UNIVERZITET U SARAJEVU POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENI FAKULTET

METODE I TEHNIKE UENJA

Priredili: Milenko Blesi Mirsad Kurtovi Fuad Gai Sabahudin Bajramovi Prevod sa engleskog: Milenko Blesi

Sarajevo, Avgust, 2007. godine

PREDGOVOR Od kada je univerziteta i od kada je profesora i studenata postoje i nesuglasice oko razloga zbog kojih studenti postiu osrednje ili loe rezultate studija. Uobiajeno je da profesori razloge trae u lijenosti studenata, a da studenti svoje povremene ili ee nesupjehe pravdaju teinom gradiva. Istina moe biti, a u nekim okruenjima vjerovatno jeste, izmeu ova dva stava. Univerzitetsko obrazovanje se, posebno tokom zadnjih decenija, ubrzano mijenja. Razvoj i primjena savremenih nastavnih metoda, tehnoloki razvoj pa i u velikoj mjeri izmijenjena tradicionalna elitistika dimenzija univerziteta ostavljaju mjesta za razmiljanje da prosjean student danas ne bi trebao imati problema u savladavanju studijskih programa. Meutim, svjedoci smo injenica da studiranje na univerzitetima traje predugo i da veliki broj studenata naputa studije. Ne ulazei u objektivno prisutne pojave da se u naim uslovima univerzitet ponekad upisuje samo radi izbjegavanja ekanja na biroima rada ili radi rjeavanja odreenih socijalnih pitanja, stoji konstatacija da i motivisani studenti koji ulau dosta truda ne postiu rezultate koji uloenom radu odgovaraju. Objanjenje za ovo dijelom se moe potraiti i u nepoznavanju naina planiranja, organizacije i realizacije procesa uenja na univerzitetu. Stranice koje slijede najveim dijelom su nastale prevoenjem i prilagoavanjem materijala postavljenog na web stranici http://www.studygs.net/index.htm. Ljubopitljiv italac e uskoro posjetiti ovu adresu i vidjeti da je mali dio uputstava i strategija za uenje na ovoj stranici preveden na hrvatski jezik. Naalost, tokom zadnje godine nije primijeeno da se rad na prevodu na hrvatski jezik nastavlja. Na ovaj nain niz korisnih savjeta i uputstava za efikasnije uenje koje izvorna stranica nudi jo uvijek je dostupan samo onima koji vladaju engleskim jezikom. Izvorna struktura je dopunjavana i ponegdje modifikovana informacijama i preporukama iz drugih izvora, a prireivai su sebi uzeli za pravo da na ponekim mjestima iz iskustva vlastitog i poesto tegobnog uenja doda miljenje, preporuku ili komentar. Materijal je prvi put kompletiran i umnoen u jesen 2005. godine. Uz korekcije primijeenih daktilo greaka (mnoge su se zasigurno opet provukle!), ovaj put se vri njegovo postavljanje na web stranicu Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta. U vjeri da e ovako prezentiran biti od pomoi znatno veem broju studenata i nastavnika, oekujemo sve dobronamjerne sugestije koje e uiniti da verzije ovog teksta koje slijede budu bolje i korisnije. Sarajevo, avgust 2007. Prireivai

SADRAJ

1. UVOD....................................................................................................................................................................... 5 2. PRIPREME ZA UENJE...................................................................................................................................... 8 2.1. UITI UENJE ......................................................................................................................................... 8 2.2. PLANIRANJE VREMENA I POSTAVLJANJE CILJEVA.............................................................................. 9 PLANIRANJE EFIKASNOG RASPOREDA UENJA ........................................................................................................ 10 STVARANJU EFIKASNOG RASPOREDA UENJA TREBA POSVETITI VRIJEME, JER E DOBAR RASPORED TO ZNATI I VRATITI. .................................................................................................................................................................. 10 2.2.1. VJEBA: POSTAVLJANJE CILJEVA I IZRADA RASPOREDA ............................................................. 10 2.3. RAZMILJATI KAO GENIJE........................................................................................................................ 12 2.4. UPRAVLJANJE STRESOM ................................................................................................................... 14 2.4.1. PREDISPITNA I ISPITNA NERVOZA .................................................................................................... 16
2.4.1.1. OPTE PRIPREME IZGRADNJA SAMPOUZDANJA.................................................................................16 2.4.1.2. PRIPREMA ISPITA...........................................................................................................................................16

2.5. SPRJEAVANJE ODUGOVLAENJA................................................................................................. 17 2.6. KRITIKO RAZMILJANJE I UENJE ............................................................................................... 19 2.7. SAMOMOTIVACIJA ..................................................................................................................................... 20 2.7.1. VJEBA 1: DEFINISNJE ONOG TO SE ELI NAUITI ..................................................................... 21 2.7.2. VJEBA 2: UNUTRANJA MOTIVACIJA .............................................................................................. 21 2.7.3. VJEBA 3: VANJSKA MOTIVACIJA ...................................................................................................... 22 2.7.4. VJEBA 4: OPIS PROJEKTA ................................................................................................................. 22 2.7.5. VJEBA 5: IZBOR MENTORA ............................................................................................................... 23 2.7.6. VJEBA 6: PRAENJE NAPREDOVANJA ............................................................................................ 23 2.7.7. VJEBA 7: EVALUACIJA ....................................................................................................................... 24 2.8. DONOENJE ODLUKA I RJEAVANJE PROBLEMA............................................................................... 25 2.8.1. FLEKSIBILNOST .................................................................................................................................... 25 2.8.2. DEFINISANJE PROBLEMA ................................................................................................................... 25 2.8.3. PRIKUPLJANJE INFORMACIJA ........................................................................................................... 26 2.8.5. PRIMJENA RJEENJA ........................................................................................................................... 28 2.8.6. PRAENJE NAPREDOVANJA ............................................................................................................... 28 3. ZNANJE................................................................................................................................................................ 30 3.1. STUDENT ATLETA ILI STUDENT UMJETNIK? ....................................................................................... 30 3.1.1. ULOGA "TRENERA" .............................................................................................................................. 32 3.2. VIZUELNO UENJE ..................................................................................................................................... 32 3.3. KONCIPIRANJE GRADIVA ......................................................................................................................... 34 3.4. UENJE NA UNIVERZITETU...................................................................................................................... 36 3.4.1. KORISNE STRATEGIJE ZA UNIVERZITETSKO UENJE ................................................................... 37 3.5. GLASNO RAZMILJANJE I GOVOR SAMOM SEBI ................................................................................. 38 3.6. UENJE KROZ RJEAVANJE PROBLEMA ............................................................................................... 38 4. UENJE................................................................................................................................................................. 42 4.1. EFIKASNE NAVIKE ZA EFIKASNO UENJE............................................................................................ 42 4.2. MURDER SISTEM UENJA ......................................................................................................................... 43 4.3. KONCENTRISANJE ...................................................................................................................................... 43 4.5. PAMENJE .................................................................................................................................................... 46 4.6. INDEKSIRANJE TOKOM UENJA ............................................................................................................. 47 4.7. VJEBE IZGRADNJE RJENIKA ................................................................................................................ 48 5. PREDAVANJA ..................................................................................................................................................... 50 5.1. PRIPREME ZA PREDAVANJA..................................................................................................................... 50 5.2. UTICAJ NA NASTAVNIKE .......................................................................................................................... 51 5.3. PISANJE ZABILJEKI NA PREDAVANJIMA ............................................................................................ 51 3

5.4. ODRAVANJE PANJE NA PREDAVANJIMA ......................................................................................... 52 5.5. RASPRAVE NA PREDAVANJIMA .............................................................................................................. 53 6. UENJE SA DRUGIMA...................................................................................................................................... 55 6.2. AKTIVNO SLUANJE.................................................................................................................................. 56 6.3. GRUPNI RAD NA PROJEKTIMA I UENJE U GRUPI .............................................................................. 57 7. ELEMENTI ANALIZE SLUAJA I STUDENTSKIH PROJEKATA ........................................................... 61 7.1. ANALIZA SLUAJA .................................................................................................................................... 61 7.2. PREZENTACIJA STUDENTSKIH PROJEKATA......................................................................................... 62 7.3. JAVNI GOVOR............................................................................................................................................... 63 7.4. INTERVJUISANJE ZA POTREBE PROJEKATA......................................................................................... 63 8. VJETINE ITANJA .......................................................................................................................................... 67 8.1. AKTIVNO ITANJE ...................................................................................................................................... 67 8.2. PISANJE ZABILJEKI IZ KNJIGA............................................................................................................... 69 8.3. ITANJE I RAZUMIJEVANJE TEKSTA...................................................................................................... 69 8.4. ITANJE KOMPLEKSNIH TEKSTOVA...................................................................................................... 71 8.5. BRZINA ITANJA I RAZUMIJEVANJE TEKSTA...................................................................................... 72 8.6. OBILJEAVANJE TEKSTA KOD ITANJA ............................................................................................... 73 8.7. SQ3R METODA ITANJA ............................................................................................................................ 74 9. PRIPREMA ZA ISPIT ......................................................................................................................................... 76 9.1. OPTE UPUTE KOD PRIPREME ZA ISPIT ................................................................................................. 76 9.2. PREDVIANJE SADRAJA ISPITNOG TESTA (ISPITA) ......................................................................... 77 9.3. PONAVLJANJE GRADIVA PRIJE TESTA .................................................................................................. 77 9.4. SAVLADAVANJE ISPITNE NERVOZE ...................................................................................................... 78 9.5. "BUBANJE" ("TREBANJE") ISPITA.......................................................................................................... 78 10. POLAGANJE ISPITA........................................................................................................................................ 80 10.1. PREPORUKE ZA POLAGANJE TESTOVA ............................................................................................... 80 10.1.1. DA/NE (TANO/NETANO) TESTOVI................................................................................................ 81 10.1.2. TESTOVI IZBORA OD VIE PONUENIH MOGUNOSTI .............................................................. 81 10.1.3. TESTOVI KRATKIH ODGOVORA ....................................................................................................... 82 10.2. ISPITI SA OTVORENIM KNJIGAMA ........................................................................................................ 82 10.3. PRIPREMA I POLAGANJE USMENIH ISPITA ......................................................................................... 83 10.4. KLASINI PISMENI ISPIT ......................................................................................................................... 84 10.4.1. UPUTE ZA PISANJE ODGOVORA NA OSNOVU ZAHTJEVA IZ PITANJA....................................... 85 11. VJETINE PISANJA ......................................................................................................................................... 88 11.1. OSNOVE VJETINE PISANJA ................................................................................................................... 88 11.2. PRETHODNO PISANJE I NACRTI ............................................................................................................. 90 11.3. JEZIKI KOREKTNO PISANJE ................................................................................................................. 94 11.4. PRELAZNE RIJEI I FRAZE ...................................................................................................................... 94 11.5. UPUTSTVA ZA PISANJE............................................................................................................................ 96 11.5.1. ESEJ OD PET PARAGRAFA ................................................................................................................ 96 11.5.2. ESEJ ZA IZLAGANJE ........................................................................................................................... 97 11.5.3. NAUENE LEKCIJE ............................................................................................................................ 98 12. ISTRAIVANJE ................................................................................................................................................. 99 12.1. PISANJE NAUNO-ISTRAIVAKIH LANAKA ................................................................................. 99 12.1.1. ELEMENTI NAUNO-ISTRAIVAKOG LANKA............................................................................ 99 12.2. PRIKUPLJANJE PODATAKA SA INTERNETA...................................................................................... 103 12.2.1. NAVOENJE WEB STRANICA .......................................................................................................... 104 12.3. CITIRANJE I IZBJEGAVANJE PLAGIJATA ........................................................................................... 104 12.4. ORGANIZACIJA ISTRAIVANJA........................................................................................................... 105 12.4.1. ORGANIZACIJA PRETRAIVANJA LITERATURE KORIENJEM KARTICA............................... 105 12.4.2. KORIENJE RAUNARA U ORGANIZACIJI ISTRAIVANJA....................................................... 106 4

1. UVOD Iako se od studenata oekuje da sa razumijevanjem naue obiman i raznolik materijal, oni se rijetko upoznaju sa sistematizovanim strategijama koji bi im moguile efikasnije i efektnije studiranje. Psiholozi i drugi strunjaci su provjerili i razvili veliki broj tehnika za olakavanje uenja i poveanja njegove efikasnosti. Problem se esto javlja u nedostatku volje ili mogunosti univerziteta da studente sa njima upoznaju. Nisu, meutim, rijetke ni situacije u kojima studenti ovladavanje strategijama i tehnikama za uspjenije uenje vide kao dodatno uenje i prema njemu kao takvim ispoljavaju odreenu averziju. Da, strategije i tehnike uenja takoe treba uiti, razvijati i usavravati, ali ne bi li tako trebalo biti sa bilo kojom aktivnou kojom se ljudsko bie bavi? Ankete provoene meu studentima pokazuju da postoji veliki broj razloga koje oni navode za svoj dolazak na univerzitet. Ljudi na univerzitet dolaze da se obrazuju, da uveaju svoja znanja, da obogate svoje linosti, da se osposobe za eljene karijere, da ispune oekivanja svojih porodica ili prijatelja i iz niza drugih razloga. Nevezano za vodei razlog dolaska na univerzitet, svaki student oekuje da e njeno/njegovo univerzitetsko obrazovanje biti pozitivno iskustvo vrijedno uloenog truda. Meutim, mnogi studenti smatraju da ne mogu uspjeno savladati sve poslove i zadake koje univerzitet pred njih postavlja i najvei dio svog vremena provode u suoavanju sa ovim problemom. Iskustvo pokazuje da pravi problem za ove studente, u stvari, predstavlja nepoznavanje naina za organizovanje svog rada i uenja na univerzitetu. Poznavanje i primjena strategija i uputstava za uenje mogu biti od velike pomoi. Jasno je da je za primjenu bilo koje strategije za uenje i za savladavanje obaveza prije svega neophodna motivacija i pozitivan stav studenta izraen kroz rijei "Zavriu posao", "Ovdje sam da uspijem" ili slino. Ovo se, istovremeno, moe smatrati i najvanijim faktorom za uspjeh na univerzitetu. Slijedei vaan faktor je planiranje vremena i odgovoran odnos prema planiranim obavezama. Student treba da naui kako organizovati svoje vrijeme, jer e ga samo na taj nain biti dovoljno, ne samo za uenje, nego i za druge aktivnosti potrebne i svojstvene mladim ljudima. Jasno, bez uenja u svim njegovim elementima nee biti uspjeha i bilo bi dobro da student jo prije dolaska na univerzitet uenje shvati i prihavti kao svoju najvaniju obavezu za vrijeme trajanja studija. Na ovom mjestu nije loe podsjetiti se deset preporuka za uspjeh u studiranju kojima mnogi ameriki univerziteti doekuju svoje studente. 1. Na univerzitetu e se dobiti onoliko koliko se uloi Do uspjeha e se stii samo radom uz kojeg e povremeno ii i stres. Odlganje i izbjegavanje obaveza est je nain za privremeno ublaavanje stanja stresa. Naalost, ovakav pristup stres samo privremeno odlae i poveava ga. Kada se pone raditi na nekom zadatku treba napustiti sva razmiljanja o tome kako je "to veliko" ili kako je "to teko". Treba izabrati mali dio velikog posla i krenuti naprijed. 2. Druiti se uspjenim kolegama
5

Motivacija se moe znaajno uveati kroz druenje sa kolegama koje imaju uspjeha na studiju. Treba nastojati uiti od drugih, poduavati jedni druge, traiti i nai izazova u uspjehu kolega. Dobro je formirati grupu za uenje koja e spremati ispite i organizovati propitivanja i testiranja prije ispita. Unutar grupe treba razgovarati o strategijama u uenju, o ciljevima uenja, ali i o dilemama i strahovima koje treba nastojati zajedniki prevladati. 3. Preispitivanje vlastitog pristupa ispitima Ispiti zasigurno mogu biti stresna iskustva, ali se mogu shavtiti i kao sredstvo koje e ukazati na kvalitet uenja. Umjesto odlaganja uenja do zadnjeg momenta i beskonano dugog ekanja rezultata ispita, uenje treba uiniti rutinskom navikom i svakodnevnom obavezom. Treba ostaviti dovoljno vremena za pripremu gradiva i posebno za provjeru znanja prije ispita. Na ovaj nain se mogu uoiti propusti u uenju te graditi samopouzdanje koje ispit vie ne ini tako stranim. 4. Fokusiranje na uspjeh Pozitivan pristup je jedan od najvanijih, ako ne i najvaniji meu uslovima za uspjeh na univerzitetu. Preuzimanje odgovornosti za dogaaje, izvravanje obaveza i stalna posveenost postavljenim ciljevima doprinijee uspjehu. 5. Planiranje i kontrolisanje vremena Planiranje vremena od izuzetne je vanosti. Treba znati ta su vlastiti ciljevi. Valja odluiti kako e se vrijeme utroiti i raditi na razvoju korisnih navika. Dobro je koristiti planer, odrediti rokove za zavretak zadataka koji su u toku, ali i unijeti zadatke koji iza njih slijede. Svakako treba planirati vrijeme za univerzitet, ali i za privatni i socijalni ivot. 6. Upoznavanje sa sadrajem kurseva i predmeta Svakako je dobro unaprijed se upoznati sa sadrajem predmeta i kurseva. Ovo omoguava pogled na kurs iz perspektive profesora i olakava analizu njegovog sadraja i razumijevanje ciljeva. Saznanje o tome ta je na kursu ili predmetu vie ili manje vano omoguava planiranje i ciljano usmjeravanje panje. 7. Aktivno sluanje tokom predavanja Organizovano pisanje zabiljeki sa predavanja predstavlja oblik aktivnog miljenja. Aktivno sluanje podrazumijeva panju, razvoj zainteresovanosti za predavanje i sprjeava prerano procjenjivanje kvaliteta predavaa. Posebnu panju treba posvetiti poetku i kraju izlaganja koji obino ukazuju na organizaciju sadraja i osnovne ideje te predstavljaju saetak predavanja. Sve to se uje treba procijeniti, vane stvari zapisati i svakako traiti objanjenje za ono to u izlaganju nije jasno. Treba se odvii od navike pasivnog sluanja za koju je est alibi zapisivanje svega to je izloeno. 8. Razmiljati kod itanja Aktivno itanje, itanje sa razmiljanjem o proitanom, predstavlja najbolji nain poveavanja njegove efikasnosti. Treba itati sa nastojanjem da se napisane ideje i koncepti razumiju i dovedu u meusobne veze, ali i u veze sa prethodnim znanjima, ranije proitanim tekstovima te sa
6

ciljevima kursa i predmeta. Kod itanja valja nastojati da se prepoznate osnovne ideje samu, da se izloene teme kroz kritiko razmiljanje interpretiraju i pokuaju ponoviti vlastitim rijeima. Nije potrebno pamtiti sve to se u tekstu nalazi. Umjesto toga treba itati selektivno, uz izdvajanje informacija koje su bitne za kurs i za ciljeve koje je italac sebi postavio prje itanja. 9. Upravljati stresom Univerzitetski ivot prate stresne situacije. Stanje stresa treba prepoznati, napraviti pauzu u radu i djelovati na ublaavanju njegovih posljedica. Smanjenje stresa moe se postii nekom fizikom aktivnou, aktivnim odmorom ili rekreacijom. Ovo vrijeme treba iskoristiti za pronalaenje uzorka stresa, to je i najvanije u upravljanju stresom. Jednom kad je uzrok prepoznat treba raditi na njegovom rjeavanju. 10. Fokusiranje na napredovanje Svaki kurs ili ispit moe biti jedinstven, ali se znanja i vjetine potrebne za njihovo uspjeno savladavanje prenose iz prethodnih i proslijeuju prema narednim kursevima. Iako izgleda oito, treba naglasiti da je jedan od kljunih elemenata uspjeha na univerzitetu zadravanje panje i rad na iskustvu steenom kroz ranije kurseve i ispite. Kod analize iskustava posebnu panju treba posvetiti dobrim i loim iskustvima, iz njih uiti i na osnovu nauenog djelovati.

2. PRIPREME ZA UENJE 2.1. UITI UENJE Put do efikasnog uenja vodi kroz upoznavanje: Samog sebe Svojih sposobnosti za uenje Procesa uenja koji su uspjeno korieni i koji e i dalje biti potrebni Znanja i zanimanja za predmet koji se eli nauiti Nekome je lako nauiti fiziku, a nemogue nauiti igrati tenis. Drugi bez tekoa naue igrati tenis, ali imaju mnogo problema u uenju fizike. Bilo kako bilo, uenje je proces koji se uvijek moe podijeliti na odreene korake. Preporuka je da se prije poetka uenja odreene oblasti ili predmeta izvri jedna vrsta samoanalize kroz odgovore na niz pitanja. Na osnovu odgovora na nie navedena pitanja, ranijih znanja te preporuka iz razliitih vodia za uenje treba isplanirati vlastitu strategiju uenja. Poeti sa prolou ... Kakva su iskustva s ranije primjenjivanim nainima uenja? Da li ste Voljeli itati? Rjeavati probleme? Pamtiti? Recitovati? Objanjavati? Govoriti pred grupom? Znali saeti sadraj? Sebi postavljali pitanja o onome to ste uili? Ponavljali? Imali pristup informacijama iz razliitih izvora? Vie voljeli samostalno uenje ili uenje u grupi? Trebali vie kratkih perioda uenja ili jedan dui? Kakve su vae navike pri uenju? Kako su se razvile? Koje meu njima su najbolje funkcionisale? Koje su se pokazale najgorim? Kako ste iznosili ono to ste najbolje nauili? Pismenim ispitom, seminarom, razgovorom? Nastaviti sa sadanjou ... Koliko me ovo to uim zanima? Koliko u vremena odvojiti za ovo uenje? to mi, pored uenja, privlai odvlai panju? Da li u ovim uslovima mogu uspjeno uiti? ta od trenutnih uslova mogu kontrolisati, a ta je izvan moje kontrole? Mogu li promijeniti neke od oteavajuih uslova? Imam li plan? Da li moj plan uzima u obzir moja prethodna iskustva i stil uenja? Gradivo i uenje Kako glasi naslov? Koje su kljune rijei? Da li razumijem kljune rijei? to ve znam o ovome? Da li imam znanja iz srodnih predmeta?
8

Koje vrste informacija i sredstava e mi pomoi i uenju? Da li u se osloniti na samo jedan izvor informacija (npr. udbenik)? Da li u morati potraiti dodatne izvore? Dok uim, pitam li se da li razumijem gradivo? Da li bih sa uenjem trebao ii bre ili sporije? Ako neto ne razumijem, pitam li se zato to ne razumijem? Da li tokom uenja pravim pauze za kratko izlaganje prethodno preenog gradiva? Zaustavljam li se i pitam da li je gradivo logino izloeno? Da li kod uenja gradiva procjenjujem (slaem/ne slaem se sa napisanim)? Treba li mi dosta vremena da razmislim i kasnije se vratim uenju? Da li mi je potrebna rasprava s drugim studentima da bih usvojio gradivo? Da li tokom uenja trebam kontaktirati "autoritet", svog nastavnika, asistenta, bibliotekara i sl.? Rezimiranje uenja ... to sam napravio dobro? to bih mogao napraviti bolje? Jesam li imao tekoa sa planom koji sam sm napravio? Da li sam odabrao odgovarajue uslove za uenje? Da li sam izvrio svoj plan? Jesam li bio disciplinovan u izvrenju plana? Jesam li sam uspio? Jesam li proslavio svoj uspjeh? 2.2. PLANIRANJE VREMENA I POSTAVLJANJE CILJEVA Rasporediti vrijeme znai postaviti i slijediti plan uenja kako bi se ono organizovalo i kako bi mu se ostavio potreban prostor meu ostalim aktivnostima koje trae panju i angaman (porodica, posao i sl.). Poeljno je da tokom vremenskog perioda kojeg pokriva plan uenja ono i bude prioritet. Preporuke: Kontroliite svoje vrijeme Razmislite kako provodite svoje vrijeme Budite svjesni kada traite svoje vrijeme Treba prepoznati produktivne vremenske periode Svjesnost o tome kako se vrijeme provodi trebala bi pomoi u planiranju i zavretku posla. Dobro je imati popis svega to treba uraditi. Pregledom liste svega to se mora obaviti treba odluiti o tome ta e se uraditi odmah, ta e biti obavljeno kasnije, ta e biti preputeno nekom drugom te ta e se odgoditi za neko drugo razdoblje (neki od slijedeih dana, slijedea sedmica i sl.). Treba imati dnevni planer u koji se zapisuju termini sastanaka, predavanja i drugih obaveza. Dobro je znati ta nas eka u danu koji dolazi, a na spavanje treba ii sa spoznajom o spremnosti za sutra. Preporuuje se i voenje dugoronog planera, sa mjesenom tabelom u kojoj e se planirati raspored. Dugoroni planeri mogu bito od koristi i za konstruktivno planiranje slobodnog vremena.
9

Planiranje efikasnog rasporeda uenja ... Stvaranju efikasnog rasporeda uenja treba posvetiti vrijeme, jer e dobar raspored to znati i vratiti. Treba odvojiti dovoljno vremena za spavanje, uravnoteenu ishranu i slobodne aktivnosti Zadatke treba rasporediti po vanosti Treba planirati dovoljno vremena za ponavljanje gradiva sa predavanja neposredno nakon predavanja. Najvie se zaboravlja tokom prva 24 sata nakon predavanja i tada treba planirati vrijeme za ponavljanje. Uenje treba planirati u 50-minutnim blokovima Za uenje treba odabrati mjesto sa najmanje ometanja to je mogue vie uenja treba planirati za dnevne sate U plan treba uvrstiti vrijeme predvieno za sedmino ponavljanje Ne treba postati apsolutni rob svog rasporeda Zadovoljstvo kojeg donosi "krianje" obavljenog zadatka s popisa moe dovesti do osjeaja dostignua, ak i osjeaja nagrade! 2.2.1. VJEBA: POSTAVLJANJE CILJEVA I IZRADA RASPOREDA Slijedee tabele treba isprintati i popuniti. Postavljanje ciljeva Navesti svoje glavne ciljeve Dugoroni Srednjeroni Kratkoroni Vani Manje vani

10

Naini provoenja vremena Kolona I Navesti koliko se vremena sedmino provodi u ovim aktivnostima (u satima) Kolona II Pomnoiti trajanje svakodnevnih aktivnosti sa 5 (radni dani) ili 7 (svaki dan) da bi se procijenilo koliko se sati sedmino sodvaja na navedene aktivnostima Putovanje - fakultet/posao (x5 =) Kuvanje/jelo (x7=) Lina higijena (x7=) Spavanje (x7=) Ostalo (x7=) ______ ______ ______ ______ ______

Predavanja Uenje Posao Volonterske aktivnosti Rekreacija Aktivnosti koje se redovno ponavljaju (Klubovi, molitve, itd.) Druenje s prijateljima Zaduenja i sitni poslovi Ostalo Ukupno A:

______ ______ ______ ______ ______ ______ ______ ______ ______ ______ ______

Ukupno B:

______

Ukupno A + B = Ukupno C: ______ sati U jednoj sedmici je 168 sati. Oduzeti C od 168 = _____ slobodnih sati (168 - C) Procijeniti svoje rasporeivanje vremena

Koliko vremena je odvojeno za dostizanje ciljeva (u tabeli)? Da li raspored odraava vanost ciljeva? Da li se slobodni sati mogu preraspodijeliti tako da budu u skladu sa prioritetima?

Navesti etiri aktivnosti na koje bi se rado troilo slobodno vrijeme

11

Izrada rasporeda Semestralni kalendar - Obezbijediti primjerak semestralnog kalendara fakulteta - Unijeti vane datume, kao to su ispiti, kolokviji, praznici, dani uenja itd. - Unijeti datume za predaju seminarskih radova i izvjetaja, ukljuujui i vanfakultetske obaveze (drutvene aktivnosti, nevladine organizacije i sl.) - Postaviti raspored na vidljivo mjesto (blizu radnog stola ili mjesta gdje se obino ui), kako bi se prema njemu moglo ravnati, eventualno unositi izmjene i biljeiti napredak Ovo je makro pogled i ne treba ga opteretiti sa previe detalja! Planiranje okvirnog sedminog rasporeda Unijeti sve aktivnosti koje se sedmino dogaaju (predavanja, vrijeme za uenje, sastanci, posao, drutvene aktivnosti, predstave i sl.) Ovo je mikro pogled i aktivnosti treba planirati u blokovima sati kroz cijelu sedmicu.

Stvarni sedmini raspored Prilagoditi okvirni sedmini raspored i ispuniti ga detaljima Procijeniti svoju "potronju" vremena za prilagoavanje prema prioritetima. Da li koristite svoje vrijeme kako biste najbolje postigli svoje ciljeve? Da li uite kad ste rekli da ete uiti? Moete li odrediti periode u kojima biste mogli efikasnije koristiti svoje vrijeme? Dnevni raspored

Dnevni raspored treba napraviti no prije ili odmah ujutro, svaki dan Na raspored, pored obaveza ve postavljenih sedminim rasporedom, treba staviti i druge poslove koji se namjeravaju zavriti tog dana, ukljuujui zadatke, sastanke i sitne poslove i zaduenja Sve realizovane poslove treba obiljeiti (prekriiti)

Prednosti dranja rasporeda, izmeu ostalog, su i u slijedeem: - Pismeni planovi ine da zadaci djeluju izvedivo i ne tako zastraujue - Vea je vjerovatnoa da e zadaci koji treba da budu izvreni i biti izvreni - Redovno izvravanje obaveza spaava od stresnih situacija uenja i spremanja ispita u zadnji as 2.3. RAZMILJATI KAO GENIJE Ako se i desilo da niste genij, moete upotrebljavati iste strategije kao Aristotel i Einstein da iskoristite kreativnu snagu svog uma i bolje upravljate svojom budunou. Sljedeih osam strategija potiu na produktivno (za razliku od reproduktivnog) miljenje, ime se lake stie do rjeenja problema. Navodi se da su ove strategije uobiajene u stilovima razmiljanja kretaivnih genija iz podruja nauke, umjetnosti i industrije kroz cijelu istoriju.

12

1. Na problem treba gledati na mnogo razliitih naina i pronai perspektive koje drugi nisu upotrijebili Leonardo da Vinci je vjerovao da, elimo li doi do znanja o obliku problema, najprije moramo nauiti kako ga preoblikovati na vie razliitih naina. Prvi nain na koji se problem posmatra najee je suvie pristrasan ili komformistiki. Sagledan sa vie aspekata problem se i sam esto rekonstruie i postaje novi problem. 3. Vizueliziranje Kad je Einstein razmiljao o nekom problemu, uvijek je osjeao potrebu da izrazi predmet problema na to je moguce vie razliitih naina, ukljuujui dijagrame. Vizuelizirao je rjeenja, i vjerovao je da rijei i brojevi kao takvi nisu igrali znaajnu ulogu u procesu njegovog razmiljanja. 4. Stvaranje Karakteristino svojstvo genija je stvaranje. Thomas Edison je posjedovao 1093 patenta, a stvaralatvo je obezbjeivao jednostavnim mehanizmom sebi i svojim pomonicima odreivao je kvote ideja (broj ideja koje treba otjelotvoriti u odreenom vremenskom periodu). U istraivanju obavljenom na 2.036 naunika iz razliitih istorijskih razdoblja, Dean Keith Simonton sa University of California otkrio je da najcjenjeniji naunici nisu stvarali samo velika, ve i mnogo "loih" djela. Oni se nisu bojali neuspjeha ili stvaranja neeg to je osrednjeg kvaliteta kako bi stigli do savrenstva. 5. Stvaranje novih kombinacija Ideje, slike i misli treba kombinovati i rekombinovati na razliite naine, bez obzira kako novonastale kombinacije bile neskladne ili neobine. Zakone nasljeivanja, na kojima se temelji moderna genetika, postavio je austrijski naunik Gregor Mendel koji je kombinovao matematiku i biologiju stvorivi na taj nain novu nauku. 6. Stvaranje odnosa Izmeu razliitih predmeta treba povui paralele. Da Vinci je insistirao na vezi izmeu zvuka zvona i kamena koji je pao u vodu. To mu je omoguilo da zakljui da zvuk putuje u talasima. Samuel Morse je izumio relejne stanice za telegrafske signale posmatrajui kako funkcioniu stanice za zamjenu konja potanskih slubi. 7. Razmiljanje u suprotnostima Fiziar Niels Bohr je vjerovao da, kada drite suprotnosti zajedno, tada privremeno zaustavljate svoje misli i va um se penje na novi nivo. Njegova sposobnost da zamisli svjetlost i kao esticu i kao talas dovela je do njegove zamisli o naelu komplementarnosti. Privremeno zaustavljanje misli (logike) moe dozvoliti vaem umu da stvori nov uzorak.

13

8. Metaforiko razmiljanje Aristotel je smatrao da je metafora znak genija, i vjerovao je da je osoba koja je sposobna zapaziti slinosti izmedu dva odvojena podruja egzistencije i meusobno ih povezati posebno nadarena. 9. Pripremljenost za sluajnosti Kad god pokuamo uiniti neto i ne uspijemo, zavrimo radei neto drugo. To je prvo naelo kreativne nezgode. Neuspjeh moe biti produktivan samo ako se na njega ne fokusiramo kao na neproduktivan rezultat. Umjesto toga analizirajte proces, njegove sastavne dijelove i kako ih moete promijeniti da biste dobili drugaije rezultate. Ne treba se pitati "Zato nisam uspio?", nego "to sam u nastojanju da uspijem uinio?
(Prilagoeno prema: Michalko, Michael, Thinking Like a Genius: Eight strategies used by the super creative, from Aristotle and Leonardo to Einstein and Ediso; http://www.studygs.net/index.htm)

2.4. UPRAVLJANJE STRESOM Stres prije svega treba prepoznati. Simptomi stresa ukljuuju mentalne, socijalne i fizike manifestacije. One se najee iskazuju kroz: iscrpljenost, zamor, gubitak ili snano poveanje apetita, glavobolje, plakanje, nesanicu ili predugo spavanje, itd. Bjanje od stvarnosti kroz odavanje alkoholu, drogama i slina ponaanja esti su indikatori stresa, kao i osjeanja uznemirenosti, frustracije ili apatije. Ukoliko se osjeti da stres znaajno ometa uenje, treba potraiti savjet ljekara specijalizovanih savjetovalita. Upravljanje stresom je mogunost zadravanja kontrole kada situacije, ljudi i dogaaji pred nas postavljaju prekomjerne zahtjeve. Kako se moe upravljati stresom? Ima li ikakvih strategija za to? O nekoliko preporuka vrijedi razmisliti. Pogledati okolo

Treba se osvrnuti i pogledati ima li iega to biste mogli promijeniti ili kontrolisati u situaciji kakva jeste Udaljiti se od ili iz stresnih situacija

Treba nai vremena za odmor od svega, ako ne vie, a ono bar nekoliko minuta dnevno Ne iscrpljivati se na manje vanim stvarima

Probleme treba sloiti po prioritetima i posvetiti se manjem broju zaista vanih stvari, a ostale treba ostaviti za kasnije Postepeno mijenjati nain reagovanja

Treba nastojati promijeniti nain ponaanja u stresnim situacijama, ali ne naglo i odjednom. Dobar nain je uvjebavanje fokusiranja na stresnu pojavu i pokuaj upravljanja reakcijama prema toj pojavi (ili osobi).
14

Izbjegavati ekstremne reakcije

Zato mrziti kad i lagano nesvianje moe pomoi? Zato biti uznemiren kada se moe biti samo nervozan? Zato bjesniti kad e i ljutnja biti dovoljna? Zato biti depresivan kada se naprosto moe biti privremeno tuan? Dovoljno spavanja

Nedostatak odmora samo pogorava stanje stresa. Izbjegavati uzimanje lijekova bez ljekarske preporuke i bjeanje od problema

Alkohol, droge i neki lijekovi mogu prikriti stres, ali nee pomoi u rjeavanju problema koji su stres uzrokovali. Nauiti najbolji nain oputanja

Meditacija i vjebe disanja su provjereni i efiksani naini kontrole stresa. Treba vjebati oslobaanje misli od uznemiravajuih razmiljanja. Postaviti realno dostine ciljeve

Treba nastojati smanjiti broj poslova, obaveza i dogaaja, to je jedan od najboljih naina za smanjenje preoptereenja. Ne razbijati sam sebe

Sekiranje u vezi svega to se uradi siguran je put u slom. Zadatke treba rjeavati prema vanosti ili redu kojim oni dolaze. Uraditi neto za druge

Uiniti neto za druge moe biti sjajan gest, ali isto tako i nain da se, barem privremeno, udaljimo od vlastitih misli i problema. Fizike aktivnosti

Stanje stresa se mnogo lake prevazilazi fizikom aktivnou, bilo da se radi o tranju, igri ili fizikom radu. Pokuati koristiti stres

Ako se ne moe boriti sa onim to nas uznemirava i ako se od toga ne moe izmaknuti, sa tim treba plivati i to nastojati iskoristiti na produktivan nain.

15

Pokuati misliti pozitivno

Najuspjeniji nain upravljanja stresom je pozitivno miljenje. Treba samog sebe podsjeati na to da e stvari vjerovatno ii dobrim tokom ako se bude radilo (i ponaalo) najbolje to se moe. Nikada nije bilo, kako nam se ponekad uini, da je ba sve ilo u najgorem moguem pravcu i da se stalno pogoravalo. 2.4.1. PREDISPITNA I ISPITNA NERVOZA Veina studenata osjea odreenu nervozu prije i tokom ispita to se moe smatrati normalnom pojavom. Meutim, problem nastaje kada je nervoza takva i tolika da sprjeava studenta da iskae svoje znanje na ispitu. Predispitna i ispitna nervoza se ne mora u potpunosti eliminisati, ali je kroz pripreme i uvjebavanja treba nastojati suzbiti. Upute i preporuke koje slijede u osnovi se odnose na pripremu i polaganje pismenog ispita, ali neke od preporuka vrijede i kod priprema drugih ispitnih formi. 2.4.1.1. OPTE PRIPREME IZGRADNJA SAMPOUZDANJA Prije svega, potrebno je dobro poznavati vlastite sposobnosti i vjetine. Predispitno sampouzdanje se stie radom i uvaavanjem slijedeih preporuka: Razvijati i primjenjivati dobre navike i strategije uenja Organizovati vrijeme (ukljuujui odupiranje odlaganju izvrenja obaveza, ometanjima, napadima lijenosti, itd.) Organizacija materijala koji treba spremiti za ispit (postupna izgradnja strategije to e sprijeiti slom nastao prekomjernim uenjem pred sami ispit) Iskljuiti pritiske kao to su npr. oni vezani za posljedice eventualnog pada na ispitu, moguem padu ugleda meu kolegama i takmienje sa drugim dobrim studentima Podsjetiti se zadnjih "ispitnih izvedbi" te uiti i popravljati se na osnovu tih iskustava 2.4.1.2. PRIPREMA ISPITA

Pripremi ispita uvijek treba pristupiti sa samouvjerenou. Treba odabrati strategije i tehnike uenja koja najbolje odgovaraju osobi koja ispit sprema, ali i prirodi gradiva koje se za ispit sprema (vizuelizacija, logika, razgovor sa samim sobom, uvjebavanje, uenje u grupi, itd.). Ispit treba posmatrati i kao mogunost da se pokae kako i koliko kvalitetno se on spremao, za to se oekuje i odreena nagrada. Za ispit (ipak!) treba temeljito pripremiti ispitno gradivo. Sluajni odabir moguih ispitnih pitanja i simulacija mogueg testa dobra su sredstva za provjeru spremnosti za ispit. No prije ispita treba iskoristiti za dugo i dobro spavanje Na ispit ne treba ii praznog stomaka. Za smanjenje stresa preporuuje se konzumiranje svjeeg voa i povra. Prije ispita nije dobro konzumirati teka jela, jela sa zaslaivaima i slatka jela, okoladu, jaja, prenu hranu, brzu hranu, svinjetinu, crveno meso, proizvode od bijelog brana, ips i sline proizvode i jako zainjena jela. Poneto za jelo prije ispita e se ipak pronai, iako poslije ovako duge liste jela koja se ne preporuuju izgleda
16

gotovo nemogue staviti u usta neto ukusno. Da! Prije ispita se ne preporuuju gazirana pia niti alkohol. Uvijek treba planirati vrijeme tako da sve ono to treba biti zavreno prije ispita i bude zavreno, uz dovoljno vremena da se na ispit stigne nekoliko desetina minuta ranije. Ne treba pokuavati u glavu ugurati to vie injenica pred sami ispit. Treba nastojati da se vrijeme neposredno pred ispit provede u stanju lagane relaksacije i koncentracije. Nije dobro dozvoliti ometanje od strane onih koji ispit nisu pripemili ili od onih koji isijavaju loim slutanjama i negativnim razmiljanjima. 2.4.1.3. ISPIT

Svaki pismeni ispit je pria za sebe i svaki je na neki nain slian. Slijedee preporuke mogu pomoi u suzbijanju nervoze i postizanju boljih ispitnih rezultata. Upute za rjeavanje testa treba paljivo proitati Prije poetka rjeavanja prvog pitanja treba predvidjeti vrijeme potrebno za rjeavanje cijelog testa Nai najbolji i najudobniji poloaj u stolici Pitanja na koja se (zato to iz memorije nita ne izvire) ne moe odgovoriti u kratkom roku treba preskoiti i raditi dalje Ako se ispit polae kao pisanje eseja i ako se u pisanju naie na tekoe, treba pokuati sa postavljanjem pitanja koje mogu isprovocirati dalje pisanje. Ovakvo postavljanje pitanja tokom pisanja esto je najbolji put do traenih rjeenja. Ne treba paniiti kad kolege ponu da predaju svoje radove. Nema nagrade za onog ko test prvi preda, niti kazne za onog ko ga preda zadnji. Ukoliko se tokom ispita nervoza ipak pojavi, treba samom sebi rei "Opusti se! Sve je pod kontrolom." Suzbijanju nervoze pomae sporo i duboko disanje. Nema razloga za strah. Poslije obrade jednog pitanja ili jednog dijela sastava treba uzeti vrlo kratku pauzu i razmisliti o slijedeem koraku. Podsjeanje da se tokom spremanja ispita radilo i da se radi najbolje to se moe podie samopuzdanje. Nema ispita bez neto nervoze. Kontrolisana nervoza je podsjetnik da se nastoji raditi najbolje mogue i ona je esto onaj potrebni dodatni izvor energije. Kontrolisana ispitna nervoza vremenom moe postati sredstvom za ostvarivanje boljih ispitnih rezultata. Nakon zavretka ispita treba se jo jednom podsjetiti svega to je uraeno. Strategije i tehnike koje su se pokazale posebno uspjenim treba zapamtiti i primijeniti u slinim narednim ispitnim situacijama. Nisu sve strategije i tehnike bile uspjeno odabrane. I njih valja zapisati ili zapamtiti i postati dio pravila da se iz iskustva (i greaka) ui. Ne treba se zaboraviti nagraditi za dobro uraen test. 2.5. SPRJEAVANJE ODUGOVLAENJA Odlaganje poetka uenja ili rada na nekom drugom projektu (da, i uenje odreenog gradiva se moe shvatiti kao projekat!) esto je i za njega se veoma lako nalaze najrazliitiji razlozi. Kod ovih situacija dobro je biti naisto sa jednom stvari: Da li je odlaganje stvar tekog, komlikovanog, nemilog projekta ili je ono jedna od vaih loih navika? Razni prirunici preporuuju razliite metode za prekid odugovlaenja. Ovdje e kao tehnika za (konani) poetak rada na projektu biti predstavljen set pitanja na koja treba odgovoriti. Preporuka je da se odgovori na postavljena pitanja uvaju i tokom uenja (realizacije projekta) te da se koriste kao jedan od naina za praenje uinjenog napretka.
17

ta eli uraditi?

ta je konani cilj i/ili rezultat? Konani cilj i rezultat mogu biti oigledni, ali ima situacija kada oni i nisu tako jasni. ta su najvaniji koraci da se do cilja i rezultata doe? Bez detalja, misli o krupnim koracima. ta si do sada na ovome uradio? ak i ako nita nije uraeno, treba se podsjetiti da si ve na putu, jer o projektu razmilja (i dok odgovara na ova pitanja). Davno su rekli: I najdui put poinje prvim korakom.

Zato to eli uraditi?

ta je tvoj najvei motiv? Ne treba posebno brinuti ako je motivacija negativna (mora se!). Ovo je iskren i dobar poetak. Ukoliko je motivacija negativna, treba je pokuati drugaije izraziti, moda ire sagledati i ima anse da ona iz negativne pree u pozitivnu. ta su drugi pozitivni rezultati koji e proistei iz dobro zavrenog projekta? Navoenje ovakvih rezultata esto vodi vraanju dobrim idejama i zamislima koje su zbog pomanjkanja samopuzdanja bile potiskivane. Nije zabranjeno sanjati!

Navedi ta mogu biti otpori i prepreke u realizaciji projekta

Ima li volje i snage da se projekat zavri? ta su potrebni vanjski resursi? Resursi nisu samo materijalne prirode (sredstva, oprema, novac), nego ukljuuju i vrijeme i ljude (eksperte, kolege, starije), ak i odnos prema radu. ta e se desiti ako ne bude napredovanja i rezultata? Nee boljeti ako se malo i uplai ...

Okvirni plan

Najvaniji i realno ostvarljivi koraci Projekat je laki kad je pripremljen i realizovan kroz faze. Treba poeti sa manje zahtjevnim fazama i na njih, sa napredovanjem u realizaciji, dodavati detalje i sloenije elemente. Koliko vremena e pojedine faze i cijeli projekat uzeti? Vremenski plan i okvir pomae u praenju planiranog napretka i podsjea da na putu do zavretka postoje i stanice. Koji dio dana, sedmice, mjeseca je ostavljen za ovaj projekat? Ovo pomae u razvoju radnih navika, stvara dobro radno okruenje i udaljava te od raznoraznih smetnji (projektu uenju se mnogo vie posveuje jednom kad si se rijeio smetnji) Nagrade koje e sebi priutiti na svakoj od stanica na putu Ovdje treba ukljuiti i ono to e sebi uskratiti (izlasci, i sl.) dok ne stigne na stanicu.
18

Vrijeme za pregled i reviziju Prijetelja, kolegu, strunjaka, mentora treba zamoliti da povremeno napravi uvid u realizovano, to e, pored jedne vrste nadzora, pomoi u motivaciji. ta treba priznati i prihvatiti?

Poetne probleme i greke u radu kao iskustvo iz kojeg se ui Uinjene greke koje su kasnije otkrivene i popravljene dugorono mogu biti ak i vrednije od samih ciljeva projekta. Na grekama se ui, a na vlastitim grekama se i ui i stie iskustvo. Pad koncentracije, zasienost i bjeanje od projekta Tokom svakog rada, a posebno tokom uenja, dolazi do zasienosti i situacija kada se od posla nastoji pobjei. Ovo treba priznati i sa ovim se suoiti, ali ne treba dozvoliti da iskuenje prevlada. Emocije Treba priznati da se frustracija javlja kada se stvari ne odvijaju u eljenom pravcu ili eljenom dinamikom. Problem postoji, postoji i frustracija, ali ne radi li najbolje to moe na rjeenju ili prevazilaenju problema? Mata Ponekad sebe treba zamisliti i kao zadovoljnu, srenu, ponosnu osobu koja je uspjeno zavrila projekat.

Na kraju, posebno za one koji vjeruju da je odgaanje dio njihovog ponaanja i da na tome nita ne mogu uraditi. Na ovu vrstu lanog alibija treba zaboraviti. Sklonost odlaganju prevazilazi se jednostavno kroz posveivanje obavezama koje ekaju. 2.6. KRITIKO RAZMILJANJE I UENJE Uenje uz kritiko razmiljanje podrazumijeva prouavanje predmeta (gradiva) uz stalno razmiljanje o njegovom sadraju, logici, vezi sa drugim oblastima i sl. Uz ovakav pristup uenje se moe shvatiti i kao istraivaka avantura. Proces, u pravilu, poinje stvaranjem ili interpretiranjem jedne reenice ili fraze koja odraava prirodu i sadraj onoga to se ui. Nastavlja se kroz traenje i razmatranje razliitih mogunosti i zavrava sa formulacijom onoga to je iz izloenog materijala usvojeno. Kritikim razmiljanjem kod uenja ukrtaju se motivi, dileme, shvatanja, ak i predrasude, autora i itaoca, a kao rezultat procesa javlja se osnova za rasuivanje. U uenje treba ui sa otvorenim mislima i shvatanjima. Dobro je na samom poetku definisati i utvrditi ta su krajnji ciljevi uenja odreenog gradiva. Ukoliko italac (uenik) nema dovoljno iskustva, to je esta situacija, oko svrhe i ciljeva uenja predmetnog gradiva treba razgovarati sa nastavnicima i strunjacima. Sadraj gradiva ili njegovog dijela treba oznaiti jednostavnijom reenicom, frazom ili nekom vrstom naslova ili podnaslova. Ova fraza ne mora odgovarati naslovima iz udbenike literature sadraj i sutinu treba definisati onako kako je italac doivljava i razumije. Prije detaljne razrade gradiva treba razmisliti i podsjetiti se onoga to se o predmetu ve zna. ak i ako je gradivo potupna novost, treba se podsjetiti znanja iz bliskih oblasti. italac treba da formulie i zabiljei svoja oekivanja i pretpostavke o gradivu koje se pred njim nalazi. Jo jednom treba provjeriti i potvrditi sve izvore koji stoje na raspolaganju, uz podsjeanje na rok predvien za savladavanje gradiva. Kod prikupljanja dodatnih informacija o predmetu uenja ne treba se niim ograniavati. Sve to se uini zanimljivim treba pregledati i u uenju koristiti. Kritiko razmiljanje podrazumijeva
19

stalno postavljanje pitanja, a kod prvog itanja treba nastojati nai odgovor na pitanje ta su bile pretpostavke i osnovne teze autora teksta. Sve to je kao cjelina izdvojeno iz osnovnog ili pomonog materijala za uenje treba skicirati ili predstaviti kroz dijagram, sa naznaenom jainom i prirodom veza izmeu pojedinih dijelova. Sve veze treba preispitati i razmotriti mogua drugaija povezivanja dijelova gradiva. itavo vrijeme uenja treba razmiljati i o tome kako e ono to je naueno biti interpretirano. Korisno je razmiljati na nain ispitivaa. Kako biste, da ste ispitiva, formulisali pitanja ili testove za provjeru nauenog? Kojim nivooom znanja biste bili zadovoljni, imajui u vidu znaaj gradiva? ta su elementi preko ijeg nepoznavanja, kao ispitiva, ne bi mogli prei? Treba pokuati napraviti vlastite testove za provjeru znanja o gradivu koje se ui ili je upravo naueno. Analizom testova moe se doi do informacija o dijelovima gradiva koje je slabije naueno (takvo se ne pojavljuje ili se rjee pojavljuje u pitanjima zamiljenog testa). Ukoliko vie studenata priprema isto gradivo u isto vrijeme testovi koje e jedni za druge pripremiti mogu biti od izuzetne koristi. Dobro je na ovom mjestu podsjetiti se kategorizacije znanja kao nivoa spoznaja i sposobnosti razmiljanja i djelovanja na bazi znanja. U tabeli je navedena uproena Bloom-ova klasifikacija, gdje sloenost misaonih i na znanju zasnovanih procesa raste idui od jedna prema est. 1. Nabrajanje, opisivanje, prepoznavanje, povezivanje, itd. 2. Definisanje, objanjenje, saimanje vlastitim rijeima, itd. 3. Rjeavanje problema, primjena rjeenja u novim situacijama, itd. 4. 5. Poreenje i suprotstavljanje argumenata, prepoznavanje razlika, izdvajanje, sortiranje, itd. Kombinacija, kreiranje, formulisanje, postavljanje hipoteza, planiranje, itd. Znanje Razumijevanje Primjena znanja Analiza Sinteza Evaluacija

6. Procjena, ocjena, preporuka, prepoznavanje realne vrijednosti, itd.

2.7. SAMOMOTIVACIJA Mala djeca brzo ue i brzo uoavaju greke koje su u uenju nainila, iskazujui pri ovome veliki interes, motivaciju i elju da naueno pokau. Kasnije, u susretu sa razliitim oekivanjima porodice, nastavnika i drutva, prvobitnu motivaciju za uenje mijenja nastojanje da se zadovolje drugi, pri emu esto trpi sama elja za uenjem. Gotovo svaka uspjena osoba e na pitanje ta je motivie odgovoriti da su to postavljeni ciljevi. Postavljeni ciljevi su bez sumnje vani za motivaciju koja je preduslov postizanja uspjeha pa se to prije treba zapitati ta su motivi za dolazak na univerzitet i ta se pohaanjem univerziteta eli postii. Za postizanje uspjeha u uenju na univerzitetu zasigurno je potrebna inteligencija, prethodna znanja, vjetine uenja i dobra organizacija vremena, ali ako nema motivacije nee se daleko stii. Zainteresovanost i elja za uenjem stvaraju put do konanog uspjeha. esto se dogaa da uspjesi postignuti tokom studija proiruju interese i poveavaju elju za uenjem te stvaraju spiralu motivacije koja moe voditi i definisanju ciljeva koji su zahtjevniji od prvobitno planiranih. Veoma je vano biti iskren prema samom sebi. Da li ste zaista zaintersovani za studij? Da li su postavljeni ciljevi realno dostini? Kada se rijei pitanja motivacije preostaje rad na ostvarivanju postavljenih ciljeva.
20

Razvoj osjeaja motivirajueg interesa od kljunog je znaaja kod susretanja sa tekoama u uenju npr. veoma sloenog gradiva. Za uspjeno uenje i ostvarivanje dobrih rezultata na ispitu potrebni su radoznalost i zanimanje za gradivo. Bez ovoga e se uenje pretvoriti u dosadu i muenje, uz mnogo potekoa u pamenju proitanog ili odsluanog. U ovakvim situacijama nee mnogo pomoi mijenjanje metoda i tehnika uenja. Dakle, izuzetno je vano nai podruja koja su zanimljiva za studiranje, ali i pokuati nai dobre razloge za uenje manje zanimljivih oblasti bez kojih se nee moi savladati cijeli studijski program. Student treba da preuzme odgovornost za razvoj vlastitih interesa u onome to studira. Kako sam sebe motivisati za uenje? Kroz vjebe koje predstoje treba nastojati: - prepoznati postojanje vlastitog osjeaja za istraivanje i otkrivanje novih injenica - preuzeti odgovornost za uenje i rezultate uenja - prihvatiti rizike neodvojive od uenja - prihvatiti da pad na ispitu nije katastrofa ukoliko se radilo najbolje to se moglo - nai naina da se postignuti uspjeh u uenju na odgovarajui nain proslavi 2.7.1. VJEBA 1: DEFINISNJE ONOG TO SE ELI NAUITI U kvadrat treba kratko i jasno upisati ono to se radom na odreenom gradivu eli nauiti. Ne treba biti preambiciozan (tek si na poetku!) i ne treba pokrivati period dui od dva mjeseca.

Ocjenom od jedan do deset procijeniti svoj stepen zanimanja za gradivo koje treba uiti.

Ocjena bi trebala biti vea od pet. Ako nije tako, treba se okrenuti nekom drugom poslu. Nee biti uspjeha u uenju ako u gradivu koje treba uiti nema ba niega privlanog, zanimljivog ili korisnog. Preporuka je da se kvadrat sa opisom onog to se iz gradiva eli nauiti te dodijeljena ocjena zalijepe na zid sobe u kojoj se ui ili na prvoj stranici posebnog notesa koji se koristi za spremanje ovog gradiva. 2.7.2. VJEBA 2: UNUTRANJA MOTIVACIJA Na komadu papira, sa naslovom "Moji razlozi", "Moji motivi" ili slino treba napisati tri razloga zato TI hoe neto da naui. Kod navoenja razloga treba se voditi svojim potrebama, radoznalou, zadovoljstvima ... 1. 2.
21

3. I ovo treba zalijepiti u notes ili zakaiti na zid blizu radnog stola. Nema potrebe napominjati da e uz unutranju motivaciju u uenje biti uloeno vie truda, da e se biti istrajniji i sa irim pristupom te da e se vjerovatno na vie naina pokuati doi do uspjeha. Unutranja motivacija je TVOJA motivacija i ukljuuje tvoje ciljeve, tvoje vrijednosti, tvoje interese. To bi trebalo biti ono to te pokree. 2.7.3. VJEBA 3: VANJSKA MOTIVACIJA Na komadu papira, sa naslovom "Vanjski motivi" ili slino treba napisati tri razloga zato neki drugi ili neko drugi eli da ti naui neko gradivo. 1. 2. 3. Ovo ne treba stavljati na zid, nego ostaviti za kasnije podsjeanje (moda na zadnjoj stranici notesa). Vanjska motivacija nije tako efikasna kao unutranja. Ona ukljuuje ciljeve, vrijednosti, interese i potrebe drugih. Ui da bi izbjegao kaznu, da bi bio nagraen, da bi nekome uinio zadovoljstvo ili da bi ispunio neija oekivanja (npr. "uim datume da bih poloio istoriju", "uim raunarski program zato to se to trai kod zaposlenja" i sl.). Vanjska motivacija ne mora biti loa (i dalje je motivacija!); ona samo nije efikasna u mjeri u kojoj je to unutranja motivacija. Treba nastojati da u svim fazama uenja unutranji motivi budu vaniji od vanjskih. 2.7.4. VJEBA 4: OPIS PROJEKTA Slijedeu tabelu proiriti, popuniti i isprintati. Datum Sekvence koje treba nauiti. Da li je gradivo podijeljeno na poglavlja ili nivoe, postoji li koncept. Koliko vremena sam ostavio za uenje ovog gradiva? Ukupan broj sati? Sedmini raspored? Ko su osobe kojima se mogu obratiti za pomo tokom uenja? Nastavnici? Strunjaci? Kolege? Kako su ostali uili ovo gradivo? Izvori koje u koristiti. Udbenici? Knjige? Uputstva? Drugi pisani materijali? Web stranice? Kako do izvora mogu doi? Kako u provjeravati svoje znanje? Testovi? Izvjetaji? Reakcije kolega ili nastavnika? Rijeeni zadaci? Kako u pratiti svoje napredovanje u uenju? Dnevno? Sedmino? Mjeseno? Po zavretku sekvence? Kako u se nagraditi za ostvareni napredak u uenju? Nagrada treba da bude adekvatna uloenom trudu i teini preene sekvence ili zadatka. ta e se desiti ako ne ostvarim planirane i eljene rezultate? Tabelu staviti na vidljivo mjesto (zid, notes koji stalno koristi).

22

2.7.5. VJEBA 5: IZBOR MENTORA Ko e biti tvoj mentor tokom uenja? Ko je mentor? Ko moe biti mentor? - Osoba kojoj vjeruje - Osoba koja razumije tvoje motive - Osoba koja poznaje gradivo koje ui ili projekat na kojem radi - Osoba koja e te s vremena na vrijeme pitati "Kako si?" - Osoba koja nee provjeravati naine na koje ui - Osoba koja e te ohrabrivati kada je potrebno - Osoba koja moe sugeristai nain za prevazilaenje problema ili prepreke u uenju - Osoba koja e ti se suprotstaviti ako izbjegava nju ili uenje

Mentor je osoba koja e pratiti ostvareni napredak u uenju.

Komunikacija sa mentorom Mentor Kada? Koliko esto? Gdje? Ime, broj telefona, e-mail Ukoliko postoji odreeni termin kada te mentor moe primiti. Na poetku, na sredini i na kraju uenja? ee? Rjee? Mjesto gdje e susretati mentora.

Tabelu komunikacije sa mentorom isprintati i staviti na vidno mjesto. Tabele opisa projekta, unutranje motivacije i komunikacije sa mentorom treba iskopirati i dostaviti mentoru. 2.7.6. VJEBA 6: PRAENJE NAPREDOVANJA Prije ili tokom uenja treba odrediti nekoliko markera (orijentira, rokova) preko kojih e se pratiti napredovanje u savladavanju gradiva. Jo jednom se preporuuje izrada i popunjavanje tabele. ta su etape u ovom uenju? Postepeno napredovanje? Poglavlja? Koncepti? Postoje li kratkoroni ciljevi? Ovdje treba biti to odreeniji. ta su znanja i vjetine koje sam uei razvio? Treba navoditi znanja i vjetine koja mogu biti koriena u razliitim (ne samo ispitnim) situacijama i koja e i drugi prepoznati.

23

ta sam nedovoljno nauio? Trebam li se vratiti na ta mjesta i pokuati uiti na neki drugi nain? Ima li u gradivu neega to nema smisla i logike? Zadaci sa umjerenim nesaglasnostima mogu biti od koristi jer razvijaju radoznalost. Kako u se nagraditi za preeni i naueni dio gradiva? Ne zaboravi! Nagrada samo za uinjeni napor i izvrene obaveze! Jesam li zadrao pozitivan nain razmiljanja, sa ciljevima koje sam postavio? Iskreno! Treba napraviti vei broj kopija ove tabele. Kod popunjavanja tabele (u unaprijed odreenom terminu ili nakon preene odreene koliine gradiva) sadraj treba unositi samo u ona polja za koja postoje informacije ili stavovi. Inae ih treba ostaviti praznim. esto se treba se podsjetiti i ponoviti "Znam da znam ta znam". 2.7.7. VJEBA 7: EVALUACIJA Ova vjeba ima smisla ukoliko je uenje odreenog gradiva zavreno. Treba imati na umu da nije propast svijeta ak i ako nije postignuto sve ono to se na poetku uenja planiralo, posebno ako su iz samog procesa uenja izvuene pouke i steena iskustva. Uspjeh u uenju odreuje se i kroz procjenu procesa uenja i onoga to se iz samog procesa nauilo. Preporuka je da se po zavretku uenja odreenog gradiva postave slijedea pitanja i na njih, iz upravo steenog iskustva, daju odgovori. Da li je gradivo bilo onoliko vano i zanimljivo kako si na poetku mislio? Koji od tvojih unutranjih motiva su zadovoljeni uspjenim uenjem ovog gradiva? Da li su odabrane strategije i tehnike uenja bile efikasne? Da li si nauio neto to nisi oekivao da e nauiti? Da li je mentor bio od koristi? Da li je postojala dobra komunikacija sa njim? Podsjeti se vanjske motivacije. Kakvu ulogu je ona imala u zavrenom uenju? Da li je bilo ikakve koristi od ovih vjebi samomotivacije?

24

2.8. DONOENJE ODLUKA I RJEAVANJE PROBLEMA Donoenje odluka i rjeavanje problema odvija se neprestano, svakog dana - kod kue, na poslu, u zabavi, u kupovini bilo gdje i bilo kada. Neki problemi i neke odluke mogu biti zahtjevniji i trae mnogo razmiljanja, istraivanja i uloenih emocija. Pretpostavka je da svi ele donijeti ispravne odluke. Preporuke koje slijede trebale bi olakati donoenje odluka, odnosno pomoi u donoenju dobrih odluka. Izloene preporuke nisu zamiljene i ne treba ih slijediti prema korak-po-korak sistemu. One ukazuju na strukturu poeljnog pristupa kod rada na nekom problemu i donoenjem odluka u vezi sa tim. Znai, preporuke se mogu preklapati, jedna od kasnije navedenih moe biti dopunjena nekim od ranije navedenih, itd. 2.8.1. FLEKSIBILNOST Prva preporuka ja da kod donoenja odluka treba biti to je mogue vie fleksibilan. Zakovane, tvrde, i uz to loe odluke mogu od prostog problema koji se rjeava sa malo truda napraviti kompleksan niz problema koji e se dugo i u pogrenom pravcu rjeavati. Fleksibilnost u donoenju odluka kod istraivanja, pisanja, ali i uenja potrebna je, izmeu ostalog, i zbog slijedeih estih situacija: Skupljanje informacija prati sve faze od prepoznavanja problema do njegovog praktinog rjeenja Moe se desiti da se ranije donesena odluka mora promijenti pred snagom novoprikupljenih informacija Utvrene alternative za rjeavanje problema moda se nee pokazati dobrim i bie ih potrebno zamijeniti drugim Neki koraci u rjeavanju problema moda mogu biti kombinovani ili skraeni 2.8.2. DEFINISANJE PROBLEMA Ponekad se problem ne moe precizno identifikovati pa ga je potrebno ire postaviti i definisati. Ovo se esto deava u nedostatku kvalitetnih informacija ili kad se jasno i potpuno ne razgranie uzroci i posljedice. Preporuka je da se problem definie najbolje to se moe te da se takva definicija ponudi na provjeru nekome od povjerenja. Nakon razgovora sa takvom osobom moda e problem biti potpunije i ispravnije definisan. Ukoliko je problem vezan za organizaciju posla, preporuka je da se njegova polazna definicija razmotri sa nadlenim osobama ili tijelima. Definisanje problema podrazumijeva razmatranje slijedeih pitanja? U emu se sastoji problem? Je li to moj problem? Tie li me se njegovo rjeavanje? Mogu li rijeiti ovaj problem? Vrijedi li ga rjeavati? Radi li se o stvarnom problemu ili je on samo simptom sloenijeg problema? Koliko je problem star? Zato njegova prethodna rjeenja nisu dala razultata? Zahtijeva li problem hitno rjeavanje ili se sa rjeenjem za njega moe saekati? Ima li izgleda da se problem rijei sam po sebi? Mogu li rizikovati i ignoristi ovaj problem? Ima li problem i etiku dimenziju? Koje uslove rjeenje problema treba da zadovolji?
25

Da li e rjeenje ovog problema dovesti do promjena koje se ne bi trebale ili ne bi smjele desiti? 2.8.3. PRIKUPLJANJE INFORMACIJA

Prikupljanje informacija kod donoenja odluka podrazumijeva identifikaciju i karakterizaciju zainteresovanih subjekata, prepoznavanje ogranienja za rjeavanaje problema, razmatranje stavova i pretpostavki te, kao najvanije, skupljanje i sistematizaciju injenica i podataka.

Zainteresovani subjekti (stakeholders) Zainteresovani subjekti (stakeholders) su pojedinci, grupe i/ili organizacije kojih se problem ili njegova rjeenja tiu. Kod razmatranja zainteresovanih subjekata dobro je poeti sa samim sobom na koji nain se problem i njegova rjeenja tebe tiu. Svakako ne treba zaobii identifikaciju i karakterizaciju onih koji donose odluke u vezi sa problemom koji se razmatra. injenice i podaci Do injenica i podataka dolazi se: - Istraivanjem literaturnih izvora - Rezultatima vlastitih eksperimenata ili studija - Razgovorima sa strunjacima i drugim pouzdanim osobama - Posmatranjem prolih ili sadanjih dogaaja (bilo lino, bilo kroz pouzdane izvjetaje o izvrenom posmatranju) Ogranienja Ogranienja vezana za odreenu situaciju teko je mijenjati. Ovdje, izmeu ostalog, spadaju i nedostatak materijalnih sredstava za istraivanje ili rjeavanje problema. Ukoliko je rjeenja problema optereeno sa previe ogranienja, ogranienja postaju problem sama po sebi. Stavovi i pretpostavke Stavove raznih tijela i grupa koje donose odluke te drugih uticajnih grupa treba imati na umu kod donoenja svojih odluka. Kod razmatranja ovih stavova vano je razlikovati objektivno utemeljene stavove od predrasuda ili stavova utemeljenih iskljuivo na interesu. Kod donoenja odluka ponekad se mora raunati i sa pretpostavkama. Uzimanjem u razmatranje pretpostavki tede se vrijeme i napor potrebni za prikupljanje injenica i treba priznati da se neke stvari prihvataju "na povjerenje". Pretpostavke, meutim, imaju znaajnu dozu rizinosti te ih sa ovim na umu treba koristiti. Pretpostavke za koje se naknadno utvrdi da su pogrene svakako treba odbaciti.

26

2.8.4. RAZVOJ, PROCJENA I ODLUIVANJE RAZMATRANJEM ALTERNATIVNIH RJEENJA Problem treba sagledati iz to je mogue vie razliitih uglova. Svaki (pa i najneobiniji) pogled na problem vrijedan je razmiljanja. Bez obzira koliko neko rjeenje bilo rezultat trenutnog bljeska i neobinog povezivanja injenica, bez obzira koliko ono u prvi mah djelovalo aavo, svaka od alternativa zasluuje panju. Razmatranje alternativa u osnovi je inovativnog i pronalazakog duha. Sa jednom stvorenom listom alternativnih rjeenja treba postupati krajnje objektivno i otvoreno. Svakako treba oznaiti i paljivo razmotriti alternative koje: - zahtijevaju dodatne informacije - predstavljaju nova rjeenja - mogu biti kombinovane ili eliminisane - mogu biti predmetom ozbiljnih suprotstavljanja - izgledaju previe obeavajue ili uzbudljivo Nakon stvaranja liste moguih alternativnih rjeanja treba pristupiti njihovoj procjeni. Procjena treba da bude to objektivnija, bez obzira koliko se neko od moguih alternativnih rjeenja inilo privlanim, a odbacivanje zbog truda uloenog u njihovo osmiljavanje neprijatno i bolno. Treba proi kroz sve kriterije. Mogue je da neka od alternativa zaista jeste rjeenje problema, ali za njeno provoenje nedostaju sredstva ili je jasno da nee biti prihvaena ili sama alternativa otvara novi problem. Postoji vie tehnika za procjenu vrijednosti alterantivnih rjeenja problema. Meu najee primjenjivanim je tzv. Thomas-Saaty analitiko-hijerarhijski matriks.Alternative treba unijeti u kolone i redove, kako je je to predstavljeno u tabeli. Alternative A B C D Alternative Suma Rang A B C D reda - 0 0 0 0 4 1 - 0 1 2 2 1 1 - 1 3 1 1 0 0 1 3

Poevi sa npr. alternativom A treba, idui kroz red izvriti njeno poreenje sa ostalim altrenativnim rjeenjima. Ukoliko je alternativa A vrijednija od alternative sa kojom se poredi, treba joj dodijeliti vrijednost 1, a ukoliko se procijeni da je ona manje vrijedna od alternative sa kojom se poredi dodjeljuje joj se vrijednost 0. Tako uiniti i sa ostalim alternativama, tako da tabela po redovima sadri poreenje alternativa svih sa svim. Izraunavanjem sume po redovima i dodjelom ranga dolazi se do alternative koja se, meu posmatranim, moe smatrati najprihvatljivijom (u primjeru navedenom u tabeli alternativa C izdvaja se kao najprihvatljivija). Jo jedna est nain procjene moguih rjeenja problema je SFF matriks (Suitability prikladnost, Feasibility izvodljivost, Flexibility fleksibilnost). Sve izdvojene alternative procjenjuju se prema svojoj prikladnosti, izvodljivosti i fleksibilnosti. Prikladnost se odnosi na alternativu po sebi, odnosno oznaava njenu vrijednost, praktinost, adekvatnost, razmatra njene posljedice, stepen ekstremnosti, itd. Izvodljivost alterantive ocjenjuje se na bazi potrebnih resursa, njihove dostupnosti, kao i na procjeni vjerovatnoe da alternativa zaista predstavlja rejeenje problema. Fleksibilnost razmatra mogunosti odgovora neoekivanim zahtjevima alternativnog rjeenja ili uopte otvorenosti za nove mogunosti kao i sposobnosti istraivaa da kontrolie posljedice koje primjena alternative moe donijeti.
27

Prikladnost Izvodljivost Fleksibilnost Alternativa A Alternativa B Alternativa C Alternativa D

Ukupno

Svaku od alternativa treba ocijeniti po svakom od kriterija (prikladnost, izvodljivost, flksibilnost) ocjenom od jedan do tri, pri emu vea ocjena odraava npr. laku izvodljivost rjeenja. Sabiranjem ocjena dodijeljenih aletrnativama treba izvriti njihovo rangiranje i odabrati najbolje rangirano rjeenje. Nijedno rjeenje ne treba smatrati perfektnim. Ukoliko takvo postoji, vjerovatno je da problem kojim se bavimo ne bi bio problem. I pored potrebe da se pronalaenju rjeenja pristupa najobjektivnije mogue, intuiciju i osjeaje kod odabira alternativnih rjeenja ne treba ignorisati. Posebno ne treba ignorisati sklonosti ili odbojnost prema radnjama i aktivnostima koje e prihvaeno rjeenje zahtijevati (mnogo itanja, pisanja, praktian rad, raunanje i sl.). 2.8.5. PRIMJENA RJEENJA Rjeenje problema se sve do primjene moe nazvati samo dobrom namjerom. Realizacija odabranog rjeenja podrazumijeva razradu elemenata plana za primjenu, nadzor i kontrolu njegove primjene te analizu steenih iskustava. Elementi plana za primjenu rjeenja su: - Postupna realizacija aktivnosti neophodnih u rjeavanju problema - Komuniciranje zainteresovanih subjekata (stakeholders). Zainteresovane subjekte treba informisati o predloenom rjeenju kadgod se smatra da planirano rjeenja problema moe imati posljedica za nekog od njih ili zahtijeva njihov angaman. - Identifikacija i rasporeivanje resursa - Vremenski okvir i dinamika realizacije rjeenja 2.8.6. PRAENJE NAPREDOVANJA Provoenje rjeanja problema bie efikasno smo ukoliko se obezbijedi njegov nadzor i kontrola. Posebnu panju treba posvetiti odnosu rjeenja i resursa, uticaju rjeenja na zainteresovane subjekte, te na realno ostvareni napredak u realizaciji u odnosu na planirani vremenski okvir i dinamiku. Nadzor napretka aktivnosti na rjeavanju problema treba da pokae da li je odabrano dobro rjeenje ta da ponudi elemente za njegovu eventualnu modifikaciju ili alternaciju. Bilo da su odabranim rjeenjem postavljeni ciljevi postignuti ili ne, veoma je vano razmotriti i analizirati ono to je iz upravo preenog iskustva naueno.

28

RJEAVANJE PROBLEMA/ DONOENJE ODLUKA

INFORMACIJE I INJENICE ZAINTERESOVANI SUBJEKTI

OGRANIENJA PRETPOSTAVKE I MILJENJA

IDEJE OTVORENOST MILJENJA

IZAZOVI CILJEVI MOGUNOSTI PRIKLADNOST IZVODLJIVOST FLEKSIBILNOST

DEFINISANJE PROBLEMA

PRIKUPLJANJE INFORMACIJA

RAZVOJ ALTERNATIVA

ODABIR ALTERNATIVE

PROCJENA ALTERNATIVA

IDENTIFIKACIJA KRITERIJA PREDNOSTI I OGRANIENJA

PLAN REALIZACIJE

PRIMJENA RJEENJA
PROBLEMI? REZULTATI? REZULTATI PROCEDURE I PROCESI

KOMUNIKACIJA STAKEHOLDER-A PRIKLADNOST

NADZOR I KONTROLA PRIMJENE

ANALIZA/ UENJE IZ ISKUSTVA

(Shema Adaptirano prema: www.studygs.net/index.htm, Oktobar, 2005)

29

3. ZNANJE 3.1. STUDENT ATLETA ILI STUDENT UMJETNIK? Prije nego to se pone sa uenjem dobro je znati kojem tipu uenika se pripada. U litertauri je opisano i okarakterizirano pet tipova uenika: - uenik slualac (auditorni uenik) - vizuelni uenik - taktilni uenik - socijalni uenik - kinestetski uenik U stvarnosti se najee sreu tzv. kombinovani tipovi uenika (npr. vizuelno-auditorni, vizuelno-taktilni, itd.). Razliitim tipovima uenika odgovaraju razliiti pristupi i tehnike uenja. Navode se najvanije karaktersitike pojedinih tipova. Auditorni uenici su oni koji informacije najradije usvajaju sluanjem. Ovakve osobe vole da imaju nekoga ko e im gradivo objanjavati. Malo i nerado piu, ak i kad im se to sugerie. Kada se od njih trae da informaciju zapiu, esto odgovaraju sa "Nema problema, zapamtiu." Kao metod uenja esto primjenjuju glasno itanje i glasno ponavljanje proitanog. Vizuelni uenici mnogo itaju i piu, a informacije najee usvajaju samostalno, obradom pisanih materijala. Tipina reakcija vizuelnog uenika je da na zahtjev da se neto uradi trai mogunosti da to to treba uraditi zapie. U uenju najee primjenju metode razliitog koncipiranja, mapiranja, izrade slikovnih i grafikih prikaza, razliitih dijagrama i sl. Veliki broj ljudi spada u kategoriju vizuelnih uenika ili sa vizuelnim tipom kombinovanih tipova. Taktilni uenici tokom uenja ili prezentiranja moraju da imaju neto u rukama. Ako im ruke nisu u akciji, oni ne ue. Tokom uenja gotovo uvijek u rukama imaju olovku, koju umjesto za pisanje ee koriste za razliita oznaavanja. Tokom izlaganja mnogo gestikuliraju i rijei dopunjavaju pokretima ruku. Socijalni uenik treba drutvo drugih ljudi. Najbolje rezultate u uenju postiu radom u grupi i imaju potekoa kada sa problemima koje treba rijeiti ostaju sami (pismeni ispiti i sl.). Mogu imati problema sa sticanjem neophodne samostalnosti i posebno u samostalnom donoenju odluka potrebnom kod nekih oblika uenja na univerzitetu. Kinestetski uenici ele da imaju odeenu ulogu, da nastupaju, da cijelo tijelo stave u akciju u nastojanju da neto razumiju i naue ili da naueno prenesu drugima. Kod uenja esto se pokuavaju staviti u stvarnu situaciju ili ak stvaraju improvizovanu scenu na kojoj se ono to treba da naue odigrava. Osobe koje se odlikuju kinestetskom inteligencijom imaju izgraen osjeaj za prostor i vrijeme, dobro upravljaju svojim tijelom i rukuju predmetima, mogu biti veoma uspjene u poslovima vezanim sa dosta komunikacije i runog rada i uglavnom imaju veoma razvijenu fiziku memoriju (slike u memoriji mogu izazvati pokret). Pored sportista i plesaa, visok nivo kinestetske inteligencije uobiajeno posjeduju inovatori, hirurzi, zubari, glumci, vajari, arhitekti, mehaniari, izraivai nakita, ljudi koji rade u laboratorijama, itd. Za postizanje uspjeha u uenju preporuuje se razvoj i primjena strategija koje od svake osobe mogu napraviti uspjenog uenika. Ovdje se navode neke od strategija koje u uenju koje ima ambiciju da postane znanje treba primjenjivati i razvijati.

