Professional Documents
Culture Documents
IZVOENJE KUNOG VODOVODA - OPENITO Kako je ve naglaeno, cijevi u kunom vodovodu se uvijek postavljaju pravocrtno, a granaju i savijaju pod pravim kutom. Na mjestima prolaza kroz zidove, cijev mora biti uvijek okomita na zid i ne smije se nastavljati. Vodovi se postavljaju ili horizontalno ili vertikalno. Pod horizontalnim se uvijek podrazumijeva blagi nagib (2-5 %). Ovaj se nagib izvodi da bi se sprijeilo skupljanje zraka u cijevima i da bi se omoguilo pranjenje mree. Vodovodne cijevi se ne smiju postavljati u dimovodne instalacije (dimnjake) i ventilacijske kanale. Vodovi kune vodovodne mree u dvoritu i prikljuni vod polau se u rovovima iskopanim u zemlji, kao i ulini. Razvodni vodovi u zgradi se mogu postavljati po zidovima i stropu podruma, a izuzetno ispod podrumskog poda. Vertikale mogu biti vidljive (na zidu/stropu) ili u instalacijskom kanalu, rijetko ugraene u zid (ne preporua se). Grane i ogranci su obino ugraene u zid.
VODOVI U ZEMLJI Dvorini i prikljuni vodovi postavljaju se uvijek u prethodno iskopane iskope, na dubini ispod zone smrzavanja, ime su zatieni od promjene temperature i mehanikog oteenja. Iskopi su obino irine 0.7-0.8 m, a dubine 1.2-1.5 m. Ovisno o kategoriji zemljita rov je potrebno razupirati. Cijevi se polae na dnu iskopa, obino na posteljicu od pijeska ili sitnog tucanika. Zatrpavanje treba izvesti paljivo da ne doe do oteenja cijevi. Pocinane i eline cijevi koje se polau u zemlju treba prije polaganja zatititi od korozije (bitumen, plastini zavoj i sl.).
OKNA U ZEMLJI VODOMJERNO OKNO Pravilo je da pristup vodovodnom mjerilu mora biti omoguen u bilo kojem trenutku. Stoga se vodomjerna mjerila najee postavljaju u oknima u dvoritu pred zgradom. U posljednje vrijeme prisutno je i postavljanje na samoj zgradi u zatienom ormariu (slino kao mjerila za struju). Vodomjerno okno se moe izraditi iz betona ili kupiti kao gotov proizvod (beton, elik, PEHD).
VODOVI U ZGRADI - VERTIKALE Vodovi u zgradama mogu se postavljati otvoreno: po zidovima ili stropovima i zatvoreno: u ljebovima i kanalima. Oba naina imaju dobra i loa svojstva. Pri postavljanju na zidove/stropove postavljanje je jeftinije, laka je kontrola, ali su cijevi manje zatiene i nije estetski. Najbolje je kombinirati oba naina (prema namjeni prostorije) ili cijevi postavljati u lako dohvatne ljebove/kanale.
VODOVI U ZGRADI GRANE I OGRANCI Grane i ogranci se takoer mogu postavljati otvoreno: po zidovima ili stropovima i zatvoreno: u ljebovima i kanalima ili podbukno. Otvoreno postavljanje se koristi kod zgrada gdje estetika nije primarna vanost, a znatno je vanija kontrola instalacija. U stambenim i javnim zgradama obino se koristi zatvoreno postavljanje. I ovdje je uputnije cijevi sprovoditi kroz ljebove i kanale, a ne ih vrsto uzidati.
PRIVRIVANJE VODOVA Bez obzira da li su na vidnom mjestu ili u kanalu, cijevi se moraju privrstiti za konstrukciju pomou draa cijevi. Draa ima raznih, prema podlozi na koju se cijev privruje i vrsti cijevi. Razmak na koji se drai postavljaju takoer ovisi o vrsti cijevi i dan je u uputama proizvoaa.
TERMIKI RAD CIJEVI Ako se cijevi, posebice iz umjetnih materijala (PP i PEHD) postavljaju nadbukno, potrebno je osigurati mogunost za termiki rad cijevi. PP cijevi imaju termiki koeficijent oko 0.03 mm/mK, to kod slobodno poloenih duih cijevi moe dovesti do znaajne promjene duljine (rastezanja/stezanja). Ovaj problem se rjeava ugradnjom kompenzacijskih koljena (kod promjene smjera cijevi) ili kompenzacijskim lukom (lirom) kod Kompenzacijsko koljeno voenja cijevi u pravcu. Ugradnja ovih sustava vri se na duljim cijevima: dulje horizontale ili vertikale.
Kompenzacijski luk
ISPITIVANJE VODOVODA Nakon montae, a svakako prije nego se izvri izoliranje, cjelokupnu vodovodnu mreu je potrebno ispitati na nepropusnost i ispravno funkcioniranje. Ispitivanje treba izvriti za to nadlena organizacija u prisutnosti organa komunalnog poduzea, nadzornog organa i izvoaa instalacija, te o rezultatima ispitivanja treba sastaviti zapisnik. Ispitivanje se vri na nain da se prvo cjelokupna mrea napuni vodom. U tu svrhu potrebno je prikljuiti vodenu pumpu na zaporni ventil iza vodomjera. Da bi se istisnuo sav zrak iz mree potrebno je ostaviti otvorene sve slavine, te ih zatvoriti tek kada voda pone u jednolikom mlazu tei kroz njih. Tlak vode je potrebno podesiti na 1.5 puta vei od maksimalnog radnog, tj. u iznosu ne manjem od 10 bara. Vrijeme ispitivanja (vrijeme punog tlanog optereenja cijele vertikale) treba biti najmanje 30 min. U tom vremenu ne smije doi do opadanja tlakova. Ako tlakovi opadnu (to se oitava na manometru), potrebno je prekinuti ispitivanje i popraviti mreu. Tek nakon to se ustanovi da je mrea nepropusna smije se poeti s izoliranjem vodova, zatvaranjem ljebova kanala i okana, zatrpavanje rovova i ostalim zavrnim radovima na dovoenju instalacije u funkciju.
ZATITA VODOVODNIH INSTALACIJA Cijevi koje se nalaze u zemlji (prikljuni vodovi) potrebno je zatititi od korozije (eline cijevi), tj od mehanikih udara i sl. (sve cijevi). Za cijevi u zgradi (ovjeene o strop podruma, u instalacijskoj ahti ili u zidane u zid) treba paziti da ne dou u dodir s vlanim gipsom, ljakom i pepelom eline cijevi, tj. u dodir s acetonom, eterom, benzinom plastine, PEHD i PP cijevi. Ako je mogue, vodovodnu mreu bi trebalo odijeliti od kanalizacijske. Ako je mogue, vodovodne cijevi se ne bi smjele postavljati u vanjske i druge hladne zidove. Vodovodne cijevi koje se nalaze u negrijanim prostorima treba zatititi od smrzavanja. Kad vodovodne cijevi s hladnom vodom dolaze u dodir s toplim zrakom na njima se javlja oroavanje (kondenzacija). Ova pojava sama po sebi nije tetna, osim kod elinih cijevi koje mogu korodirati, pa ih je potrebno zatititi. Prije prvog putanja vodovodne mree u upotrebu cijevi i armature je potrebno dobro isprati. Takoer treba paziti da se prilikom koritenja vodovodna mrea ne zagadi.
PRORAUN VODOVODNE MREE Ispravna vodovodna mrea mora osigurati da se na svakom izljevnom mjestu, u svakom trenutku ostvari dovoljna koliina i tlak vode. Proraun gradske/uline cijevne mree vri se prema povrini naselja, prema broju stanovnika, oekivanom prirastu i sl. Dimenzioniranje kune cijevne mree vri se uvijek prema potronim (izljevnim) mjestima, odnosno sanitarnim predmetima. Na dimenzije cijevi utie vie imbenika, a naroito: - koliina vode na izljevnom mjestu, - tlak vode u cijevnoj mrei, - brzina vode u cijevima.
PROJEKTIRANJE KUNE VODOVODNE MREE Projektiranje kune vodovodne mree uvijek je jednostavnije nego kune kanalizacije, jer su cijevi manje i teenje je pod tlakom. Osnovni princip je da vodu treba najkraim putem dovesti do potroaa, a vodove voditi tako da ih se, u sluaju njihova puknua, moe lako popraviti/zamijeniti. Stoga, grane i ogranci moraju biti to krae. Vertikale se u pravilu postavljaju skupa s kanalizacijskim, u istom lijebu, iako bi ih bilo dobro razdvojiti. U svakom sluaju, u svakom trenutku i na svakom mjestu (ispustu) u kunoj mrei mora postojati dovoljan tlak i dovoljna koliina vode.
PRORAUN VODOVODNE MREE Toan proraun vodovoda moe se izvriti principima hidraulike: teenje u cijevima pod tlakom. Ovaj proraun se rijetko upotrebljava kod kunih vodovodnih mrea. Kod njih se obino koriste pojednostavljeni prorauni. Jedan jednostavan, a za praksu dovoljno toan proraun je proraun preko izljevnih jedinica.
KOLIINA VODE NA IZLJEVNOM MJESTU Koliina vode koja se troi u kui ovisi o broju korisnika te o vrsti i broju izljevnih mjesta. Ona se utvruje eksperimentalno, prema svrsi, nainu uporabe i konstrukciji izljeva, a ovisi i o godinjem dobu, stupnju kulture, navikama, obiajima i drugim imbenicima. Koliina vode se mijenja i ima tendenciju stalnog porasta, a izraava se na vie naina: Izljevna koliina je ona koliina koja istie na izljevu upotrebom ispusnica i drugih armatura u jedinici vremena, pri odreenom izljevnom tlaku; Protok (q) je koliina vode u litrama koja u sekundi (s) protjee kroz cijev ili armaturu. Izljevna koliina jednaka je protoku i mjeri se u l/s.
KOLIINA VODE NA IZLJEVNOM MJESTU Trajanje ukljuenja armatura je u odnosu na pauze vrlo kratko. Kako se sva izljevna mjesta ne ukljuuju istovremeno, uzima se u obzir vjerojatnost istovremeno upotrijebljenih izljevnih mjesta. Ovo se radi uvoenjem faktora istovremenosti . Ovaj faktor se moe proraunati, ali se obino usvaja na osnovu iskustva i izvrenih mjerenja. Prema ovom obrascu, raunski protok se dobiva tako da se stvarni protok pomnoi s faktorom istovremenosti: Q = q. Izljevne jedinice (IJ) (nazivaju se i jedinice optereenja - JO) uvode se da bi se pojednostavnio raun. Izljevnom jedinicom ovdje se smatra koliina vode na potronom mjestu koju daje ispusnica dijametra 10 mm pri punom mlazu, a pri izljevnom tlaku od 5 mVS (metara vodnog stupca = 0.5 bara). Izljevne jedinice su stvar standarda zemlje, pa tako imamo: 1 IJ = 0.25 l/s DIN standard (Njemaka) koristi se i u Hrvatskoj 1 IJ = 0.47 l/s SAD 1 IJ = 0.30 l/s vedska
pri emu se faktor istovremenosti nalazi ba u tome to se IJ ne uzimaju linearno ve kao korijen. Ovo vrijedi za stambene, administrativne i druge zgrade slinog reima potronje vode. Izljevne jedinice dane su u literaturi, a ovdje se navode samo neke.
Oznaka Z B P U K T S Vrsta izljeva Zahodska koljka s vodokotliem Bide Perilica rublja ili sua Umivaonik Kada T u kada Sudoper Izljevne jedinice 0.25 0.25 1.50 0.50 1.50 1.50 0.50
TLAKOVI U CJEVNOJ MREI Da bi se mogla osigurati potrebna koliina vode svim kuanstvima, a isto tako i na svim troilima u kui, potrebno je osigurati minimalne tlakove u cijevnoj mrei. Openito, javno komunalno poduzee je duno osigurati minimalni tlak od 2.5 bara (25 mVS) na prikljuku za svaku kuu. Normalni radni tlak je 5 bara (50 mVS), a maksimalni tlak koji se doputa je 6 bara (60 mVS). U sluaju nedostatka tlaka mora se ugraditi postrojenje za podizanje tlaka (hidrofor, pumpa, rezervoar), a u sluaju prevelikog tlaka mora se ugraditi redukcijski ventil. Javno komunalno poduzee (za podruje Splita to je Vodovod i Kanalizacija Split) daje podatak o iznosu tlaka na prikljuku. U sluaju da taj podatak ne postoji, u proraunu se koristi minimalni tlak.
BRZINA VODE U CIJEVIMA Velika brzina vode u cijevima uzrokuje velike gubitke (gubici rastu s kvadratom brzine), te umove i buku (preko 3 m/s). Mala brzina vode (ispod 0.5 m/s) uzrokuje veliko taloenje netopivih tvari te postupno suavanje cijevi. Preporuljiva brzina vode u kunim ograncima je od 1.0 do 2.5 m/s. Preporuljive brzine vode dane su u tablici:
Vrsta voda Kuni prikljuci Razvodni vodovi Vertikale Grane i ogranci Vertikale i grane u bolnicama, hotelima i sl. T opla voda-cirkulacijski vodovi
Brzina vode (m/s) 1.0 - 2.5 1.0 - 2.0 1.0 - 2.0 1.0 - 2.5 0.5 - 0.7 0.2 - 0.4
GUBICI LINIJSKI GUBICI Gubici tlaka u kunom vodovodu mogu se podijeliti na linijske gubitke koji nastaju zbog trenja (ht) i na lokalne gubitke koji nastaju na armaturama, ravama, koljenima i sl. (hl). Oba ova gubitka se iskazuju kao gubici visine vodnog stupca. Linijski gubici se mogu iskazati formulom:
l v2 ht = d 2g
kin. viskoznost vode ( = 0.00000131 m2/s) g ubrzanje zemljine sile tee (g=9.81 m/s2) specifina teina vode (=1.0 t/m3)
Materijal cijevi eline pocinane cijevi Bakarne, mjedene i staklene cijevi Cijevi od lijevanog eljeza Polietilenske (PEHD) i Polipropilenske (PP) cijevi (nakon 20 god.) Azbestcementne cijevi Drenane glinene cijevi Betonske cijevi, glatke Betonske cijevi, hrapave
Hrapavost k (mm) 0.15 0.0015 0.125 0.020 0.06 0.7 0.5 2.0
LOKALNI GUBICI Lokalni gubici, kako je ve reeno, nastaju na mjestima naglih promjena pravaca, nagiba, promjera, na zapornicama i raznim armaturama.
v2 Lokalni gubici se obino izraavaju formulom: hl = 2g
gdje je koeficijent lokalnog otpora i zavisi o vrsti otpora, a odreuje se eksperimentalno. Koeficijent , za dan je u tablici:
Element Rava T oblika - odvajanje Rava T oblika - spajanje Luna rava - odvajanje Luna rava - spajanje Izljev
Element Rava X oblika - prolaz Rava X oblika - skretanje Prijelaznica - poveanje Prijelaznica - smanjenje
LOKALNI GUBICI Za pojedine elemente lokalni gubici ovise o profilu cijevi. U donjoj tablici navedeni su neki elementi i njihovi lokalni gubici.
Element Koljeno, 90, r=1d Luk, 90, r=3d Zatvara/Ventil Zapornica Kosa zapornica Kutna zapornica Odbojni ventil Navrtnica
Koeficijent za profil cijevi (mm) 20, 25 32, 40 50 65 80 1.5 1.0 1.0 1.0 1.0 1.0 0.5 0.5 0.5 0.5 0.5 0.3 0.3 0.3 0.3 8.5 6.0 5.0 5.0 5.0 3.0 2.5 2.0 2.0 2.0 5.5 5.0 4.0 4.0 4.0 12.0 11.0 11.0 11.0 11.0 3.5 3.0 2.7 2.4 2.2
GUBICI NA VODOMJERU Gubici tlaka na vodomjeru mijenja se prema protoku. Gubitak tlaka na vodomjeru obino je do 1 mVS, a u svakom sluaju potrebno je da bude manji od 2 mVS. Gubitak na vodomjeru obino daju proizvoai vodomjera u tablici ili preko dijagrama.
PRORAUN MREE Proraun kune vodovodne mree vri se na osnovu izraenih nacrta vodovodne mree i pretpostavljenih dimenzija vodova. Za kunu mreu mogu se usvojiti sljedee inicijalne dimenzije vodova:
VOD Ogranci Grane Razvodi (vertikale) Dovodni vod Orijentacijska dimenzija DN 15 - 20 mm (1/2" - 3/4") 20 - 25 mm (3/4" - 1") 25 - 32 mm (1" - 1 1/4") 32 - 90 mm (1 1/4" - 3 1/2")
OZNAKE U NACRTIMA U svijetu postoji niz naina oznaavanja pojedinih vodovodnih armatura (troila). U tablici su navedeni neke najee koritene oznake.
PRIBLINO DIMENZIONIRANJE CIJEVI Priblino dimenzioniranje cijevi moe se sprovesti preko tablice u nastavku. Valja napomenuti da je ovakav nain odreivanja dimenzija cijevi vrlo neprecizan.
Promjer cijevi (mm) 10 15 20 25 32 40 50 65 80 100 Izljevne jedinice (IJ) Brzina vode (m/s) 1.5 0.5 1.5 5 13 38 65 175 500 950 2800
Princip projektiranja i prorauna vodovoda prikazan je na jednom jednostavnom primjeru. Promotrimo jedan sanitarni vor u nekom stanu.
Horizontalna grana se postavlja na 50 cm od kote gotovog poda (oko 60 cm od kote vrha betonske ploe) i vodi kroz zid.
Razvod tople vode polazi od bojlera do svih potroaa koji zahtijevaju toplu vodu. Na kraju je potrebno dodati inicijalne debljine cijevi, te je time shema vodovodne mree u tlocrtu gotova.
Za projektiranu granu i ogranke potrebno je nacrtati shemu razvoda sa svim duljinama i predvienim dimenzijama cijevi. Zelenom bojom su oznaena troila, crvenom bojom fitinzi, a utom bojom karakteristine toke razvoda. Za proraun mree moemo formirati tablicu u kojoj emo pratiti mreu hladne vode po karakteristinim tokama. Krenimo od toke . Iz toke do toke imamo jedan ispust (slavinu) i jedno koljeno, te 0.30 m PP cijevi nazivnog promjera 20 mm.
Dionica
Duina m 0.3
1-2
0.00
0.00 0.00
l v2 ht = = d 2g = 2.89 10
2
= 0.20 m m'
Ukupni linijski gubici su:
Dionica
Duina m 0.3
Gubitak tlaka Linijski (ht) po m ukupni 0.20 0.06 Lokalni (hl) ukupni 2.5 0.28
1-2 2-3
Dionica
Gubitak tlaka Linijski (ht) po m ukupni 0.20 0.06 0.20 0.16 Lokalni (hl) ukupni 2.5 0.28 1.5 0.17
0.22
0.45 0.67
Dionica
1.47
2.56 4.03
Dionica
Brzina
Gubitak tlaka Lokalni (hl) ukupni 2.5 0.28 1.5 0.17 7.5 2.11 4.0 1.20 1.5 0.18 6.5 0.78 4.71 9.19
Linijski (ht) m/s po m ukupni 1.49 0.20 0.06 1.49 0.20 0.16 2.35 0.46 1.25 2.43 0.49 0.47 1.53 0.16 1.48 1.53 0.16 1.06 SUMA: 4.48 UKUPNA SUMA:
Dionica
Brzina
Linijski (ht) m/s po m ukupni 1.49 0.20 0.06 1.49 0.20 0.16 1.48 0.15 0.40 1.53 0.16 0.15 1.53 0.16 1.48 1.53 0.16 1.06 SUMA: 3.31 UKUPNA SUMA:
Prema tablici (dole) moe se izabrati tip vodomjera za nazivni protok i oitati gubitak na vodomjeru
Qn = 3.0 m3/h = 0.83 l/s Gubitak tlaka = 0.6 mVS Qn = 5.0 m3/h = 1.4 l/s Gubitak tlaka = 0.6 mVS
Dionica
Brzina
Gubitak tlaka Lokalni (hl) ukupni 2.5 0.28 1.5 0.17 7.5 0.84 4.0 0.48 1.5 0.18 6.5 0.78 2.72 0.60 6.63
Linijski (ht) m/s po m ukupni 1.49 0.20 0.06 1.49 0.20 0.16 1.48 0.15 0.40 1.53 0.16 0.15 1.53 0.16 1.48 1.53 0.16 1.06 SUMA (mVS): 3.31 VODOMJER (mVS): UKUPNA SUMA (mVS):
Pretpostavimo da je na prikljuku osiguran minimalni tlak (2.5 bara = 25 mVS). Najvie izljevno mjesto je 9.66 m iznad prikljuka, a gubici su 6.63 mVS, tada ostaje razlika tlaka: 25.0 - 9.66 - 6.63 = 8.71 mVS to osigurava da e i u sluaju najvee potronje na prikljuku biti dostatan tlak i koliina vode.
DIMENZIONIRANJE GLAVNOG DOVODA Glavni dovod se dimenzionira prema ukupnoj potrebi za vodom u nekoj graevini. U prethodno prikazanoj graevini ukupna koliina vode za prikazani sanitarni vor je 4 IJ. Pretpostavimo da odabrani stan ima jo potronju za sudoper (0.50 IJ) i perilicu sua (1.50 IJ), dakle ukupnu potronju od 6.0 IJ. Pretpostavimo takoer da zgrada ima 10 identinih stanova. Dakle ukupni zahtjev za koliinom vode je:
Qn = 10 6 = 60 IJ q = 0.25 IJ = 0.25 60 = 1.94 l s = 0.00194 m3 s
DIMENZIONIRANJE VODA TOPLE VODE Vod tople vode dimenzionira se na isti nain kao i vod hladne vode. U sluaju da je topla voda lokalne namjene (bojler i lokalni razvod) najee se uzima da je vod tople vode isti kao i vod hladne vode. DIMENZIONIRANJE CIRKULACIJSKOG VODA Kako je ranije naglaeno, cirkulacijski vod slui za povratak neiskoritene tople vode u centralni grija. Dijametar cirkulacijskog voda se odabire prema usvojenom dijametru voda tople vode, prema tablici:
TV CV DN 20-32 DN 15 DN 40-50 DN 20 DN 65-80 DN 25 DN 100 DN 32