WALTER BENJAMIN Umjetniko djelou doba svoje tehnike reproduktivnosti 1. put objavljeno 1936.

, a kod nas u ivot umjetnosti, 9/1969. Walter Benjamin (1892. 1940.) 1 Nae lijepe umjetnosti bijahu temelji,a njihove su tipove i upotrebe ustalili ljudikojih je mo djelovanja bila beznaajna u usporedbi s naom.Valja oekivati da e tako velike inovacije preobraziti svu tehniku umjetnosti,te da e time utjecati na samu stvaralaku matui moda najzad izmijeniti i sam pojam umjetnosti. Paul Verly : Pieces sur lart Umjetnika djela su neko kopirali uenici, vjebajui se u umjetnosti, kao i kopisti,radi dobitka. Bronce, terracotte i novac bila su jedina umjetnika djela koja su se moglaproizvoditi u velikim koliinama. Grafika se mogla prvi put reproducirati kad se pojaviodrvorez: trebalo je ekati do 1455 2 . kako bi se moglo reproducirati i pismo. U meuvremenu,drvorezu se pridruio bakropis i bakrorez, a u 19. st. i litografija, koju nakon samo nekolikodesetljea poinje istiskivati fotografija. Zatim se javlja i film: nijemi, pa zvuni.Ovdje i sada originala tvori pojam njegove autentinosti. Dok autentino u odnosuna manualnu kopiju tj. reprodukciju odrava svoj puni autoritet, tome nije tako u odnosu natehniku reprodukciju. Tehnika reprodukcija ne mora nauditi struk turi umjetnikog djela,ona zadrava njegovu bitnu konzistentnost (nije sasvim jasno na to Benjamin pod timpojmom misli, op.a.), iako obezvrjeuje njegovo ovdje i sada, tj. njegovu autentinost.Reprodukcija moe produljiti vrijednost povijesnog svjedoanstva, ali se njome gubivjerodostojnost stvari, tj. aura. 3 Mnoina slika koje se danas reproduciraju, stotinu je puta vea nego pred 100godina, zbog mnogo veeg broja prilika za reproduciranje. Istovremeno, brojkvalitetnih umjetnika je moda 5 puta vei. Iz tog raskoraka proizalo je srozavanjekvalitete (npr. danas ima puno galerija, koje ne mogu sve cijelo vrijeme imat dobre izlobe,jer broj umjetnika nije mogao prirodno toliko porasti, op. a.). 1 Walter Benjamin (Berlin, 15. srpnja 1892. - Port Bou, panjolska, 26. rujna 1940.), njemaki filozof, knjievnik iprevoditelj. Bio je marksist, aktivan u intelektualnim krugovima europske ljevice. Od 1933. ivio je u Parizu, a bjeei predGestapom iz okupirane Francuske u panjolsku poinio je samoubojstvo. Postoji i teorija da je ubijen od Staljinove tajnepolicije. Bio je nemilosrdan i otrouman kritiar graanskog drutva i njegove kulture.

2 Godine 1455. Gutemberg dovrava svoj prvi tipografski rad, latinsku Bibliju na 1282 folio stranice u 2 stupca po 42 retka,tiskanu u 100-200 primjeraka, dijelom na pergamentu, dijelom na papiru ("Biblija od 42 retka" ). 3 Dobar primjer toga su Courbetovi Tucai kamena slika je (povijesno govorei) sauvana, ali nismo sigurni kakva jezapravo (umjetniki) bila, op. a. Nova situacija je pozitivno utjecala na (negativni) kultni odnos prema slici, ali je istad e m o k r a t i z a c i j a s r o z a l a n i v o k r i t i n o s t i , j e r d a n a s s v a k o i m a s v o j e m i l j e n j e , s v a t k o j e kritiar, premda to po logici stvari ne moe biti (nekompetentnost).O s o b i t o z n a a j n u p r o m j e n u d o n i o j e f i l m : d o k j e s l i k a p r o m a t r a u o m o g u a v a l a kontemplaciju, film tu mogunost potpuno iskljuuje: Duhamel je tako zapisao: Ne moguvie misliti to hou. Pokretne slike nadmauju moje misli. 4 Za Duhamela, film je: razbibrigahelota, razonoda za neobrazovana, bijedna stvorenja razderana brigom... To je igra koja nezahtijeva nimalo koncentracije, ne pretpostavlja sposobnost miljenja, ne pali svjetlo u srcimai n e b u d i n i k a k v u n a d u o s i m s m i j e n o g o e k i v a n j a d a b i s e j e d n o g d a n a m o g l o p o s t a t i zvijezdom u Los Angelesu.Onaj tko se sabire pred umjetnikim djelom, udubljuje se u nj (Vera: Svjedok uslici , op. a.). nasuprot tome, rastresena masa upija umjetniko djelo. ovjeanstvo koje je jednom u Homera bilo objektom promatranja zao l i m p i j s k e b o g o v e , p o s t a l o j e t o s a d a z a s e b e . N j e g o v o j e s a m o o t u e n j e doseglo onaj stupanj kada samounitenje predstavlja estetski uitak prvog reda. (1936.) Komentar Boidara Gagre kao post scriptum Benjaminovu prijevodu u . U.:MacLuhanova , od Benjaminova teksta etvrt stoljea mlaa tvrdnja. Medij j e poruka. pokazuje da knjiga s odlinim umjetnikim reprodukcijama (slino kao i TV film)nije samo umnaanje umjetnikog kruha kojim je mogue nahraniti sav gladni narod,n e g o i n e t o p o s v e d r u g o o d izvornika, neto to ima posve drugi smisao i drugi s u s t a v vrijednosti od izvornog umjetnikog djela. 5 4 Slinu tvrdnju je neto ranije, 1935. iznio Johan Huinzinga u svojoj knjizi U sjeni sutranjice, s tim da je umjesto slikenaveo primjer knjige, a umjesto filma radio. 5 (To je naslutio i sam Benjamin, govorei o nestanku aure izvornog umjetnikog djela, op. a)