You are on page 1of 7

Montazni prednapregnuti skelet u savremenom zgradarstvu

Primena montazne tehnologije gradjenja kompanije AD "Buducnost" iz Novog Sada Gradjevinarstvo je jedna od najstarijih i najkonzervativnijih ljudskih delatnosti za koju se pred izazovom industrijske proizvodnje, ciji je osnovni princip serijska proizvodnja tipskih elemenata pronalaze novi putevi razvoja. Zbog brojnih objektivnih fakfora - urbanistickih, arhitektonskih, humanistickih, estetskih,- funkcionalnih, jednostavne princip industrijske proizvodnje u zgradarstvu nije lako primeniti. Pogoni za prozvodnju elemenata zgrada zahtevaju odredjena ulaganja koja su srazmerna kapacitetu pogone i zeljenoj brzinii gradnje. Faktor koji definise kapacitet pogona je ekonomska racionalnost, i cena gotovog objekta - zgrade. Sistem IMS, montazni prednapregnuti skelet i tehnologija gradjenja bazirana na njemu, zadovoljavaju ovakve zahteve savremenog zgradarstva. Fleksibilnost sistema se ogleda u njegovoj otvorenosti prema prostornoj formi zgrade i sadrzaju unutrasnjeg prostora. U skeletnim prefabrikovanim zgradama formiraju se velike slobodne povrsine koje se lako mogu deliti pregradnim zidovima. To stvara ne samo vecu fleksibilnost tokom projektovanja i izgradnje, vec obezbedjuje i duzi vek trajanja objekta zbog adaptilnost objekta na promenjene uslove koriscenja. Analizirajuci zahteve za uvodjenje montaznog sistema gradjenja od strane kompanije AD "Buducnost" iz Novog Sada, 1998. godine se na bazi visegodisnjih iskustava iz prakse, pozitivnih i negativnih, doslo do optimalne tehnologije gradjenja, primenom prefabrikovanog, a za ovu priliku modifikovanog sistema IMS. Nakon konstantnog, vec skoro petogodisnjeg pracenja neprekidnog procesa proizvodnje i montanz pa sve do izrade kompletnih objekata od strane kompanije AD "Buducnost", moze se sa sigurnoscu konstatovati da je ova modifikovana IMS tehnologija u potpunosti opravdala pocetna ocekivanja, opstala i nametnula se kao trenutno jedina montazno prefabrikovana tehnologija gradjenja stambenih objekata koja se primenjuje na nasim prostorima. Ovo je potvrdjeno i obimom proizvodnje od blizu 150.000 m2 bruto povrsine objekata izvedenih u poslednje cetiri godine. Izvedeni su razliciti objekti; od stambenih blokova, preko pojedinacnih objekata u centralnom gradskom jezgru pa sve do naselja poput Veternika i Kaca gde je tehnologija dozivela svoju afirmaciju i prilikom izvodjenja individualnih kuca u nizu, odnosno objekata malih spratnosti.

Primena ovog montaznog sistema se u proizvodnji kompanije AD "Buducnost" po prvi put zasniva na sto jednostavnijem tehnoloskom procesu, odnosno na tehnologiji koja omogucava da se sa sto manje pocetnih ulaganja postigne predvidjeni kapacitet. To je omoguceno svodjenjem tipova montaznih

elemenata na optimalnu meru, kao i uvodjenjem fleksibilnih kalupa, odnosno pojedinacnih kalupa u kojima se proizvodi veci broj tavanicnih elemenata razlicitih rastera. Petnaest tavanicnih kalupa, sest kalupa za konzolne tavanice, dvanaest kalupa za stubove, pet dvostrukih kalupa za ivicne nosace i dva kalupa za stepenice uz pratecu fabriku betona, armiracnicu i laboratoriju i uz podrsku dva toranjska krana, a sve to na otvorenom poligonu "Baza sever", zatvaraju proces proizvodnje elemenata i omogucavaju kapacitet od 50.000 m2 godisnje, pri proizvodnji u jednoj radnoj smeni. Karakteristike sistema Temelji Montazna skeletna konstrukcija je relativno laka, od klasicno livenog skeleta istih osobina laksa je za 30%. Za objekte malih spratnosti fundiranje na dobrom tlu se najracionalnije izvodi temeljima samcima, dok se za objekte srednje spratnosti fundiranje izvodi na temeljnoj ploci ili temeljnom rostilju. Temelji su od armiranog betona, liju se na licu mesta i u njima se pripremaju odgovarajuci oslonci za kasnije postavljanje stubova skeleta.

Stubovi Stubovi su kvadratnog preseka 34x34 cm, i pogodni su za stambene objekte srednje spratnosti. Proizvode se kao jednoetazni, dvoetazni ili troetazni sa najvecom duzinom koja odgovara trostrukoj spratnoj visini (3x2,9 m). Oni primaju sva vertikalna opterecenja od ostalih elemenata konstrukcije i prenose ih na temelje. Tavanicne ploce Specificnost konstruktivnog sistema IMS je oblik i staticki sistem tavanica. Rasteru stubova odgovaraju i tavanicne ploce istih dimenzija. Za stambene zgrade su optimalni rasponi od 3,6; 4,2; i 4,8 metara pa su stoga i velicine tavanicnih ploca, kvadratne: 3,6x3,6 m i 4,2x4,2 m i pravougaone: 3,6x4,2 m; 3,6x4,8 m i 4,2x4,8 m, koje se nalaze u proizvodnom asortimanu AD "Buducnost". Za date rastere tavanicna ploca ima debljinu od 22 cm. Pomocu izgubljene oplate od stiropora, prakticno je formirana kasetirana tavanica sa gornjom plocom debljine 5 cm, donjom debljine 3 cm i sekundarnim rebrima na razmaku od 1,2 do 1,5 m. Ploce su sa sve cetiri strane ogranicene ivicnim rebrima i tako su oblikovane da obrazuju kanal kroz koji ce se, u oba pravca provuci kablovi za prednaprezanje. Rostilj rebara i povoljna krutost ploce omogucuju potpunu slobodu u izboru vrsta i polozaja pregradnih zidova koji se oslanjaju na tavanicu. Pomocu stiropora se u toku procesa proizvodnje lako formiraju i svi potrebni otvori. S obzirom da se tavanica lije u celicnom kalupu, donja povrsina ploce je potpuno glatka pa je samim tim plafon pripremljen za molersku obradu. Velike ploce stiropora dovoljne debljine (14 cm) u masi tavanice obezbeduju povoljne termicke i akusticke osobine koje bitno olaksavaju izvodenje zavrsnih radova kojima treba obezbediti propisanu zastitu (termicku i akusticku) stambenih prostorija u objektu. Ukoliko se eliminisu hladni mostovi na kriticnim pozicijama, dodatna termicka izolacija najcesce nije ni potrebna. Maksimalna tezina ploca je, zbog prisustva stiropora, oko 5 tona. Spajanje konstruktivnih elemenata sistema IMS Druga vazna specificnost konstrukcije je nacin ostvarivanja veze izmedju stubova i tavanicnih ploca. Veza se zasniva na dovoljnom trenju dodirnih povrsina stubova i tavanicnih ploca koje

nastaje od normalne sile u spojnici izazvane utezanjem kablova polozenih u kanal izmedju ploca i provucenih kroz otvore u stubovima. Kablovi se utezu specijalnim presama, osiguravaju posebnim kotvama i klinovima i eventualno spustaju na trecinama raspona kako bi se poboljsala nosivost. Prednaprezanjem su po pravilu sve spojnice izlozene pritisku, naponu koji kvalitetan beton dobro podnosi. Prostor u kome se nalaze kablovi se ispunjava betonom, a otvori u stubovima i ankerne kotve na krajevima kablova se injektiraju cementnom emulzijom. Tako se kablovi trajno stite od korozije, a ostvaruje se adheziono prednaprezanje duz cele podvlake skeleta sto konstrukciju cini posebno sigurnom na slucajna opterecenja i ostecenja, jer su ona uvek usko lokalizovana. Kada se na kraju, posle prednaprezanja, kanali zaliju betonom i tako formiraju definitivni preseci podvlaka, skrivenih u debljini tavanice, dobija se konstruktivni sistem velike nosivosti za stalne i korisne terete. Osim toga, eksperimentalno je dokazano da spoj tavanice i stuba ima visestruko vecu sigurnost na lom od samih elemenata, stuba i tavanice, pa se sam spoj prakticno i ne moze razoriti. Na taj nacin se dobija kruta, cvrsto utegnuta meduspratna konstrukcija za prijem svih opterecenja kojima ce tokom eksploatacije objekat biti izlozen, sa velikim koeficijentom sigurnosti spojnica (desetostruko vecim nego zahtevani koeficijent samih elemenata).

Prednaprezanje kao metod spajanja elemenata doprinosi i povecanoj nosivosti, odnosno iskoriscenosti betona kao gradjevinskog materijala, pa to prevashodno doprinosi smanjenju utroska osnovnih gradjevinskih materijala - betona i celika, najmanje za 20-30%. Konzolne tavanicne ploce i ivicni nosaci Konzolne tavanice se izraduju do raspona od 1,40 m i u duzinama koje odgovaraju usvojenim rasterima. Nosenje konzole se ostvaruje produzenim podvlakama u pravcu stubova - kablovi za prednaprezanje se, umesto na stubu, zavrsavaju i ankeruju na kraju konzole. Debljina i ostali geometrijski elementi u potpunosti odgovaraju tavanicnim plocama. Upotreba konzola pruza dodatne mogucnosti za slobodnije oblikovanje objekata, kao i za funkcionalno resavanje stanova u njima. Ivicni nosaci su posebni prefabrikovani elementi, koji imaju potreban presek za zatvaranje kanala i smestaj kablova za prednaprezanje, kao i za nosenje fasade postavljene u ravan stubova. Uobicajene sirine ivicnih nosaca, mereno od osovine stuba, iznose 25 i 35 cm, a duzine odgovaraju usvojenom rasteru stubova. Sekundarni elementi zgrade U skeletnim konstrukcijama zidovi sluze samo da zatvaraju i pregradjuju prostore zgrade. Po funkciji u objektu noseni zidovi mogu biti spoljni (fasadni) i unutrasnji (podeoni i pregradni). Neki od ovih zidova mogu biti posebno staticki provereni i izradjeni tako da primaju i horizontalne sile i zgradu cine stabilnom - tada su to zidovi za ukrucenje. Kao sto je vec napomenuto, postoji sloboda izbora oblika, vrste materijala, izgleda, obrade i sl. za sve vrste uobicajenih zidova koje nosi konstrukcija, odnosno nema ogranicenja koja uslovljava noseca konstrukcija. Zidovi za ukrucenje su armiranobetonski paneli liveni na licu mesta, debljine 15 cm koji ukrucuju skelet i po pravilu su postavljeni u osovini dva susedna stuba. Armiranobetonski paneli su lako armirani i imaju funkciju spojnog elementa izmedu dva stuba, kako bi ocekivane momente savijanja od horizontalnih uticaja razlozili u spreg pritiskajucih i zatezucih sila. Fasadni zidovi mogu biti razliciti u pogledu stepena prefabrikacije, izbora materijala, spoljne i

unutrasnje obrade, i termicke zastite i drugih kriterijuma. Pri projektovanju ove tehnologije unapred je definisano, sto je za danasnju praksu svakako najpogodnije, klasican nacin izrade fasadnih zidova od opekarski blokova.

Unutrasnji pregradni zidovi se postavljaju na tavanice bez posebnih ogranicenja, iako je za deblje zidove povoljnije da se nalaze na skrivenim podvlakama ili na sekundarnim rebrima. Pregradni zidovi u stanu su, po pravilu, malih debljina i tezina, od razlicitih raspolozivih materijala. Projektanti i investitori, kao i korisnici imaju potpunu slobodu izbora i odlucivanja. Dati dopunski elementi se izvode na montiranom skeletu paralelno sa montazom visih etaza, sto utice na znatno skracenje vremena gradenja i omogucava veliku fleksibilnost organizacije i upravljanja gradjenjem objekta u celini. Krovovi Oblikovanje krovova, isto tako, nije posebno uslovljeno karakteristikama konstrukcije, funkcionalni i estetski zahtevi se mogu u potpunosti postovati. Za ravne krovove, poslednja tavanica je podloga izolacionih krovnih slojeva, sklop i vrste materijala treba da odgovore postavljenim zahtevima, pre svega funkcionalnim. Konstrukcija kosih krovova, betonska ili drvena, formira se na osnovu trazenog oblika krova, a moraju se, kao i za druge konstrukcije, postovati uslovi oslanjanja, odnosno sile prenositi na najpovoljnija mesta na potkrovnoj tavanici i tako formirati potrebni oslonci i veze. lzvedeni objekti sa navedenom tehnologijom gradjenja Objekti Stambeno naselje Liman Stambeno naselje Rumenacka Stambeno naselje Detelinara Stambeno naselje Svilara (II deo) Poslovni objekat Temerin Stambeno poslovni objekat u ulici Lasla Gala Poslovni aneks uz halu Kaliko Poslovni aneks uz halu Vunizol Lokacija Novi Sad Novi Sad Novi Sad Novi Sad Temerin Novi Sad Novi Sad Novi Sad lnvestitor AD "Buducnost" AD "Buducnost" AD "Buducnost" AD "Buducnost" Elektrovojvodina AD "Buducnost" AD "Buducnost" AD "Buducnost" Bruto m2 Vreme gradjenja

12000 1998-1999. 20000 1998-1999. 6000 1999. 5500 1999-2000. 1500 1999. 3500 2000. 500 2000. 500 2000.

Stambeno poslovni objekat u ulici Kornelija Stankovica Stambeno poslovni objekat Novi Beograd PFC 49 Stambeno poslovni objekat u ulici Majke Jevrosime (I deo) Stambeno poslovni objekat u ulici Janka Cmelika Stambeno poslovni objekat u ulici Danila Kisa Stambeno naselje Lipov Gaj - Veternik Stambeno naselje Kac - Veternik Stambeno poslovni objekat u ulici Majke Jevrosime (II deo) Stambeno poslovni objekat u ulici Cika Stevina

Novi Sad Beograd Novi Sad Novi Sad Novi Sad Novi Sad Kac Novi Sad Novi Sad

AD "Buducnost" Gradjevinar Kraljevo AD "Buducnost" AD "Buducnost" Plastal AD "Buducnost" MK Komerc AD "Buducnost" AD "Buducnost" AD "Buducnost"

8000 2000-2001. 11000 2001. 5000 2002-2003. 5200 2002-2003. 6500 2002. 18000 2001-2002. 22000 u izgradnji 5000 u izgradnji 5000 u izgradnji

Stepenice Pocetni tehnoloski koncept je predvideo proizvodnju i montazu jednokrakih stepenista, da bi se u kasnijoj fazi preslo i na proizvodnju dvokrakih stepenista. Stepenisni otvori u tavanicnim plocama se lako formiraju, prema funkcionalnim i oblikovnim resenjima projektanata, tako da obezbedjuju sve potrebne uslove, i konstruktivne i prostorne, za postavljanje stepenica. lnstalacije Vodenje instalacija i stvaranje odgovarajucih uslova za njihovo postavljanje, popravke i zamene zavisi od vrste instalacija, specificnih zahteva i ponudenih resenja. Konstruktivni sistem u tom smislu nema mnogo izricitih ogranicenja, sva dosadasnja iskustva govore da se instalacije lako vode, bez obzira da li su u pitanju razlicite vrste kablova ili ventilacioni ili dimnjacki kanali vecih dimenzija. Najozbiljnije ogranicenje je da se, kao i kod svih skeletnih sistema, presek podvlaka ne sme smanjivati, ni u horizontalnom ni u vertikalnom pravcu - izuzetak su kruzni otvori precnika do 5 cm. Ekoloska ispravnost i trajnost Svi osnovni elementi projektovanog sistema su armiranobetonski, pa se po pravilu, smatraju i ekoloski ispravnim. Ovakav izbor osnovnih materijala omogucava da objekti u kojima se primenjuju imaju dug vek trajanja. Specificnost opreme za proizvodnju i montazu Opremu za proizvodnju elemenata cine celicni kalupi u kojima se moze proizvesti minimum 2000 elemenata bez posebne rekonstrukcije uz pravilno odrzavanje. Specificnost tehnologije proizvodnje kojom raspolaze AD "Buducnost" je u fleksibilnosti koju poseduju kalupi za montazne elemente, tako da, na primer, spratna visina pojedinih etaza (prizemlje i sl.) moze da bude razlicita od standardne, isti kalupi za tavanicne ploce mogu se koristiti za razne preseke stubova i za odredjeni dijapazon rastera, odnosno za izradu odredjenih nestandardnih tavanica sa otvorima (stepenisne, liftovske, za vodjenje instalacija i sl.). Oprema i uredjaji za montazu se sastoje od standardnih elemenata: celicnih kapitela kao privremenih oslonaca tavanica i ivicnih greda tokom montaze do utezanja kablova; dijagonalnih celicnih kosnika za fiksiranje stubova i dovodjenje u precizno regulisan vertikalan polozaj do utezanja prve medjuspratne ravni; uredaja za montazu stuba i sl.

Prednosti primene prefabrikovanog sistema Stabilnost konstrukcije Konstrukcija IMS ima izuzetnu otpornost i sigurnost na uticaje seizmickih sila i jakih vetrova, kako zbog veza ostvarenih prednaprezanjem, tako i zbog proverenih nacina formiranja ukrucenja na dejstvo horizontalnih sila. Isto tako, za razliku od drugih prefabrikovanih konstrukcija, adheziono prednaprezanje garantuje sigurnost i stabilnost skeleta za slucajna opterecenja, pozar, sleganja i sl. jer su ostecenja i kada se jave, vrlo usko lokalizovana.

Kratko vreme gradjenja Kratko vreme gradjenja spada u vazne obaveze u mnogim gradjevinskim projektima, a upravo tu se iskazuju stvarne mogucnosti prefabrikacije. Nije u pitanju samo brza montaza prefabrikovanih elemenata, vec se paralelno sa radovima na fundiranju zgrade, obavlja i proizvodnja elemenata fabrici. Ukupno vreme izvodjenja u prefabrikovanom gradjenju se smanjuje i tako sto se delovi konstrukcije brzo oslobadjaju za naredne radove, dok je jos u toku montaza visih spratova. Faznost izgradnje Kod objekata koji se grade u konstruktivnom sistemu IMS, jasno se mogu odvojiti osnovne faze izgradnje: montaza skeleta, zatvaranje zgrade i izrada prikljucaka i na kraju, izvodjenje svih ostalih radova potrebnih za zavrsetak kuce. Podelom na faze znacajno se poboljsava konkurentnost primene konstrukcije, jer se investitoru pruza mogucnost da formira najrazlicitije oblike ponude stanova na trzistu. Optimalno koriscenje materijala Jedan od razloga zbog kojih prefabrikacija elemenata ima znacajne prednosti odnosu na elemente livene na licu mesta, a u pogledu ekonomicnosti, konstruktivnih osobina i trajnosti, lezi vecem kvalitetu elemenata i veza i optimalnom koriscenju materijala. Modernim uredjajima za proizvodnju i pazljivim proverama svih postupaka ostvaruje se velika racionalnost u utroscima materijala za konstrukciju IMS.

Dugogodisnja iskustva nedvosmisleno pokazuju da su utrosci betona, celika i rada i do 30% manji nego za druge konstrukcije istih raspona i za ista opterecenja. Pogoni za prefabrikaciju koriste uredjaje za doziranje i mesanje betona cime se smanjuju odstupanja od zahtevanih vrednosti u pogledu karakteristika kao sto su obradivost, cvrstoca itd. Postupci betoniranja i sabijanja se odvijaju u optimalnim uredajima nezavisno od vremenskih uslova. Sadrzaj vode se moze redukovati na minimum, a sabijanje i zavrsna obrada se potpuno kontrolisu. Kolicine armature se u prefabrikaciji mogu optimizirati do najvecih mogucih ucinaka. U vecini slucajeva se koristi kvalitetan rebrasti celik, a prednaprezanje, sustinska karakteristika konstrukcije IMS, obezbedjuje bitno redukovanje i tih kolicina armature.

Transport elemenata Transport gradevinskih elemenata u normalnim uslovima se obavlja kamionima. Pri tom maksimalna ekonomicna rastojanja leze izmedu 150 i 350 km, zavisno od tipa proizvoda, infrastrukture, gustine stanovanja itd. Transport se moze obavljati i zeleznicom ili recnim transportom. U tim slucajevima je maksimalna opravdanost, sto se tice transporta gotovih elemenata, bitno veca i moze da iznosi cak i 1000 km. Obezbedjenje kvaliteta i proizvoda i izvedene konstrukcije Obezbedjenje kvaliteta ima u prefabrikaciji presudnu ulogu to je posledica i odgovor na stalno rastuce zahteve trzista u odnosu na kvalitet proizvoda i usluga. Kontrola i obezbedenje kvaliteta betonskih prefabrikata se odvija na dva nivoa: programom obezbedenja kvaliteta u samom pogonu uz kontinualnu samokontrolu; sertifikacijom pogona pri proveri proizvoda od strane nezavisne kontrolne organizacije. Utvrdjeni postupak montaze i jasne procedure po kojima se ona odvija, omogucavaju da se jasno i potpuno definise i sprovodi postupak obezbedjenja kvaliteta i za ovu fazu realizacije prefabrikovanih zgrada.
izvor "AG-Magazin"

You might also like