30

Razviti rutinu i naviku uenja

Potrebno je napraviti vremenski plan za uenje koji ukljuuje vrijeme za uenje i na opertaivnom nivou gradivo koje je planirano za uenje u odreenim terminima. Preporuka kod pravljenja plana je da se poinje sa lakim gradivom, jer se prelaskom ovakvog gradiva izgrauje samopouzdanje. I najjednostavnije gradivo treba nastojati uprostiti, dovesti do elemenata i odatle poeti sa uenjem. Ponavljanje osnova treba vriti sve dok se njima u potpunosti ne vlada i dok se one bez problema ne mogu sa razumijevanjem reprodukovati. Posveenost uenju i aktivno uenje

Uenju se treba posvetiti, a dijelove materije koja se ui ne treba ostavljati nerazjanjenim. Treba pokuavati sa pronalaskom objanjenja do razumijevanja, ponekad uei i na grekama. U pokuajima razumijevanja gradiva dobro je potraiti primjere iz stvarnog svijeta ili potraiti demonstraciju ideja koje se ne razumiju. Nastava u laboratoriji i na terenu moe biti od velike pomoi. Od nastavnika treba traiti saetke predavanja ili informacije o tome kako se moe doi do drugih izvora istih ili slinih informacija. Koristiti sve svoje sposobnosti u uenju

Konstruisanje ili modeliranje od velike je koristi tokom uenja. Kad god je mogue treba koristiti stvarne, konkretne, objekte kao sredstva za uenje. Treba koristi ruke za konstruisanje i objanjavanje i tijelo za izraavanje. Proaktivan pristup u pisanju

U saimanju gradiva pisanjem, razradi njegove strukture i pravljenju teza treba navoditi primjere. Kad god je mogue treba koristiti slike i druge vizuelne prikaze za ilustraciju odreenih dijelova gradiva. O svojim zabiljeakam treba razgovarati sa drugim osobama koje spremaju isto gradivo. Sve pismene zadatke treba koristiti za razvijanje vjetine pisanja. Informacije organizovati i sistematizovati kroz izradu koncepata

Izrada koncepta ili koncept mape gradiva pomae u aktivnijem ukljuivanju u ono to se eli nauiti. Koristiti tehnologije

Tehnologije, izmeu ostalog, treba koristiti za razvoj oko-ruka koordinacije. Multimedijalne tehnologije mogu se uspjeno koristiti za prikupljanje i organizovanje informacije iz vie izvora. Raunarske simulacije, ak i igre, mogu pomoi u prepoznavanju sloenih slika ili sistema, radu i eksperimentisanju sa dijelovima ovakvih sistema te njihovoj promjeni ili zamjeni, ime se mogu oponaati situacije i odnosi iz stvarnog svijeta. Pripremiti se za ispit

Tokom uenja i ponavljanja gradiva treba pripremati pretpostavljena ispitna pitanja i o njima raspravljati sa kolegama ili tutorom. Na ovako stvorena pitanja treba uvjebavati pismeno odgovaranje. Korisno je kroz glavu "premotati" atmosferu i situacije sa prethodnih pismenih
31

ispita. Ukoliko je pismeni ispit posebna tekoa za studenta, sa ispitivaem treba provjeriti mogunosti da se provjera znanja obavi izradom modela, prezentiranjem ili na neki drugi nain. 3.1.1. ULOGA "TRENERA" Savjetnik na fakultetu, nastavnik i tutor mogu imati ulogu koja odgovara sportskom treneru ili reiseru predstave. Oni bi trebali da daju uputstva, da ohrabre i da prate napredovanje u uenju. Prije uenja treba obezbijediti kontakt i saradnju sa ovakvom osobom. Dobar "trener" e: - pomoi u razvoju strategija koje odgovaraju linosti, sklonostima i interesima studenta. - pomoi u stvaranju grupe za uenje koja ima zajednike ciljeve i koja razvija svoje mehanizme provjere napredovanja u uenju - podsjeati studenta na njegove obaveze - ohrabriti i motivisati studenta, pratiti njegovo napredovanje i procijeniti vrijednosti rezultata uenja 3.2. VIZUELNO UENJE Uenje kod osoba koje dominantno ue kroz slike dogaa se gotovo trenutno, usvajanjem velikog broja informacija uhvaenih kroz intuitivne skokove, a ne kroz postepeno poveanje broja usvojenih izolovanih injenica ili kroz osvajanje kroz razradu i sistematizaciju prema uvjebanim i provjerenim metodama. Oni koji ue vizuelno prije i lake e npr. zapamtiti veliki broj injenica predstavljenih sloenim dijagramom nego to e biti u stanju zapamtiti izdvojenu injenicu po injenicu. Vizuelno-prostorna perspektiva je jedan od organizacionih principa i pretpostavki za vizuelno uenje. Dobra organizacija materijala za vizuelnog uenika podrazumijeva dobar redoslijed i dobro odreeno mjesto za svaki objekat. Ovakvi uenici imaju potekoa, ak i nelagoda, sa nekompletnim ili neorganizovanim situacijama. Vizuelni uenici posjeduju uroen osjeaj za ravnoteu i cjelovitost. Oni najee bez problema uoavaju da neto nije poravnato, da nije potupno horizontalno ili vertikalno i nemaju problema sa rotiranjem objekata ili njihovim stavljanjem u odraz ogledala. Red stvaraju konstruisanjem, araniranjem, asocijativnim pamenjem ili povezivanjem stvari. Vizuelni uenici imaju sposobnost sagledavanja tzv. "velike slike", bilo da se radi o jednostavnim ili sloenim sistemima. Njihov specijalitet je pregled saetaka, esto bez pamenja detalja ili stvaranja hijerarhijskih ili drugih lista injenica. Za vizuelnog uenika vaan je i nain vlastite vizuelne prezentacije (oblaenje, ureenost, ak i gestikulacija), jer i druge prvenstveno na taj nain primjeuju. Tokom govora ili razgovora uvijek nastoje uspostaviti kontakt pogledom i mogu imati problema u izlaganju kad je ovaj kontakt ometan. Takoe im mogu smetati umovi ili buka kod sluanja pa tokom predavanja ili sastanaka esto crtaju ili krabaju. Vie vole itati i raditi pri dnevnom ili priguenom svjetlu i u komfornijim uslovima. Smetaju im jako i napadno osvjetljenje, promaja te visoke ili niske temperature. Vizuleni uenici bi trebali da posvete punu panju uenju tokom predavanja, jer za ovo imaju kapacitete i esto na ovaj nain usvajaju znaajan dio gradiva. Takoe se preporuuje da potrebna objanjenja od nastavnika zatrae jo tokom ili neposredno nakon predavanja. Od znaajne pomoi moe biti i koritenje uredne evidencije koja e obezbijediti vezu izmeu novog gradiva i onog to se ve zna. Vizuelni uenik e nastojati da to vie elemenata gradiva slikovno predstavi i u pravilu e lake uiti npr. geometriju od algebre, fiziku od hemije, grafike aplikacije u raunarstvu, arhitekturu, mehaniku, ininjerstvo i sl. Preporuka je da se gradivo
32

prilagodi uenju kroz rjeavanje problema, studije sluaja i slino. Ove metode omoguavaju i zahtijevaju aktivnije uee studenta i pruaju vie mogunosti za pokazivanje onog to je naueno. Kod uenja inae je dobro uvijek u mislima ili pred sobom imati tzv. "veliku sliku" gradiva, posebno kada se ui kompleksna i detaljna materija. Jednom kada je koncept usvojen treba nastojati da se postepeno usvojene nove informacije smjetaju na odgovarajua mjesta koncepta umjesto da se one usvajaju velikim brojem ponavljanja. Umjesto izvoda i teza iz gradiva radije treba koristiti koncept mape kojima se ideje, sekvence, njihove veze i zakljuci vizueliziraju. Vizuelni uenik pamti tako da zatvori oi i informaciju pokuava vizuelizirati, a iz pamenja ih poziva istim mehanizmom. Iz ovog razloga u uenju nije loe koristiti kartice koje e na osnovu manjeg broja informacija posluiti kao veza prema detaljima. Povezivanje injenica i koncepata treba vriti korienjem ilustracija, skica opteg plana i modela. Dobro je potraiti i alternativne vizuelne izvore vezane za gradivo (video prezentacije, filmovi, grafici, mape, itd.). Kod svakog, ne samo dominantno vizuelnog uenja, treba koristiti tehnoloke i tehnike pogodnosti. I ovdje na prvo mjesto dolaze mogunosti koje pruaju raunarske tehnologije. Raunar moe biti korien na mnogo naina, od potrage za informacijama, preko organizacije gradiva do njegovog uenja. Multimedijalni programi, pored ostalih pogodnosti imaju i veliku prednost u mogunosti da se materijal bez ogranienja pregleda, zaustavlja i ponavlja. Priprema vlastitih vizuelnih ili multimedijalnih prezentacija, kao i izrada grafikih rjeenja ili viedimenzionalnih modela, sjajni su naini za savladavanje gradiva. Na nastavi treba izbjegavati sve to predstavlja vizuelno ometanje (prozori sa otvorenim pogledom vani, otvorena vrata, neodgovarajue osvjetljenje, itd.). Uvijek kada je to mogue treba aktivno uestvovati u predavanjima kroz prekide i traenje objanjenja. Dobijena objanjenja treba odmah zapisivati ili skicirati te ih nastojati uvezati sa ranije usvojenom materijom. Zabiljeke sa predavanja treba nastojati ilustrovati. Vizuelnom ueniku e tana ilustracija biti od vee pomoi nego vie stranica teksta. Odmah nakon zavretka predavanja treba pregledati i srediti zabiljeke. Pri ovome treba koristiti i koncept mapu cijelog gradiva i po potrebi u nju unijeti nove elemente ili kvalitetnije obraditi veze izmeu elemenata koncepta. Preporuka je da se nakon pregleda i sreivanja zabiljeki sa predavanja napie njihov saetak koji se ostavlja zajedno sa zabiljekama. Zabiljeke sa predavanja treba na odgovarajui nain oznaiti i dodati ranijim zabiljekama, tako da se bez problema mogu nai tokom uenja ili ponavljanja gradiva. itanje udbenika ili drugog materijala iz kojeg se sprema gradivo treba poeti sa pregledom naslova, podnaslova, dijagrama, grafika i slika kako bi se prije itanja poglavlja stekla predstava o sadraju. Podvlaenje teksta tokom itanja razliitim bojama od velike je pomoi vizuelnim uenicima. Na marginama teksta treba praviti zabiljeke, ili, jo bolje, skicirati i crtati te nai naina da se oznae posebno vani dijelovi teksta. Prije poetka ispita dobro je ispisati, ilustrovati ili barem u mislima imati sve neophodne korake i njihov redoslijed. Tokom rjeavanja testa treba koristiti vizuelne podsjetnike za vaenje informacija iz sjeanja. esto se dogaa da vizuelni uenik prije doe do tanog mjesta na kojem se u materijalu iz kojeg je ispit spreman nalazi odgovor nego da samog odgovora. Ukoliko su pravila takva da test treba zavriti u ogranienom kratkom vremenu, sa ispitivaem treba provjeriti mogunosti da se ispit obavi nekom drugom metodom. Pisanje eseja ili prezentacija kao forme vie odgovaraju vizuelnim uenicima, ali ni klasini testovi uz solidnu pripremu najee ne predstavljaju problem.

33

3.3. KONCIPIRANJE GRADIVA Za veinu ljudi nije problem napraviti pregled informacija i njihovu organizaciju u formi sadraja knjige na slijedei nain: I Prva taka II Druga taka A. Pod-taka B. Pod-taka 1. Pod-pod-taka 2. Pod-pod-taka III Trea taka Iako ovakvo "izlistavanje" moe biti od znaajne pomoi u uenju, mnogo efikasnijim smatra se izrada tzv. koncept mape. Jedna od najvanijih stvari kod izrade koncept mape je odbacivanje ideje o nabrajanju (izlistavanju) sadraja gradiva ili pisanju opirnih teza. Umjesto ovog potrebno je razmiljati o kljunim rijeima ili simbolima koji e predstavljati ideje i koncepte. Kako se izrauje koncept mapa? Na sredini veeg komada papira bez linija treba napisati najvaniju rije ili frazu koja odraava sadraj ili osnovnu ideju gradiva. O ovoj rijei ili frazi treba dobro razmisliti, ali se pri ovome ne treba iscrpljivati. Kod izrade koncept mape i inae se mnogo pie i brie. Osim toga, izrada dobre koncept mape se moe poeti na drugom papiru, ako se utvrdi da je prethodni pristup imao manjkavosti. Oko centralne rijei ili fraze treba ispisati ostale vane rijei, fraze, simbole iz gradiva koje se ui.

ume zemljite

jezera, rijeke, potoci

okeani atmosfera oblaci

biljke

KRUENJE VODE U PRIRODI

padavine

voda na zemlji

Prvu fazu sada treba urediti. Treba razmisliti o odnosima vanjskih sa unutranjim pojmom. Ako ima potrebe, vanjske bliske pojmove treba grupisati. Ukoliko se oko centralnog pojam nalaze upisani i pojmovi i koncepti treba izvriti njihovo povezivanje sa naznaavanjem prirode veze. Ova vezivanja je korisno vriti olovkama u boji. Ne treba se ustruavati od brisanja, premijetanja, objedinjavanja ili ralanjivanja prvobitno unesenih vanjskih pojmova.

34

ume zemljite biljke

jezera, rijeke, potoci okeani atmosfera

KRUENJE VODE U PRIRODI oblaci

padavine

voda na zemlji

Nastavlja se sa izradom koncept mape prema vani. Slobodnih misli i brzo treba dodavati ostale bitne pojmove, rijei i ideje. Pri ovome se ne treba ograniavati, viak ili nepotrebno se uvijek moe izbrisati. Treba razmiljati i na neuobiajene naine, kombinovati koncepte, granati ih ili itavu koncept mapu podijeliti na vie dijelova. Razgranjenja i veze treba da budu voeni pojmovima, idejama i rijeima, a ne onim to se od koncept mape unaprijed oekuje. Mapa postaje detaljnija i specifinija kako se ide prema njenoj periferiji. Ovako razvijenu koncept mapu treba za nekoliko minuta ostaviti sa strane i razmisliti o unesenim vezama meu pojmovima i idejama. Mapa se po potrebi, itavo vrijeme spremanja gradiva, moe doraivati. Ovako kreirana koncept mapa predstavlja jedno od vanih sredstava u uenju. Ona bi trebala da odraava odnose izmeu onog to se ve zna, onog to se ui te ukazuje na ono to bi trebalo savladati da bi se slika kompletirala.

KRUENJE VODE U PRIRODI

jezera, rijeke, potoci 2% voda na zemlji 70% okeani 97,5%

ume biljke
zemljite 30%
evaporacija

padavine

kondenzacija

oblaci

atmosfera 0,001%
35

3.4. UENJE NA UNIVERZITETU Studenti univerziteta pripadaju grupi starijih uenika. Nisu rijetki problemi kod prelaska iz srednje kole na univerzitet, pri emu univerzitet djeluje kao potpuno novo okruenje. Student univerziteta, upisivanjem odreenog studijskog programa ili odabirom odreenih kurseva, iskazuje odreena oekivanja od visokog obrazovanja. Istovremeno, i visoko obrazovanje ima svoja oekivanja od studenta. Univerzitet ima odreena pravila, obrasce i kulturu. Pri ovome postoje znaajne razlike izmeu javnih i privatnih univerziteta, institucija na kojima se studira umjetnost i istraivakih institucija, itd. Prije upisivanja univerziteta treba odvojiti vremena i razumjeti opte osobine visokokolskog obrazovanja (akademska sloboda, odgovornost, kolegijalnost, itd.) i posebne uslove koji vladaju na ustanovi na kojoj e se studirati (pravila studiranja, norme ponaanja, kapaciteti, itd.). Dvije vane grupe na univerzitetu ine studenti i univerzitetsko osoblje. Univerzitetsko osbolje ne ine samo univerziteski nastavnici, nego i veliki broj ljudi u slubama za administrativnu i tehniku podrku. Od studenta na univerzitetu oekuje se veliki stepen samostalnosti i u uenju i u donoenju odluka. Studiranje treba da vodi stalnom i sistematskom uveavanju fonda znanja i razumijevanja koji prelazi u iskustvo i omoguava lake savladavanje narednih intelektualnih izazova, bilo da su oni vezani za dalje uenje ili se odnose na rjeavanje profesionalnih i drugih problema. Od studenta e se ee nego od drugih oekivati da mnoge stvari zna objasniti i uraditi. Najznaajnija je promjena u pristupu uenju. Umjesto uenja predmeta ili odreenog gradiva, uenje na univerzitetu okrenuto je karijeri, odnosno ono se zasniva na studiranju i rjeavanju zadataka i problema. Student na univerzitetu je samomotivisan, a uenje ne shvata kao obavezu koja treba da se zavri zbog spoljnih pritisaka i moguih sankcija. Student uenje vidi kao izazov, ansu i mogunost. Uenje na univerzitetu e biti uspjenije ako student prema njemu ima aktivan stav, odnosno ako ga sam planira, nadzire i, to je posebno vano, kritiki procjenjuje svoje obrazovanje. Po dolasku na univerzitet treba odbaciti sve eventualne prethodne predstave i shvatanja o njemu i samo na osnovu vlastitog iskustva graditi svoj stav o visokokolskom obrazovanju. Kod izbora predmeta i kurseva koji e biti sluani treba se voditi svojim interesima i moguom karijerom. Predmetni nastavni programi studentu treba da prue dovoljno informacija na osnovu kojih on moe procijeniti i odluiti o tome ta je dobro osmiljen i za njega koristan kurs. U tabeli se navode neki elelemnti dobro opisanog kursa ili predmetnog nastavnog programa na univerzitetu. Sadraj - Primjena znanja na praktine probleme - Curriculum zasnovan na odreenim temama - Vie raznolikih izvora informacja - Konzistentnost i originalnost formata Proces - Integracija miljenja i uenja - Usmjerenost rjeavanju problema prije nego uenju sadraja - Meusobno uvaavanje i ravnopravnost studenata - Promocija dijaloga i otvorenost - Prepoznavanje znaaja iskustva za proces uenja - Prednost projektima i aktivnom uenju na raun predavanja i pasivnog uenja - Stalna ocjena nastavnog procesa i njegovo korigovanje na osnovu povratnih informacija Rezultati - Zajednika odgovornost nastavnika i studenta u realizaciji ciljeva procesa uenja - Razmjena miljenja i otvorenost za razliita miljenja - Otvorenost za nova rjeanja i promjene - Miljenje zasnovano na vrijednosnim stavovima - Samomotivacija

36

3.4.1. KORISNE STRATEGIJE ZA UNIVERZITETSKO UENJE Prije svega korisno je definisati i ispisati vlastite ciljeve i okvirne vremenske rokove potrebne za njihovu realizaciju. Ovo e posebno pomoi u izbjegavanju ili smanjenjnju mogunosti stresnih situacija ili stvaranju preoptereenja u odreenim periodima. Ovaj prirunik u nekim svojim poglavljima donosi upute za postavljanje ciljeva i planiranje vremena i izradu vremenskih okvira za realizaciju postavljenih obaveza. Sa nastavnicima i drugim uesnicima u nastavi treba uspostaviti korektan odnos i nastojati ih upoznati sa svojim interesima i oekivanjima od kursa. Ovo e pomoi u odabiru slobodno biranih projekata i radova, odnosno u bavljenju onim za to je student najmotivisaniji i najspremniji. Povremeno se treba podsjetiti i analizirati ranije naine uenja, a posebno treba analizirati one naine i metode uenje koje su davale najbolje rezultate. Cilj ovakvih analiza je usmjeravanje energije na najefikasnije i najproduktivnije metode, ali i na spoznavanje onih naina i podruja u kojima je potrebna pomo i vie rada (npr. govor, pisanje, matematika, itd.). Stil uenja odreuje nain usvajanja, interpretiranja i procesiranja informacija i nema posebne veze sa onim to se uobiajeno naziva "biti pametan". Na ovo se moe gledati kao i na nain i mehanizme rada mozga, odnosno pojedinih njegovih dijelova. Svaka osoba ima poseban pristup uenju, a istraivanja su utvrdila da veliki broj ljudskih osobina i navika ima uticaja na naine i rezultate uenja. Dobro organizovane univerzitetske institucije imaju posebna savjetovalita za pomo u odabiru naina, metoda i tehnika uenja. Ovakva savjetovalita, nakon odreenih testiranja i razgovora, preporuuju naine i metode uenja koji najbolje odgovaraju odreenoj osobi te prate rezultate koji se preporuenim metodama postiu. Veliki broj web stranica nudi sadraje koji mogu pomoi u analizi i/ili pronalasku vlastitog stila uenja. Ovdje se navode neki od takvih sadraja: - DVC Learning Style Survey for College. Materijal sa dobrim uvodom i predstavljanjem etiri stila uenja (vizuelno/verbalno, vizuelno/neverbalno, dodirno/kinestetsko, sluno/verbalno), kao i razraenim alatom za procjenu vlastitog stila uenja (www.matemath.com/lsweb/dvclearn.htm - October, 2005). - Index of Learning Styles Questionnaire (Felder/Silverman). Predstavljanje sklonosti prema razliitim stilovima uenja (aktivno/reflektivno, osjeajno/intuitivno, vizuelno/verbalno, sekvencijalno/opte). Takoe nudi i upitnik za procjenu stila uenja (http://www2.nsu.edu/unity/lockers/users/f/felder/public/Learning_Styles.html October, 2005) - The Success Types Learning Style Type Indicator (Pelley). Zasnovano na Myers Briggs tipizaciji indikatora (ekstravertnost, introvertnost, ulni doivljaj, intuicija, miljenje, osjeajnost, procjenjivanje, opaanje). Ukljuuje upitnik za procjenu stilova uenja. (www.ttuhsc./SOM/Success/LSTIntro.htm - October, 2005) - Learning Disabilities Resource Community. Instrumenti za procjenu stilova uenja zasnovani na radovima Howard Gardner-a o multipli inteligencijama (lingvistika, matematika, vizuelno/prostorna, tjelesna/kinestetska, prirodna, muzika, interpersonalna, intrapersonalna). (www.ldrc.ca/projects/miinventory/ October, 2005)
37

3.5. GLASNO RAZMILJANJE I GOVOR SAMOM SEBI Uenje u ranom djetinjstvu praeno je glasnim razmiljanjem ili izgovaranjem onoga to se misli. Ovakvo uenje se za taj uzrast prihvata kao nain pokazivanja znanja i otvorenost za mogue ispravke i pravilno shvatanje. Djeca izgovaraju rijei, iznose ideje, stvaraju reenice. Kada su ispravljena, ponavljaju sve dok ne budu u stanju ispravno imitirati ili dok ispravno ne shvate odnose u porodici, susjedstvu, itd. Glasno razmiljanje neizostavan je i vaan dio poetka uenja. Rastom i starenjem glasno razmiljanje uglavnom prestaje, a govor postaje sredstvo komunikacije sa drugim osobama. Ipak, mnogo je navoda koji govore o tome da potreba za glasnim govorom samom sebi nikada ne prestaje. Glasan govor samom sebi najee se javlja u neobinim ili posebno zahtjevnim ivotnim situacijama. Glasno razmiljanje itavog ivota ostaje sredstvom pomoi u prevazilaenju tekoa i sticanju novih iskustava i vjetina. Kod glasnog razmiljanja koriste se uglavnom fraze i nekompletne reenice. Ono to je glasnim razmiljanjem reeno odraava misli, ali samo onaj njihov dio koji se odnosi na odgonetanje, nedoumice, izazove ili spoznavanje novih odnosa, a isputa se ono to se ve zna ili razumije. Iz ovog se moe zakljuiti da je smanjenjenje potrebe za glasnim razmiljanjem rezultat poveanja obima shvatanja i, u krajnjem, iskustva. Glasno razmiljanje u uenju odraslih osoba uglavnom se moe primijetiti kod planiranja, procjene uinjenog napretka i kod rada na izazovnim zadacima koji rezultiraju razvojem novih spoznaja ili vjetina. Ono moe pomoi u upravljanju i kontroli ponaanja kroz govorno izraavanje osjeaja ili davanje oduka. Glasno razmiljanje predstavlja korisnu alatku u uenju i predstavlja odraz angaovanja mozga na vie nivoa. Uenje se ostvaruje itanjem, crtanjem likova ili dijagrama, sluanjem, koritenjem pokreta ili muzike, razgovorom sa drugim osobama, ali i sa samim sobom. Neki vole da o stvarima prodiskutuju sa drugom osobom ili grupom ljudi, ponekad da budu sigurni da su drugi razumjeli, ali ponekad i da se sami uvjere da su stvar razumjeli ili naprosto zapamtili. Meutim, nije mali broj ni onih koji ne trebaju nikoga za ovakve provjere i uvjeravanja. Ove osobe glasno razmiljanje razvijaju kao stil uenja koji moe biti veoma efikasan. U uenju se koriste i treba koristiti vie ula i iskustava to otvara vie mogunosti i vodi uspjenijem uenju. Naravno, kombinacija strategija, metoda i tehnika do kraja je individulano obiljeje uenika. Glasno razmiljanje kod uenja najee se sree u slijedeim situacijama: - pamenje novih rijei njihovim glasnim ponavljanjem - ureivanje teksta njegovim glasnim itanjem - govor tokom rjeavanja matematikih ili tehnikih problema - davanje znaaja pojedinim dijelovima teksta njegovim "dramatinijim" izgovaranjem 3.6. UENJE KROZ RJEAVANJE PROBLEMA Uenje kroz rjeavanje problema predstavlja uzbudljivu alternativu tradicionalnom "uionikom" uenju. Kod uenja kroz rjeavanje problema, nastavnik studentu predstavlja problem, bez mnogo klasinih predavanja. Umjesto klasinog ocjenjivanja, prati se rad studenta na rjeavanju problema, njegov nain razmiljanja i kreativnost. Kod ovakvog uenja od studenta se oekuje aktivan pristup u kojem on sam iznalazi i apsolvira sadraje potrebne da se problem rijei (nema konkretnog i unaprijed odreenog sadraja gradiva koje treba apsolvirati). Uloga nastavnika je da rad na problemu olaka, da bude mentor, ali ne i izvor za rjeenja problema.
38

Uenje zasnovano na rjeavanju problema studentu nudi slijedee mogunosti: - Provjera i procjena ukupnih znanja - Otkrivanje oblasti i elemenata na kojima jo treba raditi i uiti ih - Razvoj vjetina za efikasniji rad u timu - Razvoj vjetina komuniciranja - Definisanje i odbrana stavova kroz dokumentovanu i utemeljenu argumentaciju - Razvoj fleksibilnosti u obradi informacija i izvravanju obaveza - Uvjebavanje i razvoj vjetina koje e biti potrebne po zavretku obrazovanja 3.6.1. PRIKAZ KORAKA U UENJU KROZ RJEAVANJE PROBLEMA Ovdje se navodi uproeni model uenja kroz rjeavanje problema. Za vie informacija o razraenim metodama i tehnikama treba potraiti odgovarajue prirunike. Neke korake ovdje predstavljene treba ponavljati i vie puta razmatrati. Koraci od dva do pet se ponavljaju i revidiraju sa prikupljanjem novih informacija i moguim redefinisanjem problema. Korak est se moe vie puta ponavljati, posebno kada nastavnik insistira na reviziji i popravci prvog nacrta. 1. Razmatranje problema Nastavnici uobiajeno predstavljaju probleme koji su nedovoljno ili loe struktuirani, a iju postavku treba razmotriti. Sa nastavnikom treba prodiskutovati opis problema i zabiljeiti njegove najvanije dijelove. U ovoj fazi se moe initi da se o problemu ne zna dovoljno, da se nema dovoljno znanja, ali u tome i jeste izazov ovakvog naina uenja. Bie potrebno sakupiti informacije i nauiti nove koncepte, principe ili vjetine koje e pomoi u procesu rjeavanje problema. 2. Navoenje onog to se zna Treba navesti sve ono to se na osnovu prethodnih znanja ili iskustava zna o oblasti iz koje je problem ili o njegovoj temi. Ovdje treba razmotriti ne samo ono to su vlastita znanja i sposobnosti, nego i znanja i sposobnosti svih lanova tima. Treba registrovati sve mogue doprinose lanova tima, bez obzira koliko oni u ovoj fazi djelovali nepotrebno ili suvino. 3. Definisanje i razvoj postavke problema Postvaljeni problem treba definisati i razviti vlastitim rijeima i moguim konceptom. Kod ovoga se polazi od postojeih znanja lanova tima, ali treba ukljuiti i ono to e za uspjeno rjeavanje problema biti potrebno nauiti. Definiciju i razvoj postavke problema treba napraviti u pisanoj formi koju zatim treba usaglasiti sa svim lanovima tima. Dobra ideja je provjera reakcije nastavnika na ovako razraen i definisan problem. Definicija i razrada problema kasnije mogu biti izmijenjeni ili dopunjeni u zavisnosti od novoprikupljenih informacija. 4. Lista moguih rjeenja problema Potrebno je navesti sve ideje i rjeenja za koja lanovi tima smatraju da mogu biti adekvatna. Predloena rjeenja i ideje treba rangirati prema vrijednosti, a njihovu vrijednost odreuju lanovi tima, opredjeljujui se za najbolje rjeenje ili rjeenje za koje se osnovano ini da moe biti sa uspjehom primijenjeno.
39

5. Izrada vremenskog plana realizacije aktivnosti Aktivnosti koje treba da dovedu do rjeenja problema treba rasporediti unutar raspoloivog vremena. Kod planiranja vremena za zavretak pojedinih aktivnosti treba voditi rauna o tome ta se ve zna i ta je potrebno uiti. Takoe treba napraviti veze izmeu planiranih aktivnosti i liste moguih rjeenja sainjene kroz korak etiri. Posebno je vano da svi lanovi tima prihvate jednom utvreni vremenski plan aktivnosti. 6. Pregled onoga to treba nauiti Bez kompromisa treba jasno izdvojiti oblasti, teme, metode i uopte sve ono to treba nauiti da bi se dolo do rjeenja problema. Lista stvari koje treba nauiti treba da bude u vezi sa predloenim i usvojenim moguim nainima rjeavanja problema (korak etiri). Pretpostavka je da e biti potrebno prikupljanje, sistematizacija i obrada novih informacija. Informacije treba traiti na unaprijed odreenim mjestima (knjige, strunjaci, web stranice, itd.), ali i na mjestima za koja se naknadno utvrdi da mogu biti njihovi dobri izvori. Potragu za informacijama treba vremenski ograniiti i od svih lanova tima traiti da se dre utvrenih rokova. Ukoliko provedena istraivanja i prikupljene informacije odgovaraju pretpostavljenim rjeenjima, prelazi se na slijedei korak. Meutim, ako sakupljene i obraene informacije ne pruaju dovoljno garancija da e problem biti rijeen, treba se vratiti na korak etiri. 7. Pisanje, dokumentovanje i podnoenje rjeenja Prije konane prezentacije problema i njegovog rjeenja dobro je rjeenja do kojih se dolo predstaviti kolegama studentima. Kod ovog predstvaljanja treba ukljuiti definisanje i razradu problema, pitanja kroz koja se pokualo doi do rjeenja, prikupljene podatke, analizu prikupljenih podataka te posebno argumentaciju predloenih rjeenja ili preporuka. Ukratko, treba nastojati da se predstave proces i njegovi rezultati. Kod konane prezentacije posebnu panju treba posvetiti ne samo zakljucima (rjeenjima, preporukama), nego i njihovom obrazloenju, odnosno utemeljenosti. Potrebno je jasno predstaviti i problem i njegova rjeanja. Ukratko se predstavlja proces primijenjen u rjeavanju problema, razmatrane opcije i tekoe koje su proces pratile. Prezentacija treba da i druge uvjeri da su predloena rjeenja dobra, ali se ona ne smije svesti na ubjeivanje. Treba nai naina da oni kojima se rjeenja problema izlau bez predrasuda i sumnji objektivno razmotre razloge i dokumentaciju koja ih (rjeenja) argumentuju. Jedan od vanih ciljeva prezentacije treba da bude pomaganje drugima da naue, kao to je i tim nauio radei na problemu. Ako je rad na rjeavanju problema doveo do jasnih i nedvosmislenih rjeenja, to treba jasno i prezentirati. Ukoliko proces nije rezultirao dobro obrazloenim rjeenjima i to bez ustruavanja treba naglasiti i pozvati na dalje razmatranje problema i traenje rjeenja. Predstavljanje rezultata rada na rjeavanju problema prilika je da se nastavnicima i studentima pokae ta i koliko se nauilo. Ukoliko je proces uspjeno zavren, prezentacija treba da d do znanja da se materijom vlada. Ako su tokom rada utvreni problemi koje ovaj proces nije mogao prevazii, to treba shvatiti kao poziv, mogunost i potrebu za daljim uenjem i radom. Svakako treba nastojati da se prezentacija kvalitetno pripremi i izvede. 8. Analiza rada i prezentacije Miljenje o radu na rjeavanju problema i njegovoj prezentaciji treba da iznese svaki od lanova tima, ali i grupa kojoj su rjeenja prezentirana. Ne treba bjeati od osjeaja ponosa za ono to je
40

dobro uraeno, ali ni od shvatanja da na onome to nije bilo dobro treba jo raditi i uiti. Thomas Edison je bio ponosan i na svoje neuspjene eksperimente, jer ih je smatrao dijelom puta do uspjeha. 9. Proslaviti teak rad i njegov zavretak!

41

4. UENJE 4.1. EFIKASNE NAVIKE ZA EFIKASNO UENJE Svako dovoljno motivisan se moe pripremiti da uspije u uenju. Potrebno je pokuati razviti i cijeniti slijedee navike: - Preuzeti odgovornost za samog sebe Odgovornost u ovom smislu je prepoznavanje injenice da je za uspjeh potrebno donijeti odluke o vlastitim prioritetima, vremenu i sredstvima. - Usredotoiti se na vlastite vrijednosti i principe Ne treba dozvoliti da bilo ko, ukljuujui prijatelje i poznanike, upravlja vaim miljenjem o tome to je vano. - Odrediti prioritete Potrebno je slijediti prioritete koje ste sami sebi postavili i ne dopustiti da vas drugi ljudi ili interesi ometaju u tome. - Smatrati da u svakom sluaju izlazite kao pobjednik Pobjeujete time to dajete sve od sebe, bilo za samog sebe, bilo za kolege studente ili ak vae profesore i instruktore. Ako ste zadovoljni svojim dostignuima, ocjena postaje tek vanjska provjera sposobnosti, koja se ne mora podudarati s linom koriu. - Najprije shvatiti druge, a onda pokuati biti shvaen Ako imate neki problem sa nastavnikom, na primjer ispitnu ocjenu, produavanje roka za zavretak nekog zadatka i sl., postavite se na njegovo mjesto. Sada se zapitajte kako moete najbolje zagovarati svoj problem imajui na umu nastavnikove stavove. - Traiti bolja rjeenja za probleme Ako, na primjer, ne razumijete gradivo, nemojte ga samo jo jednom proitati. Pokuajte s neim drugim! Posavjetujte se s profesorom, mentorom, akademskim savjetnikom, kolegom, grupom za uenje... - Nastojte uvijek pred sebe postavljati nove izazove

42

4.2. MURDER SISTEM UENJA Sistem nosi naziv prema poetnim slovima rijei Mood-Understand-Recall-Digest-ExpandReview. Atmosfera (M-mood)

Potrebno je stvoriti pozitvnu atmosferu u kojoj ete uiti. Odaberite odgovarajue vrijeme, okolinu i raspoloenje. Shvati (U-understand)

Oznaite informacije koje ne razumijete u odredenom dijelu gradiva. Fokusirajte se na jedan dio gradiva ili na savladivu koliinu vjebi. Prisjeti se (R-recall)

Nakon to ste prouili dio gradiva, zaustavite se i vlastitim rijeima ispriajte to ste nauili. Probavi (D-digest)

Vratite se na dio koji niste razumjeli i ponovno razmislite o informacijama. Kontaktirajte vanjske izvore (npr. druge knjige ili nastavnika), ako jo uvijek ne razumijete. Proiri (E-expand)

U ovom koraku, postavite sebi tri tipa pitanja koja se odnose na materijal kojeg uite: o Kad bih mogao razgovarati s autorom, koja pitanja bih mu postavio, to bih iskritikovao? o Kako bih mogao primijeniti ovaj materijal na ono to me zanima? o Kako bih mogao uiniti ove informacije zanimljivima i razumljivima za druge studente? Ponovi (R-review)

Ponovite materijal kojeg ste uili. Sjetite se koje strategije su vam pomogle da razumijete i/ili zapamtite informacije. Primijenite te strategije u buduem uenju. Napomena: Skraenica MURDER na naem jeziku bi se mogla pamtiti i kao 4PSA (etiri psa) u obrnutnom poretku. 4.3. KONCENTRISANJE Koncentrisanje predstavlja sposobnost usmjeravanja miljenja. Koncentracija je sposobnost ili vjetina fokusiranja na aktivnost, bilo da se ui biologija ili da se igra bilijar, pri emu se nastoji eliminisati sve ono to odvraa panju. Svi imamo sposobnost koncentracije... ponekad. Razmislite o tome da li ste ikada bili "izgubljeni" tokom neega u emu uivate ili vas zabavlja (sport, sviranje muzike, zanimljva
43

igra, dobar film, i sl.). Vjerovatno je da ste tokom takvih dogaaja bili pri "totalnoj koncentraciji". Meutim, primijetili ste da u nekim situacijama Vae misli lutaju od jedne do druge teme Vanjski dogaaji su vam skrenuli panju prije nego to ste to i sami primijetili Sadraj je dosadan, teak i/ili vam nije interesantan Postoji nekoliko preporuka koje mogu pomoi, a one ukljuuju: 1. Stvari koje moete kontrolisati u organizaciji uenja 2. Dobre navike ta moete kontrolisati u organizaciji uenja? - "Ja ovdje uim" Naite odreeno mjesto na kojem uite. Ne mijenjate stolicu, sto, osvjetljenje i neposredno okruenje. Svakako izbjegavajte dranje mobilnog ili fiksnog telefona u blizini mjesta za uenje. Ako je potrebno, na vrata sobe ili dijela prostora koji koristite za uenje staviti jasan natpis da vas ne uznemiravaju. Ako volite muziku, moete je sluati tokom uenja, ali ona ne treba da bude preglasna ili da vam na bilo koji drugi nain odvlai panju. Istraivanja uenja sa i bez muzike nisu dala jasan odgovor o tome ta je efikasniji nain. Veite se za rutinski i efikasan plan uenja

Pravilno rasporedite aktivnosti planirane za dan i no. Pogledati uputstva za izradu ciljeva uenja i planiranje vremena za uenje. Fokusirati se

Prije poetka uenja uzmite nekoliko minuta za rezimiranje ranije nauenog, razmislite o onome to e vam trebati tokom uenja te se podsjetite strategije koju ste donijeli za ostvarenje cilja uenja koje upravo poinjete. Podsticaj

Ako je potrebno, odredite podsticaj ili nagradu koju ete sebi priutiti po zavretku uenja (izlazak, hrana koju volite, razgovor sa prijateljima, i sl.). Za posebne projekte tipa ispitni eseji, zavretak obimnog teksta, poglavlja ili knjige sebi odredite i posebne podsticaje. Promjena teme uenja

Ako osjetite zamor, nakon sat ili dva uenja promijenite temu predmet koji uite. Mijenjajte oblike uenja

itanje kombinujte sa aktivnim oblicima itanja. Pokuajte sa SQ3P metodom. Sami sebe zapitajte moete li proiriti listu aktivnosti u uenju. Moda je bolje da materiju pokuate savladati grupnim uenjem? Moda moete pokuati krierati ispitna pitanja na koja ete uenjem odgovarati? Konsultujte se sa nastavnikom oko izbora najboljeg metoda uenja materije koju on izlae. Rezultati e biti bolji ukoliko promijenite i primijente vie razliitih aktivnosti u uenju.
44

- Napravite plan za pauze i domor i primijenite ga Tokom pauze (odmora) uradite neto razliito od onoga to ste inili tokom uenja (proetajte ako ste sjedili, preite u drugu prostoriju, i sl.). Nagrade

Sami sebe nagradite po uspjenom zavretku planiranog vremena za uenje. 4.4. DOBRE NAVIKE U UENJU Razvojem i primjenom dobrih navika u uenju rezultati se mogu primijetiti ve poslije nekoliko dana. Treba, meutim, rei da e, kao i kod razvoja drugih navika, biti uzlaznih, stagnirajuih i opadajuih perioda. Razvoj dobrih navika u uenju pomoi e i drugim aktivnostima vezanim za studiranje. Sada budi ovdje! Iako ne djeluje tako, ova prosta taktika vjerovatno je najefikasnija. Kad primijetite da vam misli lutaju, recite sebi "Sada budi ovdje!" i paljive usmjerite misli na ono to bi trebao biti predmet vaeg interesovanja. Na primjer: Uite, a panju vam odvlae ostali zadaci vezani za uenje koje tog dana ili narednih dana treba da zavrite. Ili ste prosto gladni. Recite sebi "Sada budi ovdje!", vratite se materiji sa pitanjima, saimanjem, emama, koncipiranjem i sl. i na njoj panju zadrite to je due mogue. Kod ponovnog lutanja misli, ponovite "Sada budi ovdje!" i vratite se na materiju. Ponavljajte "Sada budi ovdje!" toliko dugo koliko je potrebno. Djelovae! Ne pokuavajte odreene misli izbaciti iz svoje glave. Na primjer, pokuajte sjesti i tokom naredna tri minuta razmiljati o bilo emu osim o kolaima. Pokuajte da ne mislite na kolae... Kada intenzivno pokuavate da o neemu ne mislite, to se uporno vraa u vae misli, ako nikako drugaije, ono na nain "Ja ne razmiljam o kolaima!", "Ja ne razmiljam o kolaima!". Moete ovo pokuati stotine puta tokom sedmice. Postepeno ete uvidjeti da se vrijeme izmeu dva vraanja onoga to niste eljeli u vaim mislima poveava. Prema tome, budite strpljivi i vidjet ete da e do odreenog napretka doi. Ne ocjenjujte stalno koliko ste napredovali u primjeni pravila "Sada budi ovdje!". Ne optereujte se ostvarenim napretkom previe. Ako uvate dobre navike, dovoljno je da sebi kaete da ste to uradili na najbolji mogui nain i da ste jo na putu do uspjeha. Miljenje o ostvarenom napretku e biti razliito, sa danima u kojima ete misliti da ste u potpunosti uspjeli i sa danima u kojima ete misliti da to vama nikada nee poi za rukom. Vrijeme za zabrinutost i razmiljanje o brigama Istraivanja su pokazala da su ljudi koji su koristili odreeno vrijeme za zabrinutost predstojeim obavezama (dogaajima, deavanjima, ukljuujui i ona potpuno privatne prirode) u stvari bili za oko 35% manje zabrinuti poslije etiri sedmice. 1. Ostavite odreeni dio dana za razmiljanje o stvarima za koje vam se ini da su problemi, koje vam ne izlaze iz misli i koje vam naruavaju koncentraciju
45

2. Kad vam se zabrinjavajue misli ponovo vrate, podsjetite se da ste odvojili poseban dio dana kada ete o njima razmiljati 3. Koristite "Sada budi ovdje!" tehniku 4. Ne zaboravite da u odreeni dio dana, onako kako ste planirali i sebi obeali, mislite o problemima koji vam naruavaju koncentraciju tokom uenja. Na primjer, odredite vrijeme izmeu 16:30 i 17:00 kao vrijeme za razmiljanje o problemima. Ukoliko se razmiljanje o problemima nametne u drugom dijelu dana, podsjetite se da ste za to razmiljanje odredili poseban dio dana. Sada vratite misli na ono to radite i na to se koncentriite. Biljeite zabrinutost i razmiljanja o vaim mentalnim ili drugim problemima Manji karton (7 x 10-12 cm) linijama podijelite na tri dijela i oznaite ih sa "prijepodne", "popodne" i "vee". Svaki put kad vam zabrinutost narui koncentraciju, crticom to zabiljeite na kartici. uvajte kartice od prethodnih dana. Razvojem tehnike eliminacije zabrinutosti za odreeni dio dana primijetit ete da se broj crtica u drugim dijelovima dana smanjuje. Maksimizirajte svoje energetske nivoe U koje doba dana ste na najviem energetskom nivou? Kada tokom dana osjeate da vam nedostaje energije? Uite najzahtjevnije gradivo onda kada imate najvie energije. Najotroumniji ste rano ujutro? Tada uzmite da uite najtee gradivo. ta u raditi popodne? Tada uite lake gradivo ili ono gradivo u kojem vie uivate. Veina studenata ostavlja tee gradivo za kasnije, esto za kasnu no, kada su umorniji i kada se tee koncentrisati. Obrnite ovo, uite teko gradivo kada ste puni energije, a lake gradivo ostavljajte za kasnije. Ovo samo po sebi moe pomoi u podizanju niova koncentracije. Zamiljajte Kao vjebu, prije nego to poente sa uenjem, zamislite vrijeme ili situaciju kada vam koncentrisanje ne predstavlja problem. Sada pokuajte sebe zamisliti u toj situaciji. Podsjetite se ovakvih situacija prije nego to ponete sa uenjem, pokuajte sebe zamisliti u situaciji za koju znate da vam ne predstavlja problem u koncentrisanju. Ponavljajte ovo prije svakog poetka uenja. 4.5. PAMENJE Kad se neto po prvi put ui informacija se u mozgu pretvara u neuronski trag. Ovaj trag se prvobitno zadrava u senzornoj memoriji, a zadravanjem panje na informaciji trag se proslijeuje u tzv. kratkotrajnu ili STM (Short Term Memory) memoriju. Nastavkom rada na razumijevanju informacije i njenim ispravnim usvajanjem ona se upuuje u dugotrajnu memoriju ili LTM (Long Term Memory). Informacija obraena i pohranjena u LTM manje ili vie je stalna i uz povremeno ponavljanje nee biti zaboravljena. Vjetina pamenja se sastoji u tome da se potrebna informacija to bre obradi i pohrani u LTM. Kratkotrajna memorija ima ogranien kapacitet i trajnost. Neto se moe vrlo brzo nauiti, ali se tokom 24 sata moe i izgubiti 80% ovako usvojenih informacija. STM procesuira i usvaja informacije bre nego LTM, dok je LTM sporiji i sa mnogo vie kapaciteta. Klju za uenje je ponavljanje. Sa svakim ponavljanjem materije koja se ui rastu anse za njeno permanentno usvajanje.
46

Mnogi studenti vjeruju da imaju tekoa sa pamenjem. Pravi problem najee nije u loem funkcionisanju njihovg mozga, nego u nerealnim oekivanjima od svog pamenja. Veliki broj studenata jednostavno ne pristupa studiranju sa strategijom ponavljanja gradiva i odbijaju da prihvate da razumjeti nije isto to i zapamtiti. Nove lekcije treba pregledati to je prije mogue, a ponavljanje treba vriti vie puta izmeu prve obrade lekcije i zavrnog ponavljanja gradiva za ispit. Viestruko ponavljanje ne samo da e omoguiti utvrivanje znanja o ve usvojenim konceptima, nego e i ukazati na koncepte koji su bili pogreno shvaeni. Pravovremeno uoavanje ovakvih mjesta sprijeie paniku i uenje u zadnji momenat. Dodatni razlog za ponavljanje gradiva je i prirodno zaboravljanje ak i onih koncepata koji su shvaeni. Dug period bez ponavljanja i ponavljanje za ispit pretvorie se u jo jedno usvajanje koncepta, najee oteano predispitnom nervozom i nedostakom vremena. Postoji vie preporuka za memorisanje informacija i koncepata koji se mogu nai u razliitim mnemonikim prirunicima. Ovdje se navode najee primjenjivane tehnike. 1. Akronimi i akrostihovi (za informacije koje se pamte pomou kljunih rijei) Akronim predstavlja izmiljenu kombinaciju slova, pri emu svako od slova treba da podsjeti na injenicu ili ideju koju treba zapamtiti. Naprimjer, BRASS je akronim za red poteza kod pucanja iz vatrenog oruja - Breath, Relax, Aim, Sight, Squeeze. Akrostih je izmiljena reenica u kojoj prvo slovo svake rijei treba da podsjea na injenicu ili ideju koju treba zapamtiti. Naprimjer, EVERY GOOD BOY DESERVES FUN je akrostih koji moe posluiti da se zapamte note G kljua na muzikoj skali - E, G, B, D, F. 2. Lokus metod (za pamenje do dvadeset pojmova) Odaberi neko od mjesta na kojima provodi mnogo vremena (stan, fakultet, i sl.) i zamisli sebe kako eta i uvijek primjeuje iste stvari istim redom npr. vrata, fotelja, sto, friider, polica, itd. Dalje treba da zamisli kako na svako od ovih mjesta stavlja stvari koje treba da zapamti. Potrebno da ima uvijek isti pravac kretanja (vrata fotelja sto friider polica). Naprimjer, ako je potrebno da zapamti imena ljudi koji su uestvovali u tumaenju i objanjenju alkoholne fermentacije Pastera, Libiga, Hansena i Daltona, zamisli etnju stanom pri kojoj se na vratima sudara sa Pasterom, nalazi gospodina Libiga u svojoj fotelji kako ispred sebe na stolu dri Hansena, okree se, otvara friider i u njemu vidi smrznutog i zabrinutog Daltona. 3. Uvezivanje (za liste sa ili bez redoslijeda) Od pojmova koje treba zapamtiti pokuaj stvoriti kratku priu u kojoj svaka rije ili ideja koju treba da zapamti asocira na slijedeu rije ili ideju. Ako nekim sluajem treba da zapamti rijei: Napoleon, uvo, vrata i Njemaka, moe smisliti priu u kojoj Napoleon svoje uvo dri naslonjeno na vrata i slua grupu ljudi koji u drugoj sobi govore njemaki. 4.6. INDEKSIRANJE TOKOM UENJA U organizovanom uenju postoji tano shvatanje o tome koliko dobro poznaje materiju koju ui i koje te tjera da o njoj razmilja, a ne da je prosto pregleda i prelazi. Slijedi prikaz metode indeksiranja tokom uenja koja moe dati vrlo dobre rezultate: esto pregledaj svoje zabiljeke i tekstove iz kojih ui tako da je materijal uvijek "svje" Tokom itanja teksta ili pregleda zabiljeki pravi i zapisuj pitanja u vezi sa gradivom koje ui. Zamisli da si predmetni nastavnik. ta bi bila pitanja koja bi ti postavio na ispitu?
47

Uredno evidentiraj i uvaj podatke o svim pojmovima i terminima bitnim uenje predmetnog gradiva Sva pitanja, pojmove i termine vane za uenje gradiva odvojeno zapisuj na poleinama indeks kartica Na prednjoj strani indeks kartice zapisuj odgovore ili objanjenja pojmova i termina. Koristi svoje zabiljeke ili knjigu/knjige za ispravne odgovore ili objanjenja pojmova i termina, ali uvijek najprije nastoj svojim rijeima formulisati odgovor, objanjenje ili tumaenje Promijeaj indeks kartice tako da po poloaju kartice u snopu (pilu) ne moe pretpostavii odgovor, objanjenje ili tumaenje Pogledaj karticu na vrhu snopa. Pokuaj odgovoriti na pitanje ili objasniti pojam koji je zapisan na poleini kartice. Ako zna, dobro je! Stavi karticu na dno snopa. Ako ne zna, pogledaj odgovor ili objanjenje, i stavi karticu negdje u sredinu snopa tako da do nje ubrzo opet doe. Nastavi sa skidanjem gornjih kartica sve dok ti svi odgovori, objanjenja i tumaenja vie nisu problem

Nekoliko preporuka: Svoje kartice nosi sa sobom. Iskoristi i kratko slobodno vrijeme da ih pregleda. Testiraj se dok eka u redu, vozi se do fakulteta i sl. Ako tokom listanja kartica misli da zna odgovor ili objanjenje, ali to ne moe da izrazi svojim rijeima, vejrovatno je da ne zna dovoljno. Biti u stanju svojim rijeima objasniti je jedini nain da se bude siguran da se zna. Ovo je istovremeno i najbolji nain da se rijei briga vezanih za uenje odreenog gradiva. Razmisli o tome da sam sebe testira negdje gdje te niko ne vidi (i ne pomisli da si lud) tako to e odgovore i objanjenja izrei naglas. Ui zajedno sa kolegom ili kolegama. Moete razmijeniti ideje i pomoi jedan drugom u razvoju konceta. Kolega, takoe, moe biti najbolji auditorij za procjenu adekvatnosti i kvaliteta tvojih odgovora i objanjenja. 4.7. VJEBE IZGRADNJE RJENIKA Za izgradnju rijenika i lake ovladavanje novim rijeima, ali i lake savladavanje definicija, preporuka je napraviti formular predstavljen na slijedeoj stranici. Na njemu se nalaze slijedei djelovi: - rije, pojam, termin (manji centralni pravougaonik) o npr. "krava" - definicija/kratak opis (vei gornji pravougaonik) o npr. "domaa ivotinja, sisar" - osobine ili karakteristike koji opisuju pojam, termin ili rije (desni niz pravouganika) o npr. "visina obino 1,2 do 1,6 m; razliite boje bijele, crne, smee, crvenkaste; gaji se na farmama; dri i gaji se radi proizvodnje mlijeka ili mesa; moe imati rogove; hrani se biljnom hranom travom i sl." - primjeri koji detaljnije objanjavaju pojam (lijevi niz ovalnih oblika) o npr. "Angus crno bezrogo govee, porijeklom iz kotske, gaji se radi proizvodnje mlijeka; Holstein crno-bijelo govee iz Njemake i Holandije, gaji se radi proizvodnje mlijeka" Ovakvo uvjebavanje i proirivanje rijenika po shemi je slino izradi koncepta kod uenja ili pripremanja materijala za izlaganje.
48

49

5. PREDAVANJA 5.1. PRIPREME ZA PREDAVANJA Predavanja, a posebno predavanja na evropskim univerzitetima, dugo vremena bila su veoma formalna, kruta, sa profesorom predavaem u centru panje. Promjene koje zadnjih decenija zahvataju evropsko visoko obrazovanje univerzitetska predavanja ine manje formalnim, ali istovremeno trae i studenta koji na predavanja dolazi ne samo da ih slua, nego i da u njima uestvuje. Priprema za predavanja podrazumijeva nekoliko vanih aktivnosti. Ukoliko je na prethodnim predavanjima bilo zadataka koje je trebalo rijeiti ili obaviti, to prije predavanja svakako treba i uraditi. Ono to je u izradi zadataka napisano treba paljivo proitati, formirati vlastita miljenja i stavove i spremiti se za mogua dodatna objanjenja koja nastavnik moe traiti. Zabiljeke sa prethodnih predavanja treba proitati. Kad god je mogue, treba proitati i pokuati koncipirati gradivo koje e tek biti izloeno na predavanjima za koja se student sprema. Ovo omoguava da student reaguje i od nastavnika trai objanjenje odmah po dolasku na dio gradiva koji prethodnim itanjem nije shvatio. Kod ovakvih rasprava sa nastavnikom treba traiti i sugestije za najbolju metodu ili tehniku uenja dijela materije koja se tee shvata ili usvaja. Kod itanja zabiljeki i priprema za predavanja na marginama proitanog treba unositi kratke biljeke i oznaavati ono to je shvaeno, ono to nije shvaeno, mogua pitanja za nastavnika ili kolege i sl. Neposredno prije predavanja treba se koncentrisati na i pripremiti za predmet predavanja. Na predavanja treba dolaziti na vrijeme. Ovo nalau norme pristojnog ponaanje, a moe biti i korisno, jer nastavnici ne vole kanjenja na svoja predavanja. U uionici ili drugom prostoru za predavanja student treba odabrati mjesto koje mu najbolje odgovara, odnosno mjesto sa kojeg uje, vidi i sa kojeg moe razgovarati sa nastavnikom, ali i sa kolegama. Treba nastojati da se tokom predavanja ne zijeva, ne gleda unaokolo po uionici, ne razgovara u vrijeme dok drugi izlau, ne razmjenjuju papiri i olovke, bez razloga ne skree panja kolega i nastavnika i sl. Predavaa treba paljivo sluati i odmah procjenjivati ono ta je od reenog vie, a ta manje vano. Treba razviti sposobnost brzog razluivanja nevanog od vanog koje treba zapisati. Brzo pisanje moe biti od koristi kod hvatanja zabiljeki sa predavanja, ali se ne treba prepustiti automatskom zapisivanju svega to je reeno. Treba sluati dovoljno dugo i zapisivati samo ono to je naglaeno ili ono za to je student procijenio da je vano. Dodatna objanjenja od predavaa treba traiti to prije, ali ga ne treba prekidati usred misli ili izlaganja koncepta. Ukoliko se student kvalitetno pripremio za predavanja, on e imati i svoja oekivanja i ciljeve koje eli ostvariti pohaanjem predavanja. Tokom predavanja povremeno se treba podsjetiti oekivanja i ciljeva. Da li su ona saglasna sa uvodnim dijelom predavanja? Da li su se predavanja sadrajem i zakljucima udaljila od ciljeva koje je predava uvodno naveo ili onih koje je student pretpostavio? Jo tokom predavanja pored zabiljeki treba upisivati i napomene koje ukazuju na posebno sloene koncepte i dijelove za ije uenje e biti potrebno uloiti vie truda i vremena. Takoe, treba unijeti i sve napomene koje se tiu moguih termina za ispite i testove, dijelova gradiva koje treba preraditi u grupi i sl. esto se gubi iz vida da kolega sa predavanja, posebno onaj za kojeg se ini da ih je sa razumijevanjem pratio, moe biti dragocjen izvor objanjenja upravo zavrenog predavanja.

50

Student se povremeno treba zapitati da li predavanja ispunjavaju njegova oekivanja. Ukoliko je student nezadovoljan sadrajem predavanja, treba traiti razgovor sa nastavnikom kroz koji e objasniti svoja oekivanja. to prije, to bolje! 5.2. UTICAJ NA NASTAVNIKE Uspjeh na odreenom kursu moe zavisiti i od postojanja i naina komunikacije sa nastavnikom. Generalno, nastavnici cijene studente koji pokazuju istinski interes za predavanja i koji postavljaju smislena pitanja. Dobro je nastavniku staviti do znanja da su neki dijelovi ili ukupna predavanja dobro koncipirani i realizovani, ali se ne treba libiti i u pristojom i direktnom razgovoru ukazati na oekivanja koja predavanja nisu ispunila. Razliiti prirunici navode preporuke za naine pokazivanje zainteresovanosti za predavanja i pridobijanja naklonosti nastavnika. Ovdje se navode neke od njih. - Nastavnika ne treba neosnovano kritikovati, proglaavti nesposobnim i stalno se aliti u vezi njenih/njegovih predavanja. Umjesto ovog, treba se koncentrisati i diskutovati izloeno gradivo i mogue probleme sa njegovim razumijevanjem. - Treba znati i treba koristiti ime nastavnika. Niko, pa ni nastavnici, ne voli da ih se mijenja sa drugim osobama. - Nastavniku treba dati do znanja da se njegov predmet i on sam smatraju vanim - Kao i sa kolegama, i sa nastavnicima treba izbjegavati previe une rasprave i svae - Ako se kroz raspravu utvrdi da student nije bio u pravu, on to treba i priznati, kao to e i kvalitetan nastavnik prihvatiti da nije uvijek u pravu - Nastavnika radije treba pitati nego mu izdavati nareenja - Treba nastojati da se na gradivo i njegovo izlaganje gleda i iz ugla nastavnika - I kod obraanja sa primjedbama, nastavniku treba dati do znanja da postoji namjera da se od predavanja dobije najvie to se moe, ali i da e se kroz uenje vratiti najvie to se moe Na kraju, treba naglasiti da rasprave sa nastavnikom, a posebno pohvale na materiju ili nain na koji je nastavnik izlae treba da budu iskrene. Laskanje sa ciljem stvaranja eventualno povlatenog poloaja najvei broj nastavnika e prepoznati i to nee po dobru pamtiti. 5.3. PISANJE ZABILJEKI NA PREDAVANJIMA Pisanje zabiljeki na predavanjima veoma je vaan segment u kompletiranju materijala iz kojeg e se ispit spremati. Veoma je vano shvatiti da bi hvatanje zabiljeki na predavanjima prije svega trebalo biti biljeenje vlastitog razumijevanja ideja i koncepata koji su bili predmet predavanja. U praksi ovakav pristup moe biti veoma zahtjevan i podrazumijeva posjedovanje niza sposobnosti i vjetina. Mnogi studenti naprosto zapisuju sve to predava kae, a rezultat je najee frustracija kod pregleda obimnih zabiljeki ije se znaenje ne moe u potpunosti dokuiti. Za kvalitetno hvatanje zabiljeki posebno je vano posjedovati i primjenjivati kritiko razmiljanje i aktivno i ciljano sluanje te znati procijeniti stil izlaganja. Zabiljeke sa predavanja treba voditi na organizovan i jedinstveno struktuiran nain. Neorganizovane zabiljeke ne ukazuju na veze izmeu tema, ne postoji razraena struktura i kao takve nisu od posebne koristi u uenju i spremanju ispita. Svako sa neto iskustva razvija svoj sistem hvatanja zabiljeki na predavanjima. Prirunici preporuuju razliite formate, a ini se da je najraireniji tzv. Cornell sistem. Ovdje se kratko predstavlja unekoliko modifikovan Cornell format za hvatanje zabiljeki, sa nekoliko preporuka za pregled i obradu zabiljeki sa predavanja.
51

Za predavanje treba nabaviti dobar notes iz kojeg se mogu vaditi stranice. Kod spremanja ispita ponekad e biti potrebno izvriti preslagivanje stranica ili dodati stranice sa razvijenim konceptima. Preporuka je da se koristi papir sa odvojenom lijevom marginom ija irina treba da bude barem 3 4 cm. Biljeke sa svakog predavanja treba poeti zapisivati na novoj stranici, a preporuka je da se na ovoj (prvoj) stranici ispiu osnovne informacije te da se zabiljeke piu poevi od naredne stranice. Prostor na stranici za hvatanje zabiljeki moe se organizovati na slijedei nain: Datum Redni broj predavanja Naslov predavanja Saimanje teksta (nakon predavanja) - kljune rijei - fraze - pitanja Uvezivanje informacija i teksta zabiljeki i drugih izvora Ime nastavnika ili drugih osoba koje e izlagati

Zabiljeke Unijeti najvanije sa predavanja Formulisati najvanije ideje Kad god je mogue treba koristiti koncept mape, skiciranje, dijagrame. Ako to nije neophodno, treba izbjegavati striktno navoenje rijei nastavnika

Prostor za biljeke tokom pregleda, uenja i ponavljanja gradiva. Ponavljanje predavanja najbolje je izvriti naglas. Bez gledanja zabiljeki treba se nastojati sjetiti onoga to je na predavanjima naueno. Nakon toga, kroz pisanje napomena u lijevoj margini treba prodiskutovati ili ilustrovati definicije, koncepte i sl. Sjajno je ako se iz ovog ponavljanja mogu stvoriti vlastiti primjeri koji odgovaraju konceptima i idejama predavanja. Nakon ponavljanja treba razmisliti o tome kako i gdje se upravo obraena predavanja uklapaju u fond ranije usvojenih znanja i ukupnog iskustva. Treba pretpostaviti situaciju u kojoj e predavanje ili njegovi dijelovi biti korieni u pisanju eseja, studije, obradi problema i sl. Kod ovog je korisno uporeivati, praviti dijagrame, procjenjivati, itd. Zabiljeke obavezno treba pregledati prije narednog predavanja, prije itanja novog materijala i kod spremanja ispita. Zabiljke treba organizovati tako da svaka stranica u svom donjem dijelu sadri svoj saetak te da se saetak cijelog predavanja nalazi na prvoj ili zadnjoj stranici biljeki sa odreenog predavanja.
[Adapted from Walter Pauk (1989) and the Cornell Notetaking System (Dartmouth College, Hanover, NH)]

5.4. ODRAVANJE PANJE NA PREDAVANJIMA Mnogi studenti imaju problema sa odravanjem panje i koncentracije tokom predavanja. Slijedi nekoliko prepopruka koje mogu pomoi. Treba pokuati naslutiti glavne ideje predstojeeg predavanja kroz pregled prethodnih predavanja i literature koja se na kursu koristi. Ukoliko se pregledom prethodnih
52

predavanja ili literature rode odreena pitanja, nastavniku ih treba postaviti prije nego to pone aktuelno predavanje. Ako je mogue treba pripremiti nekoliko pitanja na koja bi odgovor mogla ponuditi predstojea predavanja. Izborom odgovarajueg mjesta u prostoriji, udaljavanjem od kolega koji ometaju, a posebno aktivnim sluanjem i pisanjem zabiljeki treba nastojati izbjei ometanja tokom predavanja. U stolicu se treba smjestiti udobno, u poloaj koji nee ugroavati panju, ali koji nee biti preleeran. Jedan poloaj ne treba predugo zadravati, s vremena na vrijeme ga treba blago promijeniti, pazei da se ovim pomijeranjem ne ometaju drugi. Povremena promjena poloaja sjedenja pomae cirkulaciji, osvjeenju mozga i zadravanju panje. Ukoliko je mogue treba inicirati raspravu sa nastavnikom ili ostalim studentima. Kod ovog treba imati takta i osjeaj za trenutak. Iniciranje rasprave samo radi rasprave i poveanja nivoa vlastite panje bilo bi nepristojno. Uvjebavanjem se treba nastojati izolovati od ometanja. Ne treba se obazirati na ulaske kolega na predavanja, njihovo pomijeranje, kaljanje i sl. (Da je ovo mogue potvruje jedan eksperiment. Viljuku koja vibrira treba prinijeti paukovoj mrei. Pauk e se uznemiriti i traie uzroke vibriranja mree, mogue je oekujui u njoj i nekog insekta. Meutim, nakon vie puta ponovljenog prinoenja vibrirajue viljuke mrei, pauk se vie ne uznemirava i ne provjerava ta se dogaa sa mreom.) Treba nastojati uspostaviti tzv. tunel prema predavau. I inae je za preporuku kod razgovora sa nekim osobu gledati u lice i paljivo pratiti ta je reeno. Ostatak svijeta u ovakvim situacijam naprosto treba ostaviti po strani. Korienje tehnike "Sada budi ovdje" preporuene kod uenja moe biti od pomoi i za odravanje panje na predavanjima. 5.5. RASPRAVE NA PREDAVANJIMA

Vodei rauna o momentu, tokom predavanja ne treba se ustruavati od glasnog izricanja vlastitog miljenja, posebno ako je ono razliito od miljenja nastavnika ili kolega. Miljenje izneseno na predavanjima treba da bude zasnovano na proitanim tekstovima, ranijim diskusijama, rezultatima istraivanja, razgovoru sa strunjacima ili na vlastitom iskustvu. Da bi se na nastavi moglo smisleno diskutovati treba razmisliti o nekoliko preporuka. - Tokom predvanja ili druge vrste izlaganja treba paljivo sluati ono to predava izlae. Takoe treba paljivo sluati diskusije koje su se odvijale prije nego to se uzme rije. - U biljekama sa predavanja treba oznaiti dijelove na koje se eli znati objanjenje, dobiti odgovor, ili koji se ele prodiskutovati. Treba zapamtiti da je pitanje vrijedno onoliko koliko ima veze sa izlaganjem i prethodnim diskusijama. Postavljeno pitanje treba da pokae da student pokuava razumjeti druge, ali i da oekuje da ga se razumije. - Pitanje ili komentar treba poeti kratkim osvrtom na prethodnu diskusiju ili izlaganje ("Kako sam ja razumjela..." i sl.). Preformulacija ideja iz izlaganja ili diskusije takoe ukazuje na elju onog ko se za rije javio da pokua razumjeti te ostalima pokazuje do koje mjere see njegovo razumijevanje. - Nastavnik i kolege e cijeniti novu informaciju koju je student spreman sa njima podijeliti. - Kod komentarisanja i postavljanja pitanja treba jasno razgraniiti dio u kojem se daje osvrt na ranije izloeno i dio koji predstavlja vlastito miljenje. - Komentar treba da bude jasno i konzistentno iznesen. Nije nikakav grijeh pri ovome se podsjetiti itanjem zabiljeki ili dijela teksta iz neke knjige. Logika nije brzinski ispit.
53

Kod iznoenja argumenata moe se poeti sa primjerima koje su iznijeli nastavnik ili autori razliitih tekstova, ali u ovome treba imati mjere. Imitiranje se moe shvatiti kao laskanje. Argumentovanje ipak treba da bude zasnovano na vlastitom primjeru, ak i onda kada postoji saglasnost u zakljuivanju. Ovakav nain argumentacije ukazuje na nezavisno miljenje koje se u i oekuje u akadmeskom okruenju. - Nakon to su komentar ili miljenje izneseni, treba zapitati sluaoce da li s razumjeli ono to se htjelo rei te zamoliti za miljenje onih koji se sa iznesenim ne slau. Na ovaj nain se pokazuje otvorenost za dijalog. Iznoenje utemeljenih miljenja trebalo bi da lei u osnovi univerzitetskog obrazovanja. Jo jednom treba podvui da je paljivo sluanje i pokuaj razumijevanja tueg miljenja preduslov za smislen komentar. Tue miljenje treba uvaavati, ali i nastojati da vlastito miljenje kroz dobru argumentaciju bude cijenjeno. Pored elje da se ui i da se da doprinos fondu znanja, ueem na predavanjima student gradi bolju poziciju za viu konanu ocjenu. Nastavnici prate angaman i aktivnosti studenta tokom itavog kursa i konana ocjena nije samo odraz pokazanog na zavrnom ispitu.
(Material from: Gail M. Zimmerman, Tips for International Students, Asst. Dean of First-Year Students and Academic Counselor, Dartmouth College)

54

6. UENJE SA DRUGIMA 6.1. KOLABORATIVNO I KOOPERATIVNO UENJE Kooperativno ili kolaborativno uenje je timski proces u kojem se lanovi tima u ostvarivanju postavljenih ciljeva oslanjaju jedan na drugog. Univerzitet i studiranje su pravo mjesto i vrijeme da se razviju sposobnosti rada u timu koje e sigurno biti od koristi u bilo kojoj profesiji. Kooperativno uenje pripada interaktivnom tipu uenja. Od lana grupe za uenje oekuje se: - Razvoj ideja i doprinos ostvarenju zajednikog cilja - Iznoenje svog razumijevanja problema, pitanja, pogleda ili rjeenja - Reakcija i pokuaj razumijevanja tuih pitanja, pogleda i rjeenja - Uvaavanje prava, ali i postojanje obaveze, svih lanova grupe da predlau i doprinose ostvarenju zajednikog cilja - Odgovornost prema preuzetim obavezama Dobra grupa za uenje svoje aktivnosti poinje provjerom razumijevanja i po potrebi uvjebavanjem timskog rada. Instruktor ili nastavnik treba da omogui i olaka prve diskusije te da eventualno predloi alternative u nainu rada. Meutim, nastavnik ne bi trebalo da grupi predlae ili namee rjeenja, posebno ne onim grupama koje nemaju prethodno iskustvo u timskom radu. Optimalnu grupu za uenje ini tri do pet studenata. Brojnije grupe brzo se sreu sa problemom adekvatne ukljuenosti svih lanova u njeno djelovanje. Kad god je mogue, nastavnik ili instruktor treba da odredi grupe za uenje. Pokazalo se da ovako formirane grupe rade efikasnije, nego kada se studenti sami organizuju u grupe. Jasno je da grupu ine osobe razliitih iskustava, prethodnih znanja i vjetina. Kod formiranja grupe trebalo bi voditi rauna o tome da svaki njen lan sa sobom donosi odreeni kvalitet. Svaki od lanova trebalo bi da radom u grupi na najbolji nain iskae svoje sposobnosti, ali i da djeluje na otkrivanju i aktiviranju sposobnosti i drugih njenih lanova. Dogaaju se situacije u kojima neki od lanova grupe osjea da nema dovoljno kapaciteta da prati ostale ili se ustruava da iznese svoje stavove i ideje. Ostali lanovi grupe trebali bi prepoznati ovakva stanja, ohrabriti i proaktivno djelovati, tako da i onaj koji smatra da ne moe doprinijeti radu grupe shvati da je neophodan za njen konani uspjeh. Uspjehu uenja u grupi svakako e pomoi vie razliitih pogleda i pristupa, vie prijedloga za rjeavanje problema, na kraju i vie informacija i detalja koje vie osoba sa sobom donose. Dobro je jo u ranoj fazi rada grupe definisati koliko i kako e svaki njen lan doprinijeti njenom uspjenom radu. lanovi grupe tokom rada ne bi trebali ii linijom nezamijeranja. Odmah treba reagovati i na taktian nain upozoriti lana grupe koji ne doprinosi njenon radu. Ukoliko nema drugog rjeenja, grupa ima pravo iz svog sastava odstraniti nekooperativnog lana. Osoba koja je odstranjena iz grupe u pravilu ima potekoa da se prikljui drugoj grupi za uenje. Nisu rijetke ni situacije u kojima jedna lan odlui da napusti grupu u kojoj je radio veinu posla bez pomoi ostalih njenih lanova. Ovakva osoba najee bez posebnih problema nalazi drugu grupu koja prepoznaje i cijeni njen doprinos. Da bi grupa efikasno radila potrebno je svi njeni lanovi prodiskutuju, usaglase i prihvate principe rada i odgovornosti. Utvruju se pravila prisustva sastancima grupe na kojima se od svih lanova oekuje da otvoreno iznesu svoje argumente i neslaganja sa gleditima drugih lanova, pri emu treba kritikovati gledita, a ne linosti. lanovi grupe treba da prihvate zadatke ak i onda kada osjeaju da nemaju dovoljno prethodnih znanja ili iskustva za njihovo uspjeno
55

obavljanje. Izazov treba prihvatiti, ali treba naglasiti da e u realizaciji postavljanog zadatka moda biti potrebna pomo ostalih lanova grupe, vie vremena za uenje, pomoa nastavnika, uz ostavljanje mogunosti da se kasnije moda ipak zatrai drugi zadatak. Grupa nee moi raditi ako se na poetku ne utvrde ciljevi njenog rada, kao i naini i uestalost komuniciranja njenih lanova. Potrebno je imati dogovor oko toga na koji nain e biti praeno napredovanje, kako e se donositi odluke te kako e se rjeavati mogue konfliktne situacije. Odmah na poetku rada treba napraviti okvirni plan za provjere napredovanja, uz ostavljanje mogunosti za reviziju provobitno planiranog roka za zavretak uenja ili drugog posla kojeg grupa obavlja. Posebno treba definisati resurse i dogovoriti se oko toga ko je osoba u koju svi lanovi tima imaju povjerenja i koja e, ako to bude potrebno, pomoi kroz usmjeravanje, kontrolu, savjetovanje ili arbitrau. Kod pojave problema u radu grupe, bez odlaganja treba traiti sastanak sa nastavnikom ili instruktorom na kojem treba potraiti rjeenje nastalog problema. 6.2. AKTIVNO SLUANJE Aktivno sluanje i iz njega proistekla djelotvorna komunikacija je navika. Kod aktivnog sluanja panja se sa namjerom usmjerava prema osobi koja govori, bilo da se radi o grupi ili je u pitanju razgovor dvije osobe. Aktivno sluanje za rezultat ima mogunost parafraziranja onog to se ulo. Ovo ne znai da postoji saglasnost sa onim to je sagovornik rekao, nego da se razumjelo ono to je kazao. Aktivno sluanje stoji pod uticajem vie vanjskih faktora, meu kojima treba izdvojiti: temu, govornika, prezentaciju i okruenje. Kakav je odnos prema temi izlaganja? Neto novo ili neto ve poznato? Je li teko za shvatiti? Je li vano ili zabavno? TEMA AKTIVAN SLUALAC PREZENTACIJA Izlaganje ilustrovano vizuelnim ili drugim elementima? Tehnika? Razraen koncept? OKRUENJE Da li prostor pogodan za izlaganje i sluanje? Smetnje? Je li govornik iskusan? Nervozan? Kako je raspoloen? Gestikulacije? armantan? Inteligentan? GOVORNIK

Pored vanjskih faktora aktivno sluanje moda i u veoj mjeri zavisi od sluaoca. Aktivan slualac panju usmjerava prema temi i govorniku, izbjegavajui druge aktivnosti koje vode padu koncentracije. Korisno je podsjetiti se ta se o temi koja se izlae ve zna. Ukoliko se zna ta e biti tema izlaganja, treba nai vremena i za nju se pripremiti (knjige, ranija predavanja, novinski lanci, web stranice, podsjenje na konkretna iskustva, itd.). Svako ometanje e odvui dio panje pa treba nastojati da se nae mjesto blie govorniku, uz nastojanje da se ignoriu umovi, otvarnja i zatvranaj vrata, ono to se moda vidi kroz prozor i sl. Aktivan slualac svjestan je svog emocionalnog stanja. Kad god je mogue emocije treba potisnuti. Tokom sluanja privremeno treba ostaviti po strani svoje stavove i pretpostavke. Slualac je tu zato da uje ta govornik ima za rei, a ne da sam sebe pretvara u nepristojnog i neumjerenog govornika.
56

Aktivnom sluanju pomae stavljanje u ulogu onoga koji govori. Treba sluati uima, ali i oima. Ne treba biti nestrpljiv. ak i kada se ini da izlaganje ili prezentacija idu pogrenim tokom, govornika treba sasluati. Moda se radi o namjeri. Posebno ne treba uznemiravati ostale sluaoce komentarisanjem ili slanjem razliitih signala kod neslaganja ili slaganja sa onim to govornik kae. Na eventualna pitanja i upute govornika treba reagovati. Time se pokazuje zainteresovanost i panja. Nekoliko preporuka za demonstraciju i primjenu aktivnog sluanja navedeno je u narednoj tabeli. Razgovor dvije osobe Onom koji je govorio treba ostaviti nekoliko trenutaka da predahne nakon izlaganja. Treba izraziti zahvalnost ili potovanje za povjerenje i ohrabriti dijalog. Treba provjeriti da li je shvaeno ono to je reeno kroz: - preformulaciju najvanijih taaka, to je najbolja potvrda da se razumjelo ono to je reeno - saimanje najvanijih taaka - pitanja i traenje objanjenja Razgovor treba produiti kroz: - navoenje vlastitih iskustava to je znak zainteresovanosti - interpretaciju onog to je reeno kao pokazivanje shvatanja Sluanje u grupi Govorniku treba dati vremena za obraanje sluaocima nakon izlaganja Postavljanje pitanja - Kratko izraziti zahvalnost ili prvi utisak o izlaganju - Ukratko ukazati na ono u vezi ega e se neto pitati - Jasno postaviti pitanje Uee u diskusiji - Kratko izraziti zahvalnost ili prvi utisak o izlaganju - Ukratko se osvrnuti na taku koja se diskutuje i na nain kako je ona izloena - Formulisati i izrei vlastitu ideju, prijedlog, sugestiju, interpretaciju - Zatraiti komentar ili miljenje govornika i ostalih slualaca Razvoj i primjena onog to se slualo - Uspostaviti kontakt za mogue kasnije traenje dodatnih informacija - Sa kolegama i prijateljima prodiskutovati ono to se slualo - Napisati saetak onoga to se slualo za naknadno razmatranje

6.3. GRUPNI RAD NA PROJEKTIMA I UENJE U GRUPI Uenje ili drugi rad u grupi ukljuuje zajedniki izgraene vrijednosti, resurse i naine obavljanja poslova. Uspjene grupe ue kako da kombinuju ove faktore, ali e svaka grupa ili svaki njen lan ponaosob biti efikasni samo ako su spremni da prihvate i uvaavaju razlike koje postoje meu razliitim osobama. Uzajamno potovanje i ohrabrivanje lei u osnovi saradnje koja je neophodna u grupnom radu. Kreativnost je potrebna u svakom poslu, ali pretjerano i posebno prenapadno zasipanje ostalih lanova grupe idejama ne mora uvijek biti produktivno. Ideje treba da budu u funkciji uspjeha projekta, a ne isticanja linosti, pri emu snaga grupe lei u sposobnosti razvoja ideja koje je iznio pojedinac. Kod rada u grupi treba imati u vidu da i mogui sukobi miljenja esto nastaju iz kreativnosti. Rjeavanje sukoba treba da usaglasi ciljeve projekta i uzajamno uvaavanje lanova grupe. Drugim rijeima, rad u grupi treba da kao rezultat ima iskustvo uenja kroz saradnju, a ne kroz takmienje.
57

Dva glavna cilja uenja u grupi mogu se definistai kroz pitanja: - ta je naueno? (misli se ne samo na usvojene informacije i injenice, nego i na proces) - ta je rezultat rada u grupi? (pisani rad, prezentacija i sl.) Iako se rezultati oekuju od lanova grupe, uloga nastavnika ili instruktora i dalje je vrlo velika. Uspjean rad grupe u velikom mjeri e biti odreen postavljenim ciljevima koje treba da definie nastavnik. Izazovi za grupu lee u interpretaciji postavljenih ciljeva i odreivanju naina za njihovo postizanje. Nastavnik ili instrukor grupi i njenom uspjehu pomau nenametljivim voenjem i usmjeravanjem procesa. lanovima grupe, posebno studentima koji radom u grupi ue, treba staviti do znanja da grupni projekti nisu neformalne aktivnosti koje e i onima koji malo rade omoguiti da bez posebnih napora budu nagraeni "zajednikim" uspjelim projektom. Ukoliko kod nekih lanova grupe postoje ovakve namjere, nastavnik treba da intervenie i po potrebi projekat prestruktuira tako da obezbijedi uee i doprinos svih lanova. Priznanja za rad i rezultate rada grupe idealno bi trebala da odgovaraju dopirinosu pojedinih njenih lanova i da budu raspodijeljena prema njihovom prijedlogu. Ukoliko se rezultati rada grupe procjenjuju izvana (ocjene i sl.), prihvatljivije je koristiti ocjenjivanje zasnovano na procjeni doprinosa ili napretka koji je rezultatima ostvaren, nego kroz poreenje sa dostignuima drugih timova. Naime, tradicionalno komparativno ocjenjivanje ide na tetu timova u ijem sastavu su bili lanovi koji su davali manji doprinos. Procjena i ocjena projekta kroz ostvareni napredak i poboljanja nagrauje grupu i doprinos svih njenih lanova, prije svega imajui u vidu ukupan rezultat rada grupe. Prmjena komaprativnog ocjenjivanja lanova tima moe imati negativan uticaj na rad tima tako to se njegovi loije ocijenjeni lanovi poinju smatrati nepoeljnim, uz pad motivacije za grupni rad. Uobiajeno shvatanje je da vrijedniji i ambiciozniji lanovi grupe poduavaju one koji to nisu. Meutim, ovo se moe posmatrati i na drugi nain. U procesu poduavanja drugih i sami o predmetu poduavanja vie uimo. ak i najjednostavnija pitanja i odgovori na njih osvjeavaju znanje. Kroz objanjavanje se izgrauje dublje shvatanje materije. Na ovaj nain moe se rei da lanovi grupe kojima treba poduavanje ustvari pomau lanovima grupe koji poduavaju. Vrijedni i ambiciozni lanovi grupe ueem u njenom radu profitiraju i na druge naine kao to su: izgradnja vjetina liderstva, izgradnja samopouzdanja, razvoj vjetina rjeavanja sukoba te prihvatanje uloge uesnika u procesima. Sve ovo moe biti od velike koristi u procesima uenja i izgradnje linosti studenta. U narednoj tabeli navodi se nekoliko preporuka za organizaciju rada grupe za uenje ili realizaciju nekog drugog grupnog projekta. ta Ko Kako Kada

Predstavljanje, Svi prethodno iskustvo i kvalifikacije, oekivanja od rada grupe

Prvi sastanak

58

ta Izabrati osobu koja e sazivati sastanke i zapisniara sastanaka

Ko Svi

Kako Biranje uz uee svih lanova grupe Biranje na osnovu prethodnog iskustva, posebno izraene elje za uenjem, vjetina Urediti nain dostavljanja zapisnika sa sastanaka, uz obavezu svih lanova grupe da ih proitaju i daju svoju procjenu napretka rada grupe Utvrditi termine sastanaka (mjesto i vrijeme) Razmijeniti brojeve telefona i pogodno vrijeme za zvanje svakog od lanova Razmjena e-mail adresa

Kada

Prvi sastanak

Dogovoriti nain i sredstva i uestalost komuniciranja lanova grupe Rezimiranje ciljeva

Svi

Prvi sastanak

Svi

Prijedlog: Svaki od lanova grupe nezavisno pie dva ili tri najvanija cilja projekta Cijela grupa uporeuje vienja svojih lanova i usaglaava ciljeve grupe Ciljevi treba da budu SMART (pametni) Specifini (Specific) Mjerljivi (Measurable) Dostini (Attainable) Relevantni (Relevant) Povezani (Trackable)

Prvi sastanak

Odreivanje procesa za postizanje ciljeva

Svi

Planiranje projekta (Gantt, Crtical Path, PERT i sline metode) Sredstva za ralizaciju i prezentaciju projekta Faze realizacije projekta Vremenski okviri za faze i cijeli projekat Odreivanje podgrupa

Prvi ili neki od ranih sastanaka

U sluaju da su fromirane velike podgrupe, one treba da ponu od poetka, prelazei navedene korake. Istraivanje

Biblioteke Terenska istraivanja Ostalo Provjera napretka procesa Analiza propusta Traenje pomoi Uvodni dijelovi, teze Pojedinana poglavlja
59

Analiza istraivanja

Nacrt "projektnog proizvoda"

ta Pisanje, Zavretak dokumenta, Izrada prezentacije Dokumentovanje i sreivanje bibliografije Test Revizija i ocjena

Ko

Kako Uvodni dio Glavni dio i razrada Zakljuivanje

Kada

Proizvod rada tima Proces Uee i doprinos pojedinih lanova

Rezimiranje rada Uvjebavanje prezentacije Prezentacija Proslava

[Institute for Research on Learning (IRL); http://www.irl.org/projects/projects.html, (September 16, 1998)]

60

7. ELEMENTI ANALIZE SLUAJA I STUDENTSKIH PROJEKATA 7.1. ANALIZA SLUAJA Analiza sluaja je jedan od najefikasnijih naina za konkretizaciju znanja, ali i za uenje. ta je, u stvari, analiza sluaja? Analiza sluaja predstavlja pisano zakljuivanje ili sintezu sluaja ili situacije iz stvarnog ivota do koje se dolazi kroz analizu podataka i istraivanje. Analiza sluaja zahtijeva odreeni stepen izolovnog posmatranja najvanijih elemenata situacije te njihovo stavljanje u odnos sa teorijskim tumaenjima i irim relevantnim okruenjem. Rezultat analize sluaja trebao bi da bude definisanje odgovarajue strategije za rjeavanje sluaja. Do strategije rjeavanja sluaja dolazi se kroz razmatranje te prihvatanje ili odbacivanje opcija i strategija koje stoje na raspolaganju i koje su primjenjive za dati sluaj. Analiza sluaja u svom rezultatu treba da ponudi utemeljeno obrazloenje rjeenja koja se nude. Poinje se sa definisanjem ciljeva analize sluaja i identifikacijom najvanijih zainteresovanih ili ukljuenih subjekata (stakeholders) unutar sistema u ijem je sluaj okruenju. Sistem u analizi sluaja esto odgovara jednoj organizaciji (instituciji, firmi, i sl.). U mnogim situacijama, potrebno je identifikovati i ciljne grupe, bilo da su one unutar ili van sistema. Upute koje slijede pretpostavljaju anlizu sluaja na primjeru organizacije, ali se one mogu primijeniti i na mnoge druge situacije u kojima je analiza sluaja primjenjiva. Dobro je na samom poetku jasno navesti zvaninu proklamovanu misiju organizacije koja e se prouavati. Takoe, treba provjeriti i zabiljeiti kako misiju organizacije shvataju i doivljavaju najvaniji vanjski i unutranji subjekti. Unutranje subjekte (stakeholders) treba rangirati prema njihovom znaaju, bilo u smislu donoenja odluka, bilo u smislu efekata i konsekvenci do kojih njihovim djelovanjem ili nedjelovanjem moe doi. U ovoj fazi potrebno je skicirati i zvanini proces donoenja odluka unutar organizacije, ali i neformalne procese koji rezultiraju donoenjem odluka ili imaju uticaja na njihovo donoenje. Treba se upoznati sa procesima distribucije proizvoda ili usluga organizacije. Na kraju treba identifikovati i zabiljeiti mehanizme podrke i, posebno, konkurente. U slijedeoj fazi prelazi se na analizu sluaja kroz analizu organizacije i predlaganje moguih rjeenja. Jo jednom treba definisati (ili redefinisati) osnovni problem i probleme koji iz njega proistiu. Svakako treba razmotriti ulogu i djelovanje upravljakih struktura, ali i ulogu sistema i podsistema direktno ukljuenih u proizvodnju ili pruanje usluga. Prelazak na zakljuivanje poinje definisanjem (ili redefinisanjem) strategija organizacije i odluka koje je potrebno donijeti. Takoe je potrebno izdvojiti i predstaviti faktore rizika, te poznate presedane proistekle iz uporedivih situacija. Uvijek je dobro razmotriti i dodatne i pomone opcije. Treba razmotriti razloge za i protiv svih diskutovanih opcija, imajui u vidu teoriju, iskustvo i faktore rizika. Preporuke iz analize sluaja treba jasno navesti i kvalitetno obrazloiti. Analiza sluaja zavrava se pisanjem saetih preporuka za djelovanje, uz navoenje kljunih izvrilaca i oekivanih efekata.

61

7.2. PREZENTACIJA STUDENTSKIH PROJEKATA Slijedi nekoliko proporuka za organizaciju prezentacije studentskih, ali i drugih projekata. - Izdvajanje osnovnih ciljeva prezentacije (prezentaciju je dobro svesti na manji broj najvanijih ideja) - Auditorijum i njegovo znanje. Ukoliko postoji nesrazmjer u razumijevanju materije koja e se izlagati izmeu izlagaa i auditorijum, potrebno je utvrditi i definisati barem nekoliko taaka koje svi razumiju i od njih poeti prezentaciju. Ciljeve prezentacije treba prilagoditi poznatim ili pretpostavljenim oekivanjima i interesima auditorijuma. - Jasno definisanje i izraavanje osnovne teze ili teza prezentacije. Treba navesti i naglastiti u kom prvacu e se prezentacija odvijati i ta se nastoji pokazati ili dokazati. - Teze prezentacije treba da budu argumentovane injenicama i loginim zakljuivanjem. - Na zavretku prezentacije treba izvriti njeno sumiranje, razmotriti ta je reeno i pokuati provjeriti ta je od toga shvaeno ili usvojeno. - Pitanja i odgovori dio su prezentacije. Prezentaciju treba uvjebavati, provjeravati reakcije kolega i prijatelja i po potrebi je mijenjati. Kod samog prezentiranja treba uvaavati i primjenjivati nekoliko optih preporuka. - Na samom poetku izlaganja auditorijum treba pokuati opustiti zgodnom anegdotom ili alom. Ovdje treba biti oprezan, neuspjean pokuaj nasmijavanja ili oputanja moe biti kontraproduktivan. Drugi nain uvodnog animiranja auditorijuma je isticanje znaaja onoga to e biti prezentirano. - Za razliku od pisanih radova, koritenje linih zamjenica "mi" i "ja" kod oralne ili kombinovane prezentacije moe atmosferu uiniti prisnijom i ugodnijom.. - Sa auditorjem treba uspostaviti i odravati kontakt oima. - Prezentaciju treba nastojati izloiti konverazacionim jezikom, uz koritenje tehnika naglaavanja vanijih dijelova. - Treba prouiti i primijenti tranzicione tehnike kojima se auditorijumu daje do znanja da se prelazi na izlaganje slijedeeg koncepta ili ideje. - Auditorijumu treba upuivati pitanja u cilju uspostvaljanja direktnijeg kontakta. - Zakljuak prezentacije treba zadrati na iznoenju samo najvanijih njenih dijelova. - U planiranju prezentacije treba ostaviti vrijeme za pitanja i odgovore, kao i za utvrivanje rekacija auditorijuma na prezentaciju. Posebno je vano i za naredne prezentacije korisno znati miljenje auditorijuma o sadraju prezentacije, zakljucima te o kvalitetu prezentiranja. - Treba ostaviti konatkt informacije, tako da sluaoci, ali i drugi, po potrebi, mogu traiti dodatne informacije. Veina prezentacija odvija se uz korienje vizuelnih i drugih (multimedia) elemenata. Ovo podrazumijeva korienje raznih tehnikih sredstava i pomagala sa ijim se mogunostima i korienjem treba upoznati. I za ovaj segment prezentiranja postoje odreene preporuke. - Na prezantaciju treba doi ranije i provjeriti da je sva potrebna tehnika na raspolaganju. Posebno je vano provjeriti kompatibilnost softvera i hardvera. - Uvijek sa sobom treba imati vie kopija prezentacije na razliitim medijima. Za svaki sluaj! - Prije prezentiranja treba obii prostor u kojem e se ono dovijati i provjeriti da li e svi moi vidjeti i uti. - Svi vizuelni elementi prezentacije treba da budu to jasniji i to krupniji. - Svaku od izloenih ideja ili koncepata treba na odgovarajui nain (rijeima, tekstom, slikom) obrazloiti i argumentovati.
62

Izvode iz prezentacije nije dobro podijeliti prije prezentacije, jer e panja auditorijuma biti usmjerena na njihovo itanje, a ne na sluanje i gledanje. 7.3. JAVNI GOVOR

Javni govor nije samo govor za informativne medije ili nastup pred velikom grupom ljudi. Svako profesionalno obraanje grupi ljudi ima elemente javnog govora. Neke osobe imaju problema sa pripremom, a posebno sa realizacijom javnog govora. Preporuke koje slijede mogu biti od pomoi. - Treba poznavati prostoriju u kojoj e se govoriti. Raniji dolazak, obilazak prostorije i proba upotrebe mikrofona bie od koristi. - Uspostavljanje prethodnog kontakta sa auditorijem olakava izlaganje. Treba doi ranije, saekati i pozdraviti makar prve posjetioce. Govor prijateljima i poznanicima uvijek je laki od govora nepoznatim osobama. - Svakako treba potpuno poznavati temu i materijal koji e se izlagati. Kroz uvjebavanje prezentacije po potrebi se vri njeno revidiranje kojim treba izbjei izlaganje onoga to se ne poznaje ili to se do prezentacije ne moe nauiti i razumjeti. Situacija u kojoj se izlae ono to se ne poznaje rezultira razumljivom nervozom izlagaa. - Treba nastojati nastupati oputeno. Postoje posebne vjebe i tehnike za smanjenje nastupne nervoze, ali su poznavanje onog to se izlae i uvjebana prezentacija najbolja sredstva za oputen nastup. - Prezentaciju treba uvjebavati pred ogledalom i po mogunosti snimati govor. Korisno je povremeno zamisliti samog sebe u izlaganju i pretpostaviti kako e to izgledati tokom prezentacije. - Korisno je znati i razumjeti da je auditorijum uglavnom dobronamjeran i da eli da prezentacija bude uspjena. Ovakav auditorijum od izlagaa oekuje da bude interesantan, informativan, stimulativan i zabavan. - Ne treba se aliti, a posebno se ne treba aliti na vlastitu nervozu ili mogue probleme u izlaganju. Na ovaj nain panja auditorijuma se skree sa prezentacije i onoga to bi trebale biti njene poruke. - Koncentrisanje na sadraj i poruke prezentacije umjesto na vlastito stanje nervozu e smanjiti ili e se na nju zaboraviti. - Nervoza je mentalno stanje koje podrazumijeva troenje energije. Ovo ne treba zaboraviti, a energiju treba nastojati usmjeriti u pozitivnom pravcu, prema entuzijazmu i vitalnosti. - Sticanje iskustva kroz javne nastupe predstavlja jedan od najboljih naina za izgradnju samopouzdanja i put ka efektnom javnom govoru.
["Ten Tips for Successful Public Speaking" as found at http://www.toastmasters.org/tips.htm (10/2002)]

7.4. INTERVJUISANJE ZA POTREBE PROJEKATA Mnogi projekti, ukljuujui studentske, kao metod istraivanja i prikupljanja informacija ukljuuju razliite oblike intervjuisanja i anketiranja. Uslov svih uslova za kvalitetno intervjuisanje je definisanje ciljeva i dobra priprema i razrada strukture materijalnog ili zamiljenog upitnika. Ovdje e biti navedeno nekoliko preporuka i uputstava za kvalitetnu organizaciju i realizaciju intervjua.
63

Treba razviti, definisati i obrazloiti oblast interesovanja. ta je zanimljivo u temi koja se istrauje? ta je to to e biti otkriveno intervjuisanjem, a to se nije moglo otkrit na drugi nain? - Intervju poinje prije susreta sa osobom ili osobama sa kojima e se razgovarati. Treba izvriti pripreme kroz pregled opte poznatih injenica o temi istraivanja. Ukoliko e se intervjuisati jedna osoba, korisno je informisati se o njenim kvalitetima, manama, navikama. - Prije intervjua njegove ciljeve i planirana pitanja treba klasificirati po znaaju. Ovo poveava stepen kompetentnosti ispitivaa. - Treba provjeriti najbolji nain dolaska do osobe/osoba koje e biti intervjuisane. Oni koji e biti intervjuisani ne bi se trebali osjeati neprijatno. Korisno je zapitati se kako bismo sami voljeli biti tretirani da su uloge obrnute. Izmeu ostalog, valja voditi rauna i o adekvatnom odijevanju. - Na vrijeme treba obezbijediti sva tehnika sredstva potrebna za intervju (papir, olovke, ureaji za snimanje glasa i sl.). - Na ugovorene razgovore treba doi na vrijeme. Guva u saobraaju, parking i slino nisu i ne mogu biti izgovori. - Po dolasku treba se kratkim pregledom upoznati sa prostorom u kojem e se intervju odvijati. Kod ovoga ne valja ostavljati utisak njukala. Nikada ne treba prekidati osobu u neemu to ve radi. Strpljivo i nenametljivo! - Intervju treba posmatrati kao dobro struktuiran razgovor. Treba poeti sa predstavljanjem pitanja koja e biti postavljena, ali i dodati nova ukoliko se ona rode iz poetne konverzacije. Ni jednog trenutka ne treba izgubiti iz vida ciljeve projekta i intervjua. - Aktivno sluanje, razumijevanje i izvjetavanje o obavljenom razgovoru u osnovi su dobro obavljenog intervjua. U razgovoru treba potvrditi ono to se razumjelo, ali se ne treba glasno slagati ili neslagati sa osobom koja se intervjuie. - Intervjuisanom treba ostaviti vremena za razmiljanje i fromulisanje odgovora te ne nastojati da se svaki trenutak tiine ispuni razgovorom. - Ne treba se ustruavati i rei da se neto nije shvatilo. Treba traiti dodatna objanjenja, uz korienje vlastitih rijei za ponavljanje onoga to je reeno i na nain kako je shvaeno ("Dakle, rekli ste...", "Ako sam dobro shvatio..." i sl.). - Treba ostaviti mogunost da e tokom intervjua biti i iznenaenja. Ne treba misliti da se o temi ili projektu sve zna. Novinu treba iskoristiti i o njoj dobiti miljenje od intervjuisanog. Predrasude i stav da se o temi istraivanja zna vie od intervjuisanog treba zaboraviti. Intervju treba da ima svoj tok i planom predviene faze. Uobiajeno je da se intervju organizuje kroz slijedee faze: predstavljanje, pitanja i odgovori, priprema za zakljuivanje i zakljuivanje. - Predstavljanje (nekoliko minuta) o Predstaviti sebe i projekat o Zamoliti ime, zvanje, poziciju i posjetnicu osobe koja e biti intervjuisana. o Treba pokuati opustiti osobu koja e biti intervjuisana (i sebe). Nekoliko optih konstatacija moe bit dobar nain (izraziti zahvalnost za odvojeno vrijeme i dobru volju, komplimenti na raun kancelarije ili rada organizacije i sl.). o Ukoliko je ispitiva na svom prvom intervjuu to treba rei i naglasiti da se tehnikama intervjua jo ne vlada dovoljno dobro. o Ako ispitiva odranije poznaje osobu koju intervjuie treba imati na umu da projekat zahtijeva neutralnost i nepristrasnost. Bez pretpostavki i predrasuda! o Ne treba zaboraviti jo jednom traiti pristanak osobe na intervju i koritenje podatak iz intervjua za istraivanje
64

o Uvodna pitanja treba da odraavaju zainteresovanost i pripremljenost ispitivaa. Dobro je poeti sa potvrdom nekoliko odbranih injenica tipa: (itao sam Vau biografiju i vidio da ste diplomirali....) (U godinjem izvjetaju Vae firme proitao sam da ste najvie uspjeha imali sa...) (Otkud Va interes za...) (Proitao sam da ste poeli raditi kao hemiar te da ste se kasnije obrazovali za...) (Vidim da Vaa pozicija nosi odgovornost za...) Itd. - Pitanja i odgovori o Treba slijediti red i prioritet ranije definisanih pitanja o Prelaz sa pitanja na pitanje treba bi da bude logian ili se kratkim uvodom u prirodu grupe pitanja koaj slijede o Kompleksnija pitanja treba osatviti za kasnije faze intervjua o Treba izbjegavati pitanja na koja odgovor moe biti samo "da" ili "ne". Elaborirani odgovori, pored registrovanja injenica, pruaju mogunost i za dodatno razmumijevanje uloge intervjuisanog ili njegovih odnosa sa drugim subjektima o Intervjuisanog nikada ne treba optuivati ("Zato ste...", "Zato niste..."). Ukoliko postoje problematine take, radije treba traiti njegov stav ili objanjenje. o Tokom intervjua, ukoliko za to postoje mogunosti, treba razvijati temu postavljanjem dodatnih pitanja: (Izgleda da Vam je bilo vano...) (ta su bile najvee tekoe i izazovi...) (Kako ste reagovali na...) (Kako vidite Vau ulogu u trenutnim promjenama...) (ta smatrate najveim trenutnim ili narednim izazovom...) (Moete li rei neto vie detalja...) (Neki smatraju da..., ali izgleda da Vi imate drugaije miljenje...) Itd. - Prelazak ka zakljuivanju o Voditi rauna o dogovorenom vremenu trajanja intervjua i svim takama koje treba da budu pokrivene o Intervjuisanom treba dati mogunost da prokomentarie ili da svoje miljenje o stvarima koje se tiu projekta, a koje moda nisu bile obuhvaene pripremljenim pitanjima o Najvanije take treba vrlo kratko ponoviti da bi se sa intervjuisanim usaglasilo ono to je ispitiva razumio o Intervjuisanog treba zamoliti za mogue dodatne izvore informacije ili upuivanje na osobe - poznavaoce teme razgovora - Zakljuivanje o Provjeriti vrijeme do isticanja vremena za intervju o Intervjuisanom treba ponuditi slanje izvjetaja o obavljenom intervjuu, te slanje pisanog rada, saetka prezentacije ili rekacija na njegov intervju o Izraziti zahvalnost intervjuisanom Zapisivanje intervjua treba obaviti tako da nema dilema o imenu i poziciji intervjuisanog i mjestu i vremenu obavljanja intervjua. Ukoliko ima mogunosti, inervju treba snimati. Svakako treba traiti odobrenje intervjuisanog za snimanje intervjua, ali i za zapisivanje njegovih rijei i odgovora na postavljena pitanja.
65

7.4.1. INTERVJUISANJE (ANKETIRANJE) NA ULICI Istraivanje primjenom metoda anketiranja esto se primjenjuje u studentskim projektima. Prepruke za ovu vrstu intervjua su: - Biti kratak i profesionalno se ponaati - Predstaviti se i ukrtako objasniti zato ljude presreete na ulici - Zamoliti za dozvolu da se postavi nekoliko pitanja - Ukoliko za to ima potrebe, zamoliti osobu za ime i mjesto stanovanja - Tea ili provokativnija pitanja ostaviti za kraj razgovora - Zahvaliti osobi sa kojom se razgvaralo (ne treba zaboraviti: oni koji su prihavtili da budu anketirani ine uslugu ispitivau) - Ako e rezultati istraivanja biti objavljeni u medijima, ispitivanoj osobi jo jednom treba ponoviti ime ispitivaa i medija koji e istraivanje objaviti - Bez obzira koliko se zamoljeni za intervju ponaali nepristojno, ispitiva mora ostati pristojan. Jo jednom treba pokuati objasniti zato je istraivanje ove vrste potrebno i korisno te ponoviti prvo pripremljeno pitanje. Ukoliko se situacija ne popravi, treba odetati. I ne shvatati ovo lino.

66

8. VJETINE ITANJA Prelazak na nain uenja uobiajen na univerzitetu zahtijeva vie promjena u ustaljenim navikama i praksi. Jedna od najeih potekoa sa kojima se student sree je usaglaavanje naraslog obima poslova i zadataka sa vremenom raspoloivim za njihovo izvrenje. Prelazak sa srednjokolskog na univerzitetsko obrazovanje znai i susretanje sa mnogo obimnijim i zahtjevnijim gradivom ije savladavanje podrazumijeva uenje iz veeg broja izvora. Sa ovim je vezana i potrebna promjena naina itanja na univerzitetu, iako veina studenta najveu promjenu vidi u naraslom broju tekstova koje treba proitati. Meutim, promjena se ogleda u promjeni pristupa itanju koje je bio dominantan do dolaska na univerzitet. 8.1. AKTIVNO ITANJE itanje je centralna aktivnost kod uenja na univerzitetu, a samostalno i efektivno itanje postaje uslov za uenje i razumijevanje gradiva. Naalost, veliki broj studenata nastavlja sa pasivnim pristupom itanju i ne razvija vjetine razumijevanja teksta u skladu sa postavljenim ciljevima itanja upravo tog teksta. Rezultat je injenica da znaajan broj studenata ne voli itanje tekstova vezanih za uenje i razumijevanje gradiva i doivljava ga kao nuno zlo. itanje ne mora biti veliki problem, ali je potrebno uloiti neto vremena za razvoj strategija aktivnog itanja. Prelazak sa pasivnog na aktivno itanje tokom odreenog perioda moe biti mukotrpan. Meutim, iskustvo potvruje, a strunjaci znaju, da je aktivan pristup itanju produktivniji i za itaoca zanimljiviji pa se trud uloen u prelazak sa pasivnog na aktivno itanje brzo isplauje. ta, u stvari, znai aktivno itanje? Aktivno itanje podrazumijeva niz stvari, meu kojima je vjerovatno najvaniji pristup prema kojem se zna svrha itanja. Preesto se dogaa da studenti itaju bez cilja, nadajui se da e se vodee ideje teksta same od sebe pojaviti i urezati u pamenje. itati sa svrhom znai postaviti ciljeve koje itanjem odreenog teksta treba dostii. Mnogi univerzitetski udbenici na poecima svojih poglavlja imaju naznaene ciljeve u upotpunjavanju znanja, ali se dogaa da italac, u urbi, ove dijelove preskoi. Postavljanje ciljeva itanja pomae u zadravanju panje na specifinim dijelovima teksta. Bez postavljenih ciljeva itav tekst ima istu vanost i razvija se shvatanje da ga u cjelini treba nauiti sa istom irinom (detalji) i dubinom (razumijevanje). Ovo moe zvuati i kao poeljan nain itanja, ali u praksi on uglavnom vodi frustraciji kada se veliki dijelovi teskta zaboravljaju ubrzo nakon zavrenog itanja. Pored razumijevanja svrhe i postavljanja ciljeva itanja, aktivno itanje najee podrazumijeva korienje strukture teksta za stvaranje sheme za njegovo ponavljanje i davanje znaaja njegovim najvanijim dijelovima. Razliti materijali esto imaju razliite strukture, ali postoje i neka zajednika obiljeja tesktova koja pomau u organizaciji efikasnijeg itanja. Npr. gotovo sve knjige sadre izdvojene nazive svojih dijelova, uvod, poglavlja, podpoglavlja, posebno oznaene dijelove teskta, zakljuke poglavlja i sl. ak i ako struktura poglavlja nije izdvojena, italac, idui od pasusa do pasusa, moe doi do informacije o struktuiranju ideje, njenom razvoju i elaboriranju. Kod naunih i strunih radova izdvojeni abstrakt u najkraem ukazuje na sadraj lanka i pomae itaocu da u tekstu koji slijedi zadri panju na dijelovima koji ga posebno zanimaju. Aktivno itanje znai itanje u kojem se tekst koji se ita dovodi u vezu sa informacijama steenim kroz itanje drugih tekstova, a sve zajedno u vezu sa ciljevima nastave odreenog kursa i studijskog programa. Ono podrazumijeva provjeru razumijevanja, registrovanje teih dijelova
67

teksta kao i razmatranje naina za njihovo razumijevanje. Iz navedenog se vidi da je aktivno itanje misaono intenzivan proces i da je razmiljanje koje ga prati usmjereno prema unaprijed postavljenim ciljevima itanja. Neki studenti smatraju da je aktivno itanje proces koji uzima previe vremena i ovo koriste kao izgovor za izbjegavanje uenja kroz itanje. Vano je, meutim, naglasiti da se aktivnim itanjem ukupno vrijeme potrebno za uenje skrauje. Istina, neto vremena je potrebno za ovladavanje principima aktivnog itanja, ali se, sa druge strane, izbjegava nepotrebno i esto besmisleno viestruko ponavljanje koje je neophodno kod pasivnog itanja. Pored ovog, aktivnim itanjem vri se odabir informacija, dublje se studiraju samo one relevantne za postavljene ciljeve pa aktivan italac na ovaj nain ita manje materijala i postie bolje rezulate od onog koji ita automatski i neselektivno. ta jo prati aktivno itanje? Ve je navedeno da aktivno itanje trai razmiljanje o proitanom, a ne nastojanje da se proitano zapamti. Ovo razmiljanje odvija se tokom itanja, ali i neposredno nakon njegovog zavretka. Po zavretku itanja, niz analitikih i kritikih pitanja o proitanom omoguava razmiljanje koje je dublje i ire od prostog saimanja i ponavljanja onog to je autor pisao. Iako se, posebno tokom prvih semestara studija, dobri rezultati mogu postii dobrim kvalitetnim saimanjem onog to je autor imao za napisati, sigurno je da e tokom studija doi i vrijeme kada e se od studenta oekivati da izrazi i svoje miljenje o proitanom. Potreba da se proitano ukratko rezimira ostaje jednim od najvanijih obiljeja aktivnog itanja, ali ono pored toga treba da razvija interes i budi radoznalost studenta. Ukratko, aktivno itanje pomae u ostvarivanju onog zbog ega se i studira dublje razmiljanje o temama, stvarima i pojavama od znaaja za drutvo. Studenti, razumljivo, nastoje razviti vlastite pristupe koji e itanje uiniti to lakim. Meutim, nema strategije koje moe garantovati da e se itanje odvijati bez potekoa. Na kraju, potekoe u itanju mogu da znae da se tekst pokuava razumijeti. Aktivnim itanjem se kroz razliite metode i tehnike moe ovladati, ali treba zadrati fleksibilan pristup u itanju. Zahtjevno aktivno itanje nije potrebno u svim situacijama i za sve vrste tekstova. Razliite vrste informacija i razliiti ciljevi itanja treba da imaju i razliite pristupe. Konano, student ne mora i ne treba da bude okrenut samo univerzitetskim udbenicima, lancima, esejima i sl. Lijepe literature, novina, magazina, stripova i ostalog ne treba se odrei. Kritiko itanje trebalo bi da bude itanje svojstveno intelektualcu. Prije poetka itanja i prvim pregledom teskta aktivan italac e postaviti vie pitanja o tekstu i autoru. Pitanja e zavisiti od vrste teksta i od razloga zbog kojih se on ita, ali se vremenom razvija navika nesvjesnog postavljanja i odgovaranja na slijedea pitanja: - Kojoj vrsti teksta pripada onaj koji se ita? ta je tema ili teme kojom se on bavi? - ta se ve zna o autoru teksta? Jesu li tesktovi istog autora itani ranije? ta se od njegovih/njenih tekstova moe oekivati? - Kada je tekst napisan? Da li su uslovi u vrijeme nastanka teksta mogli odrediti njegov sadraj i stavove? Kakve zakljuke autor iznosi po poglavljima ili temama? - Zato se odreeni tekst ita? Priprema ispita? Diskusija? Priprema za pisanje rada? - Na koje dijelove teksta treba obratiti posebnu panju? Uvod? Saetak? Ciljevi poglavlja? Grafiki i tabelarni prikazi? - Mogu li se prepoznati razlozi koji su autora vodili u iznoenju stavova? Da li autor koristi injenice, teorije, uvjerenja? injenice se mogu dokazati. Miljenja mogu, ali ne moraju biti zasnovana na vrstom i jasnom rezonovanju. Uvjerenja po svojoj prirodi nisu predmet dokazivanja. Kritiko itanje tekstova podrazumijeva kritiko razmiljanje. ta su najvanije karakteristike osoba koje kritiki razmiljaju? - Iskreni su prema sebi - Ne podlijeu manipulacijama - Prevladavaju konfuziju
68

- Postavljaju pitanja - Sudove donose na osnovu dokaza - Trae i nalaze veze meu subjektima - Intelektualno su nezavisni Ve je vie puta naglaeno da je za aktivno itanje neophodno postavljanje ciljeva itanja. Postavljeni ciljevi e ukazati na koji nain e se vriti procjena i selekcija materijala koji se ita. U mnogim sluajevima pregled materijala ve je dovoljan za njegovo najoptije razumijevanje. italac e ovim pregledom utvrditi ima li djelova teksta, poglavlja ili podpoglavlja o ijem sadraju ve postoje odreena znanja, ali e se i registrovati dijelovi na koje treba obratiti posebnu panju. Neiskusni itaoci, u strahu da ne propuste neto vano, itaju cijeli tekst sa istom panjom. Ovakavo itanje ponekad je neophodno, posebno u situacijama kada je tekst potpuna novost za itaoca. Istina je, takoe, da je itanje cijelog teksta sa punom panjom esto nepotrebno, da uzima mnogo vremena, a ponekad ak moe i cijeli teskt uiniti manje razumljivim i teim za ponavljanje ili prepriavaje. Postavljeni ciljevi odreuju nain itanja. Da li se tekst ita radi spremanja ispita? U tekstu se trai koncept, ideja i specifian pristup? U tekstu se trae specifine informacije? Novine se ne itaju na isti nain kao udbenici. itav rijenik se ne ita ako se trai znaenje odreene rijei. Podeavanje naina itanja prema svrsi i ciljevima itanja samo itanje ini efikasnijim. 8.2. PISANJE ZABILJEKI IZ KNJIGA Kritiko itanje, itanje radi uenja i itanje radi prikupljanja informacija gotovo da podrazumijeva uzimanje zabiljeki iz tekstova koji se itaju. Prije svega treba itati onoliko koliko se moe razumjeti. Ne treba uzimati biljeke odmah tokom prvog itanja, a posebno ne treba zapisivati ono to se ne shvata. Zapisivanje uporedo sa prvim itanjem uglavnom znai pisanje previe informacija i kopiranje bez razumijevanja. Nakon prvog itanja treba locirati glavne ideje i najvanije podtake. Knjigu treba za trenutak odloiti i pokuati parafrazirati ove informacije. Biljeke treba unositi na osnovu ovog parafraziranja to prisiljava itaoca da bude aktivno ukljuen u materiju koju prouava. Jo jednom treba naglasiti da ne treba prepisivati dijelove tekstova koji se itaju. Treba uzeti samo onoliko detalja koliko je potrebno da se tekst razumije. Kod pisanja zabiljeki posebno efikasan metod moe biti izrade koncept mapa. Na kraju, nakon izrade koncept mape ili zapisivanja zabiljeki treba izvriti njihovo poreenje sa tekstom i jo jednom se zapitati da li je sve ono to je zapisano jasno i shvatljivo. Posebno je vano razvijati tehnike za koordinirano voenje zabiljeki iz vie izvora. Preporuka je da se prethodnim pregledom jedan izvor izabere kao konceptualno dobar, a onda se na kostur sainjen iz ovog izvora dodaju informacije iz drugih izvora. 8.3. ITANJE I RAZUMIJEVANJE TEKSTA Preporuke i savjeti koji slijede kreirani su prije svega za itanje eseja (kraih zaokruenih tekstova), ali se sa uspjehom mogu primijeniti i u itanju udbenika, knjiga, poglavlja knjiga i udbenika, naunih i strunih radova, kao i kod itanja lakih tekstova. Naslov

Treba razmisliti o tome ta naslov govori o djelu. italac bi trebao da se zapita ta ve zna o onome na to naslov upuuje. Ima li ikakvih posebnih oekivanja od teksta koji se poinje itati?
69

Kada je tekst napisan?

Ima li italac ikakvih saznanja o uslovima koji su vladali u vrijeme nastanka djela? Kakav je kvalitet ostalih djela ove tematike nastalih u tom periodu? ta se, u ovom svjetlu, moe oekivati od djela? Autor teksta

Da li su itana druga djela istog autora? Kakav je njen/njegov kredibilitet? Ima li autor poseban stil? Da li je poznat po posebnim shvatanjima ili po predrasudama? itanje teksta

Tokom itanja teksta treba oznaavati vane informacije ili informacije za kojima se traga. Pri oznaavaju i eventualnom zapisivanju ovih informacija treba imati potpuno jasnu sliku o predmetu, temi i ciljevima koje je autor imao pred sobom kod pisanja teksta. U kakvoj su vezi informacije koje se oznaavaju i naslov teksta? U kakvoj je vezi sve navedeno sa postavljenim ciljevima itanja, kursom i studijskim programom? ta se moe izvui kao teze dijelova teksta i kao teza cijelog teksta? ime autor argumentuje injenice koje iznosi, na emu zasniva svoja gledita? Informacije koje se ele zadrati

Postoji li u tekstu dobar opis onoga to se znalo odranije? Da li je tekst ponudio potpuno nove i itaocu ranije nepoznate informacije? Ovakva mjesta u tekstu treba oznaiti, a ako se prikuplja literatura za istraivanje treba napraviti i zabiljeke. Takoe, treba provjeriti da li autor citira izvore koje bi itanjima trebalo provjeriti. I ovo treba zabiljeiti i naznaena djela potraiti. Nakon itanja teksta

te je itanjem naueno? U kakvoj je vezi to to se itanjem ovog teksta nauilo i onog to se ranije znalo? Da li je tekst, kod prikupljanja literaturne grae, ponudio nove argumente za teze koje je italac postavio u svom radu? Da li, na osnovu onog to se o temi zna odranije, ima mjesta za konstataciju da su u tekstu predstavljeni korektni zakljuci, ak i ako nisu dovoljno argumentovani? Ili je obrnuto tekst nudi dosta podataka i informacija koji nisu transformisani u efektne zakljuke? Po zavretku itanja teksta preporuuje se sainjavanje kratkog izvoda o proitanom djelu. Naredna tabela nudi jedan od naina za pisanje saetka. Jasno, on se moe mijenjati i dopunjavati u skladu sa specifinim zahtjevima itanja ili eljama i potrebama itaoca.

70

Datum: Naslov knjige, eseja ili rada: Autor(i): Informacije o izdavau Tema: Najvanije take (hipoteze, novi pristup, nova otkria, i sl.) Razrada (na koji nain su hipoteze testirane, metode, izvori) Procjena vanosti djela u kontekstu vremena nastanka i mogue citiranosti od strane drugih autora Ubjedljivost djela i drugi komentari Druge informacije o djelu Djela koja se mogu dovesti u vezu sa proitanim radom 8.4. ITANJE KOMPLEKSNIH TEKSTOVA Tokom studiranja ili istraivanja esto je potrebno proitati i razmjeti zahtjevne tekstove vee sloenosti. Treba znati da uz solidna prethodna znanja, odmjeren pristup i dobru organizaciju nema nesavladivih, a smisleno i logino pisanih tekstova. Kod itanja sloenih tekstova za poetak treba odrediti manji obim teksta (poglavlje ili njegovu manju cjelinu). Prvo itanje treba da omogui informaciju o nainu organizacije teksta. Prelaskom odabranog materijala posebno valja registrovati naslove, podnaslove, zaglavlja i najvanije reenice te grafike prikaze, dijagrame, nacrte i sl. Ukoliko poglavlja imaju svoje posebno izdvojene saetke, treba ih proitati. Takoe treba obratiti panju barem na poetna i zavrna pitanja kada su poglavlja praena pitanjima za ponavljanje i uenje. Kod prvog itanja treba pokuati razumjeti, odnosno posebnu panju obratiti na ono to se razumije te se ne zadravati predugo na dijelovima koji su oito prekompleksni i teki za shvatati. Ovakve dijelove treba oznaiti i na njih se kasnije vratiti. Iako izgleda nelogino, kod itanja sloenih tekstova posebno treba razvijati i koristiti tehnike zatvaranja i odlaganja knjige. Nakon zatvaranja knjige treba pokuati formulisati pitanja i odgovore vezane za proitani dio materijala. Ima li izgleda da se proitano ponovi vlastitim rijeima? Kod ovakvog ponavljanja korisno je koristiti tehnike vezanosti i asocijacija, ali ponavljanje nikako ne treba pretvoriti u vjebe pamenja, nego pokuaj razumijevanja. Ukoliko tekst sadri nepoznate rijei, njihovo znaenje odmah treba potraiti u rjenicima i leksikonima. Prije pregleda rjenika i leksikona treba pokuati shvatiti znaenje rijei iz konteksta, ali ovo shvatanje bez provjere ne treba uzeti kao konano. Tekst treba proitati do kraja, bez obeshrabrivanja i prekidanja. esto se deava da ideje i koncepti teksta postaju jasniji sa odmicanjem itanja. Nakon zavretka itanja cijelog teksta treba rezimirati ono to je naueno i ponovo itati ono to nije shvaeno prethodnim itanjem. Zabiljeke koje se uzimaju tokom itanja treba organizovati tako da one predstavljaju uvezivanje ideja, koncepata i dijelova (koncept mapa!). Ne treba praviti dodatnu konfuziju kreiranjem zabiljeki samo od dijelova teksta. Kad god je mogue treba koristiti dijagrame, nacrte, grafike
71

prikaze, boje ili bilo koje druge tehnike koje e olakati razumijevanje teksta. Ako se teskt ne razumije ni u ovoj fazi, ne treba paniiti. Tekst i zabiljeke treba ostaviti i vratiti im se sutradan, ali prije toga jo jednom treba pokuati svojim rijeima ponoviti tekst. Ovo e modanim vijugama omoguiti procesiranje materijala, ak i dok se spava. Narednim itanjem opet treba razdvojiti ono to se razumjelo od onoga to se ne shvata. Kroz vraanje na tee dijelove teksta i dopunu koncept mapa treba pokuati doi do njegovog razumijevanja. Ukoliko je i nakon svih navedenih pokuaja tekst i dalje preteak i nerazumljiv, treba se konsultivati sa kolegama, nastavnicima ili drugim strunjacima. 8.5. BRZINA ITANJA I RAZUMIJEVANJE TEKSTA Razliiti tkestovi itaju i usvajaju se razliitom brzinom. Uzbudljiv roman ita se bre od teksta iz botanike. Brzina itanja velikim dijelom zavisi i od naina kompozicije teksta. Jednostavno, ima tekstova koji se ne mogu brzo itati i brzo usvajati. S vremena na vrijeme treba provjeravati vlastitu brzinu itanja. U cilju provjere brzine itanja za studente se preporuuje itanje po jednog poglavlja iz svakog od udbenika barem jednom u semestru, a ovom prilikom treba provjeriti koliko stranica se sa razumijevanjem moe proitati u jednom satu. Iz ove provjere e vjerovatno proistei razliita brzina itanja teksta iz razliitih udbenika. Rezultate provjere treba zabiljeiti i koristiti kod planiranja vremena potrebnog za uenje odreenog gradiva. Za poveanje stepena razumijevanja tokom itanja preporuuje se nekoliko tehnika i olakica. Prije itanja treba napraviti kratak pregled itavog poglavlja i utvrditi kojim njegovim dijelovima je autor ostavio najvie prostora. Grafika ilustracija dijelova teksta obino ukazuje na njihov vei znaaj. Prvu reenicu svakog odlomka teskta treba proitati paljivije nego ostale. Prije itanja cijelog poglavlja treba zapisati naslove i prve reenice paragrafa, zatvoriti knjigu i zapitati se ta se o gradivu znalo prije nego to se poelo sa itanjem. Kod itanja u svakoj reenici vie panje treba usmjeriti prema imenicama, glagolskim imenicama i prijedlozima i uenje na njima zasnivati. Kao primjer moe posluiti obrada slijedeeg odlomka: Klasino formiranje automatizovane reakcije je uenje koje se deava kada se zdrue dva stimulansa iz okruenja. Jedan od stimulansa izaziva refleksnu reakciju. Drugi stimulans u poetku je neutralan prema ovoj reakciji, ali nakon njegovog uparivanja sa prvim stimulansom, on takoe izaziva reakciju. Umjesto uenja svake od rijei ovaj odlomak se moe dekodirati na slijedei nain: Klasino formiranje automatizovane reakcije = Uenje = Udruivanje dva stimulansa Prvi stimulans izaziva reakciju Drugi stimulans = Izvorno neutralan Udruen sa prvim Reakcija Na ovaj nain se umjesto ponavljanja i ponavljanja itanja teksta njegovi najvaniji dijelovi se prepisuju i stavljaju u odnose. Dobrim vaenjem ovakvih zabiljeki sam izvorni tekst postaje suvian u uenju.

72

8.6. OBILJEAVANJE TEKSTA KOD ITANJA Obiljeavanje teksta kod itanja pomae u njegovom pregledu, pravljenju zabiljeki, koncept mapa i, konano, u usvajanju. Ne treba napominjati da obiljeavanje teksta ne treba vriti u knjigama ili izvorima koji su vlasnitvo biblioteka ili kolega. Preporuka je da se za uenje urade kopije tekstova iz ovakvih izvora. Prije oznaavanje treba pregledati tekst ili njegov dio koji se obrauje. Na marginama brojevima treba oznaiti vane dijelove teksta (definicije, koncepte, ideje, itd.). U pravilu se oznaavaju najvanije injenice, primjeri koja olakavaju razumijevanje, definicije i manje poznate i nepoznate rijei. Ako je mogue, na marginama ili izmeu paragrafa treba upisivati parafraze, pitanja i saetke. Tekst se najee oznaava podvlanjem ili bojenjem posebnim markerima. Markiranje teksta bez sumnje moe biti od velike pomoi, posebno kada se treba vratiti njegovim bitnim ili interesantnim dijelovima koji se, u pravilu, i oznaavaju. Meutim, studenti ponekad od markiranja teksta prave mala slikarska dostignua koja su uglavnom rezultat izostanka elje da se italac zaista suoi sa sadrajem teksta. Koristi se mnogo boja (sa izgovorom da je ova boja za najvanije, druga za najzanimljivije, a ona trea za dijelove koji se ne razumije), a rezultat je esto haotina arena stranica na kojoj se vie ni onaj koji je tekst markirao ne moe snai. Na stranu injenica da ovakvo bojenje stranica teskta uzima mnogo vremena. Studenti esto tekst markiraju jo tokom itanja, im naiu na dio koji se ini vaan ili zanimljiv. Ovakvo markiranje redovno prati i obeanje da e se tekst kasnije jo jednom pregledati i proitati. Ovaj pregled i drugo itanje esto se ne dese upravo iz straha pred masom oznaenog teksta. Nekoliko preporuka moe pomoi da oznaavanje teksta zaista ima svoju svrhu. Prije nego to se pristupi oznaavanju teksta treba proitati cijelo poglavlje ili unaprijed odreeni dio teksta. Na ovaj nain stie se uvid u razvoj ideje, a u nekim tekstovima se nalaze i dijelovi u kojima autor sam saima i reinterpretira ideje ili koncepte. Umjesto podvlaenja i bojenja rijei u tekstu, efikasnije je stavljati vertikalne linije pored vanijih redova teksta. Na ovaj nain itanje se nastavlja bez prekida, a oznaenim dijelovima se kasnije moe vratiti. Dalje, korienje vlastitih rijei za kratke zabiljeke o interpretaciji ideje ili njenog znaaja pored vertikalnih oznaka teksta mnogo je korisnije nego korienje rijei autora. Izraavanje vlastitim rijeima esto tjera na dublje razmiljanje o ideji i rezultira njenim potpunim shvatanjem. Na ovaj nain kasnije ponavljanje materijala postaje stvarno ponavljanje, a ne prva mogunost za njegovo razumijevanje. Bilo da se napomene piu na marginaa teksta ili na posebnom papiru, treba nastojati da one budu kratke i jasne. Cilj pisanja napomena uz tekst je selekcija i organizacija materijala za efikasan pregled i ponavljanje. Napomene ne treba optereivati detaljima kojima, istina, neki tekstovi mogu obilovati. Treba pokuati izdvojiti vano i ono to za itaoca i njegovo razumijevanje teksta ima smisla. Cilj je, ne treba zaboraviti, integracija i sinteza informacija u razumljivu cjelinu koja e biti zapamena.

73

8.7. SQ3R METODA ITANJA Naziv SQ3R metoda dolazi od poetnih slova engelskih rijei: Survey (pregledati) Question (pitati) Read (itati) Replay (rei naglas) Review (ponovo pregledati). Pregled Pitanja itanje Kazivanje Ponovni pregled Naslov, zaglavlja, podnaslovi Prije itanja treba Naslovi slika, grafika, dijagrama i sl. napraviti brzi Pitanja za provjeru znanja (ako ona postoje) pregled poglavlja Upute za uenje teksta (ako one postoje) ili dijela teksta Uvodni i zakljuni paragraf (Survey) Saetak Naslov i podnaslove treba transformisati u pitanja Kroz pitanja se podsjetiti ta je predava rekao o tekstu koji se Jo tokom prvog obrauje ili temi na koju se on donosi pregleda treba Pitati samog sebe ta se o temi koja se ui zna odranije formulisati Proitati pitanja na kraju poglavlja (ako ona postoje) pitanja (Question) Napomena: Ako je to lake, pitanja treba zapisivati i na njih se povremeno vraati. Na ovaj nain SQ3R se mdoficira u SQW3R (W write). Pokuati odgovarati na pitanja koja su prethodno formulisana Na pitanja odgovarati na poetku ili na kraju poglavlja Ponovo i paljivo proitati naslove i objanjenja slika, grafika, dijagrama Posebnu panju obratiti na sve podvuene ili na drugi nain itanje naznaene rijei i fraze (Read) Smanjiti brzinu itanja na teim dijelovima teksta Zaustaviti se i ponovo proitati dijelove ije usvajanje predstavlja tekou Oznaavati vane dijelove teksta U jednom navratu treba proitati samo jedan, unaprijed odreen, dio teksta (poglavlje, dio poglavlja), jer e se ovi dijelovi prepriavati Glasno izgovoriti pitanja u vezi sa tekstom koji je upravo proitan i na postavljena pitanja glasno, svojim rijeima, odgovoriti Tokom prepriavanja teksta treba praviti zabiljeke (opet svojim Kazivanje rijeima) prepriavanje Kod glasnog ponavljanja treba odabrati metod koji najbolje nakon itanja odgovara vlastitom stilu uenja (sam, u drutvu, aputanje, veoma dijela teksta glasno) (Replay) Treba zapamtiti da koritenje vie ula i radnji pomae u lakem pamenju onoga to se ita (trostruko ojaano uenje: gledanje, govor, sluanje; etvorostruko ojaano uenje: gledanje, govor, sluanje, pisanje)

74

Pregled Pitanja itanje Kazivanje Ponovni pregled Prvi dan Nakon itanja i glasnog ponavljanja poglavlja treba formulisati pitanja za one take koje su naznaene na marginama ili podvuene u tekstu. Ako metod glasnog ponavljanja ukljuuje istovremeno zapisivanje napomena u lijevoj margini biljenice, pitanja treba formulisati na osnovu ovdje unesenih napomena. Drugi dan Prelistati tekst i/ili biljenicu i podsjetiti se vanih taaka. Pokriti desni dio stranice biljenice i glasno proitati pitanja u lijevoj margini iste stranice. Na postavljena pitanja odgovarati naglas ili pisati odgovore. Preporuka je da se za pitanja koja predstavljaju tekoe izrade kartice. Za dijelove koji se teko pamte treba Ponovni pregled upotrijebiti neku od mnemonikih tehnika. razmatranje Trei, etvrti i peti dan (Review) Rad sa karticama i zabiljekama. Glasno izgovaranje ranije formulisanih pitanja, odgovaranje naglas ili pisanje odgovora. Ako ima potrebe, ispisati nove kartice. esti i sedmi dan Koritenjem knjige i biljenice sainiti sadraj listu svih tema i podtema poglavlja koje treba da se znaju. Iz ovako nainjenog sadraja treba napraviti prostornu mapu (raspored i veze izmeu tema). Informacije, ideje i koncpete prenesene na prostornu mapu prepriati svojim rijeima. Sada su sve informacije koje je iz odreenog poglavlja trebalo nauiti konsolidovane. S vremena na vrijeme treba pregledati prostornu mapu, ime e se izbjei naporno uenje (bubanje) neposredno pred ispit. Jo nekoliko rijei o prepriavanju i ponovnom pregledu (ponavljanju) teksta. Prije svega treba rei da glasno prepriavanje teksta ima svoje dobre strane, jer na vizuelno usvojene informacije dodaje i njihovu zvunu sliku te pomae izgradnji rjenika i vjetina izlaganja. Prepriavanje i revizija teksta mogu biti izvreni i kroz pisanje. Treba naglasiti da ponovni pregled rezimiranje teksta, bilo glasnim prepriavanjem, bilo pisanjem, gotovo da nee predstavljati nikakav problem ukoliko je itanje vreno kroz stalno nalaenje odgovora na pitanja postavljana prije i tokom itanja. Ponavljanje i ponovni pregled znae upravo to vraanje materijalu koji je ve obraen. Dva su cilja ponavljanja. Ponavljanje osvjeava ideje i koncepte u pamenju. Redovno ponavljanje tokom semestra znai ponavljanje sve obimnijeg gradiva i cirkulaciju sve veeg broja ideja i koncepata kroz misli. Ovo e biti od velike pomoi kada doe vrijeme konanog spremanja ispita, jer se nee troiti sati i dani na neophodnu organizaciju i sistematizaciju materijala, ali i ideja i koncepata. Ova organizacija e bez ponavljanja biti zahtjevna, inie se da se neki dijelovi tekstova po prvi put sreu i esto e uzeti vie vremena nego to je potrebno za samo zavrno ponavljanje gradiva. Iako je ovo mnogo puta potvreno, udi da studenti i dalje uporno izbjegavaju redovno ponavljanje gradiva. Drugi cilj ponavljanja je poreenje i suprotstavljanje ideja to treba da ojaa spoznaje o vezama izmeu njih. Sve ideje, koncepti ili teme osmiljenog gradiva - kursa mogu se dovesti u vezu. Redovno ponavljanje stvara veliku sliku u kojoj su koncepti i ideje smjeteni na ogovarajua mjesta i na odgovarajui nain povezani ili suprotstavljeni. Kratko reeno, redovno ponavljanje prua mogunost da se razmilja o sadraju, konceptima i idejama materijala koji se ui.
75

9. PRIPREMA ZA ISPIT Upute i prepruke koje slijede u najveoj mjeri se odnose na pripremu za polaganje pismenih ispita, posebno ispitnih testova, to je najei nain polaganja ispita na univerzitetu. Upute i preporuke, meutim, mogu biti uspjeno koritene i kod priprema za drugaije organizovane ispite. 9.1. OPTE UPUTE KOD PRIPREME ZA ISPIT Nema dileme o tome da je najbolja priprema za ispit dobro naueno gradivo, uz ponavljanje prije ispita. Priprema za ispit poinje jo kod prvog susreta sa gradivom, na prvom predavanju, kod prvog pregleda udbenika, kod prvog sreivanja zabiljeki. Treba se ukratko podsjetiti postupaka i tehnika koje se preporuuju za bolje razumijevanje gradiva koje se za ispit priprema te nekih preporuka u organizaciji pripremanja ispita. Pisanje kvalitetnih zabiljeki tokom predavanja Pregled i obrada zabiljeki to prije nakon predavanja Pregled zabiljeki prije narednog predavanja Detaljniji i dublji pregled zabiljeki jednom sedmino Posebnu panju posvetiti hvatanju i obradi zabiljeki onih dijelova gradiva koji e se zasigurno nai na ispitnim pitanjima (provjeriti sa nastavnikom, pogledati objavljeni iri spisak ispitnih pitanja, iskustva starijih kolega) Zabiljeke, napomene i izvore za spremanje gradiva organizovati i prema ispitnim pitanjima Isplanirati vrijeme potrebno za pregled i obradu gradiva, uz formiranje jedinica po kojima je za uenje odreenog dijela gradiva predvieno odreeno vrijeme. Tri sata uenja ujutro i tri sata uenja predvee efektiniji su od est sati neprekidnog uenja. Uenje u loem mentalnom stanju ili u stanju zamorenosti je gubljenje vremena. Najzahtjevnije gradivo treba uiti nakon odmora, kada ima najvie svjeine i koncentracije. Napraviti simulaciju ispita (izrada i rjeavanje testova) Kad god je mogue, ponavljanje ispitnog gradiva treba organizovati u grupi Treba predvidjeti razgovor sa nastavnikom ili strunjacima o dijelovima gradiva sa ijim usvajanjem ima problema. Ove razgovore ne treba odgaati do pred sami ispit. Uenje zavriti dan prije ispita

Neki studenti pogreno pretpostavljaju da kod testova izbora izmeu vie ponuenih mogunosti panju trebaju psovetiti pamenju detalja, a da kod pismenih ispita odgovaranja na postavljena pitanja ili pisanja eseja treba poznavati iri koncept bez previe detalja. Istina je da je i kod testa izbora izmeu vie ponuenih mogunosti treba poznavati koncepte i odnose te da se dobar esej ili odgovor na postavljeno pitanje ne moe kvalitetno uraditi bez potkrijepljivanja detaljima.

76

9.2. PREDVIANJE SADRAJA ISPITNOG TESTA (ISPITA) Paljivim praenjem nastave i ozbiljnim spremanjem ispitnog gradiva moe se predvidjeti znaajan dio pitanja na ispitnim testovima. Ovdje se navode neki elemnti koji ovo predvianje mogu olakati. - Posebnu panju posvetiti uputstvima koje za uenje preporuuje nastavnik na poetku kursa ili na zavrnim predavanjima - Ukoliko nastavnik ne objavljuje testna pitanja za njih ga treba pitati - Na predavanjima obratiti panju na dijelove koje nastavnik naglaava, ponavlja, vie puta im se vraa, zapisuje na tabli, u vezi kojih postavlja pitanja studentima tokom predavanja ili naglaava da e taj dio gradiva biti dio testnih pitanja - Treba napraviti vlastitu listu moguih ispitnih pitanja. Listu treba pripremati stavljajui se u ulogu nastavnika (ta su pitanja koja biste Vi postavili da pripremate test?), a zatim treba vidjeti da li se na pitanja sa ove liste moe odgovoriti - Ukoliko postoji mogunost svakako treba pregledati prethodne testove koje je pripremao isti nastavnik - Sa kolegama treba razgovarati i zajedniki pokuati predvidjeti koja e pitanja test sadravati 9.3. PONAVLJANJE GRADIVA PRIJE TESTA Gradivo ne treba ponavljati dan prije ispita. Planiranjem i potovanjem utvrenih rokova predispitno ponavljanje gradiva odvija se tokom vie dana i zavrava se barem dan prije ispita. Treba naglasiti da ovo, predispitno, ponavljanje nije jedino ponavljanje gradiva. Kao to je kod preporuka za uenja navedeno, ponavljanje je dio uenja koje treba da se odvija tokom cijelog perioda pohaanja kursa. Za zavrno ponavljanje (reviziju) gradiva pred ispit navode se slijedee preporuke: Kreiranje liste provjere uenja

Na ovoj listi treba da se nae sav materijal ije se poznavanje moe provjeravati na testu (zabiljeke, formule, ideje, koncepti, zadaci i sl.). Ovakva lista omoguava da se ponavljanje gradiva podijeli u manje i za realizaciju lake dijelove te izradu dobrog plana za ponavljanje gradiva. Kreiranje saetaka i mapa

Kad god je mogue, a gotovo uvijek je mogue, kroz saete koncept mape treba izloiti i uvezati ideje i teme koje se ue. Saeci bi trebali da rezultiraju listama i hijerarhijskim redom ideja, koncepata i tema. Kreativnost i vizuelizacija ove postupke ine znatno efikasnijim. Snimanje najvanijih dijelova

Ukoliko za to postoji mogunost, treba napraviti audio zapis vanih dijelova teksta, najvanijiih zabiljeki, definicija i sl. Ovo e omoguiti sluanje vanih informacija (walkman) i tokom putovanja, ekanja i sl.

77

Kartice

Kartice sa definicijama, formulama, listama koje treba zapamtiti treba pripremati jo tokom obrade gradiva iz udbenika, knjiga, zabiljeki i drugih izvora. Izrada kartica ne samo da pomae razvoju sposobnosti selekcije i organizovanja informacija, nego i omoguava da se kod ponavljanja skae sa teme na temu, ime se simuliraju uslovi testa. Kartice treba nositi sa sobom i prelistavati ih kad god za to ima mogunosti. 9.4. SAVLADAVANJE ISPITNE NERVOZE Pogledati 1.4.1. 9.5. "BUBANJE" ("TREBANJE") ISPITA Dobra organizacija, planiranje vremena i usklaivanje obaveza trebali bi studenta potedjeti situacija u kojima je u kratkom preostalom vremenu potrebno nauiti gradivo za ispit. Iako se ponekad ni ove situacije ne mogu izbjei, treba nastojati da one ne postanu pravilo, odnosno da ih student ne usvoji kao osnovnu strategiju uenja. I bubanje ispitnog gradiva bi trebalo biti izvedeno uz primjenu odreenog sistema. U osnovi, postoje etiri preporuke za situacije kada se ispit mora "trebati". - Paljiv pregled materijala koji je za ispit potrebno spremiti - Selektivan odabir materijala koji e se uiti (registracija najvanijih taaka u poglavljima) - Koncentrisanje na uenje i ponavljanje utvrenih glavnih taaka - Ne itati i obraivati informacije za ije ponavljanje i utvrivanje nee biti vremena Postupak koji slijedi moe biti jedan od naina da se pripremanjem gradiva u kratkom roku ostvare kakvi-takvi rezultati na ispitu. Preporuka je da se pone sa pet listova papira i postupi na slijedei nain: 1. Identifikovati i odabrati pet najvanijih koncepata, tema ili ideja koje uobiajeno dolaze kao ispitna pitanja iz materije koja se priprema. Jedna stranica je predviena za jedan koncept ili ideju. Na vrhu stranice treba navesti naziv koncepta, kljune rijei i fraze. 2. Ispod ovog svojim rijeima treba napisati objanjenja, definicije, odgovore i sl. za svaki od pet odabranih koncepata ili ideja. Vano je da se kod ovog pisanja ne koriste knjige ili zabiljeke, nego se pie ono to je poznato na bazi prethodnih znanja. 3. Koritenjem knjiga i zabiljeki treba uporediti ono to je u razradi koncepata napisano svojim rijeima i ono to o tome kau knjige i biljeke. 4. U razradi koncepta urediti, dopisati, prekriiti sve to je potrebno na osnovu uporeivanja sa tekstovima iz knjiga i biljeki. 5. Svih pet stranica oznaiti brojevima od jedan do pet, prema znaaju koncepta ili ideje. 6. Ako ima jo imalo vremena (a toliko bi trebalo bi da ga ima) naprijed navedeni postupak valja provesti za jo dva koncepta ili ideje. 7. Dva dodatno razraena koncepta treba uvrstiti u pet ranijih i izvriti ponovno rangiranje koncepata prema vanosti, sada brojevima od jedan do sedam.
78

8. Dobro je cijeli proces ponoviti za jo jedan ili dva dodatna i vana koncepta, ukoliko takvih jo ima (a vjerovatno ih ima). 9. Broj vanih i razraenih koncepata kod pripreme ispita u vremenskom tjesnacu ne bi trebao prelaziti devet. I meu ovih devet moguih vanih koncepata, punu panju treba posvetiti onim najvanijim. 10. Zadnji pregled i ponavljanje obaviti u danu kada je zakazan ispit, ali treba planirati i neto vremena za neophodno oputanje pred sami ispit. Tokom testa treba slijediti preporuke za polaganje pismenih ispita - testova.

79

10. POLAGANJE ISPITA 10.1. PREPORUKE ZA POLAGANJE TESTOVA Kod polaganja ispita demonstrira se sposobnost i kapacitet usvajanja gradiva i rjeavanja odreenih zadataka u vezi sa njim. Na univerzitetima se uglavnom organizuju pismeni ispiti ili testovi, koji se mogu podijeliti u tzv. objektivne testove (da/ne testovi, testovi izbora iz vie ponuenih mogunosti, testovi sa dopunjavanjem nedostajuih rijei ili dijeloga i sl.) i subjektivne testove (odgovori na postavljena pitanja, pisanje eseja i sl.). Iako su pismeni testovi mnogo ea forma, ima oblasti kod kojih je usmeni ispit i dalje svrsishodan i vodei oblik provjere znanja. Jedan od najvanijih preduslova za upjeno rjeavanje testa je panja i puna koncentracija na ispitna pitanja. Preporuke koje slijede mogu pomoi u uspjenijem rjeavanju ispitnih testova, a prije svega u smanjenju mogunosti greke uslijed nepanje. 1. Treba analizirati ranije vlastite rezultate testova. Iskustvo svakog testa moe pomoi u boljoj pripremi narednih tetsova. 2. Na ispit treba doi ranije (zvui poznato!) i ponijeti sve to je za njega potrebno (olovke, rijenici, kalkulatori, sat i sl.). 3. Treba se smjestiti udobno, uz zadravanje panje i koncentracije. Treba nai udobno sjedite, dobar poloaj kod sjedenja (ne izvaliti se u stolici!) i dovoljno prostora na stolu. 4. Treba biti oputen i samopouzdan. Dobro je samog sebe podsjetiti na to da je gradivo dobro spremljeno i da e test biti dobro uraen. Jedan od naina za suzbijanje predispitne nervoze je vie uzastopnih, sporih i dubokih udisaja. Sa drugim studentima ne treba razgovarati o testu nervoza je zarazna. 5. Nakon preuzimanja testa treba paljivo proitati uputstva za njegovo rjeavanje. Nain rjeavanja testa moe biti oigledan, ali itanje uputstava smanjuje mogunost nehotinih greaka. 6. Ako ima vremena, treba napraviti brz pregled cijelog testa i zapisati najvanije termine i kratke zabiljeke. 7. Na pitanja treba odgovarati tako da se prvo rjeavaju laka pa onda tea pitanja. Ranije rjeavanje lakih pitanja poveava samopouzdanje, osigurava sigurne odgovore i bododve te stvara dobru osnovu za rjeavanje teih pitanja. Kod rjeavanja teih pitanja (u pravilu onih koja nose vie bodova) treba eliminisati ono za to se sigurno zna da nije tano, to izgleda netano, to izgleda nelogino ili one dvije opcije koje su toliko sline da obje mogu biti netane. Kod pismenih ispita sa pitanjima i odgovorima ili pisanja eseja treba nastojati napraviti iri nacrt odgovora, a onda ga dopunjavati detaljima. 8. Test nije zavren sa prelaskom i rjeavanjem svih pitanja. Ne treba uriti sa predavanjem testa, nego ga jo jednom treba pregledati. Ovim pregledom treba provjeriti da li je odgovoreno na sva pitanja ili da nije napravljena neka gruba greka. Kod obimnijih pismenih ispita terba provjeriti gramatiku korektnost teksta. 9. Naknadni pregled testa omoguava ispravljanje prvobitno datih pogrenih odgovora, a pogrean odgovor se ponekad moe pronai tek nakon rjeavanja drugih pitanja i na njih datih tanih odgovora.
80

10. Jo tokom rjeavanja testa treba razmotriti strategije uenja primjenjivane u pripremi ispita i razmisliti o tome da se kod narednog uenja odbace one koje nisu dale dobre rezultate. 10.1.1. DA/NE (TANO/NETANO) TESTOVI Da/ne testovi est su dio kombinovanih testova, a ponekad se i cijeli test sastoji od ovakvih pitanja. Kod rjeavanje ovog tipa testova korisno je znati slijedee: - Ukoliko je bilo koji dio reenice nesitinit (netaan) cijela reenica je netana bez obzira to ona moe sadravati jo mnogo tanih konstatacija. - Posebnu panju kod itanja pitanja treba posvetiti negacijama, apsolutnim konstrukcijama, atributima i brojevima - Konstatacije koja sadre negacije esto se pogreno interpretiraju i na njih se pogreno odgovara - Rijei kao "ponekad", "esto", "obino", "uopteno", "generalno" i sl. otvaraju mogunost za tanu konstataciju, odnosno esto indiciraju odgovor "da" ("tano"). - Rijei iskljuivog znaenja ("nikada", "niko", "uvijek", "svi", "samo" i sl.) impliciraju konstataciju koja mora da bude 100% tana pa je u ovakvim situacijama taan odgovor najee "ne" ("netano"). - Duge sloene reenice sastoje se od segmenata odvojenih zarezima. Treba obratiti panju na tanost svakog od ovih segmenata. Ukoliko je jedan od njih netaan, odgovor je obino "ne" ("netano"). - Da/ne (tano/netano) testovi obino sadre vie "da" ("tano") nego "ne" ("netano") odgovora. U pravilu, anse za taan odgovor su vee od 50% ako se u situacijama kada se odgovor ne zna zaokrui "da" ("tano"). Ne treba, meutim, iskljuiti mogunost da je upravo va nastavnik kontra. Treba pregledati njegove ranije testove. 10.1.2. TESTOVI IZBORA OD VIE PONUENIH MOGUNOSTI Tetsovi izbora izmeu vie ponuenih mogunosti sadre frazu ili reeniku osnovu koju najee slijedi tri do pet ponuenih zavretaka ili opcija. Slijedi nekoliko preporuka koje mogu biti od koristi kod rjeavanja ovakvih testova: Uputstva za rjeavanje testa treba paljivo proitati. Treba provjeriti da li svako od pitanja ima samo jedno ili vie tanih rjeenja. Takoe, treba znati da li e "pogaanje", odnosno pogreni odgovori biti kanjavano negativnim poenima. Kao i kod drugih testova, posebno je vano znati koliko je vremena na raspolaganju za rjeavanje testa. Treba brzo proi kroz test, prepoznati laka i tea pitanja i odmah odgovarati na najlaka te na neki nain oznaiti ona za koja se odgovor gotovo sigurno zna. Drugim prolaskom kroz test treba odgovoriti na pitanja oznaena prethodnim prolaskom te na tea pitanja. Kod drugog prelaska testa od pomoi mogu biti informacije prikupljene prvim prelaskom. Ukoliko vrijeme dozvoljava, nakon rjeavanja testa treba jo jednom provjeriti i pitanja i odgovore. Kod rjeavanja testa izbora od vie ponuenih mogunosti vano je kritiki razmiljati o iznesenoj frazi ili reenikoj osnovi i meu ponuenim birati opciju (opcije) koje je jednaka ili najblia onoj do koje se dolo razmatranjem osnove ili fraze.
81

Ukoliko prethodno ne da rezultata, treba zasebno itati osnovu (frazu) sa svakim od ponuenih nastavaka ili zavretaka. Svaku od ovako dobijenih konstrukcija treba razmatrati po kljuu "tano"/"netano" i izabrati onu koja se ini najtanijom. Kod teih pitanja treba poeti sa odbacivanjem opcija za koje se sigurno zna da su netane. Meu preostalim treba provesti "tano"/"netano" test. Nakon ovoga se eliminiu opcije za koje se ini da su potpuno nepoznate. Gramatiko neslaganje osnove i ponuenog nastavka moe biti i esto je razlog za odbacivanje opcije. Pod sumnju treba staviti opcije koje sadre negacije ili apsolutne konstrukcije. Apsolutni izraz treba pokuati zamijeniti uslovljenim (npr. "esto" umjesto "uvijek", "neki" umjesto "svaki", itd.) i vidjeti da li se pod ovim uslovima opcija moe eliminisati. Ako je ponuena opcija "sve navedeno" i ako su meu preostalim prepoznate dvije tane, vjerovatno je "sve navedeno" tana opcija Ukoliko su kao opcije ponuene numerike vrijednosti, najvie i najnie obino nisu tani odgovori Ukoliko osnova i opcija ine dvostruku negaciju treba pokuati sa konstruisanjem i razmatranjem odgovarajue pozitivne konstrukcije Ukoliko su dvije od ponuenih opcija potpuno suprotne, jedna od njih esto je tana Tana opcija esto sadri atribut ili je bolje opisana U situaijama kada se dvije od ponuenih opcija ine tanim, treba potraiti razlike meu njima, vratiti se osnovi i vidjeti da li se dobar odgovor namee u svjetlu ustanovljenih razlika Ukoliko se nakon odbacivanja barem jedne od ponuenih tana opcija ne moe nai i ako nee biti kanjavano negativnim poenima, treba pokuati sluajnim odabirom izmeu preostalih opcija Za pitanja iji se odgovori ne znaju treba traiti podsjetnik u pitanjima iji se odgovori znaju 10.1.3. TESTOVI KRATKIH ODGOVORA

Testovi kratkih odgovora na postavljena pitanja u pravilu se pripremaju tako da pokriju vei dio gradiva. Priprema za ovakve testove podrazumijeva prelazak gradiva kroz sreene i obraene biljeke sa predavanja i obradu tekstova iz udbenika i knjiga. Zavrne pripreme za test kratkih odgovora obavljaju se ponavljanjem saetaka i kondenzovanih informacija, uz kategorizaciju ispitnog materijala. Na ispitu kod pisanja odgovora na postavljena pitanja mogu pomoi gramatike konstrukcije pitanja. Ukoliko se ini da se na neko pitanje moe dati vie odgovora, to treba rei nastavniku. Moe se desiti da njegov komentar indicira pravi odgovor. Odgovor na postavljeno pitanje treba napisati, ak i ako ne postoji sigurnost da je on taan. Moe se desiti i da je taan, a prazni redovi sigurno nee donijeti bodove. Odgovore treba pisati kratko i jasno, sa to vie informacija i to manje nepotrebnih rijei i opisa. 10.2. ISPITI SA OTVORENIM KNJIGAMA Ispit sa otvorenim knjigama usmjeren je na procjenu razumijevanja gradiva, a ne na sposobnost njegovog ponavljanja na ispitu. Kod ovakvih ispita od studenta se oekuje: - Primjena injenica i informacija iz gradiva na nove situacije - Analiza elemenata i veza izmeu njih - Sinteza i struktuiranje
82

- Procjenjivanje uz uporite u materijalu iz gradiva Broj i nain korienja izvora (knjige, zabiljeke) zavisi od uslova koje nastavnik postavlja za ispit. Ispit otvorenih knjiga moe biti organizovan na univerzitetu, ali i kao domai zadatak. Takoe, ispitna pitanja studentima se mogu dati na poetku ispita, ali i ranije. Ukoliko e se ispit polagati sa otvorenim knjigama, nikako ne treba podcijeniti potrebu njegovog pripremanja. Uobiajeno je da je na ovakvim ispitima vrijeme ogranieno i klju uspjeha je u dobroj organizaciji i mogunosti brzog pronalaska informacija. Same informacije, bez njihovog razumijevanja nee obezbijediti uspjeh, jer se kod ispita otvorenih knjiga oekuje argumentacija iznijetih prijedloga, rjeenja ili ponuenih odgovora. Tokom trajanja kursa treba pohaati predavanja i uzimati kvalitetne zabiljeke. Obradom zabiljeki posebno treba razraivati koncepte koji se mogu pojaviti kao ispitna pitanja ili zadaci. Paljivo treba odabrati ta e od izvora biti poneseno na ispit (ukoliko ne postoje ogranienja broja i vrste izvora koji se mogu koristiti na ispitu), uz poznavanje injenica i informacija iz izvora koji na ispitu nee biti korieni. U materijalima za ispit, pored informacija, treba navesti vlastitite kratke komentare koji e biti osnova za argumentaciju rjeenja. Sadraj ispita treba predviati kroz mogua pitanja i zadatke, a ne kroz njihovu razradu. Za svaki problem za koji se ini da bi mogao biti i ispitni, potrebno je razmotriti opcije i resurse. U pripremi za ispit sa otvorenim knjigama posebno je vana organizacija materijala, tako da se tokom ispita ne gubi vrijeme u beskrajnim potragama za eljenim informacijama. Treba se dobro upoznati sa formatima i strukturom knjiga koje e se koristiti. Sadraje knjiga treba korienjem odgovarajuih oznaka (brojevi, boje, i sl.) povezati sa biljekama sa predavanja. Preporuka je da se za izdvojene koncepte pripremi i kratak sadraj koji se stavlja na poetak ili kraj obraenih biljeki. Vane podatke i formule treba pisati na posebnim stranicama i uvijek znati gdje se one nalaze. Na ispitu treba paljivo proitati pitanja da bi se shvatilo ta se u odgovorima na njih oekuje. Nakon pregleda pitanja treba organizovati vrijeme koje stoji na raspolaganju tako da se teim pitanjima ostavlja vie vremena. Kao i obino, prvo treba obraivati pitanja na koja se odgovori znaju bez dilema, a tea i sloenija pitanja treba ostaviti za kasnije. U odgovoru ili razradi ne treba biti preopiran, nego teiti konciznosti i utemeljenosti. iste citate iz knjiga treba izbjegavati, a ako se i navode valja ih jasno oznaiti znacima navoda i svakako navsti izvor. Preporuka je da se ne citira vie od tri ili etiri rijei. Ne treba zaboraviti da ispit otvorenih knjiga predstavlja prije svega rad pisan vlastitim rijeima i uz korienje vlastite argumentacije. 10.3. PRIPREMA I POLAGANJE USMENIH ISPITA Usmeni ispit predstavlja mogunost za iskazivanja znanja, vjetina pezentiranja, vjetine govora i sposobnosti komuniciranja. Usmeni ispiti su i dobra vjeba za razne vrste intervjua kroz koje se u svakoj karijeri mora proi. Usmeni ispit moe biti manje ili vie formalan, ali mu u svakom sluaju treba pristupiti ozbiljno. Bez obzira o kom tipu usmenog ispita se radi, vema je vano paljivo sluati pitanja i odgovarati to direktnije. Kod formalnog ispita lista pitanja je unaprijed pripremljena ili na drugi nain formirana. Nije rijetko da se kod ovakvih ispita odgovori na pitanja mogu ponuditi i kroz "da/ne" formu. Manje formalni usmeni ispiti su otvoreniji, odgovori na postavljena pitanja mogu biti dui, a samo ocjenjivanje je esto subjektivnije. Kod ovakvih ispita teite se esto sa direktnog odgovora na pitanje prebacuje na analizu ili rjeavanje problema ili komunikaciju i prezentaciju. Za uspjenu pripremu usmenog ispita treba obratiti panju na nekoliko elementa. Ispit treba pripremiti. Dobro je pitati nastavnika ta su mogua pitanja na ispitu. Kao i kod pripreme za druge vrste ispita, uenje je najvanije i bez njega nee biti uspjeha na ispitu. Mogua ispitna pitanja treba zapisati i uvjebavati odgovore na njih. Dobra priprema moe bit rad sa kolegama
83

ili strunjacima iz oblasti iz koje se ispit priprema. Ponavljanje i uvjebavanje odgovora po mogunosti treba izvoditi pred ogledalom da bi se vidjelo i procijenilo ponaanje i gestikulacija. Taan datum, termin i mjesto polaganja ispita na vrijeme treba provjeriti. Ukoliko e se na ispitu koristiti tehnika sredstva (raunar i sl.) potrebno je na vrijeme provjeriti dostupnost ovih sredstava tokom ispita. Na ispitu treba djelovati i izgledati profesionalno. Valja se propisno obui, ne biti prenapadno naminkan i svakako iskljuiti mobilni telefon. Uvijek je na mjesto polaganja ispita dobro doi neto ranije. Vrijeme do ispita treba iskoristiti za oputanje i sagledavanje situacije, a ne za ponavljanje gradiva. Ispit poinje od momenta ulaska u prostoriju u kojoj se nalazi ispitiva ili ispitivai. Odmah se treba predstaviti i panju usmjeriti prema ispitivau. Vano je zadrati dobru, pristojnu, pozu i pokuati ostvariti kontakt oima. Ukoliko postoji neka vrsta smetnje za odravanje isputa (buka i sl.), to ispitivau treba dati do znanja i pomenuti da to moe uticati na koncentraciju ili nervozu tokom ispita. Tokom ispita treba zadrati punu panju. Treba biti inteligentan govornik, ali i inteligentan slualac. Ako se odgovor na neko pitanje ne zna, ne treba se udaljavti od onoga na to se pitanje odnosilo. Treba jasno rei da se odgovor na pitanje ne zna, ali treba traiti za dozvolu da se ukratko izloi vlastiti nain kojim se moe doi do odgovora na postavljeno pitanje (pozivanje na poznati sluaj, zakljuivanje iz poznatih injenica i sl.). Tokom ispita treba zadravati sampouzdanje i pribranost, ak i kad se ini da situacija ne ide u najboljem pravcu. Moe se desiti da ispitiva naprosto testira ponaanje ispitanika. Uvijek kad za to postoji prilika na postavljeno pitanje ne treba odgovarati samo sa "da" ili "ne". Kod odgovora vane dijelove treba naglaavati, a svakako je dobro primjerima potkrijepiti poznavanje ispitne materije. Potrebno je obratiti panju na kretnje i ponaanje ispitivaa koji ukazuju na to da se ispit pribliava kraju (gledanje na sat, okretanje stolice, skupljanje papira i sl.). Ukoliko to nije neprimjereno, ispitivaa treba pitati da li ima jo neto to bi se moglo rei i to bi pomoglo u donoenju njegove odluke o ocjeni za pokazano znanje. Bez obzira na rezultat ispita, prostoriju treba napustiti pristojno, uz pozdrav. Dobro je nakon usmenog ispita napraviti vlastitu procjenu ispitnog nastupa. ta je uraeno dobro, a ta manje dobro ili loe. Preporuka je da se ove procjene i utisci zapiu, uz napomene o tome ta se moe bolje uraditi za slijedei ispit. Ukoliko postoje pitanja ili komentari u vezi sa odranim ispitom prvom prilikom ih treba saoptiti ispitivau. Kod ovog ne valja izazivati ispitivaa, nego treba nastojati da se iz iskustva ispitnog nastupa izvuku najbolje pouke za slijedee sline prilike. Ako razgovor sa ispitivaem nije dao zadovoljavajue odgovore u vezi sa odranim ispitom, ukljuujui i nezadovoljstvo ocjenom, treba razgovarati sa ovlaenim osobama odsjeka ili fakulteta. 10.4. KLASINI PISMENI ISPIT Kao to je navedeno pismeni ispit est je forma provjere znanja na univerzitetu. Kod polaganja pismenog ispita kao najvanije treba izdvojiti organizaciju i urednost. Ukoliko je npr. za pisanje odgovora na est pitanja ostavljeno 60 minuta, treba, u stvari, raunati sa oko sedam minuta za svaki odgovor, uz planiranje preostalog vremena za pripremu za pisanje odgovora i pregled napisanog. Ukoliko su pitanja razliite teine (to je najei sluaj), prije pisanja odgovora treba izvrti rangiranje pitanja i planirati vrijeme za pisanje odgovora prema procijenjenoj teini pitanja. Kod isteka vremena predvienog za pisanje odgovora na jedno pitanje treba prekinuti pisanje, ostaviti prazan prostor i prei na pisanje odgovora na slijedee pitanje. Nekompletni odgovori mogu biti dopunjeni tokom vremena predvienog za pregled
84

rada, a treba raunati sa tim da e est nekompletnih odgovora ostaviti bolji utisak nego samo tri poptuna. Pitanja treba paljivo proitati i vidjeti da li u njihovoj postavci ima elementa koji bi ukazivali na mogue formulisanje odgovora. Posebno treba obratiti panju na izraze tipa "uporediti", "ukazati na razlike", "kritiki razmotriti" i sl. U nekim sluajevima odgovori i formulacije se sami nameu. Odmah, dok su jo svjee, treba zapisivati kljune rijei, liste faktora i sl., jer e se one kasnije, nakon obrade ostalih pitanja, moda tee pozvati iz pamenja. Ovo je dobra strategija i za suzbijanje ispitne nervoze. Prije pisanja odgovora pitanje treba izrei vlastitim rijeima i uporediti ovako izgovorenu verziju sa originalom. Misli li se na isto? Ako se ove dvije verzije razlikuju, pitanje nije shvaeno. Iznenaujue je koliko se esto dogaa da je pitanje pogreno shvaeno. Prije poetka pisanja odgovora treba razmisliti. Dobro je napraviti shemu ili teze odgovora za sva pitanja. Kod pisanja odgovora najvaniju taku treba istai u prvoj reenici. Prvi dio odgovora takoe treba da obezbijedi jednu vrstu kratkog pregleda taaka ili teza cijelog odgovora. Ostatak pisanog odgovora treba iskoristiti za razradu ovih taaka ili teza. Kod razrade pojedinanih taaka dobro je navesti specifine informacije, primjere ili navode iz matreijala korienih za spremanje ispita. Kod prelaska sa jedne na drugu taku treba koristiti smislene prelazne konstrukcije ili prosto numerisati take odgovora. Ukoliko se ne zna taan podatak (datum, koliina i sl.) rae treba koristiti optije odrednice nego se pokuavati sjetiti tanog podatka ("krajem XX vijeka" umjesto "1996. godine"). U zadnjem paragrafu odgovora na pitanje treba jo jednom preformulisati centralnu ideju odgovora i naznaiti njenu vanost. Pregled treba iskoristiti za popravke i dopune eventualno nekompletnih odgovora. Ukoliko nema dovoljno vremena za puno pisanje nekompletnih odgovora, preostali dio odgovora treba skicirati ili navesti u tezama. Svakako treba ostaviti vremena za zavrno itanje itavog rada. Kvalitet odgovora najee se cijeni prema njegovoje konzistentnosti, kompletnosti i jasnoi koncepta. Pisanje u nadi da e ono to se pie nekako potrefiti pravi odgovor obino uzima previe vremena i uglavnom je uzaludan napor. Treba imati u vidu da je znati manje i to dobro predstaviti esto efektnije od znati mnogo i to loe predstaviti. 10.4.1. UPUTE ZA PISANJE ODGOVORA NA OSNOVU ZAHTJEVA IZ PITANJA Dobro postavljeno pitanje treba da ukazuje na nain odgovaranja. Pitanja najee sadre rijei koje ukazuju na potrebni pristup u pisanju odgovora. Ovdje se navode neke od estih rijei koje se kao zahtjevi javljaju u pitanjima te okviri odgovora na pitanja s takvim zahtjevima. Uporediti Pregled osobina ili karakteristika u cilju ukazivanja na slinosti. "Uporediti" se obino javlja kao "uporediti sa" to implicira na navoenje slinosti, iako se mogu navesti i razlike. Ukazati na razlike Naglaavanje razliitosti meu pojavama, stvarima, problemima i sl. Kritiki razmotriti Oekuje se donoenje sudova o ispravnosti, korektnosti i sl. esto se odnosi na diskusiju ogranienja, dobrih i loih elemenata planova ili sluajeva navedenih u pitanju. Definisati Definisanje podrazumijeva koncizno, jasno, autoritativno navoenje znaenja. Ne zahtijevaju se
85

detalji, ali potekoe u definisanju mogu se obrazloiti odreenim navodima. Kod definisanja treba imati u vidu prirodu materije koja se uila i koja se polae. Opisati Opisivanje kroz karakterizaciju, nabrajanje, skiciranje, predstavljanje odnosa i sl.

Predstaviti dijagramom Nacrt, plan, skica, grafika interpretacija odgovora na postavljeno pitanje. Dijagram ili drugi prikaz treba nasloviti, a ponekad i ukratko opisati. Diskutovati Izraz se esto javlja u ispitnim pitanjima i zahtijeva pregled, analizu i razmatranje trenutnih afirmativnih i negativnih stavova u vezi sa problemom ili stvari navedenoj u pitanju. Pitanje je zahtjevno i trai se kompletan odgovor. Nabrojati Trai se lista taaka, pojmova i sl. Lista treba da bude ispisana kratko i pregledno. Procijeniti, ocijeniti Zahtijeva sa paljiva procjena u vezi sa navedenim problemom, uz naglaavanje ogranienja i mogunosti. Procjena treba da ima atmosferu autoritativnog i do odreenog stepena linog i na bazi uenja i iskustva formiranog miljenja. Objasniti Jasan prikaz i interpretacija materijala. Ukoliko pitanje ve ne sadri rijei "kako" ili "zato" reinterpretacijom pitanja u njega ih treba uvrstiti. Odgovor sadri prikaz razliitih miljenja, uzroke pojava i sl. uz njihovo objedinjavanje i pokuaj da se na to jednostavniji nain doe do interpretacije. Ilustrovati Najee zahtjev u pravcu dodatnog pojanjenja problema kroz dijagram, grafik, konkrektan primjer i sl. Interpretirati Slino pitanjima sa zahtjevom za objanjenje. Oekuje se tumaenje, pokazivanje kroz primjer, rjeavanje ili komentar, najee uz potrebu da se navede i procjena ili vienje problema u svjetlu iznesenih argumenata. Opravdati Odgovor zahtijeva elemente poznavanja donoenja odluka, uz jasan prikaz ubjedljivih injenica na osnovu kojih se gradi stav. Ukratko izloiti Odgovor na pitanje sa ovim zahtjevom treba da bude dobro organizovan opis. Treba dati glavne i najvanije sporedne elemente, uz izbjegavanje detalja. Informacije predstaviti na sistematian nain. Dokazati Odgovor zahtijeva potvrdu koja je kroz diskusiju utemeljena na navodima, korektnim interpretacijama i loginom razmiljanju.
86

Staviti u odnos Nabrajanje, objanjavanje i naglaavanje veza i odnosa meu stvarima i pojavama. Dati pregled Odgovor treba da bude zasnovan na kritikoj procjeni. Kratka i organizovana analiza i komentarisanje najvanijih elemenata problema. Navesti Zahtjev za kratkim navoenjem, specificiranjem ili predstavljanjem vanih taaka. Detalji i ilustracije mogu biti izostavljeni. Rezimirati Saeto navoenje i prikaz najvanijih taaka ili injenica. Izostaviti detalje i ira objanjenja.
[Modified and adapted from: Communication Skills Development Center, Division of Student Affair, University of South Carolina as found at http://www.history.ohio-state.edu/essayexm.htm (January 2002)]

87

11. VJETINE PISANJA 11.1. OSNOVE VJETINE PISANJA Uspjenim se moe smatrati pisanje koje zadovoljava najmanje slijedee kriterije: obraa se odreenom auditorijumu ima organizovan sadraj prezentirano je na ubjedljiv i efikasna nain Izrada pisanog rada moe se podijelit u etiri faze: 1. Priprema: definisati temu, pripremiti nain obraanja ciljnom auditorijumu i provesti istraivanja 2. Koncipiranje i pisanje: razviti sadraj, poruke i stil 3. Provjera: pregled poruka i organizacije sadraja 4. Korektura: posvetiti panju gramatici, eventualnim greakama u pisanju, formama i sl. 1. Priprema Kod pisanja svih tipova pisanih radova (eseji, ispitni eseji, pismeni ispiti, laboratorijski izvjetaji, itd.) treba slijediti odreenu proceduru, kako se navodi: Uvodne radnje Odrediti temu Izraziti tezu, temu, ciljeve u najvie reenici ili dvije Definisati auditorijum (publiku) i odrediti nain obraanja Da li e rad ocjenjivati samo nastavnik i/ili asistent? Hoe li biti predstavljen studentima? Strunjacima i profesionalcima van fakulteta? Odrediti nain pisanja koji e biti najefikasniji u komunikaciji. Razmisliti o najefektnijem tonu obraanja koji e radu dati na znaaju. Odrediti strategiju istraivanja i listu izvora Razviti listu kljunih rijei i termina (preporuuje se izdvajanje oko 50 rijei ili termina, ali ovaj broj moe biti manji ili vei u zavisnosti od vrste rada). Ova lista e predstavljati osnovu i za prikupljanje i literaturno istraivanje i za pisanje. Listu je najbolje pripremiti iz optih poznatih izvora i razliitih pregleda materije o kojoj e se pisati. Odrediti vremenski okvir Kod planiranja vremena za pisanje treba raunati i sa ureivanjem teksta, njegovom revizijom te sa neplaniranim okolnostima. Inspirativna faza Ova faza treba da obezbijedi uvanje ideja i inspiracije. Na odreeno mjesto treba zapisivati i uvati dobre fraze, izraze, inspirativne dogaaje koji mogu biti obraeni u tekstu koji e se pisati. Faza istraivanja: Skupljanje i zapisivanje (snimanje) informacija U ovoj fazi se vri pregled dokumenata, tekstova, rezultata eksperimenata, baza podatka, web stranica, izvjetaja itd. Veoma je vano o moguim izvorima i preporukama za sadraj i ciljeve teksta
88

koji se priprema razgovarati sa osobama kao to su: nastavnici, asistenti, bibliotekari, strunjaci iz oblasti o kojoj e se pisati, itd. Uobiajeno je da se kao literaturni izvori koriste: udbenici, knjige, nauni i struni radovi, web straice, profesionalni izvjetaji, itd. Ove izvore je jo prilikom itanja potrebno biljeiti i ispravno navoditi. Faza organizovanja U ovoj fazi potrebno je napraviti koncept i okvirnu shemu teksta koji e se pisati. Poeljno je razraditi stil i nain na koji e osnovne poruke i ciljevi teksta biti naglaeni.

2. Pisanje nacrta teksta Uvod u pisani rad Uvodni dio pisanog rada uobiajeno sadri nekoliko elemenata vanih za itav tekst. Potrebno je da on sadri najmanje slijedee: Uvod u temu, pri emu se nastoji zainteresovati itaoca (ne zaboraviti ciljni auditorij!) Naznaiti perspektivu i vane take gledita Naznaiti fokusirati nekoliko taaka (ne vie od tri) koje e tekstom biti razraene Utvrditi redoslijed i nain prelaska sa paragrafa na paragraf

Za svaki predmet razrade treba skiciriti po jednu reenicu koja se odnosi na tu taku i odrediti njeno mjesto u strukturi razrade Treba imati nacrt prelaznih reenica ili rijei kojima e se vriti povezivanje prethodne i naredne take u razradi Kod pisanja treba izbjegavati veoma kratke paragrafe (jedna ili dvije reenice), jer ovakav paragraf moe znaiti da su predmet ili taka slabo razraeni Kad god je mogue treba koristiti aktivni reeniki oblik Kroz itav pisani rad treba stalno raditi na razvoju svoje ili na poetku prihvaene tue take gledita o Ne treba se previe udaljavati od glavne teme i ideje rada o Kod razrade ne treba uriti sa zakljuivanjem skraivanjem reenica tipinim za pisanje zakljuaka i saetaka doi e vrijeme za pisanje zakljuaka i saetka Tekstualnu interpretaciju treba podupirati citatima, podacima i sl. o Ukoliko se citira, to treba uraditi po utvrenim pravilima

Zakljuak

Prije pisanja zakljunog dijela treba proitati uvodni paragraf i razradu Raspravu (razradu) treba mislima sumirati i skicirati zakljuak Jo jednom se treba vratiti uvodnom paragrafu i razradi te provjeriti slijedee: o Da li zakljuni dio ukratko iznosi glavne ideje? o Da li zakljuni dio odraava glavne pravce i potcrtava najvanije elemente razrade o Da li zakljuni dio logino odraava razvoj razrade
89

Ponekad je, nakon definisanja zakljuka, potrebno prepraviti ili prilagoditi uvodni dio da bi itav rad dobio na konzistentnosti

Preporuka je da se nakon zavrenog pisanja nacrta teksta uzme dan ili dva odmora. 3. Revizija teksta Prethodno uraeni nacrt teksta treba revidirati sa punom koncentracijom i sa samokritikim stavom. Rad treba proitati nasamo i naglas, kao da se on ita publici. Iznenaujue je koliko se propusta uoava ovim i ovakvim itanjem. Poeljno je i korisno zamoliti drugu osobu (idealno nekog ko bi mogao biti dio ciljanog auditorijuma) da proita rad te da d svoje sugestije ili da ukae na eventualne greke ili bitne, a proputene elemente Reviziju teksta treba uraditi paljivo i popraviti tekst na svim mjestima na kojima je to potrebno. Korisno je uporediti revidiranu i prethodnu verziju teksta, jer se na taj nain smanjuje mogunost da je revizijom neto proputeno. 4. Provjera gramatikih i greaka u pisanju Ne treba aliti vremena i truda za paljivu provjeru moguih gramatikih nepravilnosti i greaka u pisanju teksta Nakon uspjeno zavrenog posla treba proslaviti, u utemeljenom uvjerenju da je uraeno najbolje to se moglo.
(Portions adapted with permission from K. Austin Kerr, Some Tips on Writing Papers for History Courses, Ohio State University. Suggestion by Carolla J. Ault, Writing Instructor, The College of Lake County)

11.2. PRETHODNO PISANJE I NACRTI Grubi nacrt teksta predstavlja "kasnu fazu u procesu pisanja". Ovo podrazumijeva da su prikpljene adekvatne informacije, da postoji razumijevanje te da je blizu kraj istraivanju ili prikupljanju materijala za pisanje. ta je potrebno za pisanje nacrta teksta? Odgovarajue vrijeme na raspolaganju za koncentrisano posveivanje pisanju Rad na jednoj temi, problemu - jednom radu. Treba nastojati da pisanje ne ometaju druge obaveze, prijatelji i slino. Zabiljeke i popis ideja koje treba ukljuiti u pisani rad Ciljani auditorijum ili ideja o tome kome e rad biti upuen ili prezentiran (profesor, skup strunjaka ili profesionalaca, kolege, itd.) Pripremljenost kroz prethodno obavljena istraivanja i prikupljanje materijala koji treba da ukljuuju potreban broj pogleda, ideja, koncepata Provjera da je sve naprijed navedeno obezbijeeno. Nema potrebe za detaljnim analizama prikupljenog, treba se koncentrisati na koncept koji se stvara.

90

ta nije potrebno za pisanje nacrta teksta? Konani naslov i uvodni dio nisu potrebni u ovoj fazi. Oni e iz nacrta teksta biti razvijeni kasnije. Referentni izvori, citati, prikupljeni ispisi mogu biti od koristi, ali za pisanje nacrta teksta ne bi morali biti neophodni. Nacrt treba zasnovati na vlastitim zabiljekama. U ovoj fazi (a i inae) ne treba se zatrpati prevelikim brojem injenica; detalji mogu biti dodati kasnije sada je cilj razvoj koncepta rasprave. Iako je poeljno kod svakog pisanja biti korektan u gramatikom i u jezikom smislu, kod pisanja nacrta teksta ovim se ne treba do kraja optereivati. Pisati, pisati i pisati! Za popravak eventualnih greaka ovog tipa bie jo prilika. Prethodno pisanje Prethodnim pisanjem treba doi do kljunih rijei, znaenja i strukture rada prije konanog pisanja. Ovo je esto najbolji nain da se prevazie "stvaralaka kriza" i nedostatak inspiracije za pisanje. Izmeu ostalog, koristi od prethodnog pisanja su slijedee: Intelekatualno fokusiranje. Razmiljanje o temi, konceptu i idejama istraivanja i rada, uz uklanjanje moguih smetnji Suavanje i definisanje tema te njihov prenos na papir. Ovo je poetak procesa prenoenja i tumaenja istraivanja svojim rijeima. Razvoj logike strukture prethodno utvrenih tema i taaka o kojima e se pisati. Prethodno pisanje obezbjeuje pisani materijal za kasnije reakcije, revizije, diskutovanje. Pisanje rada je dinamiki proces pa e prethodno pisanje biti podlono promjenama. Neke take e ostati, neke e biti izbaane, a neke e biti izmijenjene u kasnijim fazama pisanja rada. Prethodno pisanje obezbjeuje okvir za "upravljanje projektom". Njime se stvara osnova za dalje i preciznije definisanje tema, utvruju se potrebni vremenski okviri, konstatuju se propusti u koliini i kvalitetu prikupljenih informacija

91

Vjebe prethodnog pisanja Fokusirano slobodno pisanje 1. Koristiti prazan papir ili raunar i odrediti vremenski okvir od 5 15 minuta 2. Sumirati predmet rada u frazu ili reenicu; nastojati obezbijediti slobodan tok misli 3. Pisati sve to padne na pamet, nevano da li je ili nije vezi sa predmetom, tokom predvienog vremenskog okvira 4. Ne treba praviti pauze, ne treba prekidati, ne treba previe uriti, ali treba nastojati da se radi bre nego inae 5. Ne treba pregledati i ispravljati ono to je napisano dok ne istekne predvieno vrijeme 6. Po isteku previenog vremena treba se vratiti na poetak pisanja i po potrebi prepraviti poetne reenice. itanjem treba ponavljati rijei, fraze ili zanimljiva zapisana razmiljanja (ak i osjeaje!) 7. Jo jednim pregledom napisanog treba vidjeti da li ita, veliki dio ili sve to je napisano moe biti ugraeno u razradi predmeta rada. Da li se moda rodila vodea ideja rada? Traenje ideja 1. Koristiti prazan papir ili raunar i odrediti vremenski okvir od 5 15 minuta 2. Sumirati predmet rada u frazu ili reenicu; nastojati obezbijediti slobodan tok misli 3. Pisati sve to padne na pamet sa ciljem obezbjeivanja slobodnog toka misli Razmiljati o idejama vezanim za temu, to oputenije to bolje, ovdje nita ne odbacivati kao lou ideju Postaviti pitanja u vezi teme i na njih odgovoriti: Zato ovo piem? ta mi u ovom pisanju moe biti zanimljivo? Zato mi se ovo ne svia? ta e moji prijatelji rei o ovome? 4. Revizija: Ima li meu napisanim rijei ili ideja koje su dotakle temu? Ima li moa meu napisanim glavne ideje rada?

92

Organizacija ideja 1. Razmisliti o kljunim rijeima ili simbolima koji su najblii centralnoj ideji rada. 2. Na centar veeg komada papira bez linija napisati najvaniji termin, kratku frazu ili simbol. Jo jednom razmisliti i zaokruiti odabrani termin. 3. Ostale vane termine ispisati oko centralnog zaokruenog termina. Crtanjem preklapajuih krugova ili strelica povezati ispisane termine. Ostaviti neto praznog papira za: o dalji razvoj ideja o objanjenja 4. Treba raditi brzo, bez analize ove faze rada 5. Ureivanje prve faze Razmisliti o vezama vanjskih sa centralnim terminom. Brisanjem, krianjem i prebacivanjem termine organizovati na nain da vaniji budu blie centralnom. Olovke u boji olakavaju reorganizaciju i uvezivanje ideja i termina. 6. Nastaviti raditi prema periferiji papira Slobodno, bez ustezanja i brzo dodati sve termine i ideje koje se sada mogu vezati sa terminima i idejama iz prvog kruga (bez ustruavanja, sve se moe prekriiti i brisati!). Ako treba, lijepljenjem dodatnog papira treba proiriti prostor za to vie termina i ideja. Idui prema periferiji papira treba nastojati da termini budu to detaljniji ili specifiniji.

Skiciranje i strukturiranje sadraja Ove je faza u kojoj treba uloiti vie napora na strukturiranju i hijerarhijskoj organizaciji do sada prikupljenog materijala ili izvrenih istraivanja. Poeljno je da se uporedo sa prikupljenim materijalom strukturiraju i ideje i termini stvoreni prethodnim potupcima (slobodno pisanje, traenje ideja, organizacija ideja). 1. Kratkim reenicama ili frazama organizovati (srediti) listu tema i taaka rada 2. Stvorenu listu tema i taaka gramatiki korektno formulisati 3. Hijerarhijski sloiti teme i take rada prema znaaju i vrstini veze sa osnovnom idejom rada. Take istog znaaja treba smjestiti na isti hijerarhijski nivo. Primjer: Strategije i uputstva za uenje I. Pripreme za uenje A. Uenje uenja B. Organizacija vremena C. Odreivanje ciljeva i izrada plana rada II. Uenje A. Kritiko miljenje B. Pamenje C. Organizacija projekta III. Pisanje eseja A. Osnove pisanja eseja 1. Prethodno pisanje a. Definicija b. Osnove prethodnog pisanja c. Vjebe 2. Grubi nacrt a. Definicija b. Osnove pisanja grubog nacrta c. Vjebe 3. ... B. Vrste eseja itd.

Nakon napornog posla treba napraviti odmor i osvjeiti se. Odmor i osvjeenje dobro su doli. Natrag na posao!

93

Pregled ideja, tema, predmeta i pitanja Treba se vratiti na vjebe prethodnog pisanja. Tekst napisan tokom ovih vjebi glasno proitati. Glasno itanje predstavlja oblik komuniciranja sa samim sobom. Tokom ovog itanja istovremeno treba sluati i registrovati dijelove fraze, konstrukcije koje se ine najzanimljivijim ili najvanijim. Po zavretku glasnog itanja ove dijelove treba zabiljeiti. Procjena ideja, tema, predmeta i pitanja Procjenu vrijednosti zabiljeenih ideja i tema treba napraviti nekom od metoda rangiranja (poentiranje, po prioritetima i sl.) te napraviti hijerarhijsku listu. Ovako stvorenu listu treba uvati za sluaj da se kasnije ispostavi da ona i nije najbolje rjeenje. 11.3. JEZIKI KOREKTNO PISANJE

Stvaranje teksta moe se podijeliti na etiri faze: 1. Priprema: Definisati temu i ideju, odluiti o nainu na koji e one biti preneene auditorijumu ili iroj javnosti te obaviti prikupljanje materijala za pisanje (istraivanja, izvori) 2. Koncipiranje i pisanje: Razviti sadraj, poruke i stil 3. Revizija: Pregled i revidiranje teksta 4. Provjera gramatike i druge korektnosti teksta: Svakako treba posvetiti panju moguim grekama u pisanju (greke u kucanju, gramatika, formati i sl.) i za ovu vrstu provjere teksta ne treba aliti vremena. Tokom pisanja i revidiranja teksta odreenu panju treba posvetiti i njegovoj gramatikoj korektnosti, ali ne treba zaboraviti da ove provjere imaju druge ciljeve te da e konana provjera gramatike, formata i stila tek uslijediti. Tokom ove zadnje provjere treba itati naglas i polako, rije po rije. Kod itanja rijei treba nastojati da se pogledom i glasom "pokriju" sva njena slova, to, posebno kada se ita vlastiti tekst nije uvijek lako (gotovo svi smo skloni tome da registrujemo prva i zadnja slova u rijei te je na taj nain prepoznamo). Mnogo je tee pronai greke u svom nego u tuem tekstu! Napisani tekst svakako treba dati nekome na itanje. Ovo itanje ne znai samo jo jedan par oiju (koji, uostalom, nee uvijek pronai sve gramatike i sline greke), nego i mogue sugestije za poravak koncepta ili sadraja teksta. Profesionalni urednici teskt prije tampanja itaju i po deset puta. Izdavake kue u pravilu angauju timove ljudi za provjeru korektnosti teksta. Ovi "profesionalni itai" u pravilu rade u paru i tekst glasno itaju jedan drugom. A greke u tampanim tekstovima se ipak pojavljuju. Treba razvijati osjeaj za sumnju. Nita ne treba smatrati gotovim i potpuno ispravnim. Ako se odreene greke sistematski i nesvjesno ponavljaju, kod itanja teksta posebnu panju treba obratiti na takve rijei ili mjesta. 11.4. PRELAZNE RIJEI I FRAZE Upotreba prelaznih rijei i fraza pomae lakem itanju rada i obezbjeuje mu potrebnu poveznost (koherentnost). Koherentan rad omoguava itaocu laganije kretanje od prve do zadnje bitne tvrdnje i konstatacije. Prelazi ukazuju na veze i odnose, bilo izmeu reenica, bilo izmeu pasusa teksta. Slijedi pregled odnosa koje izloene ideje ili teme mogu imati te za te odnose najee koriene prelazne rijei i fraze.
94

Dodavanje: Takoe, pored toga, osim toga, tavie, odmah zatim, itd. Posljedica: Dakle, prema tome, po tome, na taj nain, kao rezultat, stoga, inae, otuda, itd. Rezimiranje: Poslije svega, sve u svemu, imajui u vidu navedeno, ukratko, u svakom sluaju, kao zakljuak, u cjelini, na kraju, konano, itd. Uoptavanje: U pravilu, kao pravilo, uobiajeno, najveim dijelom, uopteno, uopteno govorei, obino, itd. Preformulacija: U sutini, drugim rijeima, odnosno, moe se rei, naime, itd. Suprotnosti i poreenja: Nasuprot, suprotno, obrnuto, na isti nain, isto tako, umjesto toga, sa druge strane, slino, ipak, ali, meutim, kako god, pored toga, itd. Redanje: Prvo, na prvom mjestu, prije svega, poevi sa, istovremeno, iza toga, nakon toga, slijedi, slijedee, onda, ranije, kasnije, naknadno, na kraju, itd. Uzgredno pominjanje: Uzgred budi reeno, takoe, itd. Ilustracija: Na primjer, primjera radi, moe posluiti, vidi se iz, itd. Slinosti: Isto tako, slino, bez velikih razlika, itd. Usmjeravanje: Ovdje, kasnije, ranije navedeno, uskoro, iznad, ispod, slijedi, itd.

95

11.5. UPUTSTVA ZA PISANJE 11.5.1. ESEJ OD PET PARAGRAFA Esej od pet paragrafa (pasusa) predstavlja jednu vrstu provjere vjetine pisanja, a esto se javlja i kao vjeba planiranja vremena raspoloivog za pisanje. Pisanju treba pristupiti nakon odreenih organizacionih priprema. Zadatak o kojem treba pisati treba proanalizirati i biti potpuno siguran u ono ta se oekuje od pisanog rada. Kljune rijei koje definiu temu treba izdvojiti i na odgovarajui nain oznaiti. Nakon ovoga pristupa se razradi plana za pisanje. Plan za pisanje podrazumijeva jasno definisanje subjekta (teme) eseja i izdvajanje najvanijih podtema (taaka). Sa brojem podtema ne treba pretjerivati (standardan esej ne bi trebao da ih ima vie od tri). Podteme mogu biti izdvojene tako da predstavljaju dijelove cjeline, ali se mogu formirati i tako da predstavljaju i opisuju odnose, pristupe, interpretacije i sl. Sada se pristupa skiciranju eseja. Skica bi trebala ukljuivati slijedee elemente: Uvodni pasus - Uvodna reenica koja predstavlja temu o kojoj e se pisati - Predstavljanje svake od podtema - Prelazna reenica ili pasus Prvi pasus razrade Drugi pasus razrade Trei pasus razrade - Formulisanje ili - Formulisanje ili - Formulisanje ili preformulisanje prve podteme preformulisanje druge preformulisanje tree podteme - Detalji ili primjeri koji podteme - Detalji ili primjeri koji podtemu podupiru ili - Detalji ili primjeri koji podtemu podupiru ili razrauju podtemu podupiru ili razrauju - Prelazna reenica ili pasus razrauju - Prelazna reenica ili pasus - Prelazna reenica ili pasus Zavrni ili zakljuni pasus - Reformulisanje glavne teme i podtema - Sinteza i zakljuivanje Kod pisanja eseja treba razmiljati i djelovati u skladu sa postavljenim planom, odnosno esej treba pisati kroz pisanje njegovih dijelova. Rad treba razdvojiti u sekcije i svaki dio razvijati odvojeno i progresivno, sa potrebnim naslanjanjem na prethodno razraene dijelove. Uvodni pasus odreuje ton rada. On ne predstavlja samo uvod u rad, nego ukazuje i na pravac razrade. Dobar uvod bi trebao da upozna itaoca sa osnovnim obiljejima iskustva autora. Za pisanje uvodnog pasusa treba koristiti aktivno glagolsko stanje koje je izraajnije od pasiva, ali treba izbjegavti koritenje linih zamjenica prvog lica jednine i mnoine kao reenikih subjekata. I inae, a posebno u uvodnom, pasusu treba izbjegavati koritenje tipskih reenica (subjekat predikat dodaci, uvijek istim redom). Uvodni dio treba da naznai ideje ili koncepte koji e poduprijeti glavnu temu i/ili ideju eseja. O idejama ili konceptima koje e posluiti za razvoj i podupiranje glavne ideje treba dovoljno znati. Podupiranje kroz koncepte o kojima se ne zna dovoljno vodi slaboj argumentaciji i loem eseju. Preporuka je da se pisanje uvodnih pasusa na razliite teme uvjebava tokom uenja. Pasusima razrade ili podupiranja glavne ideje ili teme eseja treba da prethode prelazne (tranzicijske) reenice koje obezbjeuju tenost teksta. Prelazna reenica moe da se stavi na kraj prethodnog, to je efektnije, ili na poetak narednog pasusa. Detalji i primjeri kojima se
96

razrauje podtema treba da bude u vezi sa njom.Treba izbjegavati korienje praznih izraza i fraza i preopirno pisanje. Prethodno pripremljen plan eseja treba da bude vodi i okvir za pisanje razrade podteme, a sve treba da bude u funkciji podupiranja glavne ideje ili teme rada. Pisanje zakljunog pasusa esto je najtei dio u pisanju eseja. Kod njegovog pisanja dobro je imati u vidu da italac ne mora i najee nema ista znanja, shvatanja i poglede kao autor. Zakljuivanje treba izvesti autoritativno i tako da zavrni pasus kod itaoca ne izaziva zabune u vezi sa stavovima ili logikom zakljuivanja autora. Zakljuni pasus obino ostavlja najjai utisak na itaoca pa bi on trebao da nosi najjau poruku eseja. Prije predavanja esej treba pregledati i urediti. Kod pregleda panju treba obratiti na reenike konstrukcije i gramatiku korektnost. Nakon itanja cijelog eseja treba razmotriti njegovu ukupnu strukturu, tenost i logiku. Ukoliko je potrebno esej treba dopuniti tako da u njemu ne ostaju praznine u toku i logici. Na dijelove eseja optereene se previe detalja treba obratiti posebnu panju i razmotriti mogunosti skraivanja pojedinih dijelova teksta. Preporuka je da se esej prije predavanja na ocjenjivanje nastavniku da na itanje kolegama, sa molbom za njegovo kritiko itanje i sugestije.
[Adapted and revised from: Kasper, J. The Five Paragraph Essay, 14 January,1999; http://www.geocities.com/SoHo/Atrium/1437/eval.html (9 June 2001])

11.5.2. ESEJ ZA IZLAGANJE Kod pisanja eseja (pismenog rada) koji e se izlagati prepruuje se uvaavanje i slijeenje slijedeih osam osnovnih koraka. 1. Izabrati temu Treba biti siguran da je odabrana tema dovoljno uska da se na odgovarajui nain moe obraditi unutar ogranienog prostora kojeg nudi forma eseja. 2. Napisati osnovnu tezu eseja Valja biti siguran da formulisana teza (najee izraena potpunom reenicom) odraava koncept ili ideju koja nije ni preiroka ni preuska za uspjenu razradu. 3. Odabrati metod razrade Prema temi i osnovnoj tezi treba odabrati odgovarajui ili dominantni metod za razradu. Treba provjeriti mogunost primjene metoda kao to su: definisanje, poreenje, klasifikacija, potkrijepljivanje primjerima, analiza uzrono-posljedinih veza, analiza procesa itd 4. Struktuiranje eseja Kod izrade strukture eseja treba poeti sa njegovim glavnim dijelovima ili podtemama. Na ovako izdvojene glavne dijelove treba vezati elemente koji e ih podupirati i koji e, u krajnjem, biti dijelovi pasusa eseja. 5. Pisanje vodeih reenica svih pasusa razrade eseja Za svaki od pasusa razrade eseja treba napisati vodeu reenicu koja, sa svoje strane, treba da bude u direktnoj vezi sa vodeom tezom rada. 6. Pisanje pasusa razrade eseja Svaki od pasusa razrade trebao bi da odgovori zahtjevima i ciljevima postavljenim kroz kreirane vodee reenice. 7. Pisanje uvodnog pasusa Uvodni pasus treba da izrazi tezu eseja i da nagovijesti pasuse podupiranja i razrade. Kod pisanja uvodnog pasusa treba voditi rauna da je to dio eseja koji bi trebao zainteresovati itaoca i ubijediti ga da pree na itanje razrade.
97

8. Pisanje zakljunog pasusa Zakljuni pasus treba da sadri preformulisanu osnovnu tezu i glavne elemente razrade. Treba nastojati da se zakljunim pasusom esej to efektnije zavri.
(Source: Ida Masters Hollowell, James A. Levernier, A. Franklin Parks, Structuring Paragraphs: A Guide to Effective Writing. 2nd ed. New York: St. Martin's,1986.)

11.5.3. NAUENE LEKCIJE Pisanje prati sve oblike uenja, ali i bavljenje gotovo svim poslovima dananjice. Pored pisanja na pismenim ispitima, pisanja eseja, nauno-strunih radova, seminarskih radova i sl. postoji jo itav niz pisanih formi koje imaju svoje forme i odgovarajue zahtjeve. Meu njima treba izdvojiti pismeno obrazloenje stavova, pisanje u cilju prezentacije proizvoda ili usluga, pisanje tzv. "bijelih knjiga" (pregled stanja i sugerisanje rjeenja), itd. Pisanje po sebi predstavlja dobru osobinu intelektualca i na razvoju ove vjetine treba raditi od poetka kolovanja do samog kraja profesionalne karijere. Slijedi nekoliko optih konstatacija i sugestija za sve oblike pisanja. Pisanje pomae u stvaranju procesa konciznijeg miljenja. U univerzitetskom, ali i umnogim drugim okruenjima moe se rei da se u stvari i ne zna ta se misli dok se to to se misli ne napie. Samo redovno pisanje razvija vjetinu pisanja. Kao i kod mnogih drugih vjetina, vie pisanja u pravilu znai izgradnju kvalitetnijeg pisanja. Rokovi, ukljuujui i kratke rokove, za zavretak teksta mogu biti i od pomoi. U ovakvim situacijama pisanju se posveuje vie energije i koncentracije. Ogranienja u pogledu duine teksta pomau u izgradnji kvalitetnijeg stila pisanja. Korienje manjeg broja rijei u pravilu vodi poboljanju sposobnosti naglaavanja. Dobro pisnanje ide uporedo sa pregledom i ureivanjem teksta. Dok je pisanja bie i potrebe za revidiranjem i ureivanjem teksta. U cilju bolje revizije i sreivanja teksta korisno je njegovu prvu verziju ostaviti na nekoliko dana. Ostavljanjem odreenog vremena izmeu pisanja nacrta teksta i njegovog ureivanja rjeenja za neke od problema i tekoa postaju esto oita ili jednostavnija. Nema pisnaja u kojem se ne ulazi u fazu zasienosti, neefikasnosti pa i aljkavosti. Uvijek je dobro imati na umu da e ono to se pie prije konane verzije vie puta biti revidirano i popravljano. Kad god je to mogue, pisanje treba nastojati uiniti zanimljivijim i svjeijim. Gotovo da ne postoji toliko ozbiljna tema da pisanje o njoj mora biti suvoparno i dosadno. Dobro pisanje spada u red vjetina koje se kod studenata i profesionalaca cijene. Ono odraava stil, profesionalne standarde i linost.

98

12. ISTRAIVANJE 12.1. PISANJE NAUNO-ISTRAIVAKIH LANAKA 12.1.1. ELEMENTI NAUNO-ISTRAIVAKOG LANKA Nauno-istraivaki radovi (lanci) treba imaju slijedee najvanije osobine: Argumentovanost koja itaoce treba da navede da prihvate ili odbace hipotezu kako je to podacima i interpretacijom u radu predstavljeno Preciznost i detaljnost podataka, postupaka i rezultata kao osnove za budua istraivanja Rad u vrijeme objavljivanja treba da bude dio prihvaenog obima naunih saznanja (iako kasnije moe biti opovrgnut) Rad treba da bude objavljen i arhiviran na nain da moe posluiti kao dokument i referenca za budua istraivanja i poreenja Nauni lanak, struni rad ili laboratorijski izvjetaj imaju odreenu formu i sadraj. Odreene varijacije se mogu sresti u zavisinosti od ustaljene prakse u nekim sredinama ili zahtjeva vezanih za objavljivanje lanaka. Tipian lanak sastoji se iz slijedeih dijelova: naslov, saetak (abstract), uvod, materijal i metode, rezultati, diskusija, zakljuak i citirana literatura. U redovima koji slijede, pored prikaza osnovnih zahtjeva za pisanje ovih dijelova, daje se kratak osvrt i na definisanje i postavljanje hipoteze te na poglavlje pregled literature koje se jo uvijek javlja kao obavezno u nekim vrstama radova. Naslov Naslov treba da odraava stvarni sadraj rada. Preporuka je da naslov rada sadri to manje reijei (mnogi prirunici sugeriu manje od deset rijei u naslovu). Vezano za razvoj globalne raunarske mree, poeljno je da naslov sadri rijei koje e internet pretraivai jednostavno prepoznati kao kljune rijei. Saetak Saetak treba da ukae na svrhu izvjetaja, prezentirane podatke i najvanije zakljuke u 100 200 rijei. Uvod Uvod treba da ponudi kratak opis i definiciju problema kojim e se lanak baviti, a preporuka je da se to uini odgovarajui na pitanje "Zato je ova studija izvedena ili zato je ovaj rad napisan?". Znaaj problema je dobro potkrijepiti kratkim navoenjem primjera. Uvod treba da obezbijedi najvanije podatke o prethodnim informacijama iz relevantnih radova i studija ("ta je ve poznato o predmetu ovog rada?"). U uvodu treba navesti naune ili istraivake ciljeve rada ("ta je postavljena hipoteza rada?") te koje su eventualne metodoloke novosti primijenjene u radu. Uvodni dio lanka treba da poslui i za upoznavanje itaoca sa terminima, konceptima i specifinim rijenikom. Dobar poetak ukazuje na dobar zavretak, pa je korisno uvodni dio lanka paljivo pisati i, po mogunosti, razmotriti sa iskusnijim kolegama ili strunjacima.
99

Definisanje i postavljanje hipoteze1 Hipoteza je privremeni iskaz koji pretpostavlja mogue objanjenje nekog fenomena ili dogaaja. Dobro postavljena hipoteza je provjerljiv iskaz koji moe ukljuivati pretpostavku. Hipotezu ne treba brkati sa teorijom. Teorije su opta objanjenja zasnovana na velikom broju podataka i informacija. Uobiajeno je da hipoteza ukljuuju mjerljive varijable (one koje se mijenjaju ili one iji se intenzitet moe mijenjati) te da podrazumijeva rezultate koji se meusobno mogu porediti. Kod postavljanja hipoteze ne treba ii preiroko (generalizovati), a posebno ne treba uzimati rezultate tuih istraivanja kao osnovu za postavljanje hipoteze. Veina studenata vjeruje da se bave eksperimentalnim radom svaki put kad uu u laboratoriju sa postavljenim odreenim zadatkom. Istina je da to u najveem broju situacija nije sluaj, ali to samo po sebi ne mora biti loe. Ovladavanje naunom metodom podrazumijeva razvoj vjetina posmatranja i opisivanja. Npr. izuavanje biodiverziteta podrazumijeva posmatranje velikog broja vrsta sa registrovanjem njihovih jedinstvenih osobina. Meutim, i najsistematinije organizovano posmatranje samo po sebi nije nauni rad. Nauni rad bi trebao da bude zasnovan na stvarno provedenom eksperimentu sa svim njegovim pretpostavkama. Kod ovladavanja naunim metodom u sutini nije vano da li se radi o eksperimentu koji su drugi ve bezbroj puta ponovili ili profesor ve zna rezultat do kojeg e eksperiment dovesti. Bitno je da se rezultat ne zna unaprijed te da se samostalno moe doi do provjerljivih rezultata. U stvarnim istraivanjima prije eksperimenta neophodno je postavljanje hipoteze. Ukoliko ne postoji hipoteza bilo kakav rad u laboratoriji ne predstavlja eksperiment nego demonstraciju ve poznatog. Vodee obiljeje hipoteze treba da bude provjerljivost do koje se dolazi kroz eksperiment. Hipoteza se esto postavlja na bazi prethodnih opaanja. Primjeuje se, npr. da lie tokom oktobra mijenja obojenost i da u istom periodu dolazi do pada prosjenih dnevnih temperatura. Da li su ove dvije pojave u vezi? Kako? Kako se postavlja hipoteza? Konstatacije kao "Smanjenje temperatura moe dovesti do promjena obojenosti lia" ili "Ultraljubiasto zraenje moe uzrokovati rak koe" mogu biti primjeri hipoteza, jer ukljuuju rijei "moe", odnosno ukazuju na mogunost. Njihova konstrukcija, meutim, nije od posebne koristi. Koritenje rijei kojima se izraava mogunost ne ukazuje na pravce kojima su u dokazivanju iskaza moe ii. Navedeno se, ak i uz navedenu ogradu, ne bi moglo smatrati hipotezom da nije paljivo napisano. Ako bi se umjesto navedenog reklo npr. "Lie e promijenti boju ako postane hladnije", umjesto hipoteze radilo bi se o pretpostavci. A ako bi se umjesto navedenog reklo "Ultraljubiasto zraenje uzrokuje rak koe" radilo bi se o tvrdnji. Jedan od naina da se izbjegnu ovakve greke je postavljanje tzv. formalne hipoteze po odreenim pravilima. Primjer formalne hipoteze moe biti "Ako je rak koe u vezi sa ultraljubiastim zraenjem, onda e se kod ljudi koji su vie izloeni ovom zraenju rak koe ee javljati". Ili "Ako je promjena boje lia u vezi sa smanjenjem temperatura, onda e izlaganje biljaka niskim temperaturama rezultirati promjenom obojenosti lia". Treba primijetiti da se u navedenim iskazima koriste rijei "ako" i "onda" ije je korienje u formalnim hipotezama neophodno. Meutim, treba rei da svi "ako onda" iskazi nisu hipoteze ("Ako igram igre na sreu, onda u postati bogat"). Formalna hipoteza treba da ukljuuje pretpostavljeni i do provjere privremeni odnos meu pojavama pa zato sadri dvije varijable. Jedna je nezavisna, a druga zavisna. Nezavisnu varijablu istraiva kontrolie, a zavisnu varijablu posmatra i/ili mjeri na njoj realizovane rezultate. Na

Hiptezu istraivanja ne treba brkati sa tzv. nul-hipotezom kod statistike analize rezultata istraivanja koja govori o prvobitno pretpostavljneom odsustvu uticaja analiziranih eksperimentalnih faktora na iskazane rezultate posmatranja ili mjerenja po eksperimentalnim tretmanima. 100

ovaj nain, jedan od najvanijih elemenata dobro postavljene hipoteze je usmjeravanje u pravcu oekivanih rezultata eksperimenta. Pregled literature ta je pregled literature u strunom ili naunom lanku? Pregled literature treba da kroz poreenje, klasifikaciju i prikaz ponudi kratku kritiku analizu dostupnih djela relevantnih za problem istraivanja. Format ovog dijela lanka moe biti razliit od discipline do discipline te moe zavisiti od zadataka koji su pred lanak postavljeni. Pregled literature moe biti izdvojen kao posebno poglavlje, ili moe predstavljati uvod i argumentaciju za odabranu temu ili koriene metode istraivanja. esto se javlja kao izdvojeno i obimom znaajno poglavlje magistarskih i doktorskih teza. Ukoliko se pie kao posebno poglavlje, pregled literature treba razdvojiti na odreene dijelove. U uvodnom dijelu ovog poglavlja treba ukazati na opte teme koje su bile predmet istraivanja literaturnih izvora, odnosno treba ukazati na ono to e pregledom literature biti obuhvaeno. Ovaj dio esto daje i informacije o optim trendovima u vezi sa istraivanjima teme lanka, moguim teorijskim konfliktima, primjenjivanim metodologijama, ponuenim dokazima i vanim zakljucima. Ponekad se navode i razlozi autora za izdvajanje predstavljenih literaturnih izvora (odnosno, nenavoenje odreenih drugih izvora) te kriteriji korieni kod njihovog pregleda i izdvajanja. U glavnom dijelu poglavlja pregled literature treba grupisati citirane izvore (pregledni radovi, lanci, terijske rasprave, studije sluaja i sl.) prema tome da li u osovi nude kvantitativne ili kvalitativne pokazatelje, prema njihovim zakljucima, njihovim specifinim ciljevima, hronololoki, itd. Kod predstavljanja pojedinanih izvora treba koristiti to manje nepotrebnih detalja, ograniiti se samo na ono to ini komparativnu vrijednost izvora, te ne zaboraviti da se u pregledu literature vie prostora ostavlja samo najvanijim i najrelevantnijim izvorima. Kod pisanja treba koristiti prelazne reenice, nove pasuse i obezbijediti logian tok ovog poglavlja (izbjei nesistematizovano nabrajanje podatak i izvora iz kojih su preuzeti). Zakljuni dio pregleda literature treba da ukratko ukae na najvanije elemente iz najvanijih citiranih izvora koji su u vezi sa temom navedneom u pisanju uvodnog dijela lanka. Treba iznijeti procjenu trenutnog stanja i obima znanja o temi istraivanja, naglasiti najvanija metodoloka slaganja ili neslaganja te pravce istraivanja na koje pregledani radovi ukazuju. Na samom zavretak zakljunog dijela pregleda literature zgodno je navesti veze koje postoje izmeu centralne teme pregleda literature, teme istraivanja lanka koji se pie i naune discipline, aktuelnih istraivakih nastojanja ili znaaja za praksu. Materijal i metode U ovom poglavlju treba navesti vrste i naine korienja materijala te gdje i kada su oni korieni. Period u kojem su vrena istraivanja posebno je vano navesti kod tzv. "poljskih istraivanja" (istraivanja na otvorenom gdje vremenske prilike i drugi vanjski uslovi mogu imati uticaja na dobijene rezultate). Uvijek valja opisati uzorak na kojem je vreno istraivanje, kao i detaljno predstaviti nezavisne varijable ukljuene u eksperiment. Poglavlje Materijal i metode treba da obezbijedi detaljan opis primijenjenih metoda i koriene opreme, posebno ako se radi sa manje poznatom ili modificiranom opremom. itaocu treba obezbijediti dovoljno detalja tako da on bez tekoa razumije istraivanje i/ili eksperiment te da, po potrebi i interesu, moe primijeniti iste procedure, ponoviti eksperiment (i, nadajmo se, doi do istih zakljuaka). Ukoliko se u radu primjenjuju standardni i optepoznati metodi dovoljno ih je imenovati, uz navoenje izvora iz kojeg su preuzeti.
101

Rezultati istraivanja Rezultati istraivanja predstavljaju dio lanka u kojem se iznose numeriki i opisni podaci o izvrenim mjerenjima, posmatranjima i sl. Pisanje poglavlja rezultati istraivanja podlijee odreenim pravilima, meu kojima treba izdvojiti potrebu da se pie to jasnije, bez nepotrebnih ponavljanja. Prezentacija rezultata najee se vri kroz razliite tabele, dijagarme, grafike, slike i sl. koji treba da budu propisno naslovljeni i kreirani tako da po sebi predstavljaju odreenu i jasnu cjelinu za ije razumijevanje nije neophodno itanje itavih pasusa teksta. Panju treba posvetiti optim utvrenim trendovima i razlikama, a ne manje vanim detaljima. Rezultate istraivanja (eksperimenta) treba izloiti ukratko, bez diskusije njihovih implikacija. Prezentacija rezultata istraivanja najee se vri kroz tabele, grafikone, dijagrame, fotografije i sl. Podatke iz tabela ne treba predstavljati na grafikonu ili dijagramu i obrnuto. Svi grafiki prikazi i tabele treba da budu naslovljeni, uz korienje legende za objanjenje znaenja simbola, skraenica ili posebno primijenjenih metoda. Grafike prikaze i tabele treba posebno numerisati, tako da podaci na njima navedeni bez zabune i tekoa mogu biti komentarisani u tekstu ["Dijagram 1 prikazuje...", "Praena aktivnost se smanjuje nakon pet minuta (Graf. 1)..." i sl.]. U naslovima tabela i grafikih prikaza te u njihovom sadraju ne treba se ponavljati (ako je, npr., jedinica mjerenja navedena u zaglavlju tabele ne treba je stavljati u naslov i obrnuto). Diskusija Iako rezultati ponekad mogu govoriti dovoljno i sami za sebe, potrebno je izvriti njihovu interpretaciju kroz diskusiju. Dobijene rezultate treba staviti u odnos sa postojeim teorijama i znanjima o predmetu istraivanja. Kroz diskusiju treba objasniti logiki put koji vodi do prihvatanja ili odbacivanja orginalne (poetne) hipoteze. Pri ovome posbnu panju treba posvetiti saglasnosti rezultata i postavljene hipoteze te odnosu rezultata istraivanja i rezultata pronaenih u literaturi. U diskusiji je dozvoljeno iznositi pretpostavke, ali svakako treba naglasiti da se radi o pretpostavkama autora. Ovdje treba navesti eventualne sugestije za poboljanje korienih metoda i tehnika i postavki istraivanja te mogue dileme koje daljim istraivanjima treba otkloniti. Diskusija bi trebala iznijeti argumentaciju koja ini osnov za iznoenje zakljuaka rada. Zakljuak U zakljunom dijelu treba, uz reformulisanje, saeto iznijeti najvanije rezultate i elemente diskusije i osvrnuti se na potvrenost ili nepotvrenost hipoteze. Zakljuak bi trebao da predstavlja kratak i jednostavan prikaz rada, jer je veliki broj onih koji lanak dublje analiziraju tek nakon itanja uvodnog dijela i zakljuka. Literatura Spisak koriene literature obavezno treba dati na kraju lanka. Postoji vei broj formata za navoenje korienih literaturnih izvora. Nekada su oni odreeni pravilima izdavaa, nekada pravilima univerziteta ili druge institucije. Prije pisanja liste koriene literature treba provjeriti koji se format trai. Popisom koriene literature (esto naslovljenim samo kao Literutura) treba obuhvatiti samo one literaturne izvore koji su u radu korieni ili sa kojima se diskutovalo, a ne kompletnu bibliografiju prouenu u vezi sa predmetom istraivanja.

102

Nauno-istraivaki lanak nije knjievni esej, novinski teskt ili pria. Sve tvrdnje u naunoistraivakom lanku treba da budu dokumentovane. U vezi sa hipotezom valja naglasiti da vrijednost rada gotovo nikad nee biti procjenjivana na osnovu toga da li je istraivanjem hipoteza potvrena ili ne. Hipoteza potvrena podacima ne znai da je ustanovljena jedina i zadnja istina, jer se osnovano moe pretpostaviti da postoji ogroman broj drugih teorija koje vode do istih ili slinih pretpostavki o odnosu meu analiziranim pojavama. Izostanak potvrde hipoteze kroz istraivanje ne mora da znai da je postavljena pogrena hipoteza ona moda moe biti ispravna u nekim populacijama, moe se desiti da su mjerenja pogreno vrena, moda uzorkovanje nije pravilno izvreno, itd. Ukratko, negativni rezultati u vezi za postavljenom hipotezom mogu imati isti znaaj kao i oni koju su hipotezu potvrdili. Pisanje naunog ili strunog lanka treba da bude logiki utemeljeno i precizno, bez dvosmislenosti i nedoreenosti. Treba izbjegavati zamjenice, posebno zamjenice prvog lica jednine i mnoine, ime se tekstu daje nepotreban lini ton. U itavom radu treba koristiti prolo vrijeme. Dobro napisan tekst rada u pravilu nema predugih i umarajuih nabrajanja. Izraze na stranom jeziku i strune nazive biljnih i ivotinjskih vrsta treba naglasiti posebnim formatom (italik i sl.). Naine naglaavanja obino propisuje onaj ko je rad naruio ili e ga publikovati pa to treba potovati. Treba koristiti metriki (SI) sistem mjernih jedinica, a uobiajeno je da se u tekstu koriste standardne skraenice ovih jedinica (m, kg, ml, i sl.). Reenicu ne treba poinjati brojem koji je ispisan ciframa (ne "5 dana nakon toga...", nego "Pet dana nakon toga..."). Takoe, u tekstu ne treba pisati ciframa brojeve manje od 10, niti slovima brojeve vee od 10 ukoliko oni stoje samostalno, bez navoenja jedinica mjere. Treba, meutim, pisati "6 g" ili "2 mm". Jo jednom treba napomenuti da je uvijek dobro rad dati nekome na itanje prije njegovog podnoenja na ocjenu ili njegovog slanja na struno recenziranje pred objavljivanje. 12.2. PRIKUPLJANJE PODATAKA SA INTERNETA Internet postaje sve vanijim izvorom sve veeg broja informacija. Iako ima istine i u miljenjima po kojima je "Internet odlian izvor nepotrebnih informacija", on se ne moe zaobii kao jedno od prvih mjesta za pronalaenje informacija, ili puta do izvora informacija. Pretraivanje Interneta moe biti dugotrajan i neefikasan posao ukoliko mu se ne pristupi na organizovan nain i sa jasnom idejom o tome ta se trai. Pretraivanje Interneta vri se uz pomo nekog od softvera za pretraivanje (trailice, pretraivai). Postoji vei broj pretraivaa razliitih karakteristika. Kvalitetnijim pretraivaem smatra se onaj koji na traeni pojam ponudi vie web stranica. Postoje i do odreenog stepena specijalizovani pretraivai koji mogu ponuditi korisnije stranice, iako njihov broj moe biti manji. Pretraivanje interneta obino se vri korienjem kljunih rijei. Izborom kljunih rijei treba nastojati da se pretraivanje koncentrie na to je mogue relevantnije izvore. Neki pretraivai nude opcije tzv. neprednog pretraivanja i njih treba iskoristiti u cilju dobijanja to relevantnijih stranica. Pretraivanje koje rezultira veoma velikim brojem stranica koje zadovoljavaju kriterije kljunih rijei moe biti bezvrijednije od pretraivanja koje ponudi mali broj stranica do kojih se dolo paljivim izborom kljunih rijei. Pravilo je da se kod prikaza velikog broja stranica pretraivanje pokua suziti dodavanjem jo nekih kljunih rijei. Jednom pronaene korisne web stranice treba pohraniti meu tzv. favorite. Meu favorite posebno treba uvrstiti stranice koje nude veliki broj veza (linkova) ka drugim za odreenu oblast relevantnim stranicama. Od posebne koristi mogu biti web stranice koje odravaju i auriraju institucije kao to su univerziteti, biblioteke ili specijalizovane profesionalne institucije u odreenoj oblasti.
103

Meu ogromnim brojem web stranica postoje one koje se mogu oznaiti zaista korisnim i vrijednim, ali je i veliki broj stranica koje nude informacije sumnjivog kvaliteta. Sadraj web stranice treba kritiki razmotriti i tek onda se odluiti za eventualno preuzimanje informacija. Pristup web stranicama sa najkvalitetnijim bazama podataka u pravilu se plaa. Meutim, organizovano i strpljivo pretraivanje svima otvorenih stranica jo uvijek moe rezultirati prikupljanjem velikog broja korisnih informacija. 12.2.1. NAVOENJE WEB STRANICA Kod preuzimanja sadraja web stranice (download, printanje) uvijek treba navesti taan naziv sadraja web stranice, potpunu web adresu i datum preuzimanja. Sadraji web stranica, posebno oni koji su autorizovani, se mogu citirati u pisanim i drugim radovima. Postoje razliite preporuke za navoenje web stranica kao izvora informacija, a za sve je zajedniko da je potrebno navesti naslov sadraja, autora (ako je naveden), tanu web adresu i datum preuzimanja sadraja stranice. Slijedi nekoliko primjera navoenja web stranice kao izvora preuzetih informacija. 1. Landsberger, J. (n.d.). Citing Websites. U Study Guides and Strategies. Preuzeto 13. novembra 2005, sa http://www.studygs.net/citation.htm . Format: Prezime autora i inicijal imena. (datum objavljivanja, ako je dostupan. Oznaka "n.d." ako datum objavljivanja nije dostupan). Naziv teksta. Naziv web stranice. Datum preuzimanja, sa (web adresa). U spisak literture unositi abecednim redom, prema prezimenu autora. Ako nije navedeno ime autora, unositi abecednim redom prema prvom slovu prve rijei naziva teksta. 2. Landsberger J. Citing Websites. Study Guides and Strategies. 12. maj 2005. Dostupno na http://www.studygs.net/citation.htm, Preuzeto 13. novembra 2005. Format: Prezime autora i inicijal imena. Naslov teksta. Naziv web stranice. Datum postavljanja teskta (ako je dostupan, izostavlja se ako nije naveden). Dostupno na (web adresa), Preuzeto (datum preuzimanja). 3. Joseph Landsberger. "Citing Websites." (2004). <http://www.studygs.net/citation.htm> (Preuzeto 13. novembra 2005.). Format: Ime i prezime autora (puno, ako je dostupno). "Naziv web stranice. (godina objavljivanja, ako je dostupna) " <web adresa> (Preuzeto datum). 12.3. CITIRANJE I IZBJEGAVANJE PLAGIJATA Pod plagijatom u nauno-istraivakom i strunom radu podrazumijeva se namjerno koritenje i prisvajanje (predstavljanje kao vlastitih) tuih ideja, tekstova, dijelova tekstova, grafikih prikaza, metodologija i sl. Namjerno plagiranje bi trebalo biti strano svima koji se naunoistraivakim radom bave, a stav o plagijatu bi trebao biti izgraen kroz fromiranje etikog profila svakog intelektualca. Treba, meutim, rei da se i nenamjerno preuzimanje dijelova tuih
104

radova, ideja i sl. smatra plagijatom (npoznavanje ne oslobaa od odgovornosti). Redovi koji slijede donose nekoliko preporuka za izbjegavanje nenamjernog plagiranja. Sve to je autorsko djelo drugih ljudi, a to se koristi u vlastitom radu treba da bude dokumentovano. Dokumentovanjem, odnosno navoenjem izvora iz kojih su odreeni sadraji preuzeti ili interpretirani, istraivanje dobija na kvalitetu i profesionalizmu. Uz navoenje izvora, posebno radova renomiranih strunjaka, pojaava se argumentacija koja se u radu iznosi. Argumenti poduprijeti sa navodima iz vie izvora dobijaju na snazi. Navoenje drugih izvora pomae i izgradnji stila pisanja, posebno razvoju vjetina pisanja diskusija (slaganje ili neslaganje sa argumentima i zakljucima drugih autora). Ponekad se moe desiti da izvor koji se navodi sadri izuzetno spretnu i inteligentnu formulaciju pa e njeno citiranje samo doprinijeti kvalitetu teksta koji se pie. Citiranjem drugih autora itaocu se prua mogunost da doe i do njihovih radova i proiri svoja saznanja. Navoenje imena autora i ostalih podataka o izvoru potrebno je uvijek kad se u tekstu koristi direktno citiranje, preuzimaju originalni izrazi ili ideje (bilo da su oni dio nekog teksta, sadraja web stranice, intervjua, ak i obine konverzacije), navode tui podaci, reprodukuju tui grafiki i slini prikazi, itd. Izvor podataka treba navesti bez obzira da li se autor kroz diskusiju sa njima slae ili ne slae. Dobri maniri nalau da se u radu navedu i imena osoba koje su kod istraivanja pruile posebnu pomo i podrku, iako se njihova podrka ne mora odnositi na obezbjeivanje informacija za istraivanje. U radu ne treba citirati niti navoditi izvore za optepoznate injenice, spoznaje i znanja koja su postala civilizacijskom tekovinom (npr. za konstataciju da se Zemlja okree oko Sunca nema potrebe navoditi ime osobe koja je to prva javno tvrdila i zbog toga stradavala). 12.4. ORGANIZACIJA ISTRAIVANJA 12.4.1. ORGANIZACIJA PRETRAIVANJA LITERATURE KORIENJEM KARTICA Korienje kartica za prikupljanje informacija iz pisanih i drugih izvora moe biti od velike pomoi. Za ovu svrhu treba izraditi kartice dimenzija priblino 7 x 12 ili 12 x 15 cm. Preporuka je da se u zaglavlje kartice unese slijedei podaci: ime autora, podaci o djelu (naslov rada, izdva, naslov asopisa, stranice od do, itd.), tema (subjekat) i eventualno interni kod koji e istraivau pomoi u klasificiranju kartica. Ostatak kartice koristi se za ispisivanje injenica i citata iz rada, uz poeljan komentar autora u donjem dijelu kartice. Sadraj kartice (osim citata) treba pisati vlastitim rijeima, kratkom reenicom, tezama i sl. Kod pisanja rada treba izdvojiti relevantne kartice i sloiti ih tako da odgovaraju planiranoj strukturi teksta i njegovim elementima. Sa ovako pripremljenim karticama pisanje pregleda literature i diskusije, uz korienje prelaznih reenica, ne bi trebalo biti problem. Jednom koriene kartice treba uvati i dopunjavati karticama pripremljenim kroz itanje novih ili ranije neproitanih izvora. Kartoteku treba na zgodan nain organizovati tako da pretraivanje kartica bude to jednostavnije. Preporuka je da se kartoteka organizuje u elektronskoj formi, korienjem nekog od raunarskih programa.

105

12.4.2. KORIENJE RAUNARA U ORGANIZACIJI ISTRAIVANJA Raunar moe biti izvanredno sredstvo, ne samo u pisanju i obradi rada, nego i u organizaciji prikupljanja literaturne grae i cjelokupnog istraivanja. Na poetku odreenog istraivanja treba formirati poseban po istraivanju nazvan folder. Sve informacije u vezi istraivanja, a posebno prikupljene izvode iz literture, treba kao posebno organizovane fajlove (file) uvati u ovom folderu. Prepruka je da su u oznaavanju fajlova pa i njihovih sadraja primjeni interno razvijeni sistem kodiranja koji e olakati pretraivanje i grupisanje podataka po razliitim osnovama. U vrijeme poetka pisanja rada sve fajlove iz foldera treba objediniti u jedan poseban fajl (koji je, naravno, jo uvijek unutar istog foldera). U ovako kreiranom fajlu sada treba izvriti grupisanje materijala u odreene cjeline po interno utvrenim kodovima. Ovako organizovan fajl ne treba ureivati, osim to mu se na odgovarajuim mjestima mogu dodati nove kodirane informacije. Prije prelaska na obradu ovog fajla, treba napraviti njegovu kopiju koja e, u stvari, biti koriena za dalji rad. Kopiranjem, izrezivanjem i lijepljenjem (cut, copy, paste) materijal treba organizovati u poglavlja i podpoglavlja. Kljune rijei, termine i najvanije podatke treba podebljati (boldirati), a dijelove koji se ponavljaju podvui (underline). Nakon ovog brie se sve to je nepotrebno ili ponavljano. Nakon sreivanja ovog fajla, treba kreirati poseban fajl sa koncept mapom rada. Nacrt rada radi se na treoj kopiji fajla (kpija drugog fajla). Na poetku fajla treba unijeti nekoliko praznih stranica i na njima poeti pisanje rada. U pisanju nacrta rada treba se koristiti koncept mapom, vlastitim rijeima i onim to je kroz istraivanje i pregled literature ostalo u sjeanju. Podatke iz istraivanja treba potraiti samo ukoliko je to zaista neophodno. Kopiranje i ubacivanje teksta iz literaturnih navoda treba vriti samo ako se radi o citatima. Citate treba na neki nain oznaiti (npr. uvlaenjem prvog reda). Nacrt rada treba pisati sa namjerom da on bude to blii njegovoj konanoj verziji. Po zavretku pisanja nacrta, fajl treba sauvati u folderu kreiranom za ovo istraivanje. File sa nacrtom rada kopirati, ovaj put u etvrtu kopiju. Na etvrtoj kopiji izbrisati sve mimo nacrta rada (bez panike, ne treba zaboraviti da na drugoj i treoj kopiji nita nije brisano). Nacrt treba pregledati, revidirati i urediti do konane verzije rada. Sve koriene navode, prema zahtijevanom formatu, treba dokumentovati kroz tekst i spisak korienih literaturnih izvora. Kad je rad kompletan, treba ga isprintati i uporediti sa prvim fajlom. Ovo poreenje treba da ukae na eventualno proputene, a vane elemente prikupljenog istraivakog materijala.

--- ooo ---

106

KORITENI LITERATURNI I INTERNET IZVORI

1. 2. 3. 4. http://www.studygs.net/index.htm. (Oktobar, 2005.) http://www.accessexcellence.org/LC/TL/filson/writhypo.html (Novembar 2005.) http://www.wisc.edu/writing/Handbook/ (November, 2005.) Kasper, J. The Five Paragraph Essay, 14 January,1999 (www.geocities.com/SoHo/Atrium/1437/eval.html, Jun, 2001) 5. Kerr K. Austin: Some Tips on Writing Papers for History Courses, Ohio State University. 6. Masters Hollowell Ida,. Levernier A. James, Parks A. Franklin: Structuring Paragraphs A Guide to Effective Writing. 2nd ed. New York: St. Martin's,1986. 7. ... Communication Skills Development Center, Division of Student Affair, University of South Carolina (www.history.ohio-state.edu/essayexm.htm, Januar, 2002.) 8. ... "Ten Tips for Successful Public Speaking" (www.toastmasters.org/tips.htm, Oktobar, 2002.) 9. ... Institute for Research on Learning (www.irl.org/projects/projects.html,(Septembar, 1998) 10. ... Pauk Walter (1989) and the Cornell Notetaking System (Dartmouth College, Hanover, NH)

107