Pozitivna Disciplina BOS

T
POZITIVNA DISCIPLINA
ta je to i kako je provoditi
prof. dr. Joan E. Durrant
Save the Children se bori za prava djece. Svojim djelovanjem, u ivote djece irom svijeta unosimo neposredna i trajna poboljanja. Save the Children radi za: Svijet koji potuje i cijeni svako dijete Svijet koji slua djecu i ui Svijet u kojem sva djeca imaju nadu i ansu
Naslov: Pozitivna disciplina: ta je to i kako je provoditi
ISBN: 978-974-7522-68-6 Save the Children Sweden Southeast Asia and the Pacific, 2007
Voditelj projekta: Dominique Pierre Plateau Autorica: prof. dr. Joan E. Durrant Oprema korica i produkcija: Keen Media (Thailand) Co. Ltd., 22nd Floor Ocean Tower II, 75/40 Sukhumvit 19 Bangkok 10110, Thailand Primjerci ove publikacije mogu se dobiti od: Save the Children Sweden Regionalnog ureda za Jugoistonu Aziju i Pacifik 14. sprat, Maneeya Center, South Building 518/5 Ploenchit Road, Bangkok 10330, Thailand Tel: +662 684 1046/7 Fax: +662 684 1048 Email: scs@seap.savethechildren.se Website: http://seap.savethechildren.se
Prijevod ove knjige omoguio je i finansirao Save the Children Norway. Prijevod: Udruenje mladih lingvista i prevodilaca u BiH
PREDGOVOR
Ovaj prirunik predstavlja odgovor na Svjetski izvjetaj o nasilju nad djecom za 2006. godinu, globalno istraivanje nad djecom koje su provele Ujedinjene nacije. Istraivanjem je ustanovljeno da se zlostavljanje deava u porodinim domovima djece u svim zemljama svijeta i da se esto zasniva na odavno ukorijenjenim praksama u kulturi, kao i na nedostatku svijesti o ljudskim pravima djece. U Svjetskom izvjetaju o nasilju nad djecom date su preporuke za smanjenje nasilja nad djecom u njihovim domovima. U ovim preporukama naglaava se znaaj: promjene kulturolokih praksi koje doprinose nasilju nad djecom, ukljuujui i ukidanje fizikog kanjavanja. promoviranja nenasilne komunikacije i odnosa sa djecom. usavravanja vjetina roditelja u nenasilnoj disciplini, rjeavanju problema i rjeavanju konflikata. potivanja djece kao kompletnih linosti i njihovih porodica, njihovog dostojanstva i razvojnih potreba. boljeg razumijevanja razvoja djeteta. pojaane svijesti o pravima djece.
Ako elite saznati vie informacija o Svjetskom izvjetaju o nasilju nad djecom, posjetite www.violencestudy.org.
iii
Predgovor
Koja su to prava djece?
Svi ljudi imaju osnovna prava. Ta prava odnose se na sve ljude, bez obzira na njihovu rasu, boju koe, spol, jezik kojim govore, vjersku opredijeljenost, uvjerenja, porijeklo, imovinsko stanje, status koji su dobili roenjem ili sposobnosti. Nisu samo odrasli ti koji imaju ljudska prava i djeca imaju svoja prava. Ali, zbog toga to su djeca mala i ovise o roditeljima, odrasli ih esto ne doivljavaju cjelovitim ljudskim biima koja imaju svoja prava. Svjetske voe su 1989. prihvatile sporazum u kojem su utvrene osnove ljudskih prava za svako dijete. eljeli su osigurati da svi ljudi svijeta znaju da djeca imaju svoja prava. Taj sporazum, Konvenciju o pravima djeteta, ratificirale su skoro sve zemlje svijeta. Svaka zemlja koja ratificira taj sporazum obavezuje se na to da e osigurati da djeija prava budu zatiena.
Konvencijom se priznaje da roditelji imaju primarnu ulogu u odgoju djece. Roditelji su najvaniji uitelji svoje djece, njihovi uzori i savjetnici. Ali, roditelji nisu vlasnici svoje djece. Principima ljudskog prava zagarantirano je da nijedna osoba ne moe biti neije vlasnitvo.
iv
Predgovor
Prema Konvenciji, djeci su zagarantirana sljedea prava: Pravo na preivljavanje i puni razvoj njihovog potencijala: odgovarajuu ishranu, smjetaj i pitku vodu obrazovanje zdravstvenu zatitu slobodno vrijeme i razonodu kulturne aktivnosti informaciju o njihovim pravima dostojanstvo Pravo na zatitu od: zlostavljanja i zanemarivanja iskoritavanja i izrabljivanja okrutnosti Pravo na uee u odluivanju na nain da: izraavaju svoja miljenja i da se njihova miljenja potuju imaju utjecaja u pitanjima koja se na njih odnose imaju pristup informacijama slobodno se udruuju s drugima
Pozitivna disciplina zasnovana je na pravu djece na zdravi razvoj, zatitu od nasilja, i suodluivanje u svom uenju.
Ovaj prirunik upuuje roditelje na koji nain mogu nauiti svoju djecu a da pritom potuju njihova ljudska prava.
Ako elite saznati vie o Konvenciji Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, posjetite www.unicef.org/crc.
POZITIVNA DISCIPLIINA
SADRAJ
Predgovor Uvod u prirunik Kome je namijenjen ovaj prirunik Kako je strukturiran ovaj prirunik
Poglavlje 1:
iii 1 5 7 11 23 24 31 41
43 47 51 59 65 73 101 109
ODREDITE SVOJE DUGORONE CILJEVE

Poglavlje 2:
PRUITE TOPLINU, RED I STRUKTURU Pruite toplinu Pruite red i strukturu

Poglavlje 3:
RAZUMJETI KAO DJECA MISLE I OSJEAJU

0 do 6 mjeseci 6 do 12 mjeseci 1 do 2 godine 2 do 3 godine 3 do 5 godina 5 do 9 godina 10 do 13 godina 14 do 18 godina Poglavlje 4:
RJEAVANJE PROBLEMA
0 do 6 mjeseci 6 do 12 mjeseci 1 do 2 mjeseci 2 do 3 godina 3 do 5 godina 5 do 9 godina 10 do 13 godina 14 do 18 godina
123
125 131 135 143 147 155 159 161
vii
Uvod
Poglavlje 5:
UZVRATITE POZITIVNOM DISCIPLINOM Korak 1 Prisjetite se svojih ciljeva Korak 2 Fokusirajte se na toplinu, red i strukturu Korak 3 Razmislite kako vae dijete misli i osjea Korak 4 Rjeavanje problema Korak 5 Uzvratite pozitivnom disciplinom
0 do 6 mjeseci 6 do 12 mjeseci 1 do 2 godine 2 do 3 godine 3 do 5 godina 5 do 9 godina 10 do 13 godina 14 do 18 godina
165 166 168 170 171 172

173 179 191 213 227 255 267 287
NAPOMENE: Napomena o postporoajnoj depresiji Napomena o bebinom plau Napomena o raspoloenju roditelja Napomena o tome kako da dom i predmete uinite sigurnim za dijete Napomena o ljutnji i bijesu roditelja Napomena o negativizmu malog djeteta Napomena o djeijim strahovima Napomena o izljevima bijesa Napomena o udaranju Napomena o djeci i promjenama Napomena o kritici i prigovaranju Napomena o djeijoj ljutnji Zakljuak Biljeka o autorici
178 184 190 197 204 212 219 226 233 240 247 273 331 333
viii
UVOD U PRIRUNIK
Odgajati dijete znai otisnuti se na putovanje koje e vam donijeti i radost i frustracije, koje e vas i razveseliti i iscrpiti. Veliki je to izazov uzeti rukicu ljudskog bia koje je tek dolo na svijet i usmjeravati ga ka odrasloj dobi, poduavati ga svemu to treba da zna kako bi imalo sretan i uspjean ivot. U ivotu svakog roditelja ima trenutaka kada mu se ini da je izazov gotovo nemogue nadvladati. Ponekad jednostavno ne znamo ta da uradimo. Ponekad nam se ini da nita to uradimo nije dobro. A ima i trenutaka kada nas shrvaju svi drugi stresovi u ivotu. Veina nas ui da bude roditelj u samom tom procesu. Nemamo mnogo informacija o razvoju djeteta, pa se uzdamo u vlastite instinkte i iskustva iz djetinjstva. Ali, u mnogim sluajevima nai instinkti su ustvari samo emocionalne reakcije o kojima nismo ba najbolje promislili. A u nekim sluajevima i nae je iskustvo iz djetinjstva negativno ili ak obiljeeno nasiljem.
Uvod
Posljedica toga je da mnogi roditelji misle da disciplina podrazumijeva samo to da izrue i udare dijete. Drugi roditelji misle da je loe kada izgube kontrolu nad svojim emocijama. A neki se osjeaju bespomonim. No, postoji i drukiji nain. Disciplina ustvari znai uenje. Uenje se zasniva na odreivanju ciljeva za poduavanje, planiranju djelotvornog pristupa i iznalaenju uspjenih rjeenja.
Konvencijom o pravima djeteta garantira se zatita djece od svih oblika nasilja, ukljuujui i fiziko kanjavanje. Ovom Konvencijom priznaje se i pravo djeteta na potovanje i dostojanstvo. Pozitivna disciplina djetetu, kao onome ko ui, pristupa nenasilno i s potovanjem. To je pristup u uenju kojim se djeci pomae da uspiju, pruaju im se informacije i pomae njihov razvoj.
Djeca imaju pravo na zatitu od svih oblika nasilja.
lan 19. Konvencije UN o pravima djeteta
Uvod
Ovaj prirunik zasniva se na rezultatima decenija istraivanja iz kojeg smo nauili mnogo o razvoju djece i o tome kako uspjeno odgojiti dijete. Pristup predoen u ovom priruniku zasniva se na tom istraivanju.
Pozitivna disciplina je: nenasilna, usmjerena na rjeenje, puna potovanja, zasnovana na principima razvoja djeteta.
Pozitivna disciplina roditeljima daje temelj. To je niz principa koji se mogu primijeniti u velikom broju situacija. Ustvari, to je skup principa kojima se moete voditi u svim svojim interakcijama s djetetom, a ne samo u problematinim situacijama. Prema Konvenciji o pravima djeteta, roditeljima se priznaje da imaju pravo na pomo dok ispunjavaju svoju vanu ulogu. Namjena ovog prirunika je da se prue informacije i podrka koje e roditeljima pomoi da svoje dijete naue poslunosti bez primjene nasilnih metoda.
Roditelji imaju pravo na podrku i pomo u odgoju djece.
lanovi 18. i 19. Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta
Uvod
U pozitivnoj disciplini spojeno je: ono to znamo o zdravom razvoju djece, rezultati istraivanja o uspjenom odgoju i principi prava djeteta.
Istraivanje o zdravom razvoju djeteta
Pozitivna disciplina
Istraivanje o uspjenom odgoju djeteta Principi prava djeteta
Uvod
Kome je namijenjen ovaj prirunik

Ovaj prirunik namijenjen je roditeljima djece svih uzrasta. Bavi se uobiajenim problemima koji se javljaju u periodu od roenja do kraja adolescencije. Saznanja koja sadri mogu biti korisna za svaku porodicu. Prirunik je namijenjen i onima koji e postati roditelji. Moe biti vrlo koristan da ponete unaprijed razmiljati o roditeljskim dunostima. Onda kada smo upueni u izazove i kada smo na njih pripremljeni, vei su i izgledi da emo se s njima uspjeno suoiti. Prirunik je namijenjen i onima koji pruaju podrku roditeljima, kao to su edukatori roditelja, facilitatori roditeljskih grupa, te socijalni radnici zadueni za podrku porodicama.Mogu ga koristiti i pojedinci a i grupe, s ciljem da se pokrene diskusija i potakne rjeavanje problema.
Neka djeca imaju posebne tekoe koje nisu tipine za njihov uzrast. U njih spadaju autizam, sindrom nepanje hiperaktivnost (ADHD), poremeaji iz grupe fetalnih alkoholnih poremeaja (FASD), smetnje u razvoju i oteenje mozga. Ako je ponaanje vaeg djeteta izrazito problematino, trebate to prije potraiti savjet i pomo. Iako informacije u ovom priruniku mogu biti korisne za svaku porodicu, roditeljima djece sa atipinim stanjima preporuuje se da potrae dodatne savjete od specijalno obuenih strunjaka, kao to su porodini ljekari i medicinske sestre u javnom zdravstvu.
Uvod
ta to nije pozitivna disciplina
Pozitivna disciplina nije pretjerano popustljiv odgoj djeteta. Pozitivna disciplina nije to da djetetu dozvolite da radi sve to ono eli. Pozitivna disciplina ne sastoji se u tome da nema pravila, ogranienja ili oekivanja. Pozitivna disciplina nisu kratkorone reakcije ili alternativne kazne amaranju i udaranju.
ta to jeste pozitivna disciplina

Pozitivna disciplina jesu dugorona rjeenja koja razvijaju samodisciplinu vaeg djeteta. Pozitivna disciplina jeste jasno saopavanje vaih oekivanja, pravila i ogranienja. Pozitivna disciplina jeste to da sa vaim djetetom izgradite odnos koji e biti pun uzajamnog potovanja. Pozitivna disciplina jeste to da dijete poduite vjetinama koja e trajati cijeli ivot. Pozitivna disciplina podrazumijeva poveanje sposobnost i samopouzdanja vaeg djeteta kako bi moglo rijeiti problematine situacije. Pozitivna disciplina podrazumijeva da dijete nauite pristojnosti, nenasilju, empatiji, samopotovanju, ljudskim pravima i potovanju prema drugima.
Uvod
Kako je strukturiran ovaj prirunik

Prirunik je organiziran prema redoslijedu faza i koraka. Svaka faza nadovezuje se na onu prethodnu. Prema tome, najbolje bi bilo da proitate cijeli prirunik i da provodite vjebe redom kojim su date. Dok budete razvijali svoje vjetine pozitivne discipline, sjetite se da smo svi mi i roditelji i djeca podjednako oni koji ue. Svi mi pokuamo, doivimo neuspjeh, pokuamo ponovo i konano uspijemo.
Odgajanje djeteta nije odredite, ve putovanje. A za svako putovanje moramo biti pripremljeni.
Ponimo tako to emo razmisliti o opremi koja e nam biti potrebna da bi putovanje bilo uspjeno.
Uvod
Pozitivna disciplina je pristup u odgajanju djeteta. To je nain razmiljanja. Oslanja se na etiri principa uspjenog odgajanja djeteta fokusiranje na odreivanje dugoronih ciljeva, osiguravanje srdanosti, topline i strukture, razumijevanje naina na koji djeca misle i osjeaju i rjeavanje problema.
Sastavni elementi pozitivne discipline
Rjeavanje problema
Razumijevanje naina na koji djeca misle i osjeaju
Pruanje topline
Uspostavljanje reda i strukture
Odreivanje dugoronih ciljeva
Uvod
Svako od naredna etiri poglavlja fokusira se na jedan od tih principa. U prvom se obrazlae razlika izmeu kratkoronih i dugoronih ciljeva odgajanja djeteta. Ovdje ete razmisliti o vlastitim ciljevima za razvoj vaeg djeteta. U drugom poglavlju objanjava se zato je znaajno da svome djetetu pruite srdanost, toplinu i strukturu. Razmislit ete o tome kako vi to radite i kako to jo bolje moete raditi. Tree poglavlje e vas provesti kroz faze razvoja djeteta. U ovom su poglavlju predoene informacije o tome kako djeca razmiljaju i osjeaju u razliitim uzrastima i zato se ponaaju tako kako se ponaaju. U etvrtom poglavlju navedeni su primjeri tipinog ponaanja djece u razliitoj dobi. Vjebat ete rjeavanje problema kako biste otkrili zato bi se djeca mogla tako ponaati. U petom ete objediniti sve ove informacije. Uradit ete evaluaciju djelotvornosti razliitih mjera odgovora na ponaanja opisana u etvrtom poglavlju. Vjebat ete pristup pozitivne discipline i stei bolje razumijevanje o tome zato je on tako uspjean.
Preporuuje se da svoje vjetine ostvarujete postepeno. Vano je da razumijete sve principe pozitivne discipline prije nego to je pokuate provesti. Ipak, dok budete ostvarivali interakciju sa svojim djetetom, ponite razmiljati o dugoronim ciljevima, nainima na koje moete pruiti toplinu i strukturu, kao razloge zbog kojih bi se vae dijete moglo ponaati tako kako se ponaa. Postepeno, va nain razmiljanja poet e se mijenjati. A zatim e se, uz praksu, vae vjetine usavriti.
Uvod
Sastavni elementi pozitivne discipline nisu vani samo u prvim godinama ivota vaeg djeteta. Oni su od sutinskog znaaja tokom itavog razvoja djeteta. ak i onda kada vaem djetetu bude 20 godina, vi ete moi koristiti ove principe kako biste mu pomogli da donese odluke, rijei probleme i iznae konstruktivne pristupe konfliktu.
10
Odredite svoje dugorone ciljeve
POGLAVLJE 1
ODREDITE SVOJE DUGORONE CILJEVE
Podizanje djeteta od dana kada se rodi pa dok ne odraste jedna je od najvanijih stvari koje emo ikada raditi. Ipak, mnogi od nas poinju ovo putovanje a da nisu ni razmislili gdje na kraju ele zavriti. U ovom ete poglavlju razmisliti o tome koji su to vai ciljevi u odgajanju djeteta. Ti ciljevi predstavljat e osnovu na koju ete nadograivati svoje vjetine i sposobnosti u pozitivnoj disciplini.
11
Poglavlje 1
Zamislite sljedee U vaem domu poinje jedno tipino jutro. Vae dijete se sprema za kolu i ve je kasno. ta je to to elite da dijete postigne ovog jutra? Drugim rijeima, koji su to vai ciljevi u odgajanju djeteta za ovo jutro?
12
Vjeba Ciljevi u odgajanju djeteta 1

Navedite pet stvari za koje se nadate da e ih vae dijete izvriti prije nego to ovog jutra izaete iz kue.
1.
2.
3.
4.
5.
13
Poglavlje 1
A sada razmislimo o vrstama ciljeva koje ste naveli. Da li ste za vae dijete naveli ciljeve kao to su: da se brzo obue? da brzo pojede doruak? da vas poslua? da odmah uradi ono to ste mu rekli? Ovo su kratkoroni ciljevi.
Kratkoroni ciljevi su oni koje roditelji ele postii upravo u tom asu. Naprimjer, moda elite da vae dijete: odmah obue cipele da se odmah skloni sa ceste da odmah ue u kuu da odmah prestane udarati sestru
14
Dani roditelja ispunjeni su pokuajima da pronau naine kako da postignu svoje kratkorone ciljeve. Ovo je prava istina o odgajanju djeteta. Ustvari, esto iz vida gubimo ono to smo stvarno htjeli postii.
Zamislite ovo Vae dijete je posve odraslo. Upravo ete proslaviti njegov 20. roendan. Zatvorite oi i zamislite kako e vam dijete izgledati u toj dobi. Kakva osoba se nadate da e vae dijete biti u toj dobi? Kakav odnos elite imati sa svojim djetetom kada bude u tom uzrastu?
15
Poglavlje 1
Vjeba Ciljevi u odgajanju djeteta 2

Navedite pet osobina za koje se nadate da e ih vae dijete imati kada mu bude 20 godina.
1.
2.
3.
4.
5.
16
A sada razmislimo o vrstama ciljeva (osobina) koje ste naveli.
Da li ste naveli: da dobro rjeava probleme? da ima dobru komunikaciju? da ima dobar odnos sa vama? da se brine o vama kada budete stari? da suosjea sa drugim ljudima i da ih potuje? da razlikuje dobro od loeg? da je spreman preuzeti odgovornost za svoje postupke? da je osoba koja posjeduje osjeaj asti i moralnog integriteta? da bude odan porodici i prijateljima? da bude dobar i predan partner svom supruniku? da je osoba u koju se moe pouzdati? da je motiviran da se izbori sa tekim izazovima? da je u stanju razmiljati neovisno?
17
Poglavlje 1
Dugoroni ciljevi su oni koje roditelji ele ostvariti dok im djeca ne odrastu. Naprimjer, moda ete eljeti da vae dijete bude: -srdano i da voli pomoi drugima -obzirno i uljudno -osoba koja donosi pametne odluke -potena i pouzdana osoba -nenasilno -da se prema vama brino ophodi -da bude brian i njean roditelj
Potrebno je vremena da se postignu dugoroni ciljevi obino je to mnogo godina. Ali, oni ine samu sutinu i bit roditeljstva i odgajanja djeteta.
Dugoroni ciljevi su oni koje roditelji ele ostvariti prije nego to im djeca odrastu.
18
Jedna od najteih stvari u odgajanju djeteta jeste ispuniti dugorone ciljeve dok istovremeno ispunjavate i kratkorone zato to su te dvije vrste ciljeva esto u suprotnosti. Vratimo se na primjer vaeg djeteta koje se sprema za kolu. Kasno je. Vae dijete mora pojesti doruak, obui se, oprati zube i izai iz kue na vrijeme. Sve to u ovom trenutku elite jeste da vam dijete stigne u kolu na vrijeme. Pod stresom ste. Vaem djetetu se nimalo ne uri i panju mu odvlae druge stvari. Postajete frustrirani. Moda ete povikati na dijete ili ga ak i udariti kako biste ga natjerali da pouri. U ovom trenutku vi ste se fokusirali na svoj kratkoroni cilj da dijete odmah izae iz kue.
19
Poglavlje 1
Meutim, ta se deava s vaim dugoronim ciljevima?
Kada viete na dijete, da li ga time uite da bude uljudno?
Kada udarite dijete, da li ga tako uite da rjeava probleme?
Nain na koji se ponaamo u kratkoronim situacijama predstavlja model za nau djecu. Oni ue da se nose sa stresom onako kako vide da mi to radimo. Ako viemo na njih i ako ih udaramo kada smo pod pritiskom, to je ono to e djeca nauiti da i sama rade.
Roditelji na kratkorone frustracije esto reagiraju na nain koji ometa njihove dugorone ciljeve. Vikanjem i udaranjem svoje ete dijete samo nauiti suprotnom od onoga to, u dugoronom smislu, elite da ono naui.
Svaki put kada ovako reagirate, gubite priliku da svom djetetu pokaete bolji nain.
Kako moete ispuniti i svoje kratkorone i dugorone ciljeve?
20
Kljuna stvar za uspjenu i djelotvornu disciplinu je da kratkorone izazove posmatrate kao priliku da radite na vaim dugoronim ciljevima. Kada osjeate da postajete frustrirani, to je znak da imate priliku da svoje dijete nauite neemu vanom neemu to je mnogo vanije od toga da smjesta obue cipele. Imate priliku da dijete nauite kako da: -upravlja stresom -komunicira s potovanjem -rjeava konflikt bez udaranja -uzme u obzir osjeaje drugih ljudi -postigne va cilj a da pritom ne povrijedi druge fiziki ili emocionalno.
Svaki put kada ste frustrirani ili nezadovoljni, imate mogunost da budete uzor svome djetetu. Ako se s tim dobro nosite, svom djetetu pokazujete kako da i ono izae na kraj sa vlastitom frustracijom.
Kako je to mogue? Mogue je uvjebavanjem pozitivne discipline.
21
Pruite toplinu, red i strukturu
POGLAVLJE 21 CHAPTER
PRUITE TOPLINU, RED I STRUKTURU

Vai dugoroni ciljevi ine osnovu na koju nadograujete svoje vjetine pozitivne discipline. Da biste razvili te vjetine potrebna su vam dva instrumenta toplina, te red i struktura. U ovom poglavlju nauit ete ta su to toplina, red i struktura i zato su one vane. Razmislit ete o tome kako svom djetetu moete pruiti toplinu, red i strukturu na nain koji e vas dovesti do vaih dugoronih ciljeva.
Pruanje topline
23
Poglavlje 2
Pruanje topline
ta je toplina? emocionalna sigurnost bezuslovna ljubav verbalna i fizika naklonost potovanje prema djetetovom razvojnom nivou osjetljivost prema potrebama djeteta empatija s djetetovim osjeajima
24
U toplom i srdanom porodinom ozraju, djeca ele udovoljiti svojim roditeljima.
Toplina ohrabruje kratkoronu poslunost i udovoljavanje zahtjevima i ui dijete dugoronim vrijednostima.
25
Poglavlje 2
Ovo su neki od naina kako roditelji svoju djecu obasipaju toplinom. Tako to kau: "Volim te.
Tako to pokazuju svojoj djeci da su voljena ak i onda kada urade neto pogreno.
Tako to im itaju.
Tako to ih grle.
Tako to ih tjee kada su povrijeena ili uplaena.
Tako to ih sluaju.
Tako to situaciju sagledavaju i sa njihove take gledita.
Tako to ih pohvale.
26
Tako to se igraju sa njima.
Tako to se smiju sa njima.
Tako to im pruaju podrku kada se suoavaju sa izazovima.
Tako to ih hrabre kada moraju uraditi neto teko.
Tako to im kau da vjeruju u njih.
Tako to uvaavaju njihov trud i uspjehe.
Tako to pokazuju da im vjeruju.
Tako to se ale i zabavljaju sa njima.
27
Poglavlje 2
Vjeba Zato je toplina vana?

Da biste razumjeli zato je toplina tako vaan dio discipline, zamislite da poinjete uiti novi jezik.
1. Da li ete bolje nauiti ako vam va uitelj: a) kae ta je to to radite dobro, ili b) govori samo kad neto pogreno uradite?
2. Da li ete nauiti bolje ako se osjeate: a) sigurno uz svog uitelja, ili b) ako se bojite da e vas udariti ako pogrijeite?
3. Da li ete uiti bolje ako mislite: a) da e va uitelj biti uz vas i podrati vas, bez obzira koliko puta pogrijeili, ili b) da e ljutito izjuriti iz prostorije ako pogrijeite? 4. Da li ete eljeti da ugodite uitelju koji je: a) ljubazan i uviavan, ili b) koji vie na vas, zbunjuje vas i kritizira?
5. Da li ete eljeti da nauite druge jezike ako vam va uitelj: a) govori kako ste sposobni, ili b) govori da ste glupi? 6. Da li ete htjeti svome uitelju kazati da imate problema, ako oekujete: a) da e vas sasluati i pomoi vam, ili b) da e se naljutiti i kazniti vas?
28
Vjeba pruanje topline

Navedite pet naina na koje svome djetetu pruate toplinu.
1.
2.
3.
4.
5.
29
Poglavlje 2
Koji od ovih naina
vaem djetetu daje osjeaj emocionalne sigurnosti?
vaem djetetu daje osjeaj bezuslovne ljubavi?
vaem djetetu pokazuje verbalnu i fiziku naklonost?
pokazuje potovanje prema razvojnom nivou vaeg djeteta?
pokazuje osjetljivost prema potrebama vaeg djeteta?
pokazuje suivljenost sa osjeajima vaeg djeteta?
30

ta je red i struktura? jasne upute za ponaanje jasno izraena oekivanja jasno objanjeni razlozi podrka da se djetetu pomogne da uspije poticanje djeteta da razmilja samostalno i neovisno pregovaranje i prevladavanje problema
Red i struktura vaem djetetu pomau da naui ono to je vano.
Red i struktura mu pomau da shvati svoje greke i uradi sve to moe da ih ispravi.
31
Poglavlje 2
Red i struktura vaem djetetu pruaju informacije koje su mu potrebne da uspije sljedei put.
Oni mu daju instrument potreban da rijei probleme onda kada vi niste tu.
Red i struktura djetetu pokazuju kako da rijei nesporazume sa drugim ljudima na konstruktivan, nenasilan nain.
32
Evo nekih naina kako roditelji svojoj djeci usauju red i strukturu: Pripremaju ih za teke situacije tako to im govore ta da oekuju i kako se s tim mogu nositi.
Objanjavaju im razloge za pravila.
Razgovaraju s djecom o pravilima i sasluaju njihovo miljenje.
Pomau djeci da pronau naine kako da isprave svoje greke na nain koji im pomae da naue.
Pravedni su i fleksibilni. Kontroliraju ljutnju.
33
Poglavlje 2
Objasne svoje stajalite i sasluaju miljenje djeteta.
Ue ih posljedicama koje njihovi postupci imaju na druge ljude.
Djeci pruaju informacije potrebne da donesu dobre odluke.
esto razgovaraju s djecom.
Izbjegavaju djeci prijetiti da e ih udariti, da ih vie nee voljeti, da e im doi udovita, i svim onim stvarima kojih se djeca plae.
Prema djeci se ophode kao pozitivan uzor i savjetnik.
34
Vjeba Zato su red i struktura vani?

Da biste razumjeli zato su red i struktura tako vaan dio discipline, zamislite opet da poinjete uiti novi jezik.
1. Da li ete bolje nauiti ako vam va uitelj: a) pokazuje kako se izgovaraju nove rijei i ako vas ui pravilima pravilnog pisanja rijei, ili b) ako od vas oekuje da sami otkrijete kako se piu nove rijei i kanjava vas ako pogrijeite? 2. Da li ete eljeti da nauite vie ako va uitelj: a) priznaje i cijeni vae pokuaje, ak i ako nisu savreni, ili b) ako vam prijeti da e vas kazniti ako pogrijeite? 3. Da li ete nauiti bolje ako vam uitelj: a) daje informacije potrebne kako biste uspjeno uradili test, ili b) ako vam ne prua potrebne informacije a onda se ljuti kada ne proete test? 4. Da li ete eljeti ugoditi uitelju koji: a) sa vama razgovara o vaim grekama i pokazuje vam kako ih ispraviti sljedei put, ili b) vas udara kad pogrijeite? 5. Da li ete eljeti da nauite jo jezika ako vam va uitelj: a) daje korisne sugestije, savjete, i potie vas da pokuate, ili b) govori da to nikada neete biti u stanju nauiti? 6. Da li ete htjeti svome uitelju kazati kada imate problema, ako oekujete da: a) e pokuati da shvati zato imate tekoa i pomoi vam da naete novi pristup, ili b) e se naljutiti i kazniti vas?
35
Poglavlje 2
Vjeba uspostavljanje reda i strukture

Navedite pet naina na koje uspostavljate red i strukturu pri odgoju svog djeteta..
1.
2.
3.
4.
5.
36
Koji od ovih naina vaem djetetu daje jasne smjernice kako se ponaati?
jasno izraava vaa oekivanja?
objanjava djetetu vae rasuivanje?
pomae vaem djetetu da uspije?
potie vae dijete da samostalno razmilja?
obuhvata pregovaranje sa vaim djetetom?
37
Poglavlje 2
Pozitivna disciplina objedinjuje toplinu, red i strukturu u toku razvoja vaeg djeteta od ranog djetinjstva do rane odrasle dobi.
To je nain razmiljanja koji roditeljima pomae da dostignu svoje kratkorone i dugorone ciljeve.
To je nain da djeca naue kako da: rjeavaju probleme misle svojom glavom slau se s drugima sukobe rjeavaju na nenasilan nain urade ispravnu stvar onda kada niste tu.
38
Pozitivna disciplina zasniva se na ideji da djeca na ovaj svijet dolaze bez znanja o tome ta od njih oekujemo. Djeca ue. A najbolje ue kada imaju podrku i informacije. Djeci razliite dobi potrebne su razliite vrste podrke i informacija.
Toplina = Podrka Red i struktura = Informacije
U sljedeem poglavlju opisano je kako se djeca razvijaju. Ovo e vam pomoi da razmislite o vrstama topline, reda i strukture koji su im potrebni u razliitim uzrastima.
39
3
Razumjeti kako djeca misle i osjeaju
POGLAVLJE 3
RAZUMJETI KAKO DJECA MISLE I OSJEAJU

Trei sastavni element pozitivne discipline jeste razumijevanje naina na koji djeca misle i osjeaju. Kada svijet posmatramo oima jednogodinjaka, petogodinjaka, ili djeteta od 13 godina, poinjemo shvatati njihovo ponaanje. Tada moemo biti mnogo korisniji uitelji. U ovom ete poglavlju nauiti kako ostvariti svoje ciljeve u odgoju djeteta tako to ete mu pruiti toplinu, red i strukturu koji su adekvatni datoj fazi razvoja u kojoj se nalazi vae dijete.
Razumijevanje nain na koji djeca misle i osjeaju
Pruanje topline
41
0 do 6 mjeseci
0 do 6 mjeseci
Vaa novoroenad su tek dola na ovaj svijet.
Ona ne razumiju ba puno stvari. Lako se uplae. Potrebno im je da znaju da su sigurna i zatiena.
U ovoj je fazi veoma bitno da roditelji bebi prue mnogo topline i panje.
Red i struktura u ovoj fazi nisu potrebni. Bebe ne mogu razumjeti pravila ili objanjenja. Sve to im treba jeste da znaju da e njihove potrebe biti ispunjene.
Male bebe ne znaju niti jednu jedinu rije. One plau kako bi nam dale na znanje da im je neto potrebno. Brzo naue da li mogu oekivati da ih sluamo i da li emo udovoljiti njihovim potrebama.
Najvanija stvar koju roditelji mogu uraditi u ovoj fazi jeste da odgovore na potrebe svojih beba i da nastoje uiniti sve to mogu kako bi shvatili ta je to to je bebi potrebno.
43
Poglavlje 3
Jedna od stvari koja je bebama najpotrebnija jeste da ih dre u rukama, da ih maze i miluju, da ih njiu i da ih nose.
Za odnos s vaom bebom veoma je vano da je tetoite i mazite. Ako se vaa beba uz vas osjea sigurno, onda se nee plaiti da naui nove stvari kada za to bude vrijeme.
Milovanje i maenje vano je i za razvoj mozga vae bebe. Kada bebu uljuljkujete i nosite, to djeluje poput hrane za mozak, ime se grade veze izmeu modanih elija.
44
0 do 6 mjeseci
Male bebe ne razumiju svoje osjeaje. One ne znaju ni kako se vi osjeate. Kada plau, to ne ine zato da bi vas pokuale izluditi. Pa one ak i ne znaju ta znai lud! Ne znaju ni zato plau! Ponekad ih i vlastiti pla moe uplaiti.
Upamtite da je pla normalna pojava. ak je normalno da se pla nastavi i onda kada pokuavate smiriti i utjeiti svoju bebu. A normalno je i da traje due vrijeme, naroito uveer.
U ovoj fazi, najvanije to roditelji mogu uraditi jeste da svojoj bebi pokau da je sigurna. Ako se beba uz vas osjea sigurno, kod nje e se razviti snana privrenost prema vama.
Ta privrenost bit e osnova vaeg odnosa sa djetetom u godinama koje budu uslijedile.
45
Poglavlje 3
U ovom stadiju, bebe ue kako da koriste svoje miie. Ue da hvataju i vau. One vole da grabe razne predmete i sve stavljaju u usta.
Hvatanjem i vakanjem predmeta razvijaju se bebini miii. Hvatanjem beba ui kako koristiti ruke i prstie. vakanjem vjeba miie koji e joj biti potrebni da jede vrstu hranu i da govori.
Kada vam beba uhvati nakit i stavi ga u usta, ona zbog toga nije nevaljala. Ona se samo ponaa prema svojim instinktima. Ona koristi jedini nain koji ima da bi nauila ta su ti predmeti. A time i vjeba vrlo vane miie.
im bebe dou u fazu da mogu stavljati predmete u usta, dunost roditelja je da se pobrine da u blizini ne bude nita to bi im moglo nauditi. Ako bebe stave u usta sitne predmete, mogu se uguiti. Ako u usta stave hemikalije ili prljavtinu, mogu se razboljeti.
Izuzetno je vano da iz bebinog okruenja uklonite sve stvari i predmete koji bi joj mogli nakoditi ako ih dira ili vae.
Upamtite da bebe u ovom uzrastu ne razumiju ta je to opasnost. Najbolje rjeenje je da se pobrinete da je bebino okruenje sigurno. Kasnije, kako se njegove jezike sposobnosti i shvatanje budu razvijali, moete poeti svoje dijete uiti tome ta je opasnost.
46
6 do 12 mjeseci
6 do12 mjeseci
U ovoj dobi, bebe obino manje plau, a vie se smiju. Kada plau, to je moda zato to se boje da ste otili. Beba u ovom uzrastu e primijetiti da ste izili iz sobe, ali jo uvijek ne shvata da ete se vratiti. Ovo moe biti veoma zastraujue za bebu. Moe se osjeati potpuno bespomono. Jedan od vaih najvanijih zadataka u ovoj fazi jeste da izgradite povjerenje svoje bebe u vas. Bebi je potrebno da zna da ste uvijek u blizini.
47
Poglavlje 3
Bebe ovog uzrasta mogu plakati i zbog toga to im izbijaju zubi. Nicanje zuba moe uzrokovati dosta bola, ali vam beba jo uvijek ne moe rei da je to ono to je boli.
Drugi razlog za pla u ovoj dobi je bolest. Budui da jo uvijek ne zna govoriti, beba vam ne moe rei kada se ne osjea dobro.
Bebe ne znaju kako da vam kau da imaju povienu temperaturu, glavobolju, da ih boli stomak, da imaju upalu grla, ili da osjeaju muninu. Jedino mogu plakati.
Jo jedan razlog zbog kojeg bebe plau je taj to njihovi mozgovi postaju organizirani. Normalno je da bebe plau u isto vrijeme svake noi. To je znak da njihova tijela i mozgovi razvijaju i poprimaju odreeni ritam. Plakanje je dio tog procesa. No, vaa beba ne razumije ta joj se deava. Pomoi e joj ako zna da ste blizu kada je svladaju osjeanja koja prate plakanje.
Djeca imaju pravo na brigu i usmjeravanje koje je u skladu sa njihovim razvojnim mogunostima.
48
Jedna od najuzbudljivijih stvari koje se deavaju u ovoj fazi je da bebe poinju govoriti. One u poetku tepaju. Umiju napraviti zvuke kao to su ba ili da ili ma. Bebe ue glasove svog maternjeg jezika onda kada im roditelji odgovaraju na tepanje. Kada vaa beba izgovori ba, moete joj uzvratiti sa ba ba ba.
6 do 12 mjeseci
Kada odgovarate na tepanje vae bebe, ona ui da je ba vaan zvuk i usavrava njegovo izgovaranje. Uskoro e taj glas prerasti u rije. Ona ui i to da ete, kada ona govori, vi sluati i odgovoriti.
Kada odgovarate na tepanje i prve rijei svoje bebe, vi time potpomaete jedan od najvanijih sastavnih elemenata vaeg odnosa komunikaciju. U ovoj ranoj fazi, moete svome djetetu pomoi da izrazi ono to osjea. Moete mu pokazati i da ete sluati ta ima rei i da ete potivati njegova nastojanja da komunicira sa vama.
49
1 do 2 godine
1 do2 godine
Ovo je doba izvanrednih promjena! Tokom ove faze vaa djeca e poeti hodati i doivjeti nevjerovatnu jeziku eksploziju! Hodanjem se sve mijenja. Sada vae dijete moe ii gdje god eli. Moe dohvatiti stvari koje prije nije moglo dohvatiti. Oduevljeno je svojom novosteenom neovisnou. Voli istraiti svaki kutak. eli sve dodirnuti i sve okusiti.
Ovo istraivanje za vae dijete predstavlja putovanje prepuno otkria. To je nain na koji spoznaje i ui o svom fascinantnom svijetu.
Svoj djeci je potrebno da istrauju, dodiruju, okuse. To je apsolutno neophodno za njihov modani razvoj.
Kada istrauje, vae dijete postaje naunik. Izvodit e eksperimente da otkrije koji predmeti prave buku, koji predmeti padaju, a koji plutaju. Pomou ovih eksperimenata ui o stvarima u svijetu.
51
Poglavlje 3
Recimo, dijete e iznova i iznova putati igraku da padne. To ne radi da bi vas iznerviralo. Radi to da bi shvatilo ta je padanje ustvari. Stavit e ruku u hranu da otkrije njenu kakvou i sastav. Stavljat e igrake u usta da uvidi kakvog su okusa. Ispljunut e hranu da otkrije kakav je to osjeaj. Nijedno od ovih ponaanja nije zloesto. Zadatak vaeg djeteta u ovoj razvojnoj fazi je da otkriva svoj svijet. Dijete je istraiva. Zadatak je roditelja osigurati da taj svijet bude siguran za istraivanje. Ako va mali pentravac moe istraivati a da mu ne prijeti nikakva opasnost, za vrlo kratko vrijeme e mnogo nauiti. Nauit e i to da je njegov svijet sigurno mjesto.
52
Uz sve to istraivanje, vae e dijete vrlo brzo nauiti nevjerovatan broj novih rijei. eljet e da zna naziv svih tih stvari koje vidi. Ovo je odlina prilika da kod svog djeteta razvijete bogat rjenik i prenesete mu ljubav prema rijeima. Vano je da: sa njim razgovarate itate mu sluate ga odgovarate na njegova pitanja
1 do 2 godine
Tokom ove faze va zadatak je da njegujete sve jau nezavisnost svog djeteta. Treba znati da ete potivati njegovu potrebu za nezavisnou i da ete podrati njegovu jaku elju da ui.
53
Poglavlje 3
Potreba malog djeteta da bude nezavisno moe dovesti do odreenog sukoba sa vama. U ovoj fazi dijete poinje govoriti Ne! Kada malo dijete kae Ne!, to nije zbog toga to vam prkosi niti to je neposluno. Ono samo pokuava da vam kae kako se osjea.
Iako mala djeca znaju imena mnogih predmeta, jo uvijek ne znaju kako da imenuju osjeanja. Njima je jako teko da objasne svoje osjeaje. Kada malo dijete kae Ne! moe biti da pokuava rei: To mi se ne svia. Ne elim da idem. elim to. elim da sam izaberem ta u obui. Nezadovoljan sam.
54
Isto tako, ne razumiju kako se drugi ljudi osjeaju. Ako ne mogu da imenuju i navedu svoja osjeanja, zasigurno nisu u stanju imenovati ni osjeaje neke druge osobe.
Kada ste umorni i treba vam malo mira i tiine, vae dijete nije u stanju da razumije kako se osjeate i to vam je potrebno. Ako pravi buku i galamu, to nije zbog toga to je zloesto. Razlog tome je to ne shvata kako se osjeate.
1 do 2 godine
Kada urite i kada se vae dijete jo nije obuklo, to nije zato to ono eli da zakasnite. To je zbog toga to ne razumije zato morate otii upravo sada ba onda kad ono crta svoje remek-djelo.
Kada pada kia i elite da dijete obue kabanicu, a ono kae Ne!, ono vam to ne govori zato to je neposluno. Ono to govori zato to jo uvijek ne razumije kakav je to osjeaj pokisnuti ili zato to eli da samo izabere svoju odjeu.
55
Poglavlje 3
Mala djeca doivljavaju dosta nezadovoljstva u svom svakodnevnom ivotu. ele biti samostalna, iako im ne moemo uvijek dozvoliti da rade ono to ele. Ne samo da mnogo puta govore Ne!; oni takoer i uju Ne! mnogo puta. Mala djeca se u toku dana mnogo, mnogo puta razoaraju, jer im odrasli tako esto kau Ne!. Pokuavamo ih sauvati od opasnosti i nauiti ih vanim pravilima. Ali, djeca ne razumiju nae namjere. Prosto osjeaju nezadovoljstvo kada uju Ne!.
Posljedica toga je da mala djeca mogu imati izljeve bijesa. U njima se nagomilava frustracija i ne znaju kako je se osloboditi. Njihov govor jo uvijek nije razvijen dovoljno dobro da izraze svoje osjeaje.
Tako ih ponekad preplavi tuga, ili se osjeaju obeshrabreno i frustrirano. Svoje osjeaje iskazuju kroz suze, vrisku, i tako to se bacaju na pod. Mnogi roditelji mogu to dobro razumjeti. Kada ne shvatamo namjere svoje djece kada kau Ne!, u nekim sluajevima postajemo frustrirani, pa onda i mi dobivamo izljeve bijesa!
56
U ovakvim situacijama djecu moemo nauiti vanim stvarima, na koji nain da se nose s frustracijom i kako konstruktivno da izraze osjeaje.
Te prve lekcije u rjeavanju konflikta jo jedan su sastavni element u razvoju vaeg djeteta. One jaaju va odnos, a dijete stie vjetine koje e mu trajati doivotno.
1 do 2 godine
57
2 do 3 godine
U toku ove faze mogli biste uoiti promjene u ponaanju vaeg djeteta koje vas brinu, ali one ustvari predstavljaju znak njegovog sve boljeg razumijevanja svijeta oko sebe. Obino se ove promjene javljaju u formi strahova.
2 do 3 godine
Iznenada, vae bi dijete moglo poeti da se boji mraka. Ili bi moglo poeti plaiti se ivotinja, novih zvukova, ili sjena. Ili moda poinje nezaustavljivo plakati kada ga ostavljate. Roditelji su esto zabrinuti zbog ovih promjena. Misle da se njihova djeca ponaanju manje zrelo, umjesto da se ponaaju odraslije. Ustvari, ove promjene jesu znak da vae dijete postaje zrelije. Kako vae dijete sve vie bude shvatalo opasnost, ono e uiti da se pribojava da ne bude povrijeeno. Kako se mata vaeg djeteta bude razvijala i ono bude moglo razmiljati o stvarima koje ne vidi, poet e se bojati udovita i utvara.
59
Poglavlje 3
Ovo moe biti jako zastraujui period za vae dijete. Jo uvijek nema dovoljno iskustva da zna razliku izmeu mate i stvarnosti. Vjeruje da ono to vidi doista i postoji. Iznenada bi se moglo poeti pribojavati maski, crtea u knjigama, likova iz crtanih filmova ili igraaka zastraujueg izgleda. Ovo se deava zato to dijete sada zna za opasnost, ali jo uvijek ne zna da neke stvari nisu stvarne. U mati vaeg djeteta sve je ivo. Ako stavite na lice stranu masku, mislit e da ste postali to stvorenje. Ako zamilja da mu je pod krevetom udovite, onda i vjeruje da je to istina. Vae bi se dijete moglo uplaiti i kada ga ostavljate. Razlog tome je to sada razumije opasnost, ali jo uvijek ne shvata da ete se uvijek vratiti po njega. Moe se jako uplaiti kada ga ostavite samog sa ljudima koji mu nisu dobro poznati.
U ovoj fazi vaem je djetetu potrebno dosta ohrabrenja i podrke. Mora znati da razumijete i potujete njegove osjeaje i da ete ga zatititi.
60
Jo jedan znak razvoja vaeg djeteta je pojava iznenadne stidljivosti. ak i ona djeca koja su bila vrlo ekstrovertna kao dvogodinjaci, mogla bi se u ovoj dobi ponaati dosta drugaije.
Vae dijete odjednom poinje da se ponaa stidljivo u prisustvu nepoznatih osoba. Ovo znai da sve bolje razumijeva ljudske odnose. Ovo promijenjeno ponaanje ne treba tumaiti kao neodgojenost ili odbijanje. To je samo inteligentna reakcija na situaciju. Vae dijete shvata opasnost i zna razliku izmeu stranaca i ljudi koje poznaje.
2 do 3 godine
Oprez koji vae dijete izraava u blizini stranaca pokazuje da ono sve bolje spoznaje svijet oko sebe.
61
Poglavlje 3
Jo jedna pojava koja esto brine roditelje jeste da djeca iznenada poinju odbijati da ih dre vai prijatelji ili rodbina. Kada se to deava, to ne znai da je vae dijete nepristojno. U njemu se poinje javljati elja da ima kontrolu nad vlastitim tijelom. eli samo odluiti ko ga moe dotai.
Ovo je vrlo vaan razvoj dogaaja. Da bismo djecu nauili zatiti i privatnosti tijela, potrebno je da potujemo njihovo pravo da sama imaju kontrolu nad svojim tijelima.
Imajte na umu da vae dijete jo uvijek ne shvata kako se drugi ljudi osjeaju. Kada plae za vama, jo uvijek ne razumije da morate otii. Kada ne eli razgovarati sa strancem, ne shvata da ta osoba pokuava izraziti prijateljsku naklonost.
62
Vae dijete tek poinje razumijevati svoje osjeaje. Proi e jo neko vrijeme dok ne bude moglo razumjeti osjeanja drugih. Najvaniji zadatak roditelja u ovoj fazi je da potuju osjeaje svoje djece. Djecu uimo da potuju osjeaje drugih tako to potujemo njihova osjeanja. Kada djeca vjeruju da e njihovi roditelji potivati ono to ona osjeaju, postaju samopouzdanija, jer se osjeaju sigurno.
Potivati osjeanja vae djece znai:

2 do 3 godine
pomagati im da osjeaje pretvore u rijei rei im da se i vi sami ponekad osjeate tako ne sramotiti ih i ne dovoditi u neugodan poloaj ne kanjavati ih zato to se plae
63
3 do 5 godina
Ovo je tako uzbudljiva faza razvoja! Vae dijete eli sve da zna! Do ove dobi um vaeg djeteta se nevjerovatno razvio. Ono sada shvata da je u stanju nauiti bilo ta!
3 do 5 godina
Kada dijete vidi neto novo, eli znati kako se to zove, za ta slui, kako radi, zato se kree tako kako se kree U ovoj fazi djeca postavljaju tako mnogo pitanja!
Ponekad se roditelji umore nastojei odgovoriti na sva pitanja svoje djece. A ponekad ni oni sami ne znaju odgovor! Meutim, roditelji mogu kod djece izgraditi jaku osnovu za uenje tako to e s potovanjem odgovarati na pitanja koja im postavljaju.
65
Poglavlje 3
Ako potujemo radoznalost svoje djece, doivjet e radost uenja. Ovaj osjeaj nosit e u sebi kad krenu u kolu. Roditelji koji se trude da odgovore na pitanja svoje djece ili im pomau da nau odgovore ue ih mnogim stvarima: da je uredu ne znati sve da je njihovo miljenje vano da se do informacije moe doi na mnogo naina da je traganje za odgovorima i rjeavanje problema zabavno
Djeca koja naue ove stvari imat e vie sigurnosti u sebe kada se suoe sa izazovima. Nauit e se strpljenju. I nauit e da je dobro eljeti uiti.
66
Meutim, nekada djeca ele nauiti o stvarima koje su opasne. Moda poele nauiti kako se pali svijea. Ili ta e se desiti ako skoe sa visokog drveta. Ili ta e se dogoditi ako ispuste vau omiljenu zdjelu. Zbog toga to djeci ne moemo dopustiti da rade opasne stvari, u ovoj fazi poinju uiti o pravilima.
3 do 5 godina
to bolje vae dijete bude razumjelo razloge za pravila, vea je vjerovatnoa da e ih se pridravati.
Upamtite da dijete eli znati zato? Zato ptice lete? Zato ribe plivaju? I zato ja ne smijem zapaliti svijeu? Kada vas dijete upita zato?, time vas ne izaziva niti vam se suprotstavlja. Zaista eli znati odgovor.
Djeca imaju pravo da trae informacije.

67
Poglavlje 3
Djeca se u ovoj fazi razvoja vole igrati igara zamiljanja. Pretvaraju se da su sve mogue vrste stvari, ukljuujui i da su odrasli. Ponekad se jako zanesu u svojoj igri, jer je ona za njih tako stvarna. Igra je djetetu njegov posao. Na taj nain vjeba osjeaj toga kako se drugi ljudi osjeaju. Stavlja se na mjesto drugih ljudi i posmatra svijet njihovim oima. Igra je izuzetno vana za razvoj empatije kod djece.
Igra je vana i za razvoj djeijeg mozga. Kroz igru rjeavaju probleme, izmiljaju nove stvari, provode eksperimente, i otkrivaju na koji nain stvari funkcioniraju.
Djeca imaju pravo na igru.
68
Djeci je potrebno vrijeme za igru. To je jo jedan sastavni dio njihovog razvoja.
Ako imaju vremena da razvijaju svoju matu, postat e kreativniji u rjeavanju problema. Ako mogu rastaviti predmete i opet ih sastaviti, uvidjet e da mogu shvatiti stvari.
3 do 5 godina
Ako znaju crtati i pjevati, postat e sigurniji u tome da se izraze kroz umjetnost.
Ako imaju priliku da rade na rjeavanju prepirki, postat e bolji u rjeavanju konflikta.
69
Poglavlje 3
Jo jedna odlika ove faze je da djeca ele pomoi. ele oistiti pod, ele poastiti druge, oslikati kuu, i praviti stvari.
Dok pomau, djeca egrtuju. Gledajui i pomaui, ue i vjebaju vane ivotne vjetine.
Kada djeca pomau, mogu im se desiti mnoge greke. Stvari ne rade savreno. Imaju malo iskustva sa tim zadacima, pa se moe desiti da ih ne urade onako kako bismo to eljeli.
70
Ali, ovo je nain na koji ue. Isto kao to ni mi nismo najbolji u stvarima koje radimo po prvi put, tako i djeca trebaju priliku da pogrijee i da naue. Kada potiemo djecu da nam pomau, mi im time dajemo ansu da ue. A kada ih pustimo da vjebaju, time im pokazujemo da potujemo njihove vjetine i sposobnosti. Ovakva poruka snano utjee na djecu. Ako sebe doivljavaju sposobnim, bit e mnogo sigurniji u sebe kada budu uili nove stvari.
Vaan zadatak za roditelje u ovoj fazi je da njeguju povjerenje svoje djece u njihove sposobnosti tako to: odgovore na njihova pitanja, ili im pomognu nai odgovore pobrinu se da djeca imaju vremena za igru potiu ih da im pomau
3 do 5 godina
71
Poglavlje 3
Djetetovo pouzdanje u vlastitu sposobnost da ui predstavlja osnovu itavog budueg uenja.
U godinama koje slijede dijete e se suoavati s brojnim izazovima. Ako to putovanje zapone vjerujui da je sposobno, vea je vjerovatnoa da e ih uspjeno savladati.
72
5 do 9 godina
Ova faza se odlikuje glavnom prekretnicom u ivotu djeteta a i roditelja. U ovom periodu veina djece kree u kolu. Kada dijete krene u kolu, njegov se svijet mijenja. Mora brzo nauiti kako da: se snae samo, bez roditelja, se slae s mnogo nove djece ispuni oekivanja mnogih novih odraslih osoba se pridrava novih rasporeda i rutine
5 do 9 godina
Prva iskustva koje dijete stekne u koli mogu utjecati na njegov stav prema koli za jo mnogo narednih godina.
73
Poglavlje 3
Iako sva djeca polaze u kolu u istoj dobi, nisu svi u isto vrijeme jednako spremni za nju. Djeca imaju razliite temperamente koji mogu dosta utjecati na to kako reagiraju na kolu. Temperament djeteta je uroen. Ne moe se promijeniti. U velikoj mjeri predstavlja ono to vae dijete jeste. Ne postoje dobri ili loi temperamenti postoje samo razliiti. Na temperament je ono to nas ini jedinstvenim. Svaki temperament ima svoje prednosti.
Razmotrimo neke bitne dimenzije temperamenta.
1. Nivo aktivnosti Neka djeca su izuzetno aktivna, i veinu vremena ele da tre, skau, ili se pentraju. Skoro nikada ne miruju, ak ni za vrijeme obroka. ini se da su uvijek u pokretu. Druga djeca su manje aktivna, vie vole mirne aktivnosti, recimo da due vrijeme gledaju knjige ili slau slagalicu. Nivo aktivnosti ostale djece je negdje izmeu.
74
2. Redovitost Neka djeca imaju predvidljiv ritam. Ogladne u pravilnim razmacima, bude se, zaspu i idu u kupatilo otprilike u isto vrijeme svakog dana. Druga djeca imaju promjenljiv ritam. Moe se desiti da jedan dan jako ogladne oko podneva, a da sljedeeg dana u podne uope ne budu gladni. Moda se u ponedjeljak probude vrlo rano, ali u utorak spavaju dokasno. Druga djeca imaju ritam koji spada tu negdje izmeu.
3. Reagiranje na nove situacije Neka djeca se slobodno uputaju u nove situacije. Smijee se nepoznatim osobama, prilaze novim grupama djece i pridruuju im se u igri, lako uspostavljaju nova prijateljstva, vole da probaju novu hranu, i uivaju u odlasku na nova mjesta. Druga djeca izbjegavaju nove situacije. Distanciraju se od nepoznatih osoba, treba im dosta vremena da se prikljue novim grupama, ispljuvavaju novu hranu i oklijevaju ili izbjegavaju ii na nova mjesta. Reakcije ostale djece na nove situacije su negdje izmeu.
5 do 9 godina
75
Poglavlje 3
4. Prilagodljivost Neka djeca se brzo prilagode na novu rutinu, mjesta, ljude i hranu. Potreban im je samo dan ili dva da se priviknu na novi raspored, ivot u novoj kui ili pohaanje nove kole. Druga djeca se opet sporije prilagoavaju. Moe se desiti da im trebaju mjeseci da se sprijatelje s djecom u novom susjedstvu, da se ponu osjeati oputeno u novoj koli, ili da se "uhodaju" u novi raspored. Prilagodljivost druge djece nalazi se negdje izmeu.
5. Podlonost odvraanju panje i koncentracije Nekoj djeci je lako odvratiti panju. Svoju panju prebacuju s jedne stvari na drugu, zavisno od tog ta vide ili uju u tom trenutku. Potrebno im je dosta vremena da izvre svoje zadatke, jer se njihova panja stalno rasplinjuje u razliitim smjerovima. Meutim, kada su tuna ili razoarana lako je preusmjeriti njihovu panju na neto drugo i promijeniti im raspoloenje. Drugu djecu nije tako lako omesti. Mogu sjediti i itati due vrijeme. A kada su gladni ili tuni, nije im lako odvratiti pozornost na neto drugo. Podlonost odvraanju panje ostale djece je negdje izmeu.
76
6. Postojanost (ustrajnost) Neka djeca su veoma uporna, i ustrajavaju u suoavanju sa izazovnim zadatkom dok ga ne izvre. Pred oima imaju zadati cilj i ustrajat e na tome dok cilj ne postignu. Ne odustaju kada se suoe sa neuspjehom. Ali ih nije lako ubijediti da prestanu raditi stvari koje ele da rade. Druga djeca su manje uporna. Ako padnu, prestaju se penjati. Ako ne uspiju brzo sastaviti slagalicu, uskoro gube interes. Tu djecu je lako ubijediti da prestanu raditi stvari koje ne elimo da rade. Nivo ustrajnosti druge djece spada negdje izmeu.
7. Intenzitet reakcija Neka djeca jako burno reagiraju na dogaaje i situacije. Ako imaju problema da sloe slagalicu, vritat e i bacati dijelove. Iskazuju intenzivnu ljutnju i tugu, ali isto tako izraavaju i snaan osjeaj sree. Glasno plau kada su tuna, a smiju se od sveg srca kada su sretna. Uvijek znate kako se ovakva djeca osjeaju. Druga djeca imaju priguene reakcije. Kada u sebi osjeaju tugu, tiho plau. Kada su sretna, mirno se smijee. Teko je znati kako se takva djeca osjeaju. Intenzitet reakcija ostale djece negdje je izmeu.
5 do 9 godina
77
Poglavlje 3
Vjeba Temperament vaeg djeteta 1

Ocijenite svoje dijete u svakoj od 7 dimenzija temperamenta.
1. Nivo aktivnosti
Nizak Visok
1
Sjedi mirno due vrijeme
4
Uvijek u pokretu
2. Redovitost
Niska Visoka
1
Ogladni i spava u razliito vrijeme razliitim danima
4
Ogladni i spava u isto vrijeme svakog dana
3. Reakcija na nove situacije

Izbjegavanje Prihvatanje
1
Izbjegava nove ljude, nesretno na novim mjestima, odbacuje nove stvari
4
Voli upoznati nove ljude , ii na nova mjesta, probati nove stvari
78
4. Prilagodljivost
Mala Velika
1
Treba mu dosta vremena da se prilagodi promjenama u rutini ili okruenju
4
Brzo se prilagoava na promjene u rutini ili okruenju
5. Podlonost ometanju panje i koncentracije

Niska Visoka
1
Fokusira se na aktivnost due vrijeme
4
Sve primjeuje, esto prebacuje panju
6. Nivo postojanosti (ustrajnost)

Nizak Visok
1
Brzo gubi interes za aktivnosti
4
5 do 9 godina
Ustraje na aktivnostima dok ih ne zavri
7. Intenzitet reakcija
Nizak Visok
1
Ne pokazuje mnogo promjena u emocijama
4
Pokazuje intenzivnu tugu, ljutnju i sreu
79
Poglavlje 3
Vjeba Temperament vaeg djeteta 2

Razmislite u kom smislu temperament vaeg djeteta predstavlja prednost.
Na koje naine temperament mog djeteta predstavlja prednost:
80
A sada razmislite u kom smislu temperament vaeg djeteta ne predstavlja prednost.
Na koje naine temperament mog djeteta ne predstavlja prednost:
5 do 9 godina
81
Poglavlje 3
Temperament vaeg djeteta ima veliki utjecaj na njegovu spremnost za kolu. Nekoj djeci e nova sredina biti interesantna i uzbudljiva, brzo e se prilagoditi novoj rutini i uivati stiui nove prijatelje. Druga djeca e novu sredinu doivjeti stresnom, trebat e im vremena da se naviknu na novu rutinu, i bit e im teko stei nove prijatelje. Za roditelje je vano da uzmu u obzir temperament svoje djece i da potuju njihovu individualnost. Nemogue je aktivno dijete pretvoriti u neaktivno, ili dijete koje nije tako uporno uiniti ustrajnijim. Meutim, kod svakog djeteta moemo prepoznati jake strane i osloniti se na njih. Takoer moemo prepoznati i specifine probleme kod svakog djeteta i stvoriti povoljno okruenje koje e svakom djetetu omoguiti da se razvija i napreduje.
82
Na ponaanje vaeg djeteta ne utjee samo njegov temperament. I va temperament utjee na njegovo ponaanje kao to utjee i na vae. Na odnos roditelj dijete dosta utjee to koliko se slau temperament djeteta i njegovog roditelja. Zamislimo roditelja koji ba i nije aktivan. Takav roditelj voli ostati u kui, itati u miru i sluati laganu muziku. A sada zamislimo ta se moe desiti ako takav roditelj ima dijete sa visokim nivoom aktivnosti. ta e se desiti ako je to dijete stalno u kui i ako se od njega oekuje da sjedi mirno kao bubica? Ako taj roditelj uvidi da njegovo dijete ima vii nivo aktivnosti od njegovog, moi e prilagoditi svoja oekivanja i iznai naine kako da zadovolji potrebu djeteta za aktivnou. Ako ne shvati da se njegovo dijete tako ponaa zbog svog temperamenta, mogao bi pomisliti da je nevaljalo. Veoma je vano da roditelji razmisle o vlastitom temperamentu i procijene koliko se dobro slae sa temperamentom njihove djece. Ovo nam moe pomoi da shvatimo razloge mnogih porodinih nesuglasica.
5 do 9 godina
83
Poglavlje 3
Vjeba Va temperament 1
Ocijenite sebe u svih 7 dimenzija temperamenta.
1. Nivo aktivnosti
Nizak Visok
1
Najvie volim mirne aktivnosti
4
Volim fizike aktivnosti i stalni pokret
2. Redovitost
Nizak Visok
1
Ogladnim i umorim se u razliito vrijeme u raznim danima
4
Ogladnim i umorim se u isto vrijeme svakog dana
3. Reakcija na nove situacije

Izbjegavanje Prihvatanje
1
Neugodne su mi nove situacije, susreti s novim ljudima, isprobavanje novih stvari
4
Uivam ii na nova mjesta, sretati nove ljude, probati nove stvari
84
4. Prilagodljivost
Mala Velika
1
Treba mi dosta vremena da se priviknem na novu rutinu i sredinu
4
Brzo se privikavam na promjenu rutine ili sredine
5. Podlonost ometanju panje i koncentracije

Mala Velika
1
Mogu fokusirati panju na jednu temu due vrijeme
4
Moje misli je lako pomesti; moja panja se esto pomie
6. Nivo postojanosti (ustrajnost)

Nizak Visok
1
Brzo gubim interes za jednu aktivnost i prebacujem se na druge stvari
4
Ustrajavam na aktivnosti dok je ne zavrim
5 do 9 godina
7. Intenzitet reakcija
Slab Jak
1
Ne pokazujem previe svoje emocije; drugi ljudi obino ne znaju kako se osjeam
4
Ljudi odmah primjeuju moju sreu, tugu ili bijes
85
Poglavlje 3
Vjeba Va temperament 2
Razmislite o nainima na koje va temperament predstavlja prednost.
Na koje naine moj temperament predstavlja prednost:
86
Sada razmislite o nainima na koje va temperament ne predstavlja prednost.
Na koje naine moj temperament ne predstavlja prednost:
5 do 9 godina
87
Poglavlje 3
Vjeba Slaganje
Plavom olovkom oznaite kruie koji odgovaraju ocjenama koje ste dali svom djetetu. Zatim poveite kruie linijom.
Nivo aktivnosti
Redovitost
Reakcije na nove situacije
Prilagodljivost
Podlonost ometanju panje
Nivo postojanosti (ustrajnost)
Intenzitet reakcija
88
Vjeba Slaganje
Crvenom olovkom oznaite kruie koji odgovaraju ocjenama koje ste dali sebi. Zatim poveite kruie linijom.
Nivo aktivnosti

5 do 9 godina
Redovitost
Reakcije na nove situacije
Prilagodljivost
Podlonost ometanju panje
Nivo postojanosti (ustrajnost)
Intenzitet reakcija
89
Poglavlje 3
Razlike u vaim temperamentima

Moje dijete i ja se razlikujemo u
Ta razlika mogla bi pridonijeti nesuglasicama u sluaju kada
Ta razlika mogla bi pridonijeti konfliktima u sluaju kada
90

5 do 9 godina
91
Poglavlje 3
Slinosti u vaim temperamentima

Moje dijete i ja smo slini u
Ta slinost mogla bi doprinijeti da se slaemo u
92

5 do 9 godina
93
Poglavlje 3
Slaganje vaeg i djetetovog temperamenta moe imati veliki utjecaj na va odnos. Kada uvidite ulogu koju temperament ima u ponaanju vaeg djeteta i u vaem vlastitom, poet ete shvatati razloge koji se kriju u mnogim nesuglasicama koje se javljaju. Onda moete shvatiti i zato udaranje i vikanje ne pomau. Vae dijete je linost za sebe, ba kao i vi. Njegov temperament se ne moe promijeniti, a ne moe ni va. U sluaju kada vam se temperamenti ne podudaraju, moete pronai nain da rijeite razlike bez svaa i prepirki. Moete pronai naine da potujete razlike i da ih pomirite.
94
U prvim danima kole, drutveni odnosi djece postaju sve vaniji. Sve vei interes za prijateljstvo koji pokazuju znak je njihove sve vee samostalnosti.
Svijet djeteta se iri. Ui vie o tome kako drugi razmiljaju, u ta vjeruju i kako se ponaaju.
5 do 9 godina
Ponekad se roditelji plae da u ovoj fazi gube kontrolu nad svojom djecom. Brinu se zbog svih tih novih utjecaja kojima su djeca izloena. No, to je neophodan i bitan dio u razvoju djeteta. Tokom ove faze nauit e dosta o drugim ljudima. ak e nauiti vie i o sebi.
95
Poglavlje 3
U ovoj fazi djeca po prvi put moraju shvatiti neka vrlo sloena pitanja. Moraju nauiti kako: rijeiti sukob sa drugom djecom komunicirati s drugima, ak i kada se ne slau braniti se i zauzimati za sebe zauzeti se za druge nositi se sa nasilnicima u koli biti odan, ak i kada je to teko biti ljubazan, ak i kada drugi to nisu
Vjetine i samopouzdanje koje je vae dijete steklo u prethodnim fazama dat e jaku osnovu za suoavanje sa ovim novim izazovima.
96
Za djecu koja sebe vide kao dobru, brinu i sposobnu osobu, vjerovatnije je da e donijeti dobre odluke.
Za djecu koja osjeaju da im roditelji pruaju podrku i prihvataju ih, vea je vjerovatnoa da e im se obratiti za savjet i pomo.
Vea je vjerovatnoa da e ona djeca, koja su vidjela da se njihovi roditelji s konfliktom, ljutnjom i stresom nose bez agresije ili nasilja, i sama svoje sukobe rjeavati dobro.
Za djecu, koja su od svojih roditelja nauila da druge sluaju, komuniciraju sa njima i prema njima se ponaaju s potovanjem, vjerovatnije je da e isto raditi i sa svojim vrnjacima i uiteljima.
5 do 9 godina
97
Poglavlje 3
Sve ono to ste proteklih godina radili kako biste sa svojim djetetom izgradili snaan odnos pun povjerenja, sada e mu dati snagu da se izbori sa tekim situacijama. Za dijete predstavlja ogroman izazov da shvati sve komplikovane aspekte odnosa. Njemu je sve to potpuno novo. Pogrijeit e, jer ne razumije sve ono to mi razumijemo. Ali, pokuavanjem, doivljavanjem neuspjeha i uspjeha, dosta e nauiti o drugim ljudima, a i o sebi. Empatija za druge e porasti. A sve vie e se razvijati i njegovo shvatanje vlastitih uvjerenja i vrijednosti.
Glavni zadatak roditelja u ovoj fazi je da podravaju i usmjeravaju svoju djecu. Djeca se ugledaju na nas kao na svoje uzore i savjetnike.
Moramo biti onakvi ljudi kakvi elimo da naa djeca postanu.
98
Kao njihovi prvi i najvaniji uitelji, vlastitim ponaanjem moemo im pokazati kako da: potuju prava drugih ukau dobrotu i ljubaznost pomognu drugima shvate da su povrijedili druge izvine se za svoje greke i pokuaju ih popraviti uine da njihovo izvinjenje bude iskreno budu odani asno se ponaaju
Ova faza je izuzetno vana, jer predstavlja most izmeu djetinjstva i adolescencije. Moemo dalje nadograivati na temelju koji smo podigli u prvim godinama. I moemo "pripremiti teren" za samostalno odluivanje u tinejderskom dobu.
5 do 9 godina
99
10 do 13 godina
Vae dijete treba ui u pubertet. Desit e se mnoge uzbudljive promjene. Njegovo tijelo se sprema za promjenu. Vae dijete vie nije djeai. Priprema se za odraslo doba. Ali, jo je dijete. Takva situacija moe dovesti do nesuglasica u porodici. Zato su sukobi u porodici tako esti u ovoj fazi?
10 do 13 godina
101
Poglavlje 3
Razlog 1 U ovoj fazi, djeca ele da im roditelji dozvole vie nezavisnosti. Ali roditelji su zabrinuti da njihova djeca jo uvijek nemaju potrebno znanje i vjetine da sami donose odluke. Razlog 2 Znaajne promjene koje se deavaju u tijelu vaeg djeteta mogu dovesti do toga da postane udljivo ili zlovoljno. Dijete koje je prije bilo veselo i radosno iznenada moe postati neko ko je mrzovoljan i lako se naljuti.
Razlog 3 Djeca vie vremena provode sa vrnjacima, a manje sa roditeljima. Ponekad ele raditi ono to rade njihovi vrnjaci, iako njihovi roditelji to ne odobravaju.
Razlog 4 Djeca u ovoj fazi shvataju da se moda ne slau sa svojim roditeljima po odreenim pitanjima. Formiraju vlastita uvjerenja i otkrivaju ko su kao individue.
Razlog 5 Tokom ove faze moe se desiti da se roditelji boje za svoju djecu. Moe se desiti da se brinu za njihovu sigurnost ili zdravlje. Mogue je i da budu zabrinuti da e im djeca upasti u neku nepriliku ili popustiti u koli. Ponekad se roditelji osjeaju kao da su potpuno nemoni.
Svi skupa, ovi razlozi mogu dovesti do estih porodinih sukoba.
102
U ovoj fazi prijateljstva postaju sve vanija. Prijatelji su jako bitni za emocionalno zadovoljstvo djece. Mogu biti znaajan izvor podrke, utjehe i zadovoljstva. Oni vau djecu mogu nauiti raznim vjetinama i pomoi im da razviju nove interese. Djeci je potrebna drutvena podrka, ba kao i odraslima. Meutim, sve vei interes djece da stvaraju i odravaju prijateljstva moe dovesti i do zabrinutosti roditelja. Roditelji se u ovoj fazi esto brinu zbog pritiska okoline. Ponekad e djeca uraditi stvari kojima se roditelji protive samo da bi se osjeala prihvaenim meu svojim vrnjacima. Najvei izazov za roditelja u ovoj fazi je da zatite svoje dijete od opasnosti istovremeno potujui njegovu sve jau potrebu za nezavisnou.
10 do 13 godina
103
Poglavlje 3
Naini na koje moete izgraditi "sistem sigurnosti" za svoje dijete

Provodite vrijeme zajedno radite stvari skupa kao porodica razgovarajte sa djetetom o njegovim prijateljima sasluajte ga kada pria o onome to ga brine i ime je preokupirano cijenite i pohvalite njegove uspjehe razgovarajte sa njim o izazovima s kojima e se suoiti u narednim godinama i dajte mu do znanja da ete biti uz njega da mu pomognete budite iskreni s njim budite njeni i srdani pokuajte razumjeti osjeanja koja se nalaze u pozadini njegovog ponaanja
Gradite i jaajte njeno samopotovanje pomozite joj da otkrije i da zavoli to to jeste ohrabrite je da vjeruje u svoje sposobnosti pomozite joj da sagleda svoje prednosti i posebne osobine
Budite ukljueni u njeno kolovanje posjeujte kolske priredbe i manifestacije otiite upoznati njene uitelje razgovarajte s njom o zadai i ponudite joj svoju pomo pokaite interes za ono to ita i razgovarajte s njom o tome Upoznajte prijatelje svoga sina pustite ih da se drue u vaem domu upoznajte njihove porodice posjetite manifestacije ili deavanja u koje je ukljueno vae dijete sa svojim prijateljima Budite blizu ali na distanci pobrinite se da znate gdje je i s kim vaa kerka, ali potujte njenu sve izraeniju potrebu za nezavisnou i privatnou pokaite da joj vjerujete i da u nju vjerujete
104
Kako moete potpomoi nezavisnost svog djeteta

Pomozite mu da razvije vlastiti osjeaj za dobro i loe razgovarajte o opasnim aktivnostima i radnjama i objasnite mu zato treba izbjegavati stvari kao to su puenje, uzimanje droga ili situacije u kojima se stavlja u fiziku opasnost razgovarajte sa njim o vaim vrijednostima i sasluajte njegove razgovarajte o fizikim i emocionalnim promjenama koje e doivjeti u pubertetu razgovarajte sa njim o pritiscima s kojima e se suoiti da uradi stvari za koje smatra da su pogrene ili opasne pomozite mu da isplanira unaprijed kako bi se osjealo pripremljenim da se suoi sa pritiskom okoline pomozite mu da pronae naine kako da se odupre pritisku okoline, a koji e ii njemu na ruku
Pomozite joj da razvije osjeaj odgovornosti i da se na nju moe raunati ukljuite je u kuanske aktivnosti razgovarajte s njom o novcu i kako da ga razumno i racionalno troi ukljuite je u stvaranje pravila i oekivanja za porodicu
Pomozite mu da razvije osjeaj empatije i potivanja za druge potiite ga da pomae ljudima u nevolji razgovarajte s njim ta da uradi kada su drugi neljubazni
Pomozite joj da razmisli o svojoj budunosti pomozite joj da odredi vlastite ciljeve razgovarajte s njom o tome kakve bi vjetine i znanje eljela imati kada bude starija ohrabrite je da ima svoj san, viziju toga to eli da bude njen ivot pomozite joj da pronae naine kako da ostvari svoje ciljeve
10 do 13 godina
105
Poglavlje 3
Svi oni sastavni elementi koje su roditelji djetetu usaivali ranijih godina sada postaju veoma vani.
Sastavni elementi u ranijim fazama razvoja koji jaaju porodine odnose u kasnijim fazama
Adolescencija
Podrka i usmjeravanje
Pubertet
Samopouzdanje i povjerenje
kolska dob
Potivanje osjeanja Nenasilno rjeavanje sukoba
Traenje informacija
Predkolska dob
Samostalnost
Mlaa predkolska dob
Vjetine uljudne komunikacije
Dojenaka dob
Privrenost
Povjerenje
Novoroenaka dob
106
Kod djece koja su u ranim godinama ivota nauila da mogu vjerovati svojim roditeljima, vea je vjerovatnoa da e sada sluati njihov savjet. Manje je vjerovatno da e djeca iji su roditelji njegovali njihovu samostalnost kad su bila mlaa u ovoj dobi potpasti pod negativan utjecaj svojih vrnjaka. Kod djece ije su osjeaje potivali kada su bili mali vjerovatnije je da e roditeljima lake izraziti svoje strahove i brigu. Za djecu iji su roditelji od ranog doba razvijali njihovo samopouzdanje vea je vjerovatnoa da e vjerovati u sebe. Vei su izgledi da e djeca koja su od svojih roditelja primala podrku i savjete sada im se obratiti prije nego to se pojavi potekoa.
Odnos koji ste izgradili sa djetetom bit e njegovo uporite i spas na putovanju ka odraslom dobu.
10 do 13 godina
107
14 do 18 godina
Ovo je faza nevjerovatnog bogatstva i intenziteta. Vae dijete samo to nije zakorailo u odraslo doba. Tokom svog djetinjstva, uvjebavalo se za ovu fazu. Nauilo je kako da: potuje druge rjeava nesuglasice bez nasilja na konstruktivan nain izrazi svoja osjeanja zauzme se za sebe i za druge U ovoj e fazi vae dijete svakodnevno koristiti te vane vjetine. Roditelji esto ustanove da svoju djecu ne viaju previe u ovoj fazi. Vae dijete mora samostalno koristiti svoje vjetine.
14 do 18 godina
109
Poglavlje 3
Biti roditelj koji odgaja adolescenta moe biti divno iskustvo. Vae dijete je gotovo odrastao ovjek, sposobno da sa vama razgovara skoro o svemu. Moe razmiljati o novim idejama, graditi vlastite ideale i zacrtati svoj put. Suoit ete se sa brojnim izazovima dok budete savladavali promjene u vaem odnosu. Ali, kao i uvijek, te promjene daju vam priliku da svoje dijete nauite kako da donosi ispravne odluke, rjeava sukobe i nosi se s neuspjehom.
110
U ovoj fazi vae dijete isprobava sve vrste mogunosti u nastojanu da spozna ko je ustvari. Njegov primarni zadatak je da otkrije svoj jedinstveni identitet. Vae dijete osjea snaan poriv da izrazi ono to on jeste, a ne ono to drugi od njega oekuju da bude. Moda to izrazi kroz iznenadnu promjenu izbora: muzike odijevanja frizure prijatelja uvjerenja sklonosti u izboru hrane vankolskim aktivnostima intelektualnim interesima planovima za budunost
Djeca imaju pravo na slobodu izraavanja i slobodu misli.

lanovi 13. i 14. Konvencije UN o pravima djeteta
14 do 18 godina
111
Poglavlje 3
Roditelji se u nekim sluajevima ponu plaiti u ovoj fazi. Moe se desiti da pomisle da se sada gubi sve ono emu su uili svoju djecu. Kod djece se mogu razviti nova vjerska ili politika uvjerenja. Moe se desiti da prestanu ii na vjerske obrede i bogosluje ili da prestanu jesti odreenu vrstu hrane. Moda ofarbaju kosu ili ponu odijevati samo crnu odjeu. Isto onako kako je va dvogodinjak eksperimentirao sa raznim predmetima, tako sada va tinejder eksperimentira sa svojim identitetom. Isprobava razliite linosti kako bi otkrio koja mu nabolje pristaje.
Kako bi to uinili, prvo moraju odbaciti neke svoje stare navike i naine. Poput gusjenice je koja odbacuje svoju ahuru. Mora to uraditi da se "iahuri" u jedinstvenu, zasebnu linost. Adolescenti esto isprobavaju identitete koji se dosta razlikuju od linosti njihovih roditelja. Sluaju muziku koja se ne svia njihovim roditeljima, nose odjeu koju im roditelji ne vole, i zauzimaju stajalita s kojima im se roditelji ne slau. Time to se poinju dosta razlikovati od svojih roditelja, adolescenti bolje mogu da shvate ko su ustvari oni sami.
112
Ipak, roditelji su esto zabrinuti gdje ih mogu odvesti ti adolescentski eksperimenti. Ponekad mladi razmiljaju o tome da isprobaju droge i alkohol. A moe se desiti da ponu razmiljati i o eksperimentiranju sa seksom i odnosima.
Adolescentima je teko da shvate da im se mogu desiti loe stvari. Oni jo uvijek ne shvataju u potpunosti da ih mogu povrijediti, da mogu zatrudniti ili da mogu umrijeti. U nekim sluajevima, rade vrlo riskantne i opasne stvari zato to misle da im se nita loe nee desiti.
Isprobavaju uloge odraslih i eksperimentiraju sa stvarima koje su im zabranjene. ele da rade stvari koje su oduvijek gledali da rade odrasli ukljuujui i njihove roditelje. Roditelji se esto brinu da na njihovu djecu utjeu druge mlade osobe koje bi ih mogle navesti da rade opasne stvari ili da na njih utjeu odrasli koji su lo uzor.
14 do 18 godina
113
Poglavlje 3
Povjerenje vaeg djeteta sada postaje izuzetno vano. Djetetu je potrebno da zna da vam se bez straha moe obratiti za informaciju i savjet. Ne eli da ga kontrolirate. Ali, potrebno je da zna da ste tu, da ete im pruiti otvorenu i iskrenu informaciju, jasna oekivanja i strukturu i sigurno okruenje. Sada e na kunju biti stavljeni samopouzdanje, sposobnost donoenja odluka, vjetine komunikacije, samopotovanje, empatija i vjetine rjeavanja sukoba koje je vae dijete nauilo. Sada su mu one najvie potrebne. Ponekad e dijete pogrijeiti, nastojei da donese samostalne odluke. I upravo onako kako je kao malo dijete bilo povrijeeno kada je eljelo nauiti o stvarima i predmetima, tako bi i sada mogao biti povrijeen u svom novom nastojanju da naui o ivotu. I upravo onako kako ste za svoje dijete nastojali odrati sigurnu sredinu, pruiti mu informacije i potpomoi njegov rast dok je bilo malo, tako to moete uraditi i sada. Vae "ptie" isprobava svoja krila. Bit e trenutaka kada e i pasti. Ali, uz vau pomo nauit e da leti.
Najvanije to roditelji u ovoj fazi mogu uraditi jeste: jaati odnos roditelj dijete pratiti i nadzirati djetetove aktivnosti poticati osjeaj samostalnosti kod djeteta
114
Jaanje odnosa roditelj dijete

Veza roditelj dijete poinje se stvarati roenjem djeteta. Izgradnjom povjerenja i stvaranjem privrenosti od samog poetka, te jaanjem te veze kako dijete raste, roditelj oblikuje odnos koji e njegovog tinejdera uvesti u svijet odraslih.
Vjerovatnije je da e djeca uspjeno proi kroz adolescenciju ako je njihov odnos sa roditeljima: topao, njean i pun ljubavi stabilan, dosljedan i vrst, i predvidljiv.
Kod tinejdera koji imaju jak odnos sa svojim roditeljima, vea je vjerovatnoa da e: imati pozitivne odnose sa drugim adolescentima i odraslima smatrati da roditelji u njih imaju povjerenja i da e nastojati da to povjerenje odre drugima uzvratiti i na njih reagirati s potovanjem i empatijom imati samopouzdanje i vii nivo samopotovanja biti kooperativniji i susretljiviji sa drugima biti boljeg duevnog (mentalnog) zdravlja sluati i postupati prema savjetu svojih roditelja.
Vea je vjerovatnoa da e se prema roditeljima, koji se prema svojim tinejderima ophode s potovanjem i ljubaznou, zauzvrat ophoditi na isti nain.
14 do 18 godina
115
Poglavlje 3
S druge strane, kada je odnos roditelj dijete previe kontrolirajui i diktatorski, te takav u kojem se dijete dosta kanjava, vea je vjerovatnoa da e tinejderi: bojati se i izbjegavati roditelje lagati kako bi izbjegli kaznu postati depresivni i anksiozni osjeati bijes i biti ogoreni "istresati" ljutnju na druge ljude buniti se protiv roditelja
Emotivna veza izmeu roditelja i adolescenta predstavlja podlogu za sve njihove interakcije.
U odnosu koji je topao, srdaan i pun ljubavi, mnogo je lake mladu osobu uspjeno voditi kroz ovu fazu.
116
Praenje i nadziranje djetetovih aktivnosti

Pruati i usaivati red i strukturu kod tinejdera je naroito problematino zbog njihove potrebe za veom nezavisnou. Iako im je potrebna nezavisnost, jo uvijek im trebaju i usmjeravanje i savjeti roditelja.
Zadatak roditelja je da djetetu prui neku vrstu mape odnosno plana puta kojim e ga usmjeravati. Roditelj e ukazati na to koji su to tei putevi, na kojima bi moglo biti problema i koji je najsigurniji pravac za odredite ka kojem ide njegovo dijete. No, mlada osoba e odluiti kojim smjerom da krene. Jedan od najboljih naina da roditelj osigura takvu vrstu mape i da usmjeri mladu osobu na siguran put, jeste kroz praenje i nadzor.
Pratiti i nadzirati aktivnosti djeteta znai da roditelj zna ta njegov tinejder radi, na nain koji potuje njegovu potrebu za i pravo na privatnost i nezavisnost.
Roditelji svoje tinejdere mogu nadzirati tako to: pokazuju istinski interes za njihove aktivnosti s njima esto razgovaraju u njihovoj su blizini koliko god je to mogue, ali na nenametljiv nain prisustvuju manifestacijama i deavanjima u koja su ukljuena njihova djeca znaju ko su njihovi prijatelji doekuju njihove prijatelje u svom domu pozivaju prijatelje svoje djece na porodine izlete znaju ta rade u slobodno vrijeme iznalaze aktivnosti u kojima uivaju i oni i dijete i skupa ih rade podravaju svoju djecu da postignu svoje ciljeve
14 do 18 godina
117
Poglavlje 3
Nadzor je najuspjeniji onda kada roditelji pronau naine da ostvaruju estu interakciju sa svojim tinejderima, na nain koji je pozitivan i zabavan.
Kada mlade osobe uivaju u vremenu koje provode sa svojim roditeljima, vea je vjerovatnoa da e: nadzor svojih roditelja doivljavati kao brinost sa roditeljima provoditi vie vremena, a manje vremena biti bez nadzora oputeno razgovarati sa svojim roditeljima sluati savjete svojih roditelja eljeti da odre pozitivan odnos sa roditeljima
Meutim, kada je meusobni odnos roditelja i djeteta negativan, pun ljutnje i kanjavanja, vjerovatnije je da e tinejderi: nadzor svojih roditelja doivljavati kao kontrolu i uplitanje u njihov ivot provoditi manje vremena sa roditeljima, a time i vie vremena bez nadzora plaiti se da razgovaraju sa roditeljima kada su zabrinuti odbijati savjete roditelja buniti se protiv roditelja
Izuzetno je vano da se nadzor provodi u kontekstu toplog i njenog odnosa, punog ljubavi.
118
Poticanje samostalnosti djeteta

Adolescencija roditeljima prua posljednju priliku da svojoj djeci pomognu da prakticiraju vjetine donoenja odluka u sigurnom okruenju ispunjenom podrkom. Uskoro e dijete biti odrasla, samostalna osoba.
Ovu priliku roditelji mogu iskoristiti tako to e nezavisnost svoje djece njegovati kroz: istinsko potivanje ideja svoje djece, ak i onda kada se razlikuju od njihovih poticanje djece da odlue koje su njihove vrijednosti izraavanje bezuslovne ljubavi uputanje u razgovor sa djecom kao sebi jednakima iskazivanje povjerenja u sposobnost svoje djece da donose odluke i da se nose s posljedicama tih odluka potivanje osjeaja svoje djece pruanje podrke svojoj djeci kada pogrijee poticanje djece da pokuaju ponovo nakon to nisu uspjeli uzimanje u obzir gledita djece u sluaju kada smatraju da se prema njima nepravedno postupa iznalaenje rjeenja kod neslaganja i sukoba miljenja
Ova iskustva kod tinejdera dovode to toga da imaju osjeaj da su dostojni povjerenja, optimistini i sposobni.
14 do 18 godina
119
Poglavlje 3
Ponekad roditelji i ne shvatajui obeshrabruju nezavisnost svojih tinejdera. To rade kada: kritiziraju miljenje svoje djece stvaraju osjeaj krivnje kod djece kada se ne slau sa njima promijene temu onda kada djeca pokuaju razgovarati sa njima odbacuju osjeaje svoje djece govore "jesam ti rekao kada djeca pogrijee uskrauju ljubav ili ih odbijaju kada imaju problema ignoriraju gledite svoje djece nepopustljivi su i kruti i nespremni da razgovaraju o rjeenju za nesuglasice
Ovakva iskustva kod tinejdera mogu izazvati gorinu, ljutnju i depresiju. Poinju sumnjati u svoju vrijednost kao ljudi i smatraju da nisu u stanju imati dobre ideje ili donijeti ispravne odluke. Postaju sve manje samostalni, oslanjajui se vie na to da, umjesto njih, drugi ljudi donose odluke.
Nezavisnost se potie onda kada roditelji svojoj djeci pokazuju da ih potuju i da vjeruju u njih.
120
A ta sad?
Kada razumiju kako djeca misle i osjeaju u razliitim fazama, roditelji su mnogo spremniji da na problematine situacije reagiraju na pozitivan i konstruktivan nain. Ovo znanje prua vam osnovu za rjeavanje problema. Umjesto da samo odreagirate u datom trenutku, moete razmisliti o tome ta znai ponaanje vaeg djeteta i u kom smjeru ga vodi. Roditelji esto pogreno protumae razloge zbog kojih se djeca ponaaju na odreeni nain. Kada mislimo da nam prkose ili da nas pokuavaju naljutiti, uzvraamo bijesom ili kaznom. Kada shvatimo da rade ono to im je potrebno da rade kako bi preli u sljedeu fazu razvoja, vea je vjerovatnoa da emo im uzvratiti informacijom i podrkom koje su im potrebne.
14 do 18 godina
121
Rjeavanje problema
POGLAVLJE 4
RJEAVANJE PROBLEMA
etvrti sastavni element pozitivne discipline je rjeavanje problema. U prethodnom poglavlju, nauili ste kako da postignete svoje dugorone ciljeve tako to ete svom djetetu pruiti toplinu, red i strukturu koji odgovaraju njegovoj razvojnoj fazi. U ovom poglavlju imat ete priliku upoznati se sa problematinim situacijama koje se mogu javiti kod djece u razliitoj dobi. Primijenit ete ono to ste nauili o djeijem razvoju, da biste razmislili o tome ta bi moglo biti uzrok djetetovog ponaanja. Ova praksa e vam pomoi da razvijete djelotvornu i uspjenu reakciju.
Rjeavanje problema
Razumijevanje naina na koji djeca misle i osjeaju
Pruanje topline
123
Rjeavanje problema
0 do 6 mjeseci
0 do 6 mjeseci
Najvei izazov za roditelje malih beba jeste kako da iziu na kraj s plakanjem. Zamislite sljedee Vaa beba, stara 10 sedmica, plae ve nekoliko minuta. Razmislite o onome to ste u poglavlju 3 proitali o ovoj razvojnoj fazi. Sada navedite koliko god moete razloga zbog kojih beba plae.
125
Poglavlje 4
Da li ste uvrstili razloge kao to su: glad e bol pretoplo prehladno mokre pelene bolest strah potreba da je se mazi potreba da je se njie ili nosi?
Ako jeste, estitamo! Primijenili se znanje o razvojnom nivou da shvatite zato beba jo plae.
126
Rjeavanje problema
0 do 6 mjeseci
A sada zamislite ovo Rano je uveer. Vaa beba stara 10 sedmica plae ve 30 minuta. Pokuali ste: da je nahranite provjeriti da se uvjerite da je nita ne ulja ili bode skinuti joj odjeu ili dekicu obui joj odjeu ili staviti dekicu provjeriti ima li temperaturu umiriti je njihanjem, pjevanjem ili noenjem ekati joj lea i ona jo uvijek plae.
127
Poglavlje 4
Ponovo razmislite o onome to ste proitali u poglavlju 3 o ovoj fazi razvoja. Sada navedite koliko god moete moguih razloga za bebin neprekidni pla.
128
Rjeavanje problema
0 do 6 mjeseci
Da li ste naveli razloge kao to su: bol koji ne moete otkriti bolest koju ne moete ustanoviti stomani gasovi uobiajeni naini plakanja?
Ako jeste, estitamo! Primijenili se znanje o razvojnom nivou kako biste shvatili zato beba jo uvijek plae.
Zapamtite da bebe nikada ne plau kako bi vas naljutile. Bebe ne razumiju da imate osjeaje. One plau samo zato to moraju.
129
Rjeavanje problema
6 do 12 mjeseci
6 do 12 mjeseci
U ovoj fazi najvei problem roditelja je da se dovoljno naspavaju! Bebe esto plau nou i roditelje moe iscrpiti kada im se san neprestano prekida.
Zamislite ovo Vaa estomjesena beba se jo uvijek budi u 4 sata ujutro svake noi. Umorni ste i elite da beba odspava no bez prekida. Razmislite o onome to ste u poglavlju 3 proitali o ovoj razvojnoj fazi. A sada navedite koliko god moete razloga zbog kojih bi se beba mogla buditi nou.
131
Poglavlje 4
Da li ste naveli razloge kao to su: glad ili e bol zbog nicanja zuba pretoplo ili prehladno mokre pelene bolest strah da ste nestali organizacija mozga potreba da je se miluje i mazi potreba da je se ljuljuka ili nosi?
Ako jeste, primijenili ste znanje o razvojnoj fazi kako biste shvatili zato se beba budi.
Zapamtite da bebe ne plau da bi naljutile svoje roditelje ili zato to su razmaene. Nemogue je razmaziti bebu prevelikom brigom ili panjom.
Bebe su kao mlade biljice. Treba im mnogo brige i panje da bi rasle i napredovale.
132
Rjeavanje problema
A sada zamislite ovo

6 do 12 mjeseci
Vaa beba je poela da proizvodi glasne zvukove. Ona odjednom poinje da krii, pravei zvukove koje niko ne moe razumjeti. Ponekad se ovo deava na javnim mjestima ili u situacijama kada su ljudi obino tihi.
Razmislite o onome to ste proitali o ovoj razvojnoj fazi u poglavlju 3. Sada navedite koliko god moete razloga zbog kojih beba pravi glasne zvukove.
133
Poglavlje 4
Da li ste naveli razloge kao to su: nastoji da imitira govor uiva u svojoj sposobnosti da proizvodi glasove eksperimentira da vidi ta e se desiti kada pravi razliite zvuke vjeba glasove svog jezika normalno tepanje poeci govora?
Ako jeste, primijenili ste znanje o razvojnoj fazi da shvatite zato bebe ponekad prave krike. Vaa beba ne krii da bi vas dovela u neugodan poloaj ili da bi vas iznervirala. Ona je uzbuena zbog otkria zvuka. Voli isprobavati i otkrivati nove glasove koje moe proizvesti. Njeni zvukovi ak i oni glasni znak su da se razvija.
134
Rjeavanje problema
1 do 2 godine
1 do 2 godine
Djeca u ovoj fazi hodaju i vole istraivati. Najvei izazov za roditelje je da uvaju i zatite svoju djecu. Zamislite sljedee Va mali pentravac je vrlo aktivan. Brzo hoda naokolo po kui, dodirujui razne stvari ukljuujui i noeve i makaze. Bojite se da e se povrijediti ako tako nastavi. Kako biste rijeili taj problem, razmislite o onome to ste proitali u poglavlju 3 o ovoj razvojnoj fazi. Sada navedite koliko god moete razloga da objasnite zato malo dijete radi opasne stvari.
135
Poglavlje 4
Da li ste naveli razloge kao to su: potreba da dodiruje kako bi nauilo snaan poriv za istraivanjem nema iskustva o opasnosti ne zna koji su predmeti opasni ogranieno znanje jezika zbog ega ne razumije upozorenja i objanjenja uzbuenje zato to vidi, osjea i isprobava nove stvari ima povjerenje u sigurnost svoje sredine voli da ui?
Ako jeste, primijenili ste znanje o razvojnoj fazi da shvatite zato va dvogodinjak nekada radi opasne stvari.
136
Rjeavanje problema
Sada zamislite ovo Tokom jedne od svojih ekspedicija kroz kuu, vae malo dijete ugleda zdjelu na stolu. Sluajno je to vaa omiljena, rune izrade. Pripadala je vaoj majci i briljivo je uvate. Kada je dijete ugleda, pokua je dohvatiti i obori je na pod. Zdjela se razbije.
1 do 2 godine
Da biste odluili kako ete reagirati u ovoj situaciji, razmislite o onome to ste u poglavlju 3 proitali o ovoj razvojnoj fazi. Sada navedite sve razloge koje znate zbog kojih je dijete oborilo vau omiljenu zdjelu.
137
Poglavlje 4
Da li ste naveli razloge kao to su: ne zna koji su predmeti lomljivi nemogunost da shvati koliko vam ta zdjela znai ne shvata kako njegovi postupci mogu izazvati da se dese odreene stvari potreba da dodiruje da naui snaan poriv za istraivanjem ogranieno znanje jezika zbog kojeg ne razumije upozorenja i objanjenja uzbuenje to vidi nove predmete povjerenje u sigurnost njegove sredine voli da ui?
Ako jeste, onda ste primijenili znanje o razvojnoj fazi da otkrijete zato va dvogodinjak nekada razbije dragocjene predmete.
138
Rjeavanje problema
Upamtite da vae malo dijete ne dodiruje stvari, ne isprobava ih stavljajui ih u usta i ne isputa ih iz ruku zato da vas iznervira. Ne shvata koji ga predmeti mogu povrijediti, koji su to vama dragocjeni, a koji se mogu razbiti. Ne zna nita o novcu, pa tako ne zna ni koliko predmeti kotaju.
1 do 2 godine
Kada malo dijete dodiruje stvari, isprobava ih stavljajui ih u usta ili ih ispusti na pod, ono ui o svom svijetu.
139
Poglavlje 4
Zamislite sada sljedee Pada kia. Trebate odvesti dijete na lijeniki pregled. Va autobus e vrlo brzo stii. Pokuavate da mu odjenete kabanicu, ali odbija da je nosi. Kae Ne! i otri. Osjeate kako u vama raste nezadovoljstvo. Zastanite na tren i sjetite se ta ste u poglavlju 3 itali o razvoju malog djeteta. Navedite sve razloge zbog kojih vae dijete moe odbiti da obue kabanicu.
140
Rjeavanje problema
Da li ste naveli razloge kao to su: snaan poriv za samostalnou ne shvata pojam vremena nemogunost da shvati vanost noenja kabanice nemogunost da shvati zato je bitno ako propustite autobus nesposobnost da shvati zato mora ii ba sada i prekinuti aktivnost koja je njemu tako vana elja da samo izabere odjeu koju e nositi nema iskustva sa kiom i ne zna kakav je neugodan osjeaj pokisnuti pojaava mu se stres, jer osjeti da u vama raste ljutnja ne svia mu se osjeaj kada nosi tu kabanicu normalni negativizam jednog dvogodinjaka?
1 do 2 godine
Ako jeste, primijenili ste znanje o razvojnoj fazi da shvatite zato vae malo dijete odbija raditi stvari koje su za vas neophodne, logine ili vane.
141
Rjeavanje problema
2 do 3 godine
Kod djece se u ovoj fazi esto javljaju strahovi. Za roditelje moe biti jako stresno kad dijete plae dok odlaze ili kada im se djeca ponu plaiti drugih ljudi. Zamislite sljedee Vae dijete se poinje protiviti tome da naveer ide u krevet. Neprestano plae kada je ostavite u sobi. Shvatate da se poinjete ljutiti na svoju kerkicu, jer ne eli ii u krevet. Razmislite o tome ta ste u poglavlju 3 proitali o ovoj razvojnoj fazi. Navedite koliko god znate razloga zbog kojih vae dijete odbija ii u krevet.
2 do 3 godine
143
Poglavlje 4
Da li ste naveli razloge kao to su: bujna mata koja moe izmisliti strana udovita ne shvata razliku izmeu mate i stvarnosti vjeruje da su sjene duhovi, udni zvuci uljezi, a vjetar babaroga vjeruje da je crte u njenoj sobi iv osjeaj opasnosti kada je sama u mraku ne moe shvatiti da ete se, kada odete, i vratiti nemogunost da svoje strahove izrazi rijeima stres joj se pojaava kako osjeti da u vama raste ljutnja? Ako jeste, koristili ste svoje znanje o razvojnoj fazi da ustanovite zato vae dijete nou odbija ii u krevet.
144
Rjeavanje problema
Zamislite sada ovo Va sin voli da se igra loptom. Voli je baciti da odskoi, voli je kotrljati, voli sjediti na njoj i voli je bacati. Jednog dana, dok ste u prodavnici, ugleda veliku, svijetlocrvenu loptu. On zacii od radosti, zgrabi loptu za police i otri sa njom. Nemate dovoljno novca da mu kupite loptu. Potrite za njim i kaete mu da vrati loptu na mjesto. Dijete zaplae i poinje izljev bijesa. Razmotrite svoje znanje o ovoj razvojnoj fazi. Navedite koliko god znate razloga zbog kojih vae dijete ima izljev bijesa.
2 do 3 godine
145
Poglavlje 4
Da li ste naveli razloge kao to su: nemogunost da razumije na koji nain funkcioniraju prodavnice i novac nemogunost da shvati zato lopta nije njegova nesposobnost da osjeaje izrazi rijeima nemogunost da zna kako se vi osjeate jaka elja za samostalnou elja da kontrolira svoj svijet ?
Ako jeste, primijenili ste znanje o razvojnoj fazi da shvatite zato vae dijete ima izljeve bijesa.
146
Poglavlje 4
147
Rjeavanje problema
3 do 5 godina
U ovoj fazi djeca su izuzetno radoznala. ele da znaju kako sve radi i zato. Vole eksperimentirati sa predmetima. Zamislite ovo Vae dijete otvara kredenac, vadi sve predmete napolje, slae ih na hrpu i zatim obara. Kada predmeti padnu na pod, neki se otete. Osjeate kako u vama raste bijes.
3 do 5 godina
Zastanite na trenutak i razmislite o razvojnoj fazi u kojoj se nalazi vae dijete. Navedite sve razloge kojih se moete sjetiti za ovakvo ponaanje djeteta.
148
Poglavlje 4
Da li ste naveli razloge kao to su: snana elja da razumije kako stvari rade i funkcioniraju voli da eksperimentira s predmetima kako bi nauilo o njihovim osobinama prirodna elja da naui o svijetu oko sebe snana potreba da se igra sklonost da se zanese u igri nema dovoljno iskustva s predmetima da bi moglo predvidjeti koji se mogu otetiti ne razumije zato je vano ako se ti predmeti otete?
Ako jeste, primijenili ste znanje o razvojnom nivou kako biste razumjeli zato se vae dijete ponaalo tako da je otetilo predmete.
149
Rjeavanje problema
Sada zamislite sljedee Spremate se na posao. Vae dijete se mirno igra svojim omiljenim igrakama. Kada ste spremni da krenete, kaete djetetu da je vrijeme da poete, ali on se ne prestaje igrati. Kaete mu ponovo, ali jo uvijek ne prestaje. Poinjete osjeati frustraciju i bijes. Smirite se i razmislite o tome to znate o ovoj razvojnoj fazi. Navedite to vie moete razloga zbog kojih dijete ne odgovara na vau naredbu.
3 do 5 godina
150
Poglavlje 4
Da li ste naveli razloge kao to su: jak bioloki nagon da se igra duboka zanesenost u igru znaaj te igre za njega elja da zavri ono na emu radi nemogunost da shvati zato morate ii ba sada teko mu je da sagleda situaciju iz vae take gledita njegov osjeaj da je iznenada prekinut usred vane aktivnosti?
Ako jeste, primijenili ste znanje o razvojnom nivou kako biste shvatili zato dijete ne prestaje da se igra kako bi polo sa vama.
151
Rjeavanje problema
Zamislite sada ovo Pravite veeru i umorni ste. Sve ste isplanirali i svi sastojci su spremni za mijeanje. Vae dijete vas pita moe li vam pomoi. Vi znate da e priprema jela trajati due ako vam ona bude pomagala i da e trebati vie vremena da se sve poslije poisti i pospremi. Ono to vi u tom trenu jedino elite je da jednostavno sami pripremite jelo i zato odvraate dijete od toga da vam pomogne. Ali ona je uporna. Osjeate kako u vama raste pritisak. Zastanite za trenutak i razmislite o znanju koje imate o ovoj razvojnoj fazi. Navedite to vie moete razloga zato vaa ki toliko uporno eli da vam pomogne.
3 do 5 godina
152
Poglavlje 4
Da li ste naveli razloge kao to su: jaka elja da naui nove vjetine prirodni poriv da savlada izazove uitak u osjeaju dok dri sastojke radoznalost da vidi ta e se desiti kada se sastojci pomijeaju i skuhaju nemogunost da shvati zato ne elite da vam pomogne teko joj je da situaciju sagleda iz vae take gledita elja da radi vane stvari koje rade odrasli elja da bude poput vas? Ako jeste, primijenili ste znanje o razvojnom nivou s ciljem da shvatite zato vae dijete toliko uporno eli da vam pomogne.
153
Rjeavanje problema
Sada zamislite Napolju ste i radite neto u dvoritu. Vae dijete se igra loptom u blizini. Iznenada se lopta otkotrlja na cestu, upravo u trenutku kada nailazi automobil. Vae dijete istri na cestu da uzme loptu. Prestraeni ste da e ga udariti auto. U panici ste i trite na cestu da zgrabite dijete. Svjesni ste da mora nauiti da to nikada vie ne radi. Prije nego to reagirate, razmislite o tome to znate o ovoj razvojnoj fazi. Navedite to vie moete razloga zbog kojih bi vae dijete istralo na cestu.
3 do 5 godina
154
Poglavlje 4
Da li ste naveli razloge kao to su: nema iskustvo kako je to kada ovjeka udari velika, jaka maina ne shvata relativnu veliinu i snagu auta u poreenju s djeijim tijelom ne shvata kakve posljedice moe izazvati udarac auta u pokretu u djeije tijelo nemogunost da zauzme vozaevu taku gledita ne razumije ta to znai biti teko povrijeen ne razumije pojam smrti i trajnost i nepromjenjivost smrti sklonost da se zanese u igri, nesvjesno ta se deava oko njega?
Ako jeste, primijenili ste znanje o razvojnom nivou kako biste shvatili zato bi vae dijete istralo na cestu.
155
Rjeavanje problema
5 do 9 godina
Vae dijete je ulo u novi svijet kolu. Promijenilo se ono to od njega oekuju. Njegov ivot je postao sloeniji. Zamislite ovo Uitelj vaeg djeteta vas je obavijestio da se dijete problematino ponaa u koli. Ne moe sjediti mirno i treba mu dosta vremena da zavri kolski rad. Vama je jako bitan uspjeh vaeg djeteta u koli. Prije nego to doe kui, elite razmisliti o tome kako ete reagirati. Razmislite o onome to znate o njegovom razvojnom nivou i temperamentu. Navedite to vie moete razloga zbog kojih bi se vae dijete moglo tako ponaati u koli.
5 do 9 godina
156
Poglavlje 4
Da li ste naveli razloge kao to su: visok nivo aktivnosti zbog kojeg mu je teko da sjedi mirno visok nivo aktivnosti koji kod njega izaziva osjeaj da su mu mirne aktivnosti dosadne neredovni ritam, to mu oteava da svakog dana slijedi istu rutinu ritam koji je takav da ga tjera da zaspi kasnije, zbog ega je umorno idueg dana ritam koji kod njega izaziva glad u vrijeme koje se ne poklapa sa rasporedom asova oduevljenje novim situacijama i ljudima teko mu je da se prilagodi svim novim oekivanjima, pravilima i rutinama razreda svjestan je, i interesuje ga sve to se oko njega deava sklonost da izgubi interes u sluaju da nije odmah postigao uspjeh u datoj aktivnosti pojaan interes za drutvene odnose i stvaranje prijateljstava?
Ako jeste, primijenili ste znanje o razvojnom nivou i temperamentu kako biste shvatili zato bi vae dijete moglo imati problema da ispuni oekivanja uitelja u koli.
157
Rjeavanje problema
Zamislite sada ovo Vaa ki i njena drugarica se igraju ivotinjama igrakama. Samo je jedan konj i obje ga ele. Kada ga drugo dijete uzme, vaa ki je udari i uzme joj konja. Njena drugarica se rasplae i naljuti. Iznenada, dvije djevojice, koje su se tako radosno igrale, sada se svaaju na sav glas. elite da zaustavite svau i da nauite svoje dijete da ne udara druge. Prije nego to reagirate, razmislite o tome to znate o razvojnom nivou svoje keri i njenom temperamentu. Navedite to vie moete razloga zbog kojih bi vae dijete udarilo drugo.
5 do 9 godina
158
Poglavlje 4
Da li ste naveli razloge kao to su: nedostatak iskustva u rjeavanju konflikta teko joj je da sagleda taku gledita drugog djeteta teko izraava osjeaje rijeima teko kontrolira svoje impulse ima takav temperament zbog kojeg intenzivno reagira na frustraciju vidjela je vas kako udarate druge kad ste ljuti ili frustrirani?
Ako jeste, primijenili ste znanje o razvojnom nivou i temperamentu kako biste shvatili zbog ega bi se vae dijete svaalo sa drugim djetetom i udarilo ga.
159
Rjeavanje problema
10 do 13 godina
U ovoj fazi, socijalizacija i drutveni odnosi djece postaju sve vaniji. Njihova prijateljstva se razvijaju i produbljuju, kao i nesuglasice sa njihovim vrnjacima. Ue o tome ko su i ta to ele da budu.
Zamislite ovo Vae dijete se vratilo iz kole u jako loem raspoloenju. Ne eli razgovarati sa vama i zvui ljutito. Osjetite da je prema vama osorna i uvrijeeni ste njenim ponaanjem. elite je nauiti da ne moe tako sa vama razgovarati. Prije nego to je ukorite, razmislite o tome ta znate o ovoj razvojnoj fazi. Navedite to vie moete razloga zbog kojih bi se mogla tako ponaati.
10 do 13 godina
160
Poglavlje 4
Da li ste naveli razloge kao to su: stres zbog toga to se itav dan mora nositi sa sloenim drutvenim odnosima nervoza jer itav dan mora paziti da ispuni oekivanja nastavnika u pogledu ponaanja i ispunjavanja kolskih zadataka problemi u uenju odreenih predmeta zbog tekoa u uenju ili nastave koja ne postie eljeni uinak zabrinuta je jer je loe uradila testove provjere znanja strah da e vas naljutiti njen neuspjeh u koli maltretiraju je druga djeca prijatelji je odbacuju ili kolege iz razreda iskljuuju suoena je s tekom odlukom kojom se testira njena odanost teko izraava svoje strahove i brige pod pritiskom je vrnjaka da radi stvari koje vi ne odobravate eli da sama rjeava svoje probleme osjea se sigurno da svoje frustracije "istrese" na vas ne spava dovoljno da bi mogla da se nosi sa svim drutvenim i intelektualnim zahtjevima s kojima se suoava njeno tijelo u razvoju ne dobiva adekvatnu ishranu hormonalne promjene koje utjeu na njeno raspoloenje? Ako jeste, primijenili ste znanje o ovom razvojnom nivou kako biste shvatili zato je vae dijete uznemireno ili ljuto.
161
Rjeavanje problema
14 do 18 godina
U ovoj fazi dijete otkriva ko je i odluuje ko eli da bude. Traga za svojim jedinstvenim identitetom. Zamislite ovo Vae dijete se uvijek oblailo na nain koji ste odobravali. Jednog dana ugledate da nosi rinicu na obrvi, pankersku "je" frizuru i majicu s nepristojnim natpisom. okirani ste i zbunjeni njegovim izgledom. elite da odmah promijeni odjeu, opere kosu i ukloni rinicu. Prije nego to ponete paniariti, razmislite o ovom razvojnom nivou. Navedite to vie moete razloga zbog kojih bi vae dijete iznenada odluilo da se pone oblaiti na nain koji ne odobravate.
14 do 18 godina
162
Poglavlje 4
Da li ste naveli razloge kao to su: snaan poriv da izrazi svoju individualnost potreba da se odvoji od roditelja kako bi otkrio ko je vanije mu je da se uklapa sa svojim vrnjacima, nego sa svojim roditeljima jaa potreba da se osjea nezavisnim, nego da osjea da ga drugi kontroliraju jaka elja da izrazi vlastiti ukus, uvjerenja i ono to voli potreba da isproba nove identitete kako bi otkrio koji mu najbolje odgovara?
Ako jeste, primijenili ste svoje znanje o razvojnom nivou kako biste shvatili zato bi vae dijete iznenada promijenilo svoj izgled.
163
Rjeavanje problema
Zamislite sada sljedeu situaciju Svom 17-godinjem djetetu ste rekli da vikendom ima izlaz do 10:00 sati uveer. Subota je, 10:30 uveer, a ona se jo ne vraa kui. Strano ste zabrinuti, jer vam je rekla da ide na zabavu autom koji vozi neiskusni voza. Znate i to da e na toj zabavi biti jo mladih ljudi koje vi ne poznajete. A sumnjate da se na zabavi pije i alkohol. Stie kui, a vi samo to niste eksplodirali od straha, brige i bijesa. Prije nego to planete od bijesa, razmislite o njenom razvojnom nivou. Navedite to vie moete razloga zbog kojih bi vae dijete, pod tim okolnostima, dolo kui kasnije.
14 do 18 godina
164
Poglavlje 4
Da li ste naveli razloge kao to su: uvjerena je da joj se nita loe nee desiti teko joj je da shvati kako se vi osjeate, znajui da moe biti povrijeena potrebno joj je da ima nezavisnost i kontrolu u donoenju odluka nemate dovoljno povjerenja u njenu sposobnost da kae Ne drugim mladim ljudima potrebno joj je da sebi i svojim vrnjacima pokae da je odrasla spoznaja da su joj potrebne i nezavisnost, ali i vaa pomo elja da vam pokae da je samostalna osoba potreba da unaprijedi svoje vjetine kako bi branila i podrala vlastite potrebe i vrijednosti?
Ako jeste, primijenili ste svoje znanje o razvojnom nivou kako biste shvatili zato bi vae dijete, pod opasnim okolnostima, dolo kui kasnije.
165
Uzvratite pozitivnom disciplinom
POGLAVLJE 5
UZVRATITE POZITIVNOM DISCIPLINOM

Odredili ste svoje dugorone ciljeve u odgajanju djeteta, tako da znate ta nastojite postii pozitivnom disciplinom. Svjesni ste koliko je vano da pruite toplinu, red i strukturu kako biste postigli svoje ciljeve. Razumijete kako djeca misle i osjeaju u razliitim uzrastima, tako da znate kako im pruiti toplinu, red i strukturu na odgovarajui nain. U stanju ste rijeiti problem kako biste shvatili zato bi se vae dijete moglo ponaati na odreeni nain. Sada je vrijeme da sve to objedinite i na problematine situacije reagirate na takav nain kojim ete potivati razvojni nivo svog djeteta i koji e vas voditi ka ispunjenju vaih dugoronih ciljeva. U ovom emo se poglavlju ponovo vratiti na problematine situacije iz etvrtog poglavlja i ispitati naine kako da na njih odgovorite pozitivnom disciplinom.
165
Poglavlje 5
Korak 1 Prisjetite se svojih ciljeva

Razmotrimo dugorone ciljeve koje ste odredili u poglavlju 1. Zamislite opet da je vaem djetetu 20 godina. Zamislite situacije s kojima e se susresti, izbore koje e morati napraviti i izazove s kojima e se suoiti. Koje su to osobine za koje se nadate da e ih vae dijete imati u tim godinama? Navedite osobine koje su za vas vane.
166
Cilj pozitivne discipline je da se na ponaanje djeteta uzvrati na nain koji e dovesti do ispunjenja tih dugoronih ciljeva. Kako biste uspjeno koristili pozitivnu disciplinu, vai dugoroni ciljevi vam uvijek trebaju biti najvaniji u razmiljanju. Naravno, bit e situacija, kada su djeca u pitanju, koje e vas lako navesti na to da mislite samo na svoje kratkorone ciljeve i da zaboravite dugorone. Ali, ako dugorone ciljeve koristite kao svoje smjernice i vodite se njima, moi ete uspjenije odgovoriti na kratkorone izazove. Upamtite da se vae dijete stalno razvija, raste, ui i mijenja. Ono nee uvijek plakati nou niti stavljati sve u usta. To su kratkoroni izazovi. Ali, vaa reakcija na njih moe vas dovesti na put kojim ete postii svoje dugorone ciljeve.
167
Poglavlje 5
Korak 2 Fokusirajte sa na toplinu, red i strukturu

U poglavlju 2, razmiljali ste o tome koji su to naini na koje svom djetetu pruate toplinu, red i strukturu. Razmislite ponovo o tome. Prije svega, razmislite koji su to naini na koje djetetu iskazujete toplinu (emocije i ljubav, zatitu, potovanje, empatiju). Napiite sve naine kojih se moete sjetiti.
168
A sada razmislite o tome kako djetetu pruate red i strukturu (informacije, smjernice i upute, podrka). Napiite sve naine kojih se moete sjetiti.
169
Poglavlje 5
Korak 3 Razmislite o tome kako misli i osjea vae dijete

U treem poglavlju ste imali priliku razmiljati o tome kako se djeca razvijaju. Kada se djeca rode, ona ne znaju i ne shvataju nita o svijetu oko njih. Kako stiu vie iskustva, tako vrlo postepeno i ue o svijetu oko sebe. Tokom svog razvoja, djeca tee ka razumijevanju i samostalnosti. Mnogi oblici ponaanja, koje roditelji smatraju frustrirajuim ili problematinim, predstavljaju samo pokuaje djece da shvate stvari i steknu vie iskustva. Ako te situacije sagledavamo iz take gledita djeteta, moi emo na njegove potrebe odgovoriti toplinom, redom i strukturom, kako bi dijete steklo to shvatanje i samostalnost.
170
Korak 4 Rjeavanje problema

U poglavlju 4, bavili ste se time na koji nain moete primijeniti svoje znanje o razvoju djece, s ciljem da uvidite da njihovo ponaanje obino ima smisla, onda kada se sagleda sa njihove take gledita. Kada ponaanje djece posmatramo samo s naeg stajalita, skloni smo tome da se osjetimo frustriranim ili se naljutimo onda kada rade stvari koje ne elimo da rade. Ponekad mislimo da nas dijete namjerno nastoji naljutiti. Ali, djeca ne ele nas naljutiti. Oni se osjeaju tako majunim i slabim kada se odrasli ljute na njih. Ni oni ne vole taj osjeaj, ba kao ni mi. Obino kada djeca rade stvari koje ne elimo, to je zbog toga to ih ne shvataju dovoljno i zato to ele neto izabrati po svojoj volji. Ako potujemo njihove razvojne nivoe, moemo im pomoi da poboljaju svoje razumijevanje i postanu sposobniji da naprave dobar izbor.
171
Poglavlje 5
Korak 5 Uzvratite pozitivnom disciplinom

Sada je vrijeme da shvatite kako da reagirate na izazovne situacije. Reagirati na novi, drukiji nain iziskuje dosta prakse, to opet trai mnogo ponavljanja. U narednim vjebama ete na ista pitanja odgovoriti mnogo puta, ali za razliite situacije. Vano je da odgovorite na svako pitanje za svaku situaciju, ako elite stei dovoljno prakse da doista promijenite svoje reakcije u stvarnom ivotu. Bit e tu dosta ponavljanja. Ali je to ponavljanje neophodno kako bi vam bilo lake da svom djetetu uzvratite pozitivnom disciplinom. Pobrinite se da doista razmislite o svakom pitanju i o tome kako vae reakcije mogu utjecati na ponaanje vaeg djeteta.
Vratimo se na situacije o kojima ste razmiljali u poglavlju 4, da biste uvidjeli da vam, ako imate na umu svoje ciljeve, ako pruate toplinu, red i strukturu, i ako uzimate u obzir taku gledita svog djeteta, to moe pomoi da odaberete pozitivnu i konstruktivnu reakciju.
172
0 do 6 mjeseci
0 do 6 mjeseci
Situacija Vaa beba od 10 sedmica plae ve pet minuta. ta treba da uradite? Razmislite o svakoj od narednih reakcija da odluite koja je najbolja i zato. 1. Prodrmat ete je da je kaznite to plae. 2. Ignorirat ete je i pustiti da se isplae. 3. Probat ete je nahraniti, promijeniti joj pelene, njihati je, pjevuiti i maziti je.
173
Poglavlje 5
Korak 1 Prisjetite se svojih dugoronih ciljeva

Koji su to vai dugoroni ciljevi koji su relevantni za ovu situaciju?
Oznaite svaku reakciju koja bi vas dovela do vaeg dugoronog cilja. 1. Drmusanje 2. Ignoriranje 3. Hranjenje, promjena pelena, ljuljukanje, pjevuenje, maenje
174
0 do 6 mjeseci
Korak 2 Fokusirajte se na toplinu

A sada uporedimo svaki odgovor sa onim to znamo o pruanju topline. Za svaki odgovor, oznaite da li bi ta reakcija
1
dala emocionalnu sigurnost
pokazala bezuslovnu ljubav
pokazala privrenost
potivala njen razvojni nivo
pokazala osjetljivost na njene potrebe
pokazala empatiju sa njenim osjeajima
Vano je da zapamtite da bebama ne treba struktura niti im ona moe koristiti. Jo nemaju razvijene jezike sposobnosti, niti sposobnost miljenja i zakljuivanja potrebne da bi mogle shvatiti oekivanja, pravila ili objanjenja.
175
Poglavlje 5
Korak 3 Razmislite kako vae dijete misli i osjea

Zato bebe u ovoj dobi plau?

Uporedimo sada svaki odgovor s onim to znamo o razvojnom nivou malih beba. Oznaite svaku reakciju kojom bi se potivao razvojni nivo vae bebe. 1. Drmusanje 2. Ignoriranje 3. Hranjenje, promjena pelena, ljuljukanje, pjevuenje, maenje
176
0 do 6 mjeseci

Sada, kada ste razmislili o svom dugoronom cilju, nainima pruanja topline i razvojnom nivou vae bebe koji odgovor ete izabrati?
Ako ste izabrali broj 3, estitamo! Na putu ste da razvijete pozitivnu vjetinu i sposobnost u odgajanju djeteta.
177
Poglavlje 5
Napomena o postporoajnoj depresiji Bebe unose ogromnu promjenu u ivote majki. Ponekad majke eznu za vremenom kada nisu imale bebu, kada su mogle slobodno jesti, spavati i ii napolje onda kada su to htjele. Ponekad nove majke osjeaju da su potpuno shrvane zahtjevima koje sa sobom nosi briga o bebi. Osim to im se s dolaskom bebe mijenja nain ivota, majke su izloene i znaajnim fizikim promjenama. Nivo njihovih hormona oscilira i mijenja se, kako bi se ubrzao oporavak od poroda i stvorilo mlijeko za bebu. Iako vole svoje bebe, majke mogu postati depresivne nakon poroda, zbog toga to doivljavaju promjene u nainu ivota i znaajne fizike promjene. Takva depresija nije neuobiajena. To ne znai da je ena loa majka ili loa osoba. To je jednostavno reakcija na ogromne promjene kroz koje prolazi. Ako mnogo plaete, potiteni ste, manjka vam energije ili ne osjeate privrenost prema svojoj bebi, odmah razgovarajte sa svojim ljekarom ili medicinskom sestrom. Potrebna vam je podrka, ljudi s kojima ete razgovarati i vrijeme samo za sebe. Moe vam pomoi i da proitate o postporoajnoj depresiji i da se poveete sa ostalim majkama. U nekim sluajevima, ovaj oblik depresije moe postati vrlo ozbiljan. Ako osjeate suzdranost prema svojoj bebi, ili imate misli o tome da joj naudite, odmah to recite svom ljekaru. Na raspolaganju je lijeniki tretman.
178
6 do 12 mjeseci
6 do 12 mjeseci
Situacija Vaa beba od 10 mjeseci plae ve 30 minuta. ta trebate uraditi? Razmislite o svakoj od narednih reakcija da odluite koja je najbolja i zato. 1. Udarite je po stranjici da je nauite da ne plae nou. 2. Ignorirate je kako ne bi postala razmaena. 3. Pokuate je nahraniti, promijeniti joj pelene, njihati je, pjevuiti joj i maziti je.
179
Poglavlje 5

Koji su to neki od vaih dugoronih ciljeva, a koji su relevantni za ovu situaciju?
Oznaite svaku reakciju koja e vas dovesti do vaeg dugoronog cilja.
1. Udaranje 2. Ignoriranje 3. Hranjenje, promjena pelena, ljuljukanje, pjevuenje, maenje
180

6 do 12 mjeseci
1
pokazala privrenost
potovala njen razvojni nivo
pokazala osjetljivost za njene potrebe
pokazala empatiju s njenim osjeajima
Vano je da zapamtite da bebama ne treba struktura niti im moe koristiti. One jo nemaju razvijene jezike sposobnosti, niti sposobnost miljenja i zakljuivanja potrebne da bi shvatile oekivanja, pravila ili objanjenja.
181
Poglavlje 5

Zato bebe u ovom uzrastu plau?

Uporedimo sada svaki odgovor s onim to znamo o razvojnom nivou malih beba. Oznaite svaku reakciju kojom bi se potivao razvojni nivo vae bebe. 1. Udaranje 2. Ignoriranje 3. Hranjenje, promjena pelena, ljuljukanje, pjevuenje, maenje
182

A sada, nakon to ste razmislili o svom dugoronom cilju, nainima kako da pruite toplinu, i razvojnom nivou vae bebe, koji odgovor ete izabrati?
6 do 12 mjeseci
Ako ste odabrali broj 3, estitamo!
Djeca imaju pravo na zatitu od svih oblika fizikog nasilja.

183
Poglavlje 5
Napomena o bebinom plau Roditelji se mogu jako umoriti od brige o svojim bebama. Moe se desiti da ponekad ele prodrmusati ili udariti bebu kada ne prestaje plakati. Drmusanjem ili udaranjem neete zaustaviti pla svoje bebe, ali se moe desiti da ete: kod bebe razviti strah od vas povrijediti je nanijevi joj modrice, pa joj ak i slomiti kosti otetiti joj mozak ubiti je Tijela i mozak beba su vrlo krhki i njeni.
Nikada nemojte drmusati ili udarati bebu.
Ako vaa beba ne prestaje plakati, potrebno joj je da zna da ste tu. Njoj treba da je drite i tjeite. Bebu ne moete razmaziti. Meutim, neete uvijek moi da umirite svoju bebu. Ako vidite da ste jako umorni ili pod jakim stresom, pobrinite se da zatraite pomo od svoje porodice, prijatelja, doktora ili iskoristite neke druge mogunosti u svojoj zajednici.
184
Situacija
6 do 12 mjeseci
Vaa beba je poela proizvoditi glasne zvukove. Ona iznenada pone da krii, proizvodei zvuke koje niko ne razumije. Sjedite u restoranu i ruate, i upravo kad elite da je nahranite, ona ispusti glasan vrisak. ta trebate uraditi? Razmislite o svakoj od narednih reakcija da odluite koja je najbolja i zato. 1. Recite joj da ne moete dobiti hranu jer je vritala. 2. Udarite je da je nauite da ne vriti. 3. Razgovarajte s njom blagim glasom da je umirite i odvratite joj panju igrakom.
185
Poglavlje 5

Oznaite svaku reakciju koja bi vas mogla dovesti do vaeg dugoronog cilja. 1. Kaete joj da ne moe dobiti hranu 2. Udarite je 3. Njeno priate sa njom i odvuete joj panju
186

A sada uporedimo svaki odgovor sa onim to znamo o pruanju topline. Za svaki odgovor, oznaite da li bi ta reakcija 1
6 do 12 mjeseci
pokazala privrenost
pokazala empatiju sa njenim osjeajima
Vano je da zapamtite da bebama ne treba struktura niti im moe koristiti. One jo nemaju razvijene jezike sposobnosti, niti sposobnost miljenja i zakljuivanja potrebne da bi shvatile oekivanja, pravila ili objanjenja.
187
Poglavlje 5

Zato bebe ovog uzrasta krie i vrite?

Uporedimo sada svaki odgovor s onim to znamo o razvojnom nivou malih beba. Oznaite svaku reakciju kojom bi se potivao razvojni nivo vae bebe. 1. Kaete joj da ne moe dobiti hranu 2. Udarite je 3. Priate s njom njeno i odvraate joj panju
188

A sada, nakon to ste razmislili o svom dugoronom cilju, nainima kako da pruite toplinu, te o razvojnom nivou vae bebe, koji odgovor ete izabrati?
6 do 12 mjeseci
Ako ste odabrali broj 3, odlino ste uradili!
Djeci se priznaje pravo na uivanje najvie mogue razine zdravlja te na odgovarajuu hranjivu prehranu.
189
Poglavlje 5
Napomena o raspoloenju roditelja Vae raspoloenje je glavni faktor kako u ponaanju vaeg djeteta tako i u vaoj reakciji na to. Ako ste umorni, pod stresom, zabrinuti ili ljuti zbog neega, najvjerovatnije je da ete se naljutiti na dijete. Ponekad roditelji kod sebe primjeuju kako svoje frustracije istresaju na djecu. Kada je raspoloenje roditelja nepredvidljivo, djeca osjeaju nesigurnost i tjeskobu. Kada roditelji jednog dana ne obraaju panju na ponaanje djece, a onda se zbog istog ponaanja naljute drugog dana, djeca se osjeaju zbunjenom. Kada se roditelji naljute na djecu zato to su zabrinuti zbog drugih stvari, djeca su ogorena, jer su prema njima nepravedno postupali. Kada su roditelji esto ljuti ili loe raspoloeni, djeca se osjeaju kao da im neto prijeti i boje se. Raspoloenje roditelja utjee na ponaanje djece. Za roditelje je vano da budu svjesni svog raspoloenja. Trebaju izbjegavati da svoja raspoloenja iskaljuju na djeci. Za roditelje je vano da se dovoljno naspavaju i jedu dosta hranjive hrane, kako bi imali dovoljno energije da se nose sa svim ivotnim stresovima. Ako primijetite da ste esto ljuti, tuni, zabrinuti ili pod stresom, trebate razgovarati sa svojim ljekarom, medicinskom sestrom ili savjetnikom, ili prijateljem koji vam prua podrku ili lanom porodice. Vano je da svoje probleme rjeavate na konstruktivan nain koji nee povrijediti vau djecu.
190
1 do 2 godine
1 do 2 godine
Situacija Malo dijete je vrlo aktivno. Ono hoda brzo, svuda po kui. A gdje god ide, dodiruje razne stvari. Upravo je posegnulo za makazama koje je ugledalo na stolu. ta trebate uraditi? Razmislite o svakoj od narednih reakcija da odluite koja je najbolja i zato. 1. Udarite ga po rukicama kako biste ga nauili da ne dira opasne predmete. 2. Glasno ga izgrdite da ga otjerate od makaza. 3. Polako uzmete makaze od njega, mirno mu kaete kako se zovu i pokaete mu kako reu papir. Objasnite mu da ga mogu povrijediti, pa ete zbog toga da ih sklonite na sigurno mjesto. Zatim mu odvratite panju nekom igrakom.
191
Poglavlje 5

Oznaite svaku reakciju koja bi vas mogla dovesti do vaeg dugoronog cilja. 1. Udaranje po rukicama 2. Glasni ukor 3. Polako mu kaete kako se predmet zove, mirno mu pokaete za ta slui, objasnite mu da se moe njime povrijediti, stavite ga na sigurno mjesto, a djetetu odvratite panju
192
Korak 2 Fokusirajte se na toplinu, red i strukturu

1
3
1 do 2 godine
pokazala privrenost
potovala njegov razvojni nivo
pokazala osjetljivost za njegove potrebe
pokazala empatiju sa njegovim osjeajima
193
Poglavlje 5
Uporedimo sada svaki odgovor s onim to znamo o pruanju strukture i reda. Za svaki odgovor oznaite da li bi 1 dao jasno smjernice za ponaanje 2 3
dao jasnu informaciju o vaim oekivanjima
pruio jasno objanjenje
pomogao proces uenja djeteta
potaknuo samostalno razmiljanje vaeg djeteta
nauilo ga vjetinama rjeavanja sukoba
U ovom uzrastu, djeca poinju uiti iz reda i strukture. Ona razumiju vie rijei nego to mogu izgovoriti, tako da mogu poeti uiti uz pomo objanjenja. Zapamtite da im treba vremena da naue sve ono to trebaju znati. A jo uvijek moraju da ue uglavnom kroz dodirivanje predmeta.
194

Zato mala djeca diraju opasne predmete?
1 do 2 godine

Uporedimo sada svaki odgovor s onim to znamo o razvojnom nivou male djece (djeca mlae predkolske dobi). Oznaite svaki odgovor kojim bi se potivao razvojni nivo vaeg malog djeteta. 1. Udaranje po rukicama 2. Glasni ukor 3. Polako mu kaete kako se predmet zove, mirno mu pokaete za ta slui, objasnite mu da se moe njime povrijediti, stavite ga na sigurno mjesto, a djetetu odvratite panju
195
Poglavlje 5

Nakon to ste razmislili o svojim dugoronim ciljevima, o nainima pruanja topline i pravljenja strukture, te o razvojnom nivou djeteta, koji odgovor ete izabrati?
196
Napomena o tome kako da dom i predmete uinite sigurnim za dijete Malom djetetu je potrebno da istrauje. Ovo je nain na koji ui i to je apsolutno neophodno za razvoj njegovog mozga. Roditelji moraju zatiti svoju djecu.
1 do 2 godine
Najbolje rjeenje za tu situaciju je da svoj dom uinite sigurnom sredinom za dijete. Proite kroz svoju kuu puzajui i sagledajte je iz perspektive svoga djeteta. Gdje se kriju opasnosti otri predmeti, otrovi, lomljive stvari? Sklonite ih sve negdje visoko ili u zakljuane kredence i ormarie.
Pokrijte elektrine utinice. Zakljuajte noeve i alat. Zakljuajte lijekove. Okrenite ruke na erpama prema sredini poreta. Pobrinite se da se teki predmeti ne mogu povui. Uvjerite se da je va dom siguran za istraivanje.
197
Poglavlje 5
Situacija Tokom jedne od svojih ekspedicija kroz kuu, va mali istraiva ugleda zdjelu na stolu. Sluajno je to vaa omiljena, runo raena zdjela. Pripadala je vaoj majci i briljivo je uvate. Dijete je ugleda, pokua je dohvatiti i obori je na pod. Zdjela se razbije.
ta trebate uraditi? Razmislite o svakoj od narednih reakcija da odluite koja je najbolja i zato.
1.
Glasno se izviete na njega da mu pokaete kako vas je povrijedilo ono to je uradilo i poaljete ga u njegovu sobu.
2. Udarite ga po stranjici kako biste ga nauili da ne dira vae stvari. 3. Pustite ga da vidi va tuni izraz lica i objasnite mu da ste jako tuni to se zdjela razbila, jer je za vas bila vrlo posebna. Neka sa vama poisti ostatke. Neka vam pomogne da je pokuate zalijepiti. Objasnite mu da se neke stvari, kada se pokvare ili razbiju, vie nikada ne mogu popraviti. Stavite sve svoje dragocjenosti na sigurno mjesto, van njegovog domaaja. Sjedite s djetetom i pokaite mu kako da njeno i polagano dodiruje predmete. Pustite ga da vjeba na predmetima koji nisu lomljivi.
198

1 do 2 godine
Oznaite svaki odgovor koji bi vas doveo do dugoronog cilja. 1. Viete na dijete i aljete ga u sobu 2. Udarate ga 3. Opisujete mu svoja osjeanja, uite ga kako da poisti nered, pokazujete mu kako da popravi "pokvareni" predmet, objanjavate ta znai razbiti i razbijeno, sklanjate vrijedne predmete na sigurno mjesto, pokazujete djetetu kako da paljivo uzima predmete
199
Poglavlje 5

1
pokazala privrenost
potivala djetetov razvojni nivo
pokazala empatiju sa njegovim osjeajima
200
Uporedimo sada svaki odgovor s onim to znamo o pruanju reda i strukture. Za svaki odgovor oznaite da li bi
1 dao jasno smjernice za ponaanje
1 do 2 godine
pruio jasnu informaciju o vaim oekivanjima
pruio jasno objanjenje
pomogao proces djetetovog uenja
potpomogao samostalno razmiljanje vaeg djeteta
nauio ga vjetinama rjeavanja konflikta
U ovom uzrastu djeca poinju uiti iz reda i strukture. Ona razumiju vie rijei nego to mogu izgovoriti, tako da mogu poeti uiti uz pomo objanjenja. Zapamtite da im treba vremena da naue sve ono to trebaju znati. A jo uvijek moraju da ue uglavnom kroz dodirivanje predmeta.
201
Poglavlje 5

Zato mala djeca diraju dragocjene predmete?

Uporedimo sada svaki odgovor s onim to znamo o razvojnom nivou male djece (djeca mlae predkolske dobi). Oznaite svaku reakciju kojom bi se potivao razvojni nivo vaeg malog djeteta 1. Viete na dijete i aljete ga u sobu 2. Udarate ga 3. Opisujete mu svoja osjeanja, uite ga kako da poisti nered, pokazujete mu kako da popravi "pokvareni" predmet, objanjavate ta znai razbiti i razbijeno, sklanjate vrijedne predmete na sigurno mjesto, pokazujete djetetu kako da paljivo uzima predmete.
202

A sada, kad ste razmislili o svojim dugoronim ciljevima, o nainima kako da pruite toplinu i usadite red i strukturu, te o razvojnom nivou svoga malog djeteta koji odgovor ete izabrati?
1 do 2 godine
Djeca imaju pravo na zatitu od svih oblika fizikog i mentalnog nasilja.

lan 19. Konvencija UN o pravima djeteta
203
Poglavlje 5
Napomena o ljutnji i bijesu roditelja Mnogo puta u toku ivota sa malim djetetom, osjetit ete se frustriranim ili uplaenim. Nekad e ti osjeaji izazvati ljutnju. Naljutimo se onda kada mislimo da se djeca namjerno ponaaju "zloesto. Ako mislimo da mogu kontrolirati svoje ponaanje, i da nas pokuavaju naljutiti i iznervirati, vjerovatno emo se naljutiti. Ali, mala djeca ne shvataju kako se osjeamo. Oni ne znaju ta e nas naljutiti, a ta nee. Ipak, pokuavaju sve to shvatiti. Njih plai kada smo ljuti, jer to nije reakcija koju oekuju. Tokom ovog uzrasta, vae strpljenje je izuzetno vano. Od nas e nauiti kako da se ponaaju kada su ljuti. Roditelju je potrebna samodisciplina kako bi kontrolirao ljutnju i reagirao pozitivnom disciplinom. Ponekad vam moe pomoi da duboko udahnete, odete proetati, ili iziete iz prostorije dok se ne smirite. Djeca ue postepeno. Trebat e im vremena da u potpunosti shvate emu ih nastojimo nauiti. Ali, njihovo shvatanje je klju za nae dugorone ciljeve. Savjeti za kontroliranje ljutnje: 1. Izbrojte do 10 prije nego to bilo ta kaete ili uradite. Ako ste jo uvijek ljuti, udaljite se i dajte sebi vremena da se smirite. 2. Opustite ramena, duboko udahnite, i ponavljajte sebi smirujuu reenicu kao smiri se ili samo polako. 3. Stavite ruke iza lea i recite sebi da saekate. Nemojte nita govoriti dok se ne smirite.
204
4. Proetajte i razmislite o situaciji. Razmislite zbog ega bi se vae dijete moglo ponaati tako kako se ponaalo. Sagledajte to iz njegove take gledita. Smislite reakciju koja e potivati njegovu taku gledita i u kojoj ete objasniti i zato ste se naljutili.
1 do 2 godine
5. Otiite na neko mirno mjesto i proite kroz korake pozitivne discipline. Vratite se djetetu onda kada ste isplanirali reakciju koja ispunjava vae dugorone ciljeve, prua toplinu red i strukturu i uzima u obzir to kako misli i osjea vae dijete. 6. Zapamtite da situacija predstavlja priliku da dijete nauite kako konflikt rjeavati komunikacijom i procesom rjeavanja problema. Ljutnja je znak da vi i vae dijete meusobno ne razumijete svoje take gledita. To vam govori da morate ponovo uspostaviti komunikaciju. Ne dozvolite da vas ljutnja navede da kaete neto zlonamjerno i runo, da kritizirate dijete kako bi se osjealo glupim, da na njega viete ili ga udarite. Ne pokuavajte mu se osvetiti ili mu to zamjerati. Upamtite da najvanije stvari uimo u najteim situacijama. Iskoristite svaku priliku da budete onakva osoba kakvom elite da postane vae dijete.
205
Poglavlje 5
Situacija Pada kia. Trebate odvesti dijete na lijeniki pregled. Va autobus e vrlo brzo stii. Pokuavate da mu odjenete kabanicu, ali ono odbija da je nosi. Kae Ne! i otri.
ta trebate uraditi? Razmislite o svakoj od narednih reakcija da odluite koja je najbolja i zato. 1. Zgrabite ga i pokaete mu da ne moe prkositi vaem autoritetu. 2. Oduzmete mu omiljenu igraku da ga kaznite. 3. Objasnite mu da napolju pada kia. Izvedite ga pred vrata i pokaite mu kiu. Pruite ruku prema vani i pokaite mu ta znai mokro. Recite mu da e moi nositi kiobran koji e mu pomoi da ne pokisne.
206

1 do 2 godine
Oznaite svaki odgovor koji bi vas doveo do dugoronog cilja. 1. Zgrabite dijete i udarate ga 2. Oduzimate mu omiljenu igraku 3. Objasnite mu ta je kia, nudite mu da ete ga pustiti da nosi kiobran kako ne bi pokisao
207
Poglavlje 5

1
pokazala privrenost
potovala razvojni nivo djeteta
pokazala empatiju sa njegovim osjeanjima
208
Uporedimo sada svaki odgovor s onim to znamo o pruanju reda i strukture. Za svaku reakciju oznaite da li bi
1 dala jasne smjernice za ponaanje
1 do 2 godine
pruila jasnu informaciju o vaim oekivanjima
dala jasno objanjenje
potpomogla uenje vaeg djeteta
potaknula samostalno razmiljanje djeteta
nauila ga vjetinama rjeavanja sukoba
209
Poglavlje 5

Zato mala djeca ponekad odbijaju da urade ono to elimo da urade?

Uporedimo svaki odgovor s onim to znamo o razvojnom nivou male djece. Oznaite svaku reakciju kojom bi se potivao razvojni nivo vaeg malog djeteta. 1. Zgrabite dijete i udarate ga 2. Oduzimate mu omiljenu igraku 3. Objasnite mu ta je kia, nudite mu da ete ga pustiti da nosi kiobran da ne pokisne.
210

A sada, kad ste razmislili o svojim dugoronim ciljevima, o nainima kako da pruite toplinu i usadite red i strukturu, i o razvojnom nivou svoga malog djeteta koji odgovor ete izabrati?
1 do 2 godine
211
Poglavlje 5
Napomena o negativizmu malog djeteta Sasvim je normalno da mala djeca odbijaju da urade stvari koje od njih traimo. Ne rade to da bi vas razljutili ili zato to vam se inate. Rade to, jer su otkrili da su individue za sebe, te isprobavaju svoju sposobnost donoenja odluka. U nekim sluajevima ete im objasniti stvari, ali ni tada nee htjeti uraditi ono to od njih traite. Razlog tome je to ele sami donijeti svoje odluke. U ovoj fazi moe vam koristiti ako djeci ponudite izbor, tako da mogu vjebati svoje vjetine odluivanja. Da li eli obui zelenu ili utu kabanicu?, eli li da hoda ili da te nosim? Sve dok vae dijete izabire jedan od njih, va kratkoroni cilj je ispunjen. Pobrinite se samo da izbori koje ponudite budu izbori koje moete prihvatiti. Ako idete negdje, nemojte rei: eli li da ide ili da ostane kui? Ako dijete izabere da ostane kui, a vi morate ii, jedino to e vae dijete nauiti jeste to da njegov izbor nije bitan i da niste mislili ozbiljno kada ste ga ponudili. Isto tako, prijetnja nije izbor. Ili e obui tu kabanicu ili u te udariti / ostaviti samog kod kue / nikad te vie neu povesti sa sobom. Ovo nije izbor, ve prijetnja. Prijetnje samo izazivaju strah kod djeteta. A prijetnjom roditelj sam sebi pravi zamku. Ako vae dijete odbije obui kabanicu, smatrat ete da morate ispuniti svoju prijetnju, to e samo pogorati situaciju.
212
2 do 3 godine
Situacija Vae dijete se poinje protiviti tome da naveer ide u krevet. Neprestano plae kada je ostavite u sobi. Vrijeme pred spavanje postaje vrijeme kada se vi i dijete svaate. Shvatate da se poinjete ljutiti na svoju kerkicu, jer ne eli ii u krevet.
2 do 3 godine
ta trebate uraditi? Razmislite o svakoj od narednih reakcija da odluite koja je najbolja i zato. 1. Odvedete je u sobu, zatvorite vrata i otiete. 2. Kaete joj da je nevaljala curica i da e je udovite zgrabiti ako ne zaspi. 3. Prije spavanja, pripremite joj toplu kupku da je opustite. Kaete joj da je vrijeme za spavanje i da treba spavati kako bi imala energije za sutranje aktivnosti. Kaete joj da ete ostati s njom dok ne zaspi. Sjednete na krevet i itate joj dok joj se ne prispava. Pjevuite joj dok joj se ne pone spavati. Ostavite upaljeno svjetlo, ali prigueno.
213
Poglavlje 5

Oznaite svaku reakciju koja bi vas dovela do dugoronog cilja.
1. Ostavljate je samu u sobi 2. Kaete joj da je zloesta i da e je udovite zgrabiti 3. Pripremite joj kupku, objasnite joj vrijeme za spavanje, itate joj i pjevuite, ostavite upaljeno svjetlo
214
Korak 2 Fokusirajte se na toplinu i strukturu

A sada, uporedimo svaki odgovor sa onim to znamo o pruanju topline. Za svaki odgovor, oznaite da li bi ta reakcija
1
pokazala privrenost
2 do 3 godine
pokazala empatiju s njenim osjeanjima
215
Poglavlje 5
dala jasnu informaciju o vaim oekivanjima
pruila jasno objanjenje
ohrabrila samostalno razmiljanje djeteta
216

Zato mnoga djeca u ovoj dobi ne vole ii na spavanje?
2 do 3 godine

Uporedimo svaki odgovor s onim to znamo o razvojnom nivou male djece. Oznaite svaku reakciju kojom bi se potivao razvojni nivo vaeg malog djeteta. 1. Ostavljate je samu u sobi 2. Kaete joj da je zloesta i da e je udovite epati 3. Pripremite joj kupku, objasnite joj vrijeme za spavanje, itate joj i pjevuite, ostavite upaljeno svjetlo
217
Poglavlje 5

A sada, kad ste razmislili o svojim dugoronim ciljevima, o nainima kako da pruite toplinu i usadite red i strukturu, i o razvojnom nivou svog djeteta koji odgovor ete izabrati?
Ako ste odabrali broj 3, odlian izbor!
218
Napomena o djeijim strahovima Jako je teko ubijediti malu djecu da stvari kojih se boje nisu stvarne. Jo uvijek ne shvataju razliku izmeu svijeta mate i stvarnosti. Ponekad, najbolje to moete uraditi jeste da provjerite ispod kreveta svog djeteta ili da zavirite u ormar i pokaete joj da tamo nema niega. Zatim je ponovo umirite tako da se moe opustiti i zaspati znajui da je sigurna. Zapamtite da veina nas ne voli biti sama u mraku. Strah je prirodna ljudska reakcija na osjeaj ugroenosti. Ponekad i mata odraslih izmakne kontroli i "proradi" kada su sami u mraku. Ako smo svjesni vlastitih strahova, moemo lake shvatiti strahove svoje djece. U nekim kulturama djeca spavaju skupa s roditeljima. U takvim kulturama djeci je lake pomoi da se nou osjeaju sigurno i zatieno. U nekim drugim kulturama ne uobiava se zajedniko spavanje. U tim kulturama, roditelji moraju uloiti dodatni trud kako bi se osigurali da se njihova djeca osjeaju sigurno i zatieno.
2 do 3 godine
219
Poglavlje 5
Situacija Va se sin voli igrati loptom. Voli kad odskakuje, voli je kotrljati, voli sjediti na njoj i voli je bacati. Jednog dana, dok ste u prodavnici, ugleda veliku, svijetlocrvenu loptu. Vrisne od radosti, zgrabi loptu sa police i otri sa njom. Nemate dovoljno novca da mu je kupite. Potrite za njim i kaete mu da vrati loptu na mjesto. Dijete zaplae i poinje izljev bijesa.
1. Pljusnite ga da mu pokaete da se fino ponaa. 2. Recite mu da ga niko nee voljeti ako se bude tako ponaao. 3. Objasnite mu da razumijete da on voli lopte i da je ova vrlo lijepa. Recite mu da nemate novca da je kupite. Recite mu da shvatate da je tuan i nezadovoljan. Objasnite mu da oboje morate izai dok mu ne bude bolje. Izvedite ga napolje i ostanite pored njega dok se ne smiri. Priajte sa njim o tome to se osjea tunim i frustriranim. Objasnite mu da ne moemo kupovati stvari ako nemamo dovoljno novca. Odvratite mu panju i nastavite s prvobitnim planom.
220

2 do 3 godine
1. Udarate ga 2. Govorite mu da ga niko nee voljeti 3. Pokaete da razumijete njegove osjeaje, objanjavate mu zato ne moe dobiti loptu, jasno naznaujui njegova osjeanja, uklanjate ga iz te situacije, ostajete u blizini, odvraate mu panju, nastavljate dalje
221
Poglavlje 5

A sada uporedimo svaku reakciju sa onim to znamo o pruanju topline. Za svaki odgovor, oznaite da li bi
1
pokazala privrenost
potivala njegov razvojni nivo
pokazala empatiju s njegovim osjeajima
222
Uporedimo sada svaki odgovor s onim to znamo o pruanju reda i strukture. Za svaku reakciju, oznaite da li bi

2 do 3 godine
pomogla uenju vaeg djeteta
nauila ga vjetinama rjeavanja konflikta
223
Poglavlje 5

Zato mala djeca imaju izljeve bijesa?

Uporedimo svaki odgovor s onim to znamo o razvojnom nivou male djece. Oznaite svaku reakciju kojom bi se potivao razvojni nivo vaeg malog djeteta. 1. Udarate ga 2. Kaete mu da ga niko nee voljeti 3. Pokaete da razumijete njegove osjeaje, objanjavate mu zato ne moe dobiti loptu, jasno naznaujui njegova osjeanja, uklanjate ga iz te situacije, ostajete u blizini, odvraate mu panju, nastavljate dalje
224

Ako ste izabrali broj 3, dobro ste uradili!
2 do 3 godine
225
Poglavlje 5
Napomena o izljevima bijesa Roditelji se ponekad naljute kada im djecu spopadne izljev bijesa, ili zato to im je neugodno ili zato to misle da moraju kontrolirati ponaanje svoje djece. Zapamtite da je va odnos sa djetetom mnogo vaniji od toga to drugi ljudi misle. Kada vae dijete ima izljev bijesa na javnom mjestu, usmjerite svoje misli na dugorone ciljeve i na pruanje topline, reda i strukture svome djetetu. Nastojte ne brinuti o tome ta drugi ljudi misle. Isto tako, imajte na umu da je pokuavati kontrolirati izljev bijesa isto kao da pokuavate kontrolirati oluju. Ne moete. Djeca imaju provale bijesa jer ne razumiju zato im govorimo ne i zato to se ne znaju nositi s frustracijom. Dijete vam izljevom bijesa na svoj nain govori da je jako, jako nezadovoljno. Ako tada viete na njega ili ga udarite, ono e se samo osjeati frustriranijim. Uz to, bit e uplaeno i osjeat e se neshvaeno. Najbolje to moete uiniti je saekati da se "oluja" smiri. Ostanite blizu tako da se dijete osjeti sigurno dok ga obuzima bijes. U nekim sluajevima, ako njeno pridrite dijete, to e vam pomoi da ga umirite. Kada se bijes stia, sjedite sa djetetom i razgovarajte o tome to se desilo. Iskoristite priliku da ga nauite koji su to osjeaji, koliko jaki mogu biti i kako se zovu. Moete mu objasniti i zato ste mu rekli ne i da shvatate zato je bio nezadovoljan. Recite mu ta vi radite da se smirite kada se osjeate frustriranim. I obavezno mu recite da ga volite, bez obzira da li je sretno, tuno ili ljuto. A zatim nastavite sa svojim planom.
226
3 do 5 godina
Situacija Vae dijete otvara kredenac, vadi sve predmete napolje, slae ih na hrpu i zatim obara. Predmeti padaju na pod, i neki se oteuju. ta trebate uraditi? Razmislite o svakoj od narednih reakcija da odluite koja je najbolja i zato.
1. Uzimate joj igrake da je kaznite. 2. Udarite joj pljusku, jer je napravila nepodoptinu. 3. Neka vam pomogne da vratite predmete na mjesto. Pokuate sastaviti ili popraviti polomljene predmete. Objasnite joj da se neke stvari mogu otetiti kada padnu i da ne elite da se to desi. Pokaete joj predmete s kojima se moe igrati, a koji se nee otetiti. Prerasporedite stvari u kuhinji, tako da lomljive predmete stavite izvan njenog domaaja. U nie ormarie stavite sigurne, nelomljive predmete.
3 do 5 godina
227
Poglavlje 5

1. Uzimate joj igrake 2. Udarate joj pljusku 3. Zatraite da vam pomogne da popravite stvari, objasnite joj pojam tete nudei joj drugo rjeenje, sklonite lomljive stvari a nelomljive stavite da ih moe lako dohvatiti
228

A sada uporedimo svaku reakciju sa onim to znamo o pruanju topline. Za svaki odgovor, oznaite da li bi ta reakcija
1
pokazala privrenost
3 do 5 godina
229
Poglavlje 5
potakla samostalno razmiljanje djeteta
nauila je vjetini rjeavanja sukoba
230

Zato mala djeca vole da se igraju vaim stvarima?

3 do 5 godina
Uporedimo svaki odgovor s onim to znamo o razvojnom nivou predkolske djece. Oznaite svaku reakciju kojom bi se potivao razvojni nivo vaeg djeteta predkolskog uzrasta.
1. Uzimate joj igrake 2. Udarate joj pljusku 3. Zatraite da vam pomogne da popravite stvari, objasnite joj pojam tete nudei joj drugo rjeenje, sklonite lomljive stvari a nelomljive stavite da ih moe lako dohvatiti
231
Poglavlje 5

Ako ste izabrali broj 3, odlino ste uradili!
232
Napomena o udaranju Ponekad roditelji misle da e time to dijete udare po ruci, izudaraju ga po stranjici ili iibaju, ono nauiti vanu lekciju. Ustvari, ono to djeca naue iz fizikog kanjavanja jeste da: vane stvari saopavamo kroz udaranje
udaranje je prihvatljiva reakcija na ljutnju
ljudi o kojima ovise da ih zatite e ih povrijediti trebaju se bojati svojih roditelja umjesto da im vjeruju da e im pomoi i nauiti ih neemu njihov dom je nesigurno mjesto za uenje i istraivanje. Moramo razmiljati o onome emu, u dugoronom smislu, elimo da nauimo svoju djecu. Ako elimo da ih nauimo da budu nenasilni, moramo im i pokazati kako da budu takvi. Ako elimo da ih nauimo kako da ostanu sigurni, moramo im objasniti kako da to urade. Razmislite kako je to kada vas udare kada ste odrasli. Kada nas udare, osjeamo se ponienim. Nismo motivirani da udovoljimo osobi koja nas je udarila; osjeamo ogorenost i strah. A deava se da elimo i da se osvetimo. Udaranje djece teti naem odnosu sa njima. Ne daje im informacije koje su im potrebne da bi donijeli odluke. A zbog udaranja nee porasti ni njihovo potovanje prema nama.
3 do 5 godina
233
Poglavlje 5
Situacija Spremate se na posao. Vae dijete se mirno igra svojim omiljenim igrakama. Kada ste spremni da krenete, kaete djetetu da je vrijeme da poete, ali ne prestaje sa igrom. Kaete mu ponovo, ali jo uvijek ne prestaje.
1. Kaete mu da ete, ako smjesta ne krene, otii bez njega. 2. Zgrabite ga i vuete preko vrata. 3. Kaete mu gdje idete i zato morate ii. Namjestite alarm na satu da se aktivira za 5 minuta. Kaete mu da morate ii kada se alarm oglasi i da treba da zavri to to radi. Umirite ga tako to ete mu rei da e se moi nastaviti igrati kad se vratite kui. Dajete mu na znanje kada preostanu samo dvije minute i izazovete ga da se takmii sa vama ko e prije obui kabanicu i cipele.
234


3 do 5 godina
1. Prijetite da ete otii bez njega 2. Vuete ga preko vrata 3. Kaete mu gdje i zato idete, namjetate alarm, dajete mu vremena da se pripremi za promjenu, dajete mu na znanje da potujete to to radi, pravite odlazak zabavnim
235
Poglavlje 5

1
pokazala privrenost
236
pomogla uenje vaeg djeteta
3 do 5 godina
potakla samostalno razmiljanje vaeg djeteta
237
Poglavlje 5

Zato mala djeca nerado naputaju svoju igru?

Uporedimo svaki odgovor s onim to znamo o razvojnom nivou predkolske djece. Oznaite svaku reakciju kojom bi se potivao razvojni nivo vaeg djeteta predkolskog uzrasta.
1. Prijetite da ete otii bez njega 2. Vuete ga preko vrata 3. Kaete mu gdje i zato idete, namjetate alarm, dajete mu vremena da se pripremi za promjenu, dajete mu na znanje da potujete to to radi, pravite odlazak zabavnim
238

3 do 5 godina
239
Poglavlje 5
Napomena o djeci i promjenama Za mlau djecu je veoma uobiajeno da imaju tekoa u prelasku s jedne aktivnosti na drugu. Promjene su za njih stresne. Ne znaju da li e se ikada moi vratiti onome to su radili, a ne znaju ni ta ih eka. Uz vee iskustvo, postaju sve bolji u promjenama. Promjene moete olakati tako to ete svoje dijete pripremiti za njih. Unaprijed recite djetetu kakav je plan. Podsjetite ga 10 minuta prije same promjene da ete uskoro krenuti i gdje to idete. Umirite dijete tako to ete mu rei da ete se vratiti (ako je tako). Za pet minuta ga ponovo podsjetite da odlazite i gdje idete. Pomozite mu da se pone spremati za polazak. Za vas i dijete e biti lake ako promjenu pretvorite u igru, kao to ete se takmiiti, staviti kapu naopako, ili na neki drugi nain djetetu odvratiti panju od aktivnosti koju ostavlja. Ako je promjena zabavna, za dijete e biti mnogo lake da je uradi.
240
Situacija Pravite veeru i umorni ste. Sve ste isplanirali i svi sastojci su spremni za mijeanje. Dijete vas pita moe li vam pomoi. Ono to vi u tom trenu jedino elite je da jednostavno sami pripremite jelo i zato odvraate dijete od toga da vam pomogne. Ali, ona je uporna.
1. Kaete joj da je jo previe mala da bi vam pomagala i da e samo napraviti nered koji ete morati istiti. 2. Govorite joj da vam smeta i da je neodgojena i neposluna. 3. Objasnite joj ta pravite i kaete joj nazive sastojaka. Izaberete neki zadatak koji je u stanju obaviti svojim malim rukicama i pokaite joj kako se radi. Zatim je zamolite da to uradi, i ponudite joj pomo ako zatreba. Zahvalite joj se na pomoi. Ponovite ovo ako vam jo neto eli pomoi.
3 do 5 godina
241
Poglavlje 5

1. Kaete da nije dovoljno velika da bi vam pomagala 2. Kaete joj da je neodgojena 3. Objasnite joj ta radite, pokazujete joj kako, podeavate joj zadatak da ga uspjeno zavri, pomaete joj i pokazujete da cijenite njen trud
242

1
pokazala privrenost

3 do 5 godina
243
Poglavlje 5
Uporedimo sada svaki odgovor sa onim to znamo o pruanju reda i strukture. Za svaku reakciju oznaite da li bi
1 dala jasne smjernice o ponaanju
ohrabrila samostalno razmiljanje vaeg djeteta
244

Zato mlaa djeca ele da pomau?

3 do 5 godina
Uporedimo svaki odgovor s onim to znamo o razvojnom nivou predkolske djece. Oznaite svaku reakciju kojom bi se potivao razvojni nivo vaeg djeteta.
1. Kaete joj da nije dovoljno velika da pomae 2. Kaete joj da je neodgojena 3. Objasnite joj ta radite, pokazujete joj kako, podeavate joj situaciju da uspjeno zavri zadatak, pomaete joj i pokazujete da cijenite njen trud.
245
Poglavlje 5

Ako ste izabrali broj 3, dobro ste uradili!
246
Napomena o kritici i prigovaranju Roditelji ponekad nastoje opomenuti svoju djecu tako to im govore da su loi, neodgojeni, nespretni, nezreli ili nesposobni. Kada dijete uje takve kritike, osjea se odbaenim i misli da je totalni promaaj. Ako djeca sebe doivljavaju kao loe, vjerovatnije je da e i raditi stvari koje mi smatramo loim. Ako sebe vide kao nesposobne, manja je vjerovatnoa da e nastojati ovladati novim vjetinama. Djeca ue. U sticanju znanja i vjetina uzdaju se u nas. Potreban im je na podsticaj i podrka. Djeca sa jakim samopotovanjem su uspjenija, jer su voljni pokuati. Sretnija su, jer se osjeaju dobro zbog svoje sposobnosti da se nose s neuspjehom. Imaju bolji odnos s roditeljima, jer znaju da njihovi roditelji vjeruju u njih. Roditelji mogu puno uraditi na tome da kod svoje djece izgrade samopotovanje. Oni mogu: prepoznati i cijeniti nastojanja svoje djece, ak i kada nisu savrena cijeniti elju djece da pomognu biti uz djecu i podrati ih kada doive neuspjeh i ohrabriti ih da i dalje pokuavaju govoriti djeci sve one stvari koje ih ine posebnim Svi mi napredujemo i bolje radimo stvari kada dobijemo malo ohrabrenja i poticaja. Ako kritiku zamijenite poticajem, to moe dosta utjecati na vae dijete.
3 do 5 godina
247
Poglavlje 5
Situacija Napolju ste i radite neto u dvoritu. Vae dijete se igra loptom u blizini. Iznenada se lopta otkotrlja na cestu, upravo u trenutku kada nailazi automobil. Dijete istri na cestu da uzme loptu.
1. Dobro ga pljusnete da zapamti da to vie nikada ne smije uraditi. 2. Kaete mu da se ne smije igrati napolju sljedee dvije sedmice. 3. Kaete mu, i nastojite da vidi koliko ste uplaeni. Objasnite mu da ga auta mogu stvarno povrijediti. Pustite ga da dotakne auto da vidi koliko je teko i tvrdo. Sjedite sa njim i gledajte kako brzo se auta kreu. Pustite ga da sjedne na prednje sjedite kako bi vidjelo koliko je vozaima teko da vide djecu. Vjebate zaustavljanje, paljivo gledanje i oslukivanje prije izlaska na ulicu.
248

3 do 5 godina
1. Oamarite ga 2. Zabranite mu da se igra napolju sljedee dvije sedmice 3. Pokaite mu svoj strah, objasnite mu zato ste se preplaili, objasnite mu zato su auti opasni, vjebate sigurnost na cesti.
249
Poglavlje 5

1
pokazala privrenost
250
A sada uporedite svaki odgovor sa onim to znate o pruanju reda i strukture. Za svaku reakciju oznaite da li bi
potpomogla uenje djeteta

3 do 5 godina
251
Poglavlje 5

Zato djeca mlaeg uzrasta istravaju na cestu?

Uporedimo svaki odgovor s onim to znamo o razvojnom nivou predkolske djece. Oznaite svaku reakciju kojom bi se potivao razvojni nivo vaeg djeteta. 1. Oamarite ga 2. Kaete mu da se ne smije igrati vani sljedee dvije sedmice 3. Pokaete mu svoj strah, objasnite mu zato ste se preplaili, objasnite mu zato su auti opasni, prakticirate sigurnost na cesti
252

A sada, kad ste razmislili o svojim dugoronim ciljevima, o nainima kako da pruite toplinu i usadite red i strukturu, te o razvojnom nivou svog djeteta koji odgovor ete izabrati?
3 do 5 godina
253
5 do 9 godina
Situacija Vae dijete ide u kolu ve etiri mjeseca. Uitelj vas obavijesti da vam dijete zapada u neprilike u koli, jer na asu ne moe sjediti mirno, puno pria sa drugom djecom i treba mu dosta vremena da uradi kolske zadatke. ta trebate uraditi? Razmislite o svakoj od narednih reakcija da odluite koja je najbolja i zato. 1. Kaete uitelju da udari vae dijete svaki put kada se nedolino ponaa. 2. Objasnite djetetu zato ima problema sa uiteljem. Kaete mu da ga volite i da mu elite pomoi da bude paljivije na asu. Upitate ga kako mu je u koli, i sasluate njegovu taku gledita. Pokuate otkriti da li se u koli deava neto to mu smeta ili mu odvraa panju. 3. Objasnite djetetu zato je vano da pazi na asu. Neka zna da razumijete da mu je ponekad teko da to uradi. Upitate ga ima li kakvu ideju za rjeenje problema. Odete na sastanak sa njegovim uiteljem kako biste razradili plan koji e doprinijeti da se temperament vaeg djeteta uskladi sa okruenjem u uionici.
5 do 9 godina
255
Poglavlje 5

1. Kaete njegovom uitelju da ga udari 2. Objanjavate i sasluate djetetovo miljenje 3. Objanjavate mu, pokaete razumijevanje, sasluate njegove ideje, sastanete se sa njegovim uiteljem da razgovarate o rjeenjima
256

A sada uporedite svaku reakciju sa onim to znate o pruanju topline. Za svaki odgovor, oznaite da li bi ta reakcija
1
pokazala privrenost
5 do 9 godina
257
Poglavlje 5
A sada uporedimo svaku reakciju sa onim to znamo o pruanju reda i strukture. Za svaki odgovor, oznaite da li bi ta reakcija
potpomogla uenje djeteta
258

Zato je djeci mlaeg uzrasta teko da obrate panju u koli?

Uporedimo svaki odgovor s onim to znamo o razvojnom nivou mlae kolske djece. Oznaite svaku reakciju kojom bi se potivao razvojni nivo vaeg djeteta. 1. Kaete njegovom uitelju da ga udari 2. Objanjavate mu i sasluate njegovo miljenje 3. Objanjavate, pokaete razumijevanje, sasluate njegove ideje, sastanete se sa uiteljem da razgovarate o rjeenjima
5 do 9 godina
259
Poglavlje 5

A sada, kad ste razmislili o svojim dugoronim ciljevima, o nainima kako da pruite toplinu i usadite red i strukturu, te o razvojnom nivou svog djeteta koji odgovor ete izabrati?
Ako ste izabrali broj 2 i broj 3, dobro ste uradili!
Djeca imaju pravo na onu vrstu kolske discipline kojom se potuje njihovo ljudsko dostojanstvo.
260
Situacija Vaa ki i njena drugarica se igraju ivotinjama igrakama. Samo je jedan konj i obje ga ele. Kada ga drugo dijete uzme, vaa ki je udari i uzme joj konja. ta trebate uraditi? Razmislite o svakoj od narednih reakcija da odluite koja je najbolja i zato. 1. Sklonite sve igrake i kaete djeci da, ako ne mogu da se lijepo igraju, nee se igrati nikako. Drugo dijete poaljete kui. 2. Kaete svom djetetu da u vaoj porodici nije dozvoljeno udaranje. Objasnite joj da se udaranjem mogu povrijediti drugi ljudi. Pokaete joj kako da utivo zatrai ono to eli. Pokaete joj kako da nae drugo rjeenje ako njen zahtjev odbiju. Pustite je da vjeba kako da utivo zatrai konja. Pokaite da cijenite njen trud da naui ovo umijee ophoenja s ljudima. 3. Udarite joj pljusku da joj pokaete kako to izgleda kada je neko udari.
5 to 9 godina
261
Poglavlje 5

1. Sklanjate igrake, aljete drugo dijete kui 2. Naglaavate pravilo, oblikujete drutvenu vjetinu djeteta, putate je da vjeba 3. Udarate je
262

1
pokazala privrenost
5 do 9 godina
263
Poglavlje 5
1 pruila jasne smjernice za ponaanje
potpomogla njeno uenje
ohrabrila je da samostalno razmilja
nauila je vjetini rjeavanja sukoba
264

Zato mlaa djeca ponekad udaraju drugu djecu?

Uporedimo svaki odgovor s onim to znamo o razvojnom nivou mlae kolske djece. Oznaite svaku reakciju kojom bi se potivao razvojni nivo vaeg djeteta.
1. Sklanjate igrake, a drugo dijete aljete kui 2. Navodite pravilo, oblikujete vjetinu ophoenