove umjesto da ih lijeno prepisujemo od drugih.

76

77

audio redizajn
Veina postojeih programskih formi i emisija ve se godinama emitira bez znaajnijih promjena, makar i kozmetikih, a to ukljuuje kako same formate emisija, tako i njihovu zvunu opremu (pice, jingleove, podloge...). Neki formati su zastarjeli i potrebno ih je napustiti, neke treba sadrajno i zvuno osuvremeniti, no istovremeno krenut emo i u potragu za novim formatima, osobito onima koji se oslanjaju na multimedijalnost, odnosno na sinergiju radijskog programa s web portalom. Takoer, potrebno je to prije napraviti sveobuhvatni zvuni redizajn Radija, drugim rijeima konano napraviti i audio tranziciju iz 90ih u sadanje vrijeme.

otvaranje prozora
Ve mnogo godina Radio 101 nije lansirao novu voditeljsku, novinarsku, DJ ili zabavljaku zvijezdu. Ba kao to ne moe vjeno ivjeti na staroj slavi, tako ne moe ivjeti ni od bivih zvijezda. Mlae generacije sve su manje okrenute Radiju, a sve vie internetu koji je njihov prvi i prirodni medij, no ne moemo to pasivno promatrati. Moramo proaktivno poeti otvarati prozore, pokrenuti komunikaciju s mladim ljudima (i putem novog mnogo atraktivnijeg i interaktivnijeg web portala) i pozvati ih da dou, da se okuaju u eteru, da se igraju s medijem i otkriju uitak u toj igri. Na taj nain, s vremenom emo stvoriti nova voditeljska i novinarska imena koja e sasvim sigurno sa sobom donijeti i nove, mlae sluatelje, koje smo posljednjih godina u velikoj mjeri izgubili.

78

79

radio (101) nije Mrtav!

Iako ve desetljeima za radio govore da je star (neki misle i mrtav) medij, on itekako dobro dokazuje svoju ilavost. A to je posebno dolo do izraaja upravo u posljednjih godinu dana kada je uslijed globalne financijske i ekonomske krize buknula i dosad neviena kriza medija koja je ponajvie ugrozila tiskane medije. Sve bri razvoj interneta, irenje broadbanda i stasanje generacija kojima je internet prirodno okruenje, ozbiljno je zaprijetio tisku, a za oekivati je kako e sljedea rtva biti klasina linearna televizija. Istovremeno, jedini me-

dij osim interneta koji doivljava rast je upravo radio koji se najlake prilagoava internetu i koji je mo-

bilniji od drugih medija (moe se sluati u uredu, u autu, u etnji, na biciklu), a istovremeno jo uvijek ima produkcijske trokove koji su znatno nii i od tiska i od televizije. Stoga, nema razloga za defetizam, radio je medij koji traje, a vjerojatno i raste, to je na medij kojeg poznajemo i volimo, i imamo veliku ansu da u sljedeih 25 godina uivamo u emitiranju najboljeg programa u dravi. Samo ako tako odluimo.

80

82

MuLtiMedijsKi 101
tekst: nino banti

83

nostaLGija sree budunost

Svaki pogled u budunost izgraen je donekle i na pogledu unazad. I zato prije nego to ponemo s - u ovo doba ve uobiajenom - mantrom o suvremenom svijetu Facebooka, Twittera i Podcastova, mobitela i web portala, vratimo se sjetno u prolost, premotajmo traku do prvog blanka: Radio je 80 godina stari medij. Prije pojave Radija 101, radio stanice na naim su prostorima upravo tako i zvuale, staro i umorno. Sveprisutno uvrijeeno miljenje je bilo da se radio kao medij istroio, da ga ne slua mlaa publika, da su iscrpljene sve postojee forme. Pojavom naeg radija prije 25 godina percepcija tog medija u potpunosti se promijenila: jingleovi, muzike podloge, direktno sudjelovanje sluatelja, nov pristup glazbi, nekonvencionalne reklame... sve su to neupitne tekovine Radija 101, danas sveprisutne i nezaobilazne na svim postojeim radiostanicama na prostoru bive Jugoslavije. Na alost, tadanja tehnologija bila je uistinu ograniavajuim imbenikom provedbe mnogih kreativnih ideja koje su se stojediniarima motale po glavi, tako da moemo 84 samo s uzdahom zamiljati kako bi zvuale (i izgledale) neke tadanje emisije raene dananjom tehnologijom. Usprkos injenice da se sadraj stvarao Unisovim pisaim strojevima, robusnim Uherima, zastarjelim gramofonima i magnetofonima, radio je bio pokreta novih ideja, postavljao je nove trendove, na drugima je bilo da ga prate i imitiraju. Zlobnici e rei da je bilo lako odskakati od drugih u monotonim i depresivnim vremenima. Iako je neupitno da su nam vremena ila na ruku, svi mi znamo da odgovor lei u injenici da se - djelomice igrom sluaja, a djelomice dobrom urednikom politikom - na jednom mjestu skupila grupa kreativnih i mladih ljudi koji su radio shvatili kao odlian i nedovoljno iskoriten prostor za svoj izraaj. Nije mi bila namjera da vam ovim uvodom kaemo ono to i sami znate, ve da vas podsjetimo da je to bilo vrijeme u kojem smo vie uivali u stvaranju tradicije nego u pukom pozivanju na nju.

85

nova MedijsKa sLiKa

Nae osnovno polazite u osmiljavanju nove multimedijske strategije lei u naim poecima, lei u tadanjem imidu Stojedinice kao nekonvencionalne i smjele medijske kue, kao pokretaa promjena i promotora novih ideja. Iako su takve odlike radija ve dobrano izblijedjele, one su tada bile toliko jake da i danas, dvadesetak godina poslije, ine bitan dio vrijednosti branda kojega smo vlasnici. U narednih nekoliko pasusa pokuat emo ukratko oslikati viziju budunosti koja se zasniva upravo na tim vrijednostima. Prije no to ponemo s nekonvencionalnou, pogledajmo to se danas u veini sluajeva zapravo podrazumijeva pod multimedijskim pristupom. ivimo u burnim medijskim godinama: televizije gube gledateljstvo, a novine itateljstvo. Vjerni itatelji, gledatelji i sluatelji svoju lojalnost tradicionalnim medijima podreuju raznoraznim web portalima, web forumima, internet televizijama. Tradicionalnim medijima, neovisno o tome nalaze li se u Keniji ili Americi, zavladala je panika. Svi pokuavaju pronai svoj prostor na internetu, zadravajui staru publiku istovremeno privlaei novu. Novine rade portale na kojima objavljuju svoje lanke, televizije svoje emisije stavljaju na web. Uspostavljaju se nove web redakcije, gase se mnoge stare novinske redakcije, nova mantra je multimedijalnost, tradicionalni novinari dobivaju otkaze, a oni koji ostaju rade puno vie za puno manje plae. Novac od klasinih oglaivaa ide tamo gdje je publika, a ona se rasprila po internetu. Web portali bujaju, lake ih se odrava, manje kotaju i oglaivai ih vole jer je oglaavanje jeftinije. I da stvar bude jo depresivnija sve se to dogaa usred najvee svjetske recesije u povijesti. Bilo bi smijeno negirati negativnosti ovoga trenda. Vrijeme je da smireno i poteno sagledamo i njegove prednosti. Tehnologija obrade i prijenosa informacija omoguila je da se kvalitetni video, audio, tekstovi i fotografije mogu u vrlo kratkom roku objaviti u bilo kojoj formi. Ta je pojava razvila novu vrstu korisnika tih informacija, novu generaciju koja je nauila informacije doivljavati nelinearno, kao spoj slike, teksta, videa i grafike. Najvanije od svega je, meutim, da su svi ti novi konzumenti nauili sudjelovati, komunicirati i objavljivati na webu. Uz sve to

86

87

pitanje je dana kada e se novine i televizije poeti ozbiljno baviti internetom

neprekidno je prisutna i njihova potreba, gotovo ovisnost o uvijek novim i brzim informacijama... U toj i takvoj bitci za sada najvie gube oni koji nisu navikli na objavljivanje vie od informacije jednom ili dva puta dnevno. To su u prvom redu novine. Ne shvaajui jo potencijale novog prostora u slaboj mjeri koriste mogunosti novih medija. Televizije su, pak, prezauzete spaavanjem skupocjene proizvodnje vlastitog programa da bi imale dovoljno energije i resursa za kvalitetan preustroj. Pitanje je dana, ipak, kada e se novine pretvoriti u 24-satne operacije i kada e se televizije poeti sve vie oslanjati na nove naine vizualizacije na webu.U Hrvatskoj je situacija jo dodatno zagaena tabloidnou svih medija, tako da trenutno svi novinski portali nalikuju jedni drugima, vrlo esto svaki od tih portala ima zasebne urede i zasebne kadrove, a zapravo su svedeni na puke web izloge matinih novina.

usprKos toMe to sMo proGraM radiLi na unisoviM pisaiM MainaMa, zastarjeLiM GraMoFonMa i teKiM uheriMa, radio 101 Bio je pokreta noviH ideja, postavLjao je trendove, a druGi su Ga sLijediLi i iMitiraLi

88

89

MedijsKa aGreGatna stanja

Za razliku od ustaljenog pristupa, mi vjerujemo da treba krenuti sasvim drugim putem. Zaboravimo na trenutak uobiajenu podjelu na radio, web, e-mail, TV, IPTV, mobiteli, publikacije... Naa je osnovna postavka da svi gore navedeni formati trebaju biti jednako vanim razliitim pojavnim oblicima, nazovimo ih platformama, jednog snanog i prepoznatljivog multimedijskog branda - medijske kue 101. Jednom rijeju, elimo stvoriti medij koji e ii i razmiljati dalje od granica klasinog radija i klasinog news portala. Umjesto postepenog face-liftinga - kroz kojeg, vrlo esto bez jasne koncepcije i strategije, prolaze ostali hrvatski mediji predlaemo promjenu koja e dovesti do nove dimenzije Stojedinice. Poput vode koja mijenja svojstva mijenjajui agregatna stanja, svaka informacija proizvedena u medijskoj kui 101 mora imati sposobnost prelaska iz jednog agregatnog stanja u drugo. Mogunost brzog prebacivanja iz formata u format, mogunost brzog mijenjanja oblika i svojstava sadraja kljuni su preduvjeti za istinsko multiplatformsko djelovanje. 90 Zamislite jedno centralno mjesto, mi emo ga nazvati centralnim deskom, na kojeg se slijevaju sve informacije, ideje, u svim moguim oblicima zvuk, glazba, tekst, fotografije, video, grafika i animacije - na tom centralnom desku urednici odluuju kako e i u kojoj mjeri sve to biti pretvoreno u radijski program, sadraj na webu ili u sadraj za korisnike usluga mobilne telefonije. Teme se obrauju vieslojno - slikom, tonom, tekstom grafikom svatko tko ponudi novu temu ili projekt, trebao bi o njoj razmiljati viedimezionalno, dalje od granica radijskog medija ili portala. Platforme djeluju samostalno, ali su zapravo najee u sinergiji jedna s drugom, meusobno se nadopunjuju i potiu sluatelje/korisnike da u potrebi za punim doivljajem kliknu na portal, ukljue radio i posegnu za mobitelom. Timski rad i izmjene ideja su kraljenicom tog procesa... govorimo o majstorskoj radionici za kreiranje sadraja i obradu informacija, a ne o mjestu u kojem se odrauje osrednji radijski program ili dosadni web portal.

91

centraLni nervni sustav

Prednosti platformskog pristupa su vieslojne. Glavno ogranienje radija jest u tome to se jednom izgovoreno vie ne moe vratiti, posluati, prelistati. Vrlo esto kvalitetni tekstovi i dugi audio zapisi izgube na atraktivnosti zbog toga to ih sluateljstvo ne moe ponovno uti ili proitati, jednom rijeju imati dovoljno vremena da na njega ostave utisak. Izgovorena rije na radiju potroi se jednokratnom upotrebom. ivotni vijek i iskoristivost radijskog sadraja traje toliko dugo koliko traje njegovo emitiranje. Vie platformi omoguit e veu protonost informacije, poveati obim i iskoristivost sadraja, otvoriti novi prostor za izraaj i, da ne zanemarimo vanu injenicu novi prostor za graenje publike i generiranje zarade. Prelaskom iz radijske u druge platforme sluatelji postaju sudionici, oni sudjeluju, glasaju, istrauju interaktivne karte, piu, snimaju i objavljuju. Osjeaju pripadnost Stojedinici. Pokretanje promjena trebalo bi zapoeti osnovnim korakom koji se zapravo trebao dogoditi jako davno i za iji izostanak donekle svi snosimo dio odgovornosti. Povijesni i kljuni trenuci, intervjui, humoristike serije... sati i sati dragocjenog materijala nestali su sa mnogim trakama i otili u zaborav zbog nae nebrige, a mnogi kljuni dogaaji ak nikada nisu ni snimljeni. Poetak multimedijalnosti na Stojedinici trebao bi, dakle, zapoeti s pokazivanjem stvarne panje agregatnom stanju koje radio ini radijem. Svaki zvuni zapis, svaki prilog, svaki govorni program trebao bi se snimiti i pohraniti na serveru. Usporedno s digitalizacijom zvunih zapisa, trebalo bi poeti s uspostavom centralnog nervnog sustava neophodnog za ostvarenje naeg multimedijskog koncepta.

92

93

svaki zvuni zapis i svaki radijski prilog mora biti pohranjen na internetu
Takav centralni operativni sustav koncipiran je na nain koji odgovara zahtjevima suvremenog newsrooma, sve su radne jedinice umreene, sustav povezuje sve platforme i redakcije, sve reije i studije. Sadraj je pregledan i lako dostupan; svaki novinar, redaktor i urednik odmah moe vidjeti koji je novi materijal pristigao u kuu; redaktori mogu gledati tekstove u nastajanju; u sustavu se lako mogu nai svi digitalni zapisi (fotografije, grafike, audio, video); u njega su inkorporirani programi za audio i video montau i program za web-publishing. Svaki digitalni zapis, bilo da se radi o slici ili tonu istovremeno moe obraivati neogranien broj novinara. Svaka radna jedinica, terminal, sastoji se od nekoliko meusobno povezanih monitora tako da novinari u svakom trenutku mogu istovremeno obavljati nekoliko radnji.

na naMa Kao suvLasniciMa je odGovornost da nau Medijsku kuu i ljude u njoj osposoBiMo KaKo Bi u potpunosti MoGLi isKoristiti postojeu teHnoloGiju za svoj Kreativni iZraaj i tako Zaploviti u budunost

94

95

MuLtiMedijsKi novinari
Svaka takva tektonska promjena u nainu rada zahtijevala bi, naravno, dodatno obrazovanje novinara teajeve video montae, web publishinga i drugih potrebnih vjetina. elimo od novinara Stojedinice stvoriti vieslojno sposobne profesionalce na razini svakog multiplatformskog zadatka. Jer, naravno, bez respektabilnog broja kvalitetnih suradnika - kojima Radio 101 uglavnom nije oskudijevao ne moe se ostvariti niti bitno manje ambiciozan plan od naega. ivimo u zanimljivim i turbulentnim vremenima medijske revolucije u kojima se briu granice starih i novih medija. Oni oprezni meu nama rei e da je moda bolje priekati s promjenama, da se vidi u kojem pravcu e se mediji razvijati. Mi im odgovaramo da nije uputno kasniti u ivotu. Oni koji su zapoinjali sa Stojedinicom nisu prije 25 godina imali vremena ekati na pojavu cd playera, dvd-a i mobitela... ve su krenuli u plovidbu eterom. Na nama je kao vlasnicima dunost da nau medijsku kuu i ljude u njoj osposobimo da mogu u potpunosti iskoristiti postojeu tehnologiju za svoj kreativni izraaj i onda zaploviti u budunost. Bilo bi neodgovorno i smijeno rei da moemo predvidjeti kako e se mijenjati slika medijskog svijeta i kako e zavriti nae putovanje: da li e nestati radio, da li e nestati TV, kuda ide internet. Vrijeme koje dolazi zbunit e mnoge koji su skloni klasifikacijama, podjelama i kategorizacijama. Ali pustimo drugima da predviaju, da nas svrstavaju... Jedino to elimo je da se i u iduih 25 godina ponovno pria: to smo prvo uli, proitali i vidjeli na Stojedinici.

96

97

drago peri
(Rijeka, 29.4.1960) Diplomirao sam na Vioj grafikoj koli u Zagrebu 1982. godine, zatim studirao i apsolvirao Filozofiju u Zagrebu i Beogradu gdje sam uoi rata predao diplomski rad (Habermas versus postmoderna). Na Radiju 101 poeo sam raditi 1985. godine i uz prekid od dvije godine radio sam do 1994. godine. Bio sam koordinator (producent), urednik Antene, urednik redakcije kulture, urednik emisije Prozor u dvorite, krae vrijeme urednik APR-a, producent popodnevnog i veernjeg programa, producent kazalinih predstava, izlobi, dogaanja, nekih izdavakih projekata (stripovi Danijela eelja) i suorganizator gostovanja multimedijskog projekta 100 zagrebakih umjetnika u Kopenhagenu (1993.). U pauzi sam predavao u srednjoj koli i na Evangelkom fakultetu Uvod u filozofiju. Poetkom 1994. postajem direktor produkcijske kue Tuna film gdje, izmeu ostalog, produciram film s reiserom Hrvojem Hribarom Between Zaghlul and Zaharias za kojeg Tuna film dobiva 1995. nagradu Oktavijan. Poetkom 1996. osnivam propagandnu agenciju TF Marketing u kojoj ostajem kao suvlasnik i direktor do 2005. godine. Agencija je svih tih godina bila jedna od najuspjenijih lokalnih agencija. U ljeto 2005. naputam TF Marketing i osnivam novu agenciju Kreativni razred gdje radim do sada kao direktor. U karijeri sam suraivao s najveim domaim tvrtkama poput Plive, Neve, Podravke, Saponije, Zvijezde, Zagrebake pivovare, Gastro grupe i mnogih drugih.

igor toMljanovi
(Zagreb, 23.12.1967.) Diplomirao filmsku i televizijsku montau na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu 2000. godine. Poeo sam raditi na Omladinskom radiju 1989. godine u redakciji kulture, kao novinar i filmski kritiar. U devet i pol godina koliko sam proveo na Radiju 101 bio sam urednik ili kourednik nekoliko emisija, emisije o filmu 101 Light & Magic, kviza Ciguli Miguli, urednik dnevne emisije iz kulture Antena i urednik redakcije kulture. Po odlasku s Radija 101, na poziv Mirka Galia, tadanjeg glavnog urednika tjednika Globus, poetkom 2000. godine dolazim raditi u Globus prvo kao redaktor i filmski kritiar, a kasnije i kao urednik mnogih sekcija i rubrika unutar asopisa - Kulture, Revije, Feljtona i TV priloga. 2003. godine prihvaam poziv Sanoma Magazines da u okviru ove velike multinacionalne izdavake kue pokrenem televizijski tjednik TV Story. Kao glavni urednik formiram redakciju i lansiramo novi list koji vrlo uspjeno funkcionira, no zbog strukturnih poremeaja na tritu, nakon dvije godine mijenjamo koncept, ulazimo u redizajn i rebranding te tako nastaje Stars, tinejderski gossip tjednik s TV programom koji i danas vrlo uspjeno izlazi, kao jedan od najnakladnijih hrvatskih tjednika. 2008. naputam Stars i na poziv Borisa Trupevia dolazim Styriu, u Poslovni dnevnik, na mjesto pomonika glavnog urednika, no na svoj zahtjev nakon godinu dana odlazim iz lista i zapoinjem rad na nekoliko projekata customer publishinga i B2B izdavatva.

Ksenija, Silva, Vesna, Zlatka, hvala na itanju, kritikama i sugestijama.

Tisak: Profil International Dizajn: Lena Telenta Zagreb, 2009.

100