37. TO SU TO HLADNJAE I KONDICIONA SKLADITA, TE KOJE SU JIHOVE TEHNIKO TEHNOLOKE KARAKTERISTIKE ( VEZANO ZA NAIN IZGRADNJE I TEHNOLOGIJU RADA) ?

? KOJE SU PREDNOSTI I NEDOSTACI HLADNJAA I KONDICIONIH SKLADITA? HLADNJAE SLUE ZA PRIHVAT I SKLADITENJE BRZO POKVARLJIVIH PREHRAMBENIH PROIZVODA. KONDICIONA SKLADITA SU ZAPRAVO SKLADITA U KOJIMA SE ODRAVA TEMPERATURA SVJEE ROBE ( VOE I POVRE) BEZ SMRZAVANJA ( OD 0 DO 8 STUPNJEVA) NEKO ODREENO VRIJEME JER BI SU U PROTIVNOM TA ROBA POKVARILA. HLADNJAE SE POSTAVLJAJU NA SAMOJ OPERATIVNOJ OBALI KAKO BI UDALJENOST IZMEU BRODA I HLADNJAE BILA MINIMALNA ( 10 15 M). KOD VEIH HLADNJAA UVODI SE KOLOSJEK U MANIPULATIVNI PROSTOR PRIZEMLJA ( ISTOVAR UTOVAR U ZATVORENOM PROSTORU). NA SLIAN NAIN SE IZVODI UTOVAR ISTOVAR KAMIONA HLADNJAE. PREDNOSTI MOGUNOST VELIKIH RASPONA S KOMORAMA VELIKE POVRINE I ZAPREMINE ( RACIONALNIJE SLAGANJE TERETA, KRETANJE VILIARA). MOGUNOST VELIKE VISINE SLAGANJA TERETA ( 8 M I VIE). JEDNOSTAVNOST UNUTARNJEG TRANSPORTA HORIZONTALNO KRETANJE. NEDOSTACI- POTREBNA JE PUNO VEA POVRINA OD POVRINE VIEKATNOG SKLADITA. VELIKE POVRINE VANJSKIH ZIDOVA I KROVA U ODNOSU NA ZAPREMINU SKLADITA, IME SE POVEAVAJU TROKOVI IZOLACIJE I TERMIKE SIGURNOSTI POGONA. 38. TO SU TO SILOSI, U KOJE VRSTE SKLADITA SPADAJU, KOJE SU NJIHIVE IZVEDBE TE KAKVE SU NJIHOVE TEHNIKO TEHNOLOKE KARAKTERISTIKE U PROCESU UT? SILOSI SU SKLADINI OBJEKTI NAJEE VISOKE GRAEVINE, VRLO VELIKE NOSIVOSTI I OPTEREENJA NA POVRINI. SPADAJU U SKLADITA POSEBNE NAMJENE. IZVEDBE - SILOSI S JEDNIM ILI DVA ODJELJENJA KOJIMA JE POVRINA OSNOVICE U ODNOSU NA VISINU VELIKA. - SILOSI S KOMORAMA ( ELIJAMA) VELIKI BROJ MALIH ODJELJENJA VELIKA VISINA MOGU SE ODVAJATI RAZLIITE VRSTE ITARICA - KATNI SILOSI GRAENI KAO KLASINA SKLADITA- MANJA VISINA KATOVA- TERET SE RASPROSTIRE PO PODU.NAJZASTUPLJENIJI SU SILOSI S KOMORAMA- TERET SE SIPA ODOZGO A PRAZNI ODOZDO. IZGRAENI SU NEPOSREDNO UZ OBALU- UZ NJIH SE POSTAVLJAJU 1 3 OBALNA KOLOSIJEKA. PORI TRANSPORTU NASTAJE ITNA PRAINA KOJA U ODREENOJ KONCENTRACIJI S ZRAKOM POSTAJE EKSPLOZIVNA SUVREMENI SILOSI IMAJU AUTOMATSKE UREAJE ZA KONTROLU PRAINE. 39. TO SU TO SKLADITA ZA TEKUE TERETE, TE KOJE SU NJIHOVE TEHNIKO TEHNOLOKE KARAKTERISTIKE? TO SU TO SKLADITA ZA PLINOVITE TERETE, TE KOJE SU NJIHOVE TEHNIKO TEHNOLOKE KARAKTERISTIKE U PROCESU UT? TO SU ZAPRAVO SKLADINI PROSTORI KOJI OMOGUUJU AKUMULACIJU ( USKLADITENJE) CJELOKUPNOG BRODSKOG TEKUEG TERETA. NA TIPINOM TERMINALU ZA TEKUE TERETE NALAZI SE NIZ ELINIH CILINDRINIH TE ARMIRANO BETONSKIH PODZEMNIH ILI NADZEMNIH SPREMNIKA, IJI KROV IMA FUNKCIJU SPREAVANJA ZAGAENJA TERETA, TE ISPARAVANJA TERETA U ATMOSFERU. TANKOVI PREMA NAMJENI MOGU BITI ; - TANKOVI KOJI MOGU USKLADITITI VEI BROJ RAZLIITIH TERETA ISTOVREMENO - NAMJENSKI TANKOVI SAMO ZA ODREENU VRSTA TERETA. SKLADITA ZA PLINOVITE TERETE- SU TANKOVI U KOJIMA SE PLINOVI ODRAVAJU U TEKUEM STANJU POMOU NISKIH TEMP. , MORAJU BITI IZOLIRANI I IMATI PRIDRUENO RASHLADNO POSTROJENJE ZA UKAPLJIVANJE PARA. VELIKI TANKOVI KOJI PLINOVE U TEKUEM STANJU ODRAVAJU POMOU VISOKOG TLAKA TREBAJU BITI SFERINOG OBLIKA. 40. KOJI SU OPASNI TERETI, TE KAKO SE MORAJU PAKIRATI I SKLADITITI? TO SU TO SKLADITA ZA OPASNE TERETE, TE KOJE SU NJIHOVE TEHNIKO TEHNOLOKE KARAKTERISTIKE U PROCESU UT? TO SU : MATERIJE SKLONE EKSPLOZIJI, MATERIJE SKLONE SAMOZAPALJENJU, ZAPALJIVE MATERIJE I ONE KOJE PODRAVAJU GORENJE, OTROVNE MATERIJE, KOROZIVNE MATERIJE, RADIOAKTIVNE ITD.

PAKIRANJE I SLAGANJE EKSPLOZIVNIH MATERIJALA MORA BITI IZVEDENO PREMA ODREENIM VRSTAMA I KLASAMA, A ELEKTRINI VODII NE SMIJU PROLAZITI KROZ ODJELJKE SKLADITA KOJE SE KORISTI ZA EKSPLOZIVE. PRIMJENJUJU SE JO I POSEBNE MJERE ZATITE KOJE SE ODNOSE NA RASVJETU I ZATITU OD GROMA. KOD SKLADITENJA MORAJU SE STROGO PRIMJENJIVATI SVI PROPISI KOJI SE ODNOSE NA PRIHVAT, RUKOVANJE, SLAGANJE I OSIGURANJE SMJETAJA ROBE TE ZATITU OSTALIH USKLADITENIH MATERIJALA OD OPASNIH TERETA. VEINA OPASNIH TERETA MOE SE SLAGATI U HANGARSKA SKLADITA, SPREMNIKE ZA PLINOVE POD PRITISKOM, SPREMNIKE ZA KEMIKALIJE I SLINO. U NEKIM SLUAJEVIMA NEOPHODNO JE POSTOJANJE POSEBNIH SKLADITA ZA OPASNE TERETE, KOJA SU GRAENA PO PROPISANIM UVJETIMA ZA SKLADITENJE ODREENE VRSTE OPASNIH TERETA ( NAJOPASNIJE KATEGORIJE) . TAKVA SKLADITA OBINO NISU VELIKIH KAPACITETA JER TO PROPISI NE DOZVOLJAVAJU. 41. TO SU TO SKLADITA ZA TEKE I VRLO TEKE TERETE, TE KOJU SU NJIHOVE TEHNIKO TEHNOLOKE KARAKTERISTIKE U PROCESU UT? TO SU POSEBNO UREENA I OBRAENA SKLADITA U KOJIMA SE ROBA SORTIRA PO VRSTAMA I PRAVCIMA OTPREME ( LIMOVI U SLOGOVIMA I BALAMA, ELINA STRUGOTINA, LIJEVANO ELJEZOI I SLINO) KOJA SE U LUKAMA NALAZE NEPOSREDNO UZ PRISTAN. NA TAKVIM TERMINALIMA PREKRCAVA SE SVA ROBA OD PROIZVODA CRNE METALURGIJE DO RAZLIITIH DRUGIH IND. PROIZVODA, STROJNIH DIJELOVA, ELINIH KONSTRUKCIJA I SL. PREKRCAJNI PROCESI I OPERACIJE KOJE SE IZVODE NA TERMINALU IDENTINI SU PREKRCAJNIM PROCESIMA NA POSEBNOM PRISTANU S TIME TO UNUTAR TERMINALA POSTOJE I DODATNE SKLADINE OPERACIJE. TERMINAL POSJEDUJE PORED VEIH POVRINA OTVORENOG, I ZATVORENA SKLADITA OPREMLJENA MOSNIM DIZALICAMA VEIH NOSIVOSTI. NA TERMINALU SE NALAZE I RAZLIITA DRUGA PRIJEVOZNO PREKRCAJNA SREDSTVA ( VILIARI, PRIKOLICE, AUTODIZALICE ITD.) .ZBOG POTREBE DOBRE PROMETNE KOMUNIKACIJE, DOPREME I OTPREME ROBE VAGONIMA I CESTOVNIM VOZILIMA, TERMINAL MORA IMATI ODGOVARAJUE CESTOVNE I ELJENIKE PRIKLJUKE NA SUVREMENE PROMETNICE. 42. TO SU TO SLAGALITA DRVENE GRAE,TE KAKVE SU NJIHOVE TEHNIKO-TEHNOLOKE KARAKTERISTIKE U PROCESU UT ? GDJE SU SMJETENE SLAGALINE POVRINE U LUKAMA ? KOJE SE SVE OPERACIJE IZVODE NA TERMINALIMA ZA PREKRCAJ DRVA I DRVENIH PROIZVODA ? TO SU RAVNE POVRINE S UGRAENIM BETONSKIM ILI DRVENIM PRAGOVIMA,NA KOJE SE DRVO SLAE,DA NE TRUNE U DODIRU SA ZEMLJOM. PROLAZI,UZDUNI I POPRENI U ODNOSU NA OBALU,IROKI SU 5-10 M., PREMA DUINI GRAE. NA UZDUNIM PROLAZIMA GRAA SE UKRCAVA, A POPRENI SLUE PROLAZ. PRI PREKRCAJU I SLAGANJU DRVA I DRVNIH PRERAEVINA UPOTREBLJAVA SE RAZNOVRSNA PREKRCAJNA MEHANIZACIJA: -OBALNE I BRODSKE DIZALICE, -AUTODIZALICE,-LUKE MOBILNE DIZALICE,VILIARI I SL. UZ OVE OPERACIJE OBAVLJAJU SE I DOPUNSKE OPERACIJE: -VITLANJE,SORTIRANJE,-ELENJE,-MARKIRANJE,-VEZANJE ICOM I DR. REZANA SE GRAA IZVOZI UVIJEK PREKO LUKIH SKLADITA, GDJE SE SORTIRA I KLASIRA,I TAKVI POSTUPCI ZAHTJEVAJU VELIKU POVRINU. SLAGALITA ZA IZVOZ DRVA (OBRAENA) MOGU SE SVESTI NA DVIJE OSNOVNE: -SA ELJ. KOLOSJECIMA PARALELNIM SA OBALNOM LINIJOM I UZDUNIM I POPRENIM PUTOVIMA, ILI S LEPEZOM KOLOSIJEKA,POSTAVLJENOM KOSO ILI OKOMITO NA OBALNU LINIJU. SKLADINE SU POVRINE TADA SMJETENE UZ KOLOSIJEKE, A PROLAZI SU PARALELNI S NJIMA. NA TERMINALU ZA PREKRCAJ DRVA, PORED OSNOVNIH TEHNOLOKIH OPERACIJA UKRCAJA I ISKRCAJA, TE SKLADITENJA PRIMJENJUJU SE I DOPUNSKE OPERACIJE SKLADINE DORADE DRVENE GRAE I FINALNIH PROIZVODA. 43. TO SU TO SKLADITA ZA KONTEJNERE,TE KAKO SE DIJELE ? TO SU TO SLAGALITA ZA KONTEJNERE,TE KAKVE SU NJIHOVE TEHNIKO-TEHNOLOKE KARAKTERISTIKE ? TO SU IZGRAENI OBJEKTI ILI PRIPREMLJENI PROSTORI ZA SMJETAJ I UVANJE KONTEJNERA OD TRENUTKA PREUZIMANJA DO VREMENA NJIHOVE OTPREME. DIJELE SE U DVIJE SKUPINE: -OTVORENA SKLADITA ( SLAGALITA) I -ZATVORENA SKLADITA

OTVORENA SLAGALITA KONTEJNERA KAO POSEBNA VRSTA SKLADITA SLUI ZA PRIHVAT TERETA KOJI NIJE OSJETLJIV NA VREMENSKE UTJECAJE. ZAUZIMA NAJVEI DIO POVRINE SUVREMENIH KONTEJNERSKIH TERMINALA. UVIJEK SE NASTAVLJA NA OPERATIVNU OBALU, BEZ OBZIRA NA OBLIK SUVREMENI KONTEJNERSKI TERMINALI IMAJU OSIGURANE ( ASFALTIRANE) POVRINE UZ BRODSKI PRISTAN. POVRINA SLAGALITA OBUHVAA PROSTOR ZA SLAGANJE KONTEJNERA I PROMETNICE ZA UT. SLAGANJE KONTEJNERA OBAVLJA SE PREMA UNAPRIJED UTVRENOM PLANU OD KOJIH SU NAJEI PREMA : VLASNICIMA KONTEJNERA, BRODSKIM LINIJAMA, VREMENU OTPREME, VRSTI KONTEJNERA I DR. ODVOJENO SE UVIJEK SLAU KONDICIONIRANI KONTEJNERI. ZATVORENA SKLADITA ZA KONTEJNERE SU PRIZEMNE, LAGANE KONSTRUKCIJE, S UREAJIMA ZA VAGANJE ROBE, PREGLED, CARINSKU KONTROLU I PUNJENJE KONTEJNERA. LUKE S JAKIM IND.ZALEEM SKUPLJAJU ROBU ZA ODREENU LINIJU U ZATVORENA SKLADITA TE JE PUNE U KONTEJNERE I PRIPREMAJU ZA UKRCAJ U BROD. NAJEE SE IZGRAUJU U OBLIKU SILOSA, KOJI SLUI ZA USKLADITENJE PRAZNIH KONTEJNERA , KOJI SE DOVOZE KAMIONIMA I VAGONIMA TE POMOU DIZALA RASPOREUJU PO ETAAMA. ZA HORIZONTALNI PRIJENOS KONTEJNERA UPOTREBLJAVAJU SE MOSNE DIZALICE, VERTIKALNI PRIJENOS U SILOSU SE OBAVLJA DIZALIMA. EFIKASNOST PREKRCAJNOG PROCESA BITNO OVISI O IZBORU SUSTAVA PRIJEVOZA I SLAGANJA KONTEJNERA. 44. TO SU TO SKLADITA NA VIENAMJENSKIM TERMINALIMA, TE KOJA SU NJIHOVA BITNA TEHNIKO TEHNOLOKA OBILJEJA U PROCESU UT? KOJA SU TO SKLADITA NA UNIVERZALNIM TERMINALIMA? TO SU SKLADITA KOJA ZAHTJEVAJU ZNATNO VIE PROSTORA ZA PROMET ROBE, KAO TO SU RAZNI PAKIRANI POLUPROIZVODI I PAKIRANO DRVO, CELULOZA I DR. BITNA OBILJEJA SU: - OPERATIVNA I KONSOLIDIRAJUA SKLADITA ZA UNITIZIRANE TERETE SMJETENA NA UNUTRANJEM DIJELU TERMINALA, KAKO BI VOZILA MOGLA BITI UKRCANAISKRCANA UZDU SKLADITA, A DA NE OMETAJU OPERACIJE PREKRCAJA. IMAJU DOSTA IROKA OPERATIVNA OBALU, PROSTOR ZA CESTOVNU I ELJEZNIKU VEZU KROZ TERMINAL, RO-RO RAMPA ITD. SKLADITA NA UNIVERZALNIM TERMINALIMA SU : - ZBIRNA SKLADITA - SKLADITA ZA UNAJMLJENE KONTEJNERE - KLASINA SKLADITA - SKLADITA HLADNJAE - SKLADITE ZA SORTIRANJE - SKLADITA ZA PAKIRANJE IND. PROIZVODA. 45. TO SU TO SLAGALITA ZA RASUTE TERETE TE OD EGA SE SASTOJE? KOJE SU BITNE TEHNIKO TEHNOLOKE KARAKTERISTIKE SLAGALITA ZA RASUTE TERETE U PROCESU UT? TO JE CILJ IZGRADNJE SLAGALITA ZA RASUTE TERETE S OBZIROM NA NJIHOVU POVRINU? KOJA SE TRANSPORTNA SREDSTVA I SKLADINI UREAJI KORISTE U UVOZNOM I IZVOZNOM PRAVCU KRETANJA RASUTOG TERETA U TEHNOLOKOM PROCESU UT? TO SU OTVORENE POVRINE NA KOJIMA SE SKLADITE SIPKI MATERIJALI ( UGLJEN, ELJEZNA RUDA). SASTOJI SE ODJELJENIH PARCELA KOJE SU ODVOJENE UZDUNIM PUTOVIMA PARALELNO S OBALOM , A SLUE ZA PROLAZ KOLOSIJEKA , CESTA I POPRENIH PUTOVA. ROBA SE SKLADITI U OBLIKU HRPA IJA VISINA OVISI O VISINI S KOJE SE TERET ISTOVARUJE NA OBALU. TERET SE RAZVRSTAVA PREMA PORIJEKLU ILI ODREDITU POILJKE . CILJ IZGRADNJE SLAGALITA JE NA TO MANJU POVRINU SMJESTITI TO VEU KOLIINU TERETA.AKO SE RADI O UVOZU SLAGALITE TREBA BITI DOVOLJNO VELIKO KAKO BI MOGLO PRIMITI BRODSKI TERET IZ SVAKOG ZEMLJOPISNOG PODRUJA. ZA RASPOREIVANJE I PREBACIVANJE TERETA PRIMJENJUJU SE RAZLIITE VRSTE SKLADINIH UREAJA: - SKLADINI PREKRCAJNI MOSTOVI, PREBACIVAI I BACAI TERETA I SL. 46. TO JE POMONA I DODATNA SKLADINA OPREMA SKLADINA OPREMA, TE KOJA SE SREDSTVA U NJU UBRAJAJU? NAVEDITE I OBJASNITE POMONA I DODATNA SREDSTVA ZA POVEZIVANJE S OKRUENJEM U TEHNOLOKOM PROCESU UT.

POMONA SKLADINA OPREMA JEDNA JE OD KOMPONENATA SUSTAVA IZRAVNO POVEZANIH S FUNKCIJOM SKLADITA. U POMONA SREDSTVA UBRAJA SE : - KOMUNIKACIJSKO INFORM. SUSTAV, - SREDSTVA ZA SASTAVLJANJE I RASTAVLJANJE JEDINANIH TERETA, - SREDSTVA ZA VAGANJE, - SREDSTVA ZA PRIJEVOZ PREKO TRANICA I DRUGIH NERAVNINA, - SREDSTVA ZA PRETOVAR, SREDSTVA I OPREMA ZA PAKIRANJE, - STEPENICE, LJESTVE, - SREDSTVA ZA ZAHVAT MATERIJALA, - POMONA SREDSTVA ZA POVEZIVANJE S OKRUENJEM (RAMPE, MOSTOVI) DODATNOM OPREMOM U SKLADITU OSTVARUJU SE ODREENI UVJETI RADA I POTREBNI UVJETI UVANJA MATERIJALA NA SKLADITU. U DODATNU OPREMU SPADAJU: - PROTUPOARNA ZATITA, - SIGURNOSNO ZSTITNI UREAJI, - KLIMATIZACIJA, , GRIJANJE, RASVJETA, - SNITARNO HIGIJENSKI UREAJI, - SREDSTVA ZATITE NA RADU. 47. TO SU TO RAMPE, KOJE VRSTE RAMPI POSTOJE TE KOJI SU FIKSNI I POKRETNI UREAJI KORISTE U PRTOVARU SKLADINOG POSLOVANJA? RAMPE SU FIKSNE ILI MONTANE GRAEVINE KOJE SLUE ZA IZJEDNAAVANJE RAZINA ULAZNO IZLAZNIH POVRINA SKLADITA I SREDSTAVA VANJSKOG TRANSPORTA. UZ FIKSNO GRAENE RAMPE, PRETOVAR SE MOE OSTVARITI POMOU RAZNIH UREAJA (FIKSNIH ILI POKRETNIH) KAO TO SU . PODIZNI STOLOVI, PODIZNE PLATFORME, POKRETNI MOSTOVI, SPECIJALNE IZVEDBE PLATFORME.. 48. NAVEDITE SADRAJNA ZNAENJA IZRAZA PREKRCAJA KAO I PRIJENOSA NA MANJIM ILI VEIM UDALJENOSTIMA, UZ OBJANJENJE POJMA RUKOVANJA TERETA AKO SE RAZLUI OD POJMA PRIJEVOZA. POJAM PREKRCAJA TERETA PODRAZUMJEVA PRIJENOS TERETA NA MALIM UDALJENOSTIMA ,A JAVLJA SE U RAZLIITIM OBLASTIMA GOSPODARSTVA I PRDSTAVLJA POSEBAN OBLIK TRANSPORTNE DJELATNOSTI.U MORSKIM LUKAMA PRIJENOS TERETA JAVLJA SE KAO LUKO-PREKRCAJNA DJELATNOST U OBLIKU ISKRCAJA,UKRCAJA,PREKRCAJA,TE RUKOVANJA TERETOM U LUKIM SKLADITIMA. 49. TO SE PODRAZUMJEVA POD POJMOM PREKRCAJNA SREDSTVA?TO SE PODRAZUMJEVA POD POJMOM TRANSPORTNO MANIPULATIVN SREDSTVA?GDJE SE PREKRCAJNA SREDSTVA I TRANSPORTNO MANIPULATIVNA SREDSTVA KORISTE? POD POJMOM PREKRCAJNOG SREDSTVA RAZUMJEVAJU SE STROJEVI,UREAJI,NAPRAVE I POSTROJENJA ZA PRIJENOS MATERIJALA (ROBE) I PREDMETA NA KRAIM UDALJENOSTIMA ,POVEZUJUI PRITOM JEDAN ILI VIE ELEMENTARNIH TOKOVA S RAZNIM POETNIM I KRAJNJIM TOKAMA. TRANSPORTNO MANIPULATIVNA SREDSTVA SU STROJEVI,UREAJI,NAPRAVE I POSTROJENJA ZA PRIJEVOZ,PRIJENOS I RUKOVANJE MATERIJALOM I PREDMETIMA (IZNIMNO LJUDIMA) NA VEIM ILI MANJIM UDALJENOSTIMA POVEZUJUI ELEMENTARNE TOKOVE S POETNIM I KRAJNJIM TOKAMA. 50. TO JE POTREBNO POZNAVATI ZA PODJELU I PRIMJENU POJ.VRSTA TRANSPORTNO MANIPULATIVNIH SREDSTAVA ? TO JE TRAJEKTORIJ ELEMENTARNIH TOKOVA MATERIJALA POTREBNO JE UTVRDITI KLASIFIKACIJU TRANSP.-MANIPULATIVNIH SREDSTAVA PREMA ODREENIM SKUPINAMA KOJE SADRAVAJU VRSTU NAMJENE ,VRSTU KONSTRUKCIJE,VRSTU POGONA,IZVEDBU POSTOLJA..

TRAJEKTORIJ ELEMENTARNIH TOKOVA TERETA SU NAJKRAE LINIJSKE VEZE IZMEU POLAZNE I ZAVRNE TOKE. 51. KAKO SE RAZVRSTAVAJU TRANSPORTNO-MANIPULATIVNA SREDSTVA S OBZIROM NA GEOMETRIJSKI OBLIK TRAJEKTORIJA ELEMENTARNIH TOKOVA TERETA? OBJASNITE IH? OBZIROM NA GEOMETRIJSKI OBLIK TRAJEKTORIJE ELEMENTARNIH TOKOVA TRANSPORTNO MANIPULATIVNA SREDSTVA DJELIMO NA: 1.LINIJSKA KOJA MOGU OPSLUITI JEDAN ILI VIE ELEMENTARNIH TOKOVA S RAZNIM POETNIM I KRAJNJIM TOKAMA, POKLAPAJU LI SE SVE NJIHOVE TRAJEKTORIJE.TA VRSTA TRANSPORTNO MAN. SREDSTAVA IMA JEDAN STUPANJ SLOBODE KRETANJA. 2.POVRINSKA KOJA MOGU OPSLUITI JEDAN ILI VIE ELEMENTARNIH TOKOVA S RAZNIM POETNIM I KRAJNJIM TOKAMA, NALAZE LI SE SVE NJIHOVE TRAJEKTORIJE U ISTOJ RAVNINI. TA VRSTA TRANSP.-MAN. SREDSTAVA IMA DVA STUPNJA SLOBODE KRETANJA 3.PROSTORNA KOJA MOGU OPSLUITI JEDAN ILI VIE ELEMENTARNIH TOKOVA S RAZNIM POETNIM I KRAJNJIM TOKAMA, NALAZE LI SE SVE NJIHOVE TRAJEKTORIJE U ISTOM PROSTORU. TA SREDSTVA IMAJU TRI STUPNJA SLOBODE. 52. TO SU TO TRANSPORTNO MAN. SREDSTVA S POVREMENIM DJELOVANJEM TE KAKO SE ONA DJELE?NACRTAJTE EMU PODJELE TE OBJASNITE NJIHOVO DJELOVANJE? TO JE DIZALICA U OPEM SMISLU?TO JE GRANIK?TO JE KRAN?TO SE PODRAZUMJEVA POD DIZALOM?TO SU PRENOSILA? KOD TRANSP.MAN. SREDSTAVA SA POVREMENIM DJELOVANJEM TRANSPORT SE OBAVLJA POVREMENO KOMAD PO KOMAD. U RADU SE IZMJENJUJU PUNI I PRAZNI HOD,JER SE KOD TIH STROJEVA RAD OBAVLJA SAMO PRI PODIZANJU (UKRCAJU ILI ISKRCAJU TERETA) I PREMJETANJU.POVRATAK NA POETNU POZICIJU JE NEPROIZVODAN .TAKAV RAD ZA POSLJEDICU IMA POTRONJU VIE ENERGIJE. TRANSP.MANIP. SREDSTVA DJELE SE NA DIZALICE,DIZALA,PREKRCAJNO PRIJEVOZNA SREDSTVA. DIZALICA U OPEM SMISLU JE SVAKI UREAJ KOJI SLUI ZA VERTIKALNO DIZANJE I SPUTANJE I HORIZONTALNO PRENOENJE TERETA, BILO DA IZVODI SVE TRI OPERACIJE ILI SAMO POJEDINE, BEZ OBZIRA VRSTU POGONA I POKRETLJIVOST. GRANIKOM SE NAZIVA POSTROJENJEN KOJE DIE I VODORAVNO PRENOSI TERET. POD DIZALOM SE PODRAZUMJEVA UREAJ KOJI PRENOSI TERET ILI LJUDE ISKLJUIVO OKOMITIM GIBANJEM. PRENOSILA SU NAPRAVE KOD KOJIH SE VISINA TERETA ZA VRIJEME PRIJENOSA NE MOE MJENJATI. 53. TO SU TO DIZALICE U OPEM SMISLU? TEH. TEHN. KARAKTERISTIKE, PREDNOSTI I NEDOSTACI? DIZALICA U OEM SMISLU JE SVAKI UREAJ KOJI SLUI ZA VERTIKALNO DIZANJE I SPUTANJE KAO I ZA HORIZONTALNO PRENOENJE TERETA,BILO DA SE IZVODI SVE TRI OPERACIJE ILI SAMO POJEDINE ,BEZ OBZIRA NA VRSTU POGONA I BEZ OBZIRA NA POKRETLJIVOST DIZALICE. OSNOVNI TEHNIKO-TEHN. PARAMETRI KOJI DETERMINIRAJU ODREENE DIZALICE SU: -VRSTA I TIP DIZALICE -VELIINA(DIMENZIJE,IZMJERE)DIZALICE -NOSIVOST DIZALICE -VRSTA POGONA DIZALICE -BRZINA POJEDINIH KRETANJA DIZALICE -VISINA DIZANJA DIZALICE -KAPACITET DIZALICE -INSTALIRANA POGONSKA SNAGA -TEINA DIZALICE -DOHVAT DIZALICE -SLOBODNI PROSTOR IZMEU POSTOLJA DIZALICE -OPTEREANJE PO KOTAU DIZALICE -PRIJENOSNE MEHANIZME I ZAHVATNE NAPRAVE

54. NA KOJI SE NAIN MOGU RAZVRSTATI DIZALICE S ASPEKTA NJENE KONSTRUKCIJE ISKLJUIVO PRIMJENJENE U PREKRCAJNOJ DJELATNOSTI?NAVEDITE DALJE KAKO SE DIZALICE KLASIFICIRAJU. DIZALICE S ASPEKTA NJENE KONSTRUKCIJE ISKLJUIVO PRIMJENJENE U PREKRCAJNOJ DJELATNOSTI MOGU SE RAZVRSTATI NA: -DIZALICE SA DOHVATNIKOM(KRAKOM,GRANOM) -DIZALICE MOSNOG TIPA -SPECIJALNE DIZALICE DALJNJA PODJELA : DIZALICE S DOHVATNIKOM DJELE SE NA: -ZIDNE ILI KONZOLNE -STUPNE -MOSNE -POKRETNO-OKRETNE -PORTALNE POLUPORTALNE DIZALICE MOSNOG TIPA RAZVRSTAVAJU SE NA: -MOSNE DIZALICE -PREKRCAJNE MOSTOVE SPECIJALNE DIZALICE RAZVRSTAVAJU SE NA: -RAZLIITE VRSTE SPECIJALIZIRANIH PREKRCAJNIH POSTROJENJA KAO TO SU: -BRODOUKRCIVAI,BRODOISKRCIVAI -SPECIJALIZIRANI PREKRCAJNI MOSTOVI -PLOVEE DIZALICE -DERIK DIZALICE 55. KAKO SE MOGU RAZVRSTATI DIZALICE S OBZIROM NA GOSPODARSKU DJELATNOST? NAVEDITE I OBJASNITE TEHNIKO-TEHNOLOKA KARAKTERISTIKE I ZAHTJEVE KOJA SE MORAJU ZADOVOLJITI VEZANO ZA MJESTA GDJE SE ONA KORISTE. OBZIROM NA GOSPODARSKU DJELATNOST DIZALICE SE MOGU RAZVRSTATI NA : -LUKE DIZALICE -BRODSKE DIZALICE -BRODOGRADILINE DIZALICE -GRAEVINSKE DIZALICE -METALURKE DIZALICE -ELJEZNIKE DIZALICE -OSTALE DIZALICE 56. KOJE VRSTE I TIPOVI TRANSP. MANIP. SREDSTAVA(PODIZAA,SLAGAA,I RAZLAGAA TERETA) SE KORISTE ZAPOTREBE PRIJEVOZA SKLADITENJA TERETA U UNUTRANJEM TRANSPORTU, TE KOJE SU NJIHOVE TEHNIKO TEHNOLOKE KARAKTERISTIKE? KAKO IH DJELIMO S OBZIROM NA NAMJENU I KONSTRUKCIJSKU IZVEDBU?OBJASNITE IH. TO SU RUNA INDUSTRIJSKA, MOTORNA INDUSTRIJSKA VOZILA,VILIARI, UTOVARIVAI, TEGLJAI, TRAKTORI, PRIKOLICE, KONTEJNERSKI PRIJENOSNICI I DR. VEEI DIO OVIH SREDSTAVA MOE OBAVLJATI HORIZONTALNI I VERTIKALNI PRIJEVOZ. POGONSKI SKLOP JE SMJETEN NA VOZILU ,A NAJEE KORITENI POGONI SU MOTORI S UNUTARNJIM SAGORJEVANJEM I ELEKTROMOTORI GDJE SE VOZILA POGONJENA MOTOROM S UNUTARNJIM SAGORJEVANJEM KORISTE ZA RAD NA OTVORENOM. S OBZIROM NA NAMJENU I KONSTRUKCIJSKU IZVEDBU RAZLIKUJU SE:TRANSPORTNA SREDSTVA A- BEZ UREAJA ZA PODIZANJE I B- TRANSPORTNA SREDSTVA S UREAJEM ZA PODIZANJE. U TRANSPORTNA SREDSTVA BEZ UREAJA ZA PODIZANJE UBRAJAJU SE :RUNA KOLICA,MOTORNA I ELEKTROMOTRNA,KOLICA PLATFORME,TRAKTORI TEGLJAI,PRIKOLICE,POLUPRIKOLICE.

U TRANSPORTNA SREDSTVA S UREAJEM ZA PODIZANJE UBRAJAJU SE VILIARI,UTOVARIVA-ROVOKOPA,KONTEJNERSKI PRIJENOSNICI KOJI PORED FUNKCIJE PRIJEVOZA IMAJU MOGUNOST DIZANJA SLAGANJA,ZGRTANJA TERETA. 57. TO SU TO VILIARI TE KOJE SU NJIHOVE TEHNIKO-TEHNOLOKE I EKONOMSKE KARAKTERISTIKE U UNUT. TRANSP. ? TO SU SPECIJALNA TRANSPORTNO-MANIPULATIVNA SREDSTVA SA UGRAENOM VILICOM, PO KOJOJ JE TRANSP. SREDSTVO DOBILO I IME. TO SU TRANSPORTNI RADNI STROJEVI ZA ISTOVAR,PRIJEVOZ, SKLADITENJE I UTOVAR RAZNOG TERETA. SVOJSTVA SU MU DA: DIE TERET, VOZI, SLAE TERET. NIJE VEZAN ZA ODREENO MJESTO I PRAVAC KRETANJA. NAJBOLJE SU ISKORITENI KADA DIU TERET DO GRANICE VLASTITE NAZIVNE NOSIVOSTI, VOZE GA NAJDALJE 50 M. I SLAU NA POLICE ILI SLOJ. TO SU TRANSPORTNA SREDSTVA PODNOG TRANSPORTA KOJA U ODREENIM UVJETIMA PREUZIMAJU ULOGU DIZALICE. PREDNOSTI SU: SMANJENJE UDJELA FIZIKOG RADA, BRE PREKRCAJNE I SKLADINE OPERACIJE, SIGURNOST I PRODUKTIVNOST RADA I MANJE OTEENJE ROBE. 58. TO SU TO EONI I BONI VILIARI, TE KOJE SU NJIHOVE OSNOVNE TEHNIKOTEHNOLOKE KARAKTERISTIKE U UNUT. TRANSP.? TO SU NAJZASTUPLJENIJA SREDSTVA U KONSTRUKCIJSKOJ IZVEDBI VILIARA. PODIZANJE I SPUTANJE TERETA OBAVLJA SE VILICAMA KOJE SU SMJETENE NA PREDNJEM DIJELU U SMJERU GLEDANJA VOZAA, ZBOG EGA JE I NAZVAN EONI. ZA RAD SA EONIM VILIARIMA BITAN JE NJEGOV STABILITET KOJI ZAVISI OD RASPOREDA STATIKIH I DINAMIKIH SILA KOJE DJELUJU NA VILIAR. STABILITET ZAVISI I OD KOSINE (NAGIBA) RADNE POVRINE NA KOJOJ SE MANIPULIRA. BONI VILIARI IMAJU ISTO ILI VRLO SLINO RJEENO SKLOPOVE KAO I EONI VILIARI,ALI JE UREAJ ZA PODIZANJE TERETA SMJETEN NA NJEGOVU DESNOM BOKU. PREMJETANJE VILICA S ELA NA BOK,. KORISTE SE ZA TRANSPORTIRANJE SVIH VRSTA TERETA S KOJIMA JE, ZBOG NJIHOVIH DIMENZIJA, OTEANO MANIPULIRANJE,NPR. CIJEVI, GREDA,PROFILNOG ELJEZA, DASAKA, LIMOVA I SL. BONI VILIAR KARAKTERIZIRA VELIKA STABILNOST I PRI MAXIMALNO IZVUENOM UREAJU ZA PODIZANJE TERETA, A NA TU STABILNOST UTJEE RELATIVNO VELIK RAZMAK KOTAA, NISKA TOKA TEITA, TE RASPORED TERETA KOJI NEUTRALIZIRA AKTIVNE DINAMIKE SILE, DOK JE UKUPNA TEINA RASPOREENA NA SVA 4 KOTAA. ISTE OSOBINE POGODUJU OMOGUAVANJE SVLADAVANJA VEIH USPONA, PA JE STOGA POGODAN ZA RAD NA NERAVNIM TERENIMA. PREDNOSTI: MOGUNOST BONOG ODLAGANJA TERETA, REZULTIRA VELIKIM UTEDAMA SKLADINOG PROSTORA (DO 35%). A RAZLOG TOMU JE DA BONI VILIAR MANEVAR OBAVLJA KRETANJEM NAPRIJED - NATRAG I NEMA POTREBE ZA OKRETANJEM NA VOZNIM STAZAMA U ZATVORENOM PROSTORU. TO POSEBNO DOLAZI DO IZRAAJA U SKUENIM SKLADITIMA, GDJE SU REGALI ZA ODLAGANJE TERETA BLIZU JEDAN DRUGOGA, ALI SU VOZNE STAZE DOVOLJNO IROKE DOVOLJNE ZA PROLAZ VILIARA 59. TO SU TO REGALNI VILIARI TE GDJE SE UPOTREBLJAVAJU ? KAKO SE DJELE TE KOJE SU NJIHOVE TEHNIKO-TEHNOLOKE KARAKTERISTIKE ? U KOLIKO SE FAZA DIJELI RAD S VILIARIMA I KOJE SU NJIHOVE RADNE KARAKTERISTIKE ? NAZIVAJU SE JO I PALETOMATI ILI PALETIZATORI, TO SU STACIONIRANI UREAJI NAMIJENJENI MANIPULACIJI TERETOM U VISOKO AUTOMATIZIRANIM I DOBRO ORGANIZIRANIM SKLADITIMA. DIJELE SE U TRI SKUPINE: 1.HIDRAULINI REGALNI OVJESNI VILIAR KOMBINIRANI UREAJ ZA POSLUIVANJE SKLADITA PALETAMA I RUNO SABIRANJE, (KOMISIONIRANJE) ROBE. TRANICE VILIARA SU IZNAD STUPOVA KONSTRUKCIJE REGALA, A SVI SU MU POGONI HIDRAULINI. UOBIAJNA NOSIVOST JE 8kN. VISINA 6-12M. 2. PODNI REGALNI OVJESNI VILIAR: UREAJ KOJI SE KREE PO TRANICAMA NA PODU SKLADITA I VODILICAMA SMJETENIM NA STROPU. SVI POGONI SU ELEKTROMOTORNI, A UPRAVLJANJE SE IZVODI RUNO, POLUAUTOMATSKI ILI AUTOMATSKI. NAMIJENJEN JE ZA RAD NA VEIM VISINAMA(7-18M), GDJE JE MAX. NOSIVOST 6kN.

3.REGALNI VILIAR ZA KOMISIONIRANJE: NAMIJENJEN JE RUNOM SABIRANJU I SLAGANJU PRIKUPLJENE ROBE NA VEIM VISINAMA, KOJA JE NEDOSTUPNA OSTALIM TRANSP. SREDSTVIMA. RAD S VILIAREM DJELI SE U 4 OSNOVNE FAZE: 1.UZIMANJE 2.VONJA SA TERETOM 3. SPUTANJE (ISKRCAJ I SLAGANJE) TERETA 4. PARKIRANJE VILIARA 60. TO SU TO UTOVARIVAI TERETA KOJE SU NJIHOVE TEHNIKO-TEHNOLOKE KARAKTERISTIKE, TE GDJE SE PRIMJENJUJU ? PO KOJIM SE SVE KRITERIJIMA MOGU UTOVARIVAI RAZVRSTATI, TE KOJE SU SVE NJIHOVE DALJNJE PODJELE ? TO SU TRANSPORTNO-MANIPULATIVNA SREDSTVA KOJA SE UPOTREBLJAVAJU ZA ZGRTANJE, UTOVAR I PRIJENOS RASUTOG MATERIJALA NA KRAE UDALJENOSTI. TO SU ZAPRAVO RADNI STROJEVI KOJI SE NAJEE UPOTREBLJAVAJU U GRAEVINARSTVU, RUDARSTVU, INDUSTRIJI I SL. ZA ZGRTANJE I UTOVAR RASUTOG TERETA UTOVARIVAI KORISTE POSEBNO ZAHVATNO SREDSTVO-UTOVARNU LOPATU (GRABILICU), IJA JE ZAPREMINA OBINO OD 0.3 DO 3.5 M3, A ZA POSEBNE UVJETE RADA ZAPREMINA MOE BITI I VEA. AKO IMAJU 2 ZAHVATNA SREDSTVA (UTOVARNU LOPATU I KOPAICU) OVI STROJEVI SE NAZIVAJU UTOVARIVAI-ROVOKOPAI, TE SE MOGU UPOTREBLJAVATI I ZA UTOVAR I ZA ISKOP MATERIJALA, TO IM DAJE VEU FLEKSIBILNOST I OMOGUUJE ZNATNO VEU PRIMJENU. TO SU ISTO TAKO TRANSP. SREDSTVA PREKIDNOG TRANSPORTA ZA IJU JE PROIZVODNOST MJERODAVAN KAPACITET UTOVARNE LOPATE I BROJ RADNIH CIKLUSA. UTOVARIVAI SE MOGU RAZVRSTATI NA OSNOVU VIE KRITERIJA: 1. PREMA NAINU KRETANJA ZAHVATNOG SREDSTVA U RADU: A- UTOVARIVAI KOJI ZAHVATNO SREDSTVO MOGU SAMO VERTIKALNO POKRETATI ILI POKRETATI PO ODREENOJ KRUNOJ PUTANJI, UZ ODREENO NAGIBANJE ZA UTOVAR I ISTOVAR. B- UTOVARIVAI KOD KOJIH SE ZAHVATNO SREDSTVO, OSIM VERTIKALNOG GIBANJA MOE I OKRETATI OKO OKRETNOG POSTOLJA. 2. PREMA KONSTRUKCIJI POSTROJA(ASIJE): - KONSTRUKCIJA POSTROJA IZ JEDNOG DIJELA - KONSTRUKCIJA POSTROJA IZ DVA DIJELA 3. PREMA KONSTRUKCIJI ZAHVATNOG SREDSTVA: - UTOVARNA LOPATA JE IZ JEDNOG DIJELA (NERASKLOPIVA) -UTOVARNA LOPATA JE IZ VIE DIJELOVA (RASKLOPIVA) 4. PREMA TEHNOLOGIJI RADA: - UTOVARIVAI KOJI UTOVAR OBAVLJAJU SA ELA - UTOVAR. KOJI UTOVAR MOGU OBAVLJATI UNATRAG (PREKO POSTROJA) - UTOVAR. KOJI MOGU UTOVAR MOGU OBAVLJATI BONO. 5. PREMA MOGUNOSTI PROMJENE DOHVATA ZAHVATNOG SREDSTVA ZA VRIJEME ISTOVARA: A- FIKSNI NEPROMIJENJIVI DOHVAT ZAHVATNOG SREDSTVA (KRUTA KONSTRUKCIJA) C- PROMJENJIVI DOHVAT ZAHVATNOG SREDSTVA (KONSTRUKCIJA NOSAA UTOVARNE LOPATE JE SKLAPAJUA). 6. PREMA VRSTI POGONA: - UTOVARIVAI POGONJENI MOTOROM S UNUT.IZGARANJEM. - KOMBINIRANI POGON (DIESEL-ELEKTRINI). 7. PREMA VRSTI UREAJA ZA KRETANJE:

- UTOVAR. KOJI SE KREU NA GUMAMA - KOJI SE KREU NA GUSJENICAMA - KOJI SE KREU NA TRANICAMA. UTOVARIVAI KOJI SE KREU NA GUSJENICAMA ESTO SE UPOTREBLJAVAJU U GRAEVINARSTVU, DOK SE IZVEDBE NA TRANICAMA NAJEE UPOTREBLJAVAJU ZA POSEBNE UVJETE RADA NA ELJEZNICI. KONSTRUKCIJSKI SLINA RJEENJA UTOVARIVAIMA-ROVOKOPAIMA SU I BAGER,BULDOER, DOZERI I SL.KOJI SE UPOTREBLJAVAJU U GRAEVINARSTVU ZA TRANSPORT, ISKOP, ZGRTANJE I RAZASTIRANJE RASUTOG MATERIJALA. 61. TO SU TEGLJAI (TRAKTORI), KOJA JE NJIHOVA SVRHA, KOJE SU NJIHOVE TEHNIKO TEHNOLOKE KARAKTERISTIKE TE GDJE SE SVE PRIMJENJUJU? TRAKTORI SE UPOTREBLJAVAJU U UNUTARNJEM TRANSPORTU LUKA I INDUSTRIJSKIH POGONA ZA VUU OBINIH I SPECIJALNIH PRIKOLICA. U POLJOPRIVREDI I UMARSTVU TRAKTORI IMAJU POSEBNU VANU ULOGU TE SE ZA TU SVRHU OPREMAJU S RAZLIITIM NAMJENSKIM PRIKLJUNIM STROJEVIMA I UREAJIMA. U LUKAMA I INDUSTRIJI TRAKTORI SE REDOVITO UPOTREBLJAVAJU ZA VUU RAZLIITIH IZVEDBI PRIKOLICA I POLUPRIKOLICA, U UVJETIMA KADA JE KOMADNU ROBU I VEE JEDINANE TERETE POTREBNO PREVESTI NA VEU UDALJENOST. POSEBNA NAMJENA TRAKTORA U LUKAMA JE I ZA VUU VAGONA (MANEVRIRANJE NA INDUSTRIJSKIM KOLOSJECIMA) SA SVRHOM TONOG POSTAVLJANJA VAGONA UZ VRATA SKLADITA. ZA VUU PRIKOLICA I POLUPRIKOLICA NA KONTEJNERSKIM I RO-RO TERMINALIMA UPOTREBLJAVAJU SE POSEBNI TRAKTORI TEGLJAI TEH. KARAKTERISTIKE: - SNAGA 45 -200 KW - TLANA SILA PRIKOLICE 150 KN - BRZINA TEGLJAA 50 KM / H - VUNA SILA NA KUKI 50 KN - POGON NAJEE NA SVA 4 KOTAA - UGRAENI DISEL MOTORI 62. TO SU TO PRIKOLICE I POLUPRIKOLICE, TE KOJE SU NJIHOVE TEHNIKO TEHNOLOKE KARAKTERISTIKE. PRIKOLICE SU TRANSPORTNA SREDSTVA KOJA SE UPOTREBLJAVAJU U LUKAMA I INDUSTRIJSKIM POGONIMA ZA RAZVOZ RAZNE ROBE OD SKLADITA DO TRANSPORTNOG SREDSTVA. ONE SU JEDNOSTAVNE KONSTRUKCIJE S OBINO 8 KOTAA KARAKTERISTIKE: - NOSIVOST 50 DO 100 KN - DIMENZIJA PLATFORME 5 X 3 M - TRAKTOR SNAGE 22 DO 36 KW ZA PRIJEVOZ DUGAKIH KOMADA (CIJEVI, TRANICE, PROFILI, TEKA KOLETA, VOZILA ) I PRIJEVOZ KONTEJNERA UPOTREBLJAVAJU SE RAZLIITE IZVEDBE SPECIJSLNIH PRIKOLICA I POLUPRIKOLICA. NOSIVOST OVIH PRIKOLICA OBINO IZNOSI OD 90 DO 380 KN, S MOGUNOU BRZINE VONJE OD 50 DO 80 KM / H, OVISNO O NAMJENI I IZVEDBI PRIKOLICE. 63 TO SU TO TRANSPORTNA SREDSTVA NEPREKINUTOG TRANSPORTA TE GDJE SE PRIMJENJUJU, A TO TRANSPORTERI? KAKO IH DIJELIMO? SREDSTVA NEPREKINUTOG TRANSPORTA PRIMJENJUJU SE ZA PRIJENOS VEIH KOLIINA SIPKOGA I KOMADNOG MATERIJALA U RAZNIM GRANAMA GOSPODARSTVA. OSIM ZA TRANSPORT MATERIJALA, SREDSTVA NEPREKINUTOG TRANSPORTA KORISTE SE I ZA PRIJEVOZ LJUDI, PRIMJERICE U VEIM TRGOVAKIM CENTRIMA, ELJEZNIKIM STANICAMA, METROIMA, BOLNICAMA, JAVNIM USTANOVAMA, ZRANIM LUKAMA,. TRANSPORTERI SU NAJRAIRENIJA SKUPINA SREDSTAVA S NEPREKIDNIM DJELOVANJEM U KOJU SPADAJU: TRAKASTI, PLOASTI, TRANSPORTERI STRUGAI, INERCIJSKI, GRAVITACIJSKI I PUNI TRANSPORTERI.

64. TO SU UREAJI PNEUMATSKOG, A TO HIDRAULINOG TRANSPORTA TE GDJE SE PRIMJENJUJU? UREAJI PNEUMATSKOG TRANSPORTA PRIMJENJUJU SE ZA TRANSPORT SIPKOG MATERIJA (NISKE GRANULACIJE I GUSTOE) CJEVOVODIMA POMOU STRUJE PLINOVA, NAJEE ZRAKA. UREAJI PNEUMATSKOG TRANSPORTA NAJEE SE PRIMJENJUJU U TRANSPORTU SUHIH, LAKO POKRETLJIVIH SITNIH MATERIJALA, TE ZRNASTOG I PRANASTOG MATERIJALA. TO SU OBINO SVE VRSTE ITARICA, CEMENT, PILJEVINA, PEPEO, UGLJENA PRAINA. PREDNOSTI: - HERMETINOST (ZA MAT. KOJI ZAGAUJU OKOLI) - JEDNOSTAVNA KONSTRUKCIJA - ZA TEKO DOSTUPNA MJESTA (FLEX CIJEVI) NEDOSTACI: - BRZO TROENJE CJEVOVODA - VELIKA POTRONJA ENERGIJE HIDRAULIKI TRANSPORT REDOVITO SE PRIMJENJUJE PRI PRIJENOSU TEKUINA. MEUTIM, UREAJIMA HIDRAULIKOG TRANSPORTA PRENOSI SE I SIPKI I KOMADNI MATERIJAL MALE GRANULACIJE (PRIMJERICE: UGLJEN , RUDAA, FOSFATI) STRUJOM TEKUINE NAJEE VODE, NA VELIKE UDALJENOSTI U OTVORENIM KORITIMA ILI ZATVORENIM CJEVOVODIMA. ZA HIDRAULIKI TRANSPORT POGODAN JE MATERIJAL KOJI SE MOE MJEATI S VODOM I KOJI NE PODLIJEE OTEENJU (PIJESAK, UGLJEN, PEPEO, LJUNAK, RUDA, KRUMPIR, EERNA REPA). PREDNOSTI: - VELIKA UDALJENOST DOBAVE BEZ POTREBE PREKRCAJA - SLOBODNO OBLIKOVANJE TRASE - MALI TROKOVI EKSPLOATACIJE - VELIKA PROIZVODNOST - MOGUNOST TEHNOLOKIH OPERACIJA TIJEKOM TRANSPORTA NEDOSTACI SU: - VELIKA POTRONJA VODE - OGRANIENJE GRANULACIJE I VRSTE TRANSPORTNIH MATERIJALA - OPASNOST OD ZAMRZAVANJA U ZIMSKIM UVJETIMA - VISOKE INVESTICIJE UREAJA ZA ODVAJANJE 65. KOJE SU TEMELJNE TEHNIKO- TEHNOLOKE KARAKTERISTIKE TRAKASTIH TRANSPORTERA I ELEVATORA, TE KAKO IH RAZVRSTAVAMO PREMA OBLIKU I TIPU TRAKE, PREMA NAINU SIPANJA MATERIJALA S TRAKE, VRSTI POGONA, TE KOJA JE UOBIAJENA NJIHOVA PODJELA? TRAKASTI TRANSPORTERI INE NAJVEU SKUPINU UREAJA ZA KONTINUIRANI TRANSPORT OBZIROM NA POTRANJU I PROIZVODNJU. MASOVNOST PRIMJENE TRAKASTIH TRANSPORTERA PROISTIE IZ NJIHOVE JEDNOSTAVNE KONSTRUKCIJE I RAZNOVRSNIH OBLIKA, TO IM OMOGUUJE UNIVERZALNOST PRIMJENE I POUZDANOST RADA. KORISTE SE ZA BRZ I NEPREKIDAN PRIJENOS TERETA I TO NAJEE ONDA KADA JE POTREBAN RAVNOMJERAN DOTOK MATERIJALA NA MJESTO ISKRCAJA. NAIN UKRCAJA I ISKRCAJA TRANSPORTERA MOE BITI VEOMA JEDNOSTAVAN I MOE SE PRIMJENJIVATI SVE DO AUTOMATSKOG UKRCAJA I ISKRCAJA. ZAHVALJUJUI SVOJIM KARAKTERISTIKAMA KAO TO SU: JEDNOSTAVNA KONSTRUKCIJA, VELIKA PROIZVODNOST, MOGUNOST TRANSPORTIRANJA MATERIJALA VODORAVNO I POD KUTOM, VELIKA DULJINA TRANSPORTIRANJA TE NA MIRAN I NEUJAN RAD, UVELIKE SE PRIMJENJUJU U RAZNIM GRANAMA INDUSTRIJE, U SKLADITIMA, NA GRADILITIMA. PRI DOBIVANJU I PRIMARNOJ PRERADI MINERALA, U POVEZIVANJU RUDNIKA UGLJENA S VELIKIM TERMOENERGETSKIM OBJEKTIMA I U POSLJEDNJE VRIJEME SVE VIE ZA KONTINUIRANI TRANSPORT SIPKE ROBE NA UDALJENOSTIMA I DO 100 km. PROIZVODNOST NAJVEIH TRAKASTIH TRANSPORTERA PREMAUJE 10000 t/h.

TRAKASTI TRANSPORTERI MOGU SE RAZVRSTATINA RAZLIITE NAINE: - PREMA OBLIKU TRAKE: (RAVNI, KONKAVNI) - PREMA TIPU TRAKE (S METALNOM TRAKOM, S GUMIRANOM TRAKOM, S METALNO MREASTOM TRAKOM) - PREMA VRSTI POGONA (POGON S JEDNIM BUBNJEM, S DVA BUBNJA, S TRI I VIE BUBNJA) - PREMA NAINU SIPANJA MATERIJALA S TRAKE (SA SIPANJEM MATERIJALA NA KRAJU BUBNJA, SA SIPANJEM MATERIJALA U RASPONU IZMEU DVA BUBNJA, S PLUNIM SKIDANJEM MATERIJALA) - PODJELA U SKUPINE (KOSI I KOMBINIRANI TRAKASTI TRANSPORTERI, TRANSPORTERI ZA VELIKE PROIZVODNOSTI I VELIKE DULJINE, TRANSPORTERI ZA UGRADBU, TRANSPORTERI POSEBNE NAMJENE) ELEVATORI SU SREDSTVA UNUTARNJEG TRANSPORTA KOJA SE KORISTE ZA TRANSPORT RASUTOG I SIPKOG TE KOMADNOG TERETA U VERTIKALNOM I KOSOM SMJERU. ELEVATORI MOGU BITI PRENOSIVI I FIKSNI, A PO BRZINI KRETANJA SPOROHODNI I BRZOHODNI. RASUTE I SIPKE TERETE ELEVATORI TRANSPORTIRAJU SAMO U SMJERU DIZANJA POMOU ODGOVARAJUIH POSUDA NA NOSIVOJ TRACI ILI LANCU, A KOMADNE TERETE DIU I SPUTAJU POMOU VILJUAKA ILI PLATFORMI POSTAVLJENIH NA TRACI ILI LANCIMA. OKLOP ILI TEMELJNA KONSTRUKCIJA ELEVATORA MOE BITI SA ZATVORENIM I OTVORENIM DNOM. PREMA NAINU ZAHVAANJA I PRIJENOSA TERETA I POKRETANJA TRANSPORTNOG PUTA ELEVATORI SE MOGU PODIJELITI NA SLJEDEE SKUPINE: 1. ELEVATORI S POSUDAMA 2. ELEVATORI S VILJUKAMA I PLATFORMAMA ELEVATORI S POSUDAMA ILI VEDRICAMA: SLUE ZA DIZANJE RASUTOGA TERETA U VERTIKALNOM ILI KOSOM SMJERU. SASTOJI SE OD TEMELJNE KONSTRUKCIJE ILI OKLOPA, LANACA ILI TRAKE SA POSUDAMA ZA ZAHVAANJE ILI PRIJENOS TERETA, POGONSKIH BUBNJEVA SA LANANICIMA I POGONSKIM MOTORIMA, BUBNJEVA ZA ZATEZANJE LANACA ILI TRAKE, TE UREAJA ZA ZAHVAANJE I ISPUTANJE TERETA. BRZOHODNI ELEVATORI KORISTE TRAKU, SPOROHODNI LANAC KAO MEDIJ ZA PRENOENJE TERETA. U PRAVILU POSUDE SU IZRAENE OD ELINOG LIMA, S POJAANIM IVICAMA OD TVRDIH MATERIJALA KOJI SU OTPORNI NA HABANJE. ZA TRANSPORT MOKROG TERETA KORISTE SE UPLJE POSUDE KROZ KOJE SE CIJEDI VODA ILI DRUGA TEKUINA KOJA SE NALAZI U TERETU. ELEVATORI S VILJUKAMA I PLATFORMAMA: KORISTE SE ZA DIZANJE I SPUTANJE KOMADNIH TERETA NA VERTIKALNOM ILI KOSOM TRANSPORTNOM PUTU. TERET PRENOSE POMOU VILJUAKA, RAVNIH PLATFORMI, SPECIJALNIH POSUDA ZA KOMADNI TERET ILI KABINA ZA PRIJENOS LJUDI. 66. TO SU KONVEJERI, KOJA JE NJIHOVA FUNKCIJA UNUTARNJEG TRANSPORTA I KAKO IH DIJELIMO PREMA MJESTU KRETANJA? KONVEJERI PREDSTAVLJAJU SREDSTVA UNUTARNJEG TRANSPORTA KOJA OMOGUAVAJU PRIJENOS TERETA U RAZNIM SMJEROVIMA PA SE KORISTE ZA RAZLIITE OBLIKE UNUTARNJEG TRANSPORTA,A POSEBNO U PROCESU MASOVNE I VELIKOSERIJSKE LINIJSKE PROIZVODNJE. UPRAVO IZ RAZLOGA TO SE KORISTE ZA PRIJENOS PREDMETA RADA I U PROCESU PROIZVODNJE KONVEJERI IMAJU DVOJAKU FUNKCIJU I TO: 1. FUNKCIJU SREDSTVA UNUTARNJEG TRANSPORTA 2. FUNKCIJU REGULATORA TEHNOLOKOG PROCESA ZNAI DA KONVEJER SLUI ISTOVREMENO KAO SREDSTVO ZA PRIJENOS JEDNE ILI VIE VRSTA PREDMETA RADA U PROCESU PROIZVODNJE I KAO PROIZVODNA TEHNOLOKA LINIJA PRI PROIZVODNJI ODREENIH PROIZVODA.

BRZINOM KRETANJA KONVEJERA ODREUJE I BRZINA ODVIJANJA TEHNOLOKOG PROCESA RADA. KONVEJERI SE MOGU PODIJELITI PREMA MJESTU SVOGA KRETANJA NA SLJEDEE SKUPINE: 1. PODNI 2. VISEI 3. KOMBINIRANI 67. TO SU PODNI ( PRIZEMNI) TEHNOLOKI KONVEJERI, VISEI, KONBINIRANI KONVEJERI? KOJE SU NJIHOVE TEHNIKE- TEHNOLOKE KARAKTERISTIKE U PROCESU UNUTARNJEG TRANSPORTA? PODNI SLUE ZA PRIJENOS TERETA U HORIZONTALNOM ILI KOSOM POLOAJU IJI JE OSLONAC NA PODU PROIZVODNIH POGONA. SASTOJE SE OD TRANICA PO KOJIMA SE KREU RADNA KOLICA ILI RADNI STOLOVI, TRANSPORTNOG LANCA S POGONSKIM UREAJIMA I TEMELJNE KONSTRUKCIJE KOJA JE SMJETENA U/ NA PODU PROIZVODNIH POGONA ILI SKLADITA. KOD VERTIKALNOG OKRETANJA PODNOG KONVEJERA TRANSPORTNI ILI RADNI PUT SASTOJI SE OD RADNOG I POVRATNOG HODA. NAJEE SE KORISTE ZA PRIJENOS TEIH PREDMETA RADA NA KOJIMA SE MOGU OBAVLJATI I POJEDINE TEHNOLOKE ORGANIZACIJE. KOD HORIZONTALNOG OKRETANJA PODNOG KONVEJERA TRANSPORTNI PUT JE U HORIZONTALNOJ RAVNINI, A OBA HODA SU MU RADNA TE SE KORISTE, U PRAVILU, ZA TEHNOLOKI PROCES OBRADE PREDMETA RADA. VISEI SLUE ZA PRIJENOS TERETA U HORIZONTALNOM, VERTIKALNOM I KOSOM PRAVCU, BEZ PRETOVARA, PO TRANSPORTNOM PUTU KOJI JE ZATVOREN. BUDUI DA SU TEMELJNA KONSTRUKCIJA I POKRETNI DIJELOVI TRANSPORTERA PRIVRENI NA STROPU PROIZVODNIH POGONA I SKLADITA PREDMET RADA SE KREE IZNAD RADNIH I KONTROLNIH MJESTA U TEHNOLOKOM PROCESU. NAJEE SE KORISTE 1. TVORNIKA KOLICA S ETIRI KOTAA, KOJA SE KREU PO POSEBNOM TRANICAMA, 2. TRANSPORTNE OKRETNE POSUDE KOJE SE KREU PO METALNOJ STAZI U OBLIKU I PROFILA I 3. KUKA ZA DRANJE PREDMETA RADA U PROCESU PRIJENOSA I TEHNOLOKE OBRADE. KOMBINIRANI KONVEJERI SLUE ZA PRIJENOS RASUTOG I SIPKOG TERETA U HORIZONTALNOM I VERTIKALNOM SMJERU BEZ PRETOVARA U ZATVORENOM TRANSPORTNOM PUTU. SASTOJI SE OD: (1) TEMELJNE KONSTRUKCIJE KOJA JE NAJEE U OBLIKU METALNIH TRANICA PO KOJIMA SE KREE (2) TRANSPORTNE POSUDE SA NA KOTAIMA, KOJE SU PRIVRENE NA (3) VUNE LANCE, KOJE POGONI (4) ELEKTROMOTOR S ODGOVARAJUIM POGONSKIM MEHANIZMIMA, (5) UREAJA ZA OKRETANJE POSUDA, (6) UREAJA ZA ZATEZANJE TRANSPORTNIH LANACA TE (7) BUNKERA ZA ZAHVAANJE/ISTOVAR TERETA. . 67. TO SU TO ZAHVATNA SREDSTVA, TE KAKO IH DIJELIMO PREMA VRSTI TERETA, PREMA VRSTI,IZVEDBI I NAMJENI TE PREMA ZAHVATU MATERIJALA? NAVEDITE NEKA.. PRIKLJUNI UREAJI POMOU KOJIH TRANSPORTNA SREDSTVA ZAHVAAJU, DRE, PODIU, PRENOSE I OTPUTAJU ODGOVARAJUE VRSTE TERETA. PREMA TEMELJNIM TEHNOLOKIM OBILJEJIMA MOGU SE PODIJELITI U TRI SKUPINE: 1. SPOROZAHVATNA ILI KLASINA TRANSPORTNA OPREMA 2. BRZOZAHVATNA ILI SUVREMENA TRANSPORTNA OPREMA

3. REGULATORI I DOZATORI PROTOKA MATERIJALA SPOROZAHVATNA OPREMA I ALATI- KLASINE NAPRAVE KOJE NE MOGU BEZ IZRAVNOG LJUDSKOG RUNOG RADA ZAHVAATI TERET, ALI KOJE SE MOGU UNIVERZALNO KORISTITI ZA PRETOVAR I PREKRCAJ GOTOVIH SVIH VRSTA PAKIRANJA TERETA ILI POSEBNIH KOMADA. PREMA SVOJIM KONSTRUKCIJSKIM I TEHNOLOKIM OBILJEJIMA MOGU SE PODIJELITI U DVIJE SKUPINE: 1. JEDNOSTAVNE NAPRAVE I ALATI: FLEKSIBILNA UA OD PLASTIKE ILI MANILE, ARMIRANE GUME, POLIESTERSKA VLAKNA, ELINA UA I LANCI, KOJE RADNICI RUNO VEU ILI PODMEU POD TERET ILI NA NJIH RUNO SLAU TERET, A POTOM GA OVJESE ZA KUKU DIZALICE ILI DRUGOG SREDSTVA ZA UNUTARNJI TRANSPORT., 2. SLOENE NAPRAVE I ALATI: RAZLIITI BILANCIJERI ZA PRIJENOS LUKIH PALETA POMOU DIZALICA, UREAJI ZA PRETOVAR KAMIONA I VAGONE TE DRUGIH TEKIH TERETA. IAKO SE RADI I TEHNOLOKI ZASTARJELIM NAPRAVAMA I ALATIMA IPAK SE SVAKODNEVNO KORISTE U UNUTARNJEM TRANSPORTU I SKLADITENJU, A POSEBNO U MALIM I SREDNJIM PODUZEIMA GDJE JE EKONOMSKI NE ISPLATIVO KUPOVANJE SUVREMENIH BRZOHVATNIH NAPRAVA ILI ALATA. BRZOHVATNE NAPRAVE I ALATI- USKO SPECIJALIZIRANI UREAJI I ALATI POMOU KOJIH TRANSPORTNA SREDSTVA AUTOMATSKI, BEZ PRISUSTVA I POMOI TRANSPORTNIH RADNIKA, ZAHVAAJU, PODIU, PRENOSE I ODLAU POJEDINE VRSTE TERETA. PREMA VRSTAMA TERETA ZA IJI PREMJETAJ SU SPECIJALIZIRANE, PODIJELITI U TRI SKUPINE: 1. GRABILICE ZA RASUTI I SIPKI TERET 2. KLIJETA, HVATALJKE, VILJUKE I SLINO ZA KOMADNE TERETE 3. ELEKTRO MAGNETI ZA KOMADNE TERETE OD ELJEZA 4. UREAJI ZA PREKRCAJ KONTEJNERA, TRANSPORTNIH VOZILA I SL.

TEHNOLOKO ORGANIZACIJSKI LIST Tablica 1. Popis resursa za utovar limova na vagon na terminalu Brajdica broj resursi 1. Smohodni viliar 2. Autodizalica 3. Luki dizaliar 4. Voza viliara 5. Voza autodizalice 6. Voza traktora 7. Traktor s prikolicom 8. Transportni radnici 9. Razni pomoni materijal
Tablica 2.

koliina 1 1 1 1 1 1 1 4 Po potrebi

Tehnoloko organizacijski list

REDNI OPIS TEHNOLOKIH OPERACIJA U TRANSPORTNOM MIN BROJ PROCESU 1. 2. 3. 4. 5. 6. 6.1. 6.2. 6.3. 6.4. 6.5. 6.6. 6.7. 6.8. 6.9. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Kretanje traktora do rejonske postaje Kretanje skladitara do rejonske postaje (istovremeno) Primopredaja praznog vagona izmeu H i skladitara Tegljenje praznog vagona do rejonske postaje Kretanje radnika do nadstrenice (istovremeno) Viliar ulazi u skladite i dolazi do uskladitenih limova Viliar podie vilice i gura pod sloaj od 5 limova Viliar podie teret i izlazi Viliar sputa teret i izvlai vilice Viliar se kree natrag prema sloenim limovima ispod nads. Radnici zabragavaju limove (istovremeno) Autodizalica podie limove i sputa ih na vagon (istovremeno) Radnici odbragavaju limove i izvlae uad (istovremeno) Autodizalica se vraa na poziciju utovara (istovremeno) R.postavljaju letvice na limove sloene na vagonu (istovremeno) Silazak radnika sa vagona Zakopavanje kompozicije vagona na traktor Povlaenje praznog vagona na dohvat dizalice Penjanje radnika na prazan vagon MARENDA Tegljenje natovarenih vagona od nadst. do rajonske postaje Kretanje skladitara prema rajonskoj postaji (istovremeno) Primopredaja vagona (punog) Vraanje radnika i sredstava na poetnu poziciju (istovremeno) 12 (12) 3 12 (15) 2 0,2 4 0,2 4 (2) (2) (2) (2) (1) 0,2 0,1 3 0,2 30 VRIJEME TRAJANJA min Pripremnih radnji 27 Ciklusa 1

8,4 Ciklus 2 3,5 marenda 30

12 Zavretak (12) posla 3 (15)

15

IZRAUN
vrijeme za jedan vagon broj ponavljanja ciklusa 3 1 za 8 sati broj vagona 14 14

ciklus vrijeme (min) 1 8,4 2 3,5 ukupno vrijeme trajanja tehnolokog procesa utovara za jedan vagon vrijeme pripremnih i zavrnih radnji

ukupno min 25,2 3,5 28,7

ukupno min 352,8 49

plus broj ponavljanja vrijeme (min) ciklusa ukupno min 27 1 27 15 1 15 42 70,7

401,8 30

priprema 1 zavretak 1 ukupno vrijeme pripreme i zavretka radnje ukupno vrijeme utovara jednog vagona za 8 sati rada 8h minus minus podijeljeno

plus

42 473,8

480 min 30 min 42 min 408 min 28,7 min 14,22 vagona

marenda pripremne i zavrene radnje vrijeme potrebno za utovar jednog vagona

ZADACI 1. Izraunati korisnu povrinu skladita, ako je teorijski godinji kapacitet skladita 4,1 mil t. Prosjena povrina po jedinici tereta je 1,6 m2/t, prosjeno vrijeme zadravanja tereta u skladitu 3 dana, a udio iskoristivosti povrine skladita za smjetaj tereta 0,8. Teorijski god kapacitet skladita Prosjena pov po jedinici tereta Prosjeno vrijeme zadravanja tereta Udio iskoristivosti skladita Qt = 4,1 mil t Ao = 1,6 m2/t Td = 3 dana Y = 0,8

Ak = korisna povrina skladita = ? (m2) Qt = (365 * Ak) / (Ao * Td * Y) ==== Ak = (Qt * Ao * Td * Y) / 365 = (4,1 * 1,6 * 3 * 0,8) / 365 = 43.134,24 m2

2. koliko iznosi stvarni kapacitet skladita, ako se teret u skladitu zadrava prosjeno 4 dana. Prosjena povrina po jedinici tereta 1,2 m2/t, udio iskoristivosti povrine skladita za smjetaj tereta 0,6, korisna povrina skladita 6.800 m2, a skladite se koristi 320 radnih dana u godini. Td = 4 dana Ao = 1,2 m2/t Y = 0,6 Ak = 6.800 m2 K = 32 dana Qt = ? Qst = ?

Qt = (365 * Ak) / (Ao * Td * Y) = 861.805,5 t Qst = Qt * K = 758.388,8 t

3. Izraunati korisnu povrinu skladita i stupanj slobodne povrine skladita, ako je slobodna povrina 4.500 m2, bruto povrina 7.200 m2, a stupanj iskoristivosti korisne povrine skladita 0,8. Ab = 4.500 m2 slobodna povrina Au = 7.200 m2 ukupna (bruto) povrina Kk = 0,8 stupanj korisne povrine skladita Korisna povrina skladita Ak = ? ; stupanj slobodne povrine skladita Kb = ? Kb = Ab / Au = 0,625 Kk = Ak / Au ===== Ak = Kk * Au = 5.760 m2