Popis trigonometrijskih identiteta

Sinusi i kosinusi u jedininoj krunici Trigonometrijski identiteti su izrazi jednakosti koji pokazuju poveznice izmeu pojedinih trigonometrijskih funkcija. Ti izrazi su istiniti za svaku odabranu vrijednost odreene varijable (kuta ili nekog drugog broja). Kako su trigonometrijske funkcije meusobno povezane pomou vrijednosti jedne, mogue je izraziti neku drugu funkciju. Identiteti se koriste kada je potrebno pojednostaviti izraze koji ukljuuju trigonometrijske funkcije.

Kutovi
Imena kutova se daju prema slovima grkog alfabeta kao to su alfa (), beta (), gama (), delta () i theta (). Mjerne jedinice za mjerenje kutova su stupnjevi, radijani i gradi: 1 puni krug = 360 stupnjeva = 2 radijana = 400 gradi.

Slijedea tablica prikazuje pretvorbu mjernih jedinica za odreene veliine kuteva: Stupnjevi 30 60 120 150 210 240 300 330 Radijani Gradi 33 66 133 166 233 266 333 366

Stupnjevi 45 90 135 180 225 270 315 360 Radijani Gradi 50 100 150 200 250 300 350 400

Kutovi se u trigonometriji najee izraavaju u radijanima i to bez mjerne jedinice, stupnjevi s oznakom se manje koriste, a gradi izrazito rijetko.

Trigonometrijske funkcije
Primarne trigonometrijske funkcije su sinus i kosinus kuta. Sinus se oznaava sa sin, a kosinus sa cos pri emu je naziv kuta. Tangens (tg, tan) kuta je omjer sinusa i kosinusa:

S druge strane, imamo i reciprone funkcije pri emu je kosinusu reciproan sekans (sec), sinusu kosekans(csc, cosec), a tangensu kotangens (ctg, cot):

Inverzne funkcije
Inverzne trigonometrijske funkcije ili arkus funkcije su inverzne funkcije trigonometrijskim funkcijama. Prema tome imamo, arkus sinus (arcsin, asin) je inverzna funkcija sinusnoj funkciji , pri emu vrijedi da je

U slijedeoj tablici su prikazane i druge komplementarne inverzne funkcije i kratice: Trigonometrijska funkcija Kratica Inverzna trigonometrijska funkcija Kratica Sinus Kosinus Tangens Sekans Kosekans Kotangens

Arkus sinus

Arkus kosinus

Arkus tangens

Arkus sekans

Arkus kosekans

Arkus kotangens

Pitagorin trigonometrijski identitet

Pitagorin trigonometrijski identitet je jedan od osnovnih trigonometrijskih identiteta i prikazuje odnos izmeu sinusa i kosinusa:

gdje cos2 znai (cos())2 i sin2 znai (sin())2. Izraz je u biti izvedenica Pitagorinog pouka i proizilazi iz jednakosti koja vrijedi za jedininu krunicu. Ova jednadba moe biti rjeena za sinus i za kosinus:

Povezani identiteti [uredi]

Podijelivi Pitagorin identitet sa cos2 ili sa sin2 dobivamo slijedea dva identiteta:

Koristei navedene identitete te omjere koji su koriteni pri definiranju trigonometrijskih funkcija, mogu se izvesti trigonometrijski identiteti gdje je jedna trigonometrijska funkcija prikazana pomou druge: Svaka trigonometrijska funkcija prikazana pomou druge trigonometrijske funkcije[1] in terms of

Ostale funkcije koritene u prolosti [uredi]

Sve trigonometrijske funkcije kuta mogu biti geometrijski konstruirane s obzirom na jedininu krunicu sa sreditem u O. Pojedine se vise ne koriste. Pojedine trigonometrijske fukcije vie nisu u uporabi. Versinus, koversinus, haversinus i eksekans su se koristile pri navigaciji, a haversinusna formula se koristila za raunanje udaljenosti dviju toaka na sferi. Ime Versinus Verkosinus Koversinus Koverkosinus Haversinus Haverkosinus Hakoversinus Hakoverkosinus Eksekans Ekskosekans Tetiva Kratica Vrijednost[2]

Simetrija, pomak i periodinost [uredi]

Prouavajui jedininu krunicu mogu se uvidjeti pojedina svojstva trigonometrijske krunice kao to su simetrija, razni pomaci i periodinost funkcija. Formule u slijedee dvije tablice se esto nazivaju formule redukcije.

Simetrija [uredi]
Kada neku trigonometrijsku funkciju odbijemo za odreeni kut (npr. ,/2) rezultat esto bude neka druga trigonometrijska funkcija. Odbitak za
[3]

Odbitak za
[4]

Odbitak za

Pomaci i periodinost [uredi]

Pomicanjem funkcije za odreeni kut takoer se kao rezultat dobije neka druga trigonometrijska funkcija koja rezultat prikae jednostavnije. To moemo vidjeti u primjerima pomaka za /2, i 2 radijana. S obzirom da su trigonomterijeske funkcije periodine, ovisno o funkciji za (tangens i kotangens funkcija) ili 2 (sinus i kosinus funkcija), tada nova funkcija poprima istu vrijednost. Pomak za /2 Pomak za Pomak za 2 [5] Period for tan and cot Period for sin, cos, csc and sec[6]

Zbroj i razlika kutova [uredi]

Ovi trigonometrijski identiteti se nazivaju adicijske formule. Otkrio ih je prezijski matematiar Ab al-Waf' Bzjn u 10. stoljeu. Eulerova formula moe pomoi pri dokazivanju ovih identiteta.

Sinus Kosinus Tangens Arkus sinus Arkus kosinus Arkus tangens

[8][10]

[7][8] [8][9]

[11]

[12]

[13]

Matrini oblik [uredi]

Podrobniji lanak o temi: Mnoenje matrica Trigonometrijske formule zbroja i razlike za sinus i kosinus mogu biti zapisani u obliku matrice.

Sinus i kosinus zbroja beskonano mnogo veliina [uredi]

Tangens zbroja konano mnogo veliina [uredi]

Neka je (za k {0, ..., n}) k-ti stupanj osnovnog simetrinog polinoma pri emu je

za i {0, ..., n} pa slijedi

Tada vrijedi da je

u ovisnosti o broju n. Na primjer:

i tako dalje. Naveden identitet se moe dokazati matematikom indukcijom.[14]

Sekans i kosekans zbroja konano mnogo veliina [uredi]

gdje je k-ti stupanj osnovnog simetrinog polinoma za n varijabla xi = tan i, i = 1, ..., n, a broj veliina u nazivniku ovisi o n. Na primjer,

Identiteti za viestruke kutove [uredi]

Tn je n-ti Chebyshevljev polinom Sn je n-ti polinom irine De Moivreova formula, je imaginarna jedinica
[16] [15]

Trigonomterijski identiteti dvostrukih, trostrukih i polovinih kutova [uredi]

Podrobniji lanak o temi: Formula tangensa polovinih kutova Formule dvostrukog kuta[17][18]

Formule trostrukog kuta[15][19]

Formule polovinog kuta[20][21]

Sinus, kosinus i tangens viestrukih kutova [uredi]

Chebyshevljeva metoda [uredi]

Chebyshevljeva metoda je rekurzivni algoritam za nalaenje formula n-tih viestrukih kutova poznavajui (n 1)-te i (n 2)-te formule.[22]

gdje je H/K = tan(n 1)x.

Tangens prosjeka [uredi]

Ako su ili jednaki 0 tada dobivamo formulu za tangens polovinog kuta.

Viteov beskonani produkt [uredi]

Identiteti potenciranih trigonometrijskih funkcija [uredi]

Sinus Kosinus Druge

Za izvode potencija sinus i kosinusa kuta se koriste De Moivreova formula, Eulerov pouak i binomni pouak. Kosinus Sinus

Formule pretvorbi umnoka u zbroj i zbroja u umnoak

[uredi]

Umnoak u zbroj[23]

Zbroj u umnoak[24]

Drugi povezani identiteti [uredi]

Ako su x, y i z bilo kojeg trokuta, tada vrijedi

odnosno

Hermiteov kotangensov identitet [uredi]

Podrobniji lanak o temi: Hermiteov kotangensov identitet Charles Hermite je pokazao da vrijedi odreena jednakost[25] gdje su varijable a1, ..., an kompleksni brojevi. Neka je

te u sluaju kada je A1,1, dobiva se prazan produkt, koji je jednak 1. Openito se dobiva slijedea vrijednost:

U najjednostavnijem sluaju za n = 2 vrijedi:

Ptolemejev teorem [uredi]

Ove jednakosti predstavljaju trigonometrijski oblik ptolomejevog teorema.

Linearne kombinacije [uredi]

Podrobniji lanak o temi: Fazni vektor Bilo koja linearna kombinacija sinusnih valova istih perioda ili frekvencija s razliitim faznim pomacima je takoer sinusni val sa istom periodom ili frekvencijom s razliitim faznim pomakom. Kod nenulte linearne kombinacije sinusnog i kosinusnog vala [26], se dobiva

gdje je

to je ekvivalentno s

ili ak s

Openito za proizvoljan fazni pomak vrijedi

gdje je

Lagrangeovi trigonometrijski identiteti [uredi]

Ovi identiteti su ime dobili po Josephu Louisu Lagrangeu.[27][28]

S njima je povezana funkcija koja se naziva Dirichletova jezgra.

Ostali oblici zbrojeva trigonometrijskih funkcija [uredi]

Zbroj sinusa i kosinusa sa varijablama u aritmetikom nizu [29]:

Za bilo koji a i b vrijedi:

gdje je atan2(y, x) poopenje funkcije arctan(y/x) koja pokriva cijeli kruni opseg. Koristei Gudermannovu funkciju koja povezuje cirkularne i hiperbolne trigonometrijske funkcije bez koritenja kompleksnih brojeva moe se iskoristiti slijedei izraz:

Ako su x, y i z ako su kutovi bilo kojeg trokuta odnosno x + y + z = , tada je

Odreene linearne frakcionalne transformacije [uredi]

Podrobniji lanak o temi: Mbiusova transformacija Ako je (x) dan linearnom frakcionalnom transformacijom

i slino tome

tada vrijedi

Krae reeno, ako je za sve funkcija ba ta gore prikazana funkcija tada vrijedi da je

Identiteti s inverznim trigonometrijskim funkcijama [uredi]

Kompozicija trigonometrijskih i inverznih trigonometrijskih funkcija [uredi]

Povezanost sa kompleksnom eksponencijalnom funkcijom

[uredi]

[30]

Ovaj se izraz naziva Eulerova formula,

Ovaj se izraz naziva Eulerov identitet,

[31]

[32]

odnosno

gdje je

Povezanost s beskonanim produktima [uredi]

Podrobniji lanak o temi: Beskonani produkti Pri rjeavanju specijalnih funkcija, razliite koristimo formule koje povezuju beskonani produkt i trigonometrijske funkcije:[33][34]

Identiteti bez varijabli [uredi]

Identitet bez varijabli

je poseban sluaj identiteta s jednom varijablom:

Nadalje, takoer vrijedi da je

Mnogo jednakosti ima osnovu u izrazima kao to su[35]:

Njihovom kombinacijom dobivamo:

Ako je n neparan broj(n = 2m + 1) koritenjem simetrije dobivamo

Odreivanje broja [uredi]

Mnemoniki zapis za neke vrijednosti sinusa i kosinusa [uredi]

Zlatni rez [uredi]

Podrobniji lanci o temama: Zlatni rez i Trigonometrijske konstante

Euklidov identitet [uredi]

Infinitezimalni raun [uredi]

Derivacije [uredi]
Podrobniji lanci o temama: Derivacija i Popis derivacija trigonometrijskih funkcija Koristei infinitezimalni raun, kutovi pri raunanju moraju biti u radijanima. Derivacije trigonometrijskih funkcija mogu se odrediti pomou dva limesa:

Deriviranjem trigonometrijskih funkcija dobivaju se slijedei identiteti i pravila:[36][37][38]

Integrali [uredi]
Podrobniji lanci o temama: Integrali i Popis integrala trigonometrijskih funkcija

Eksponencijalne definicije trigonometrijskih funkcija [uredi]

Funkcija Inverzna funkcija[39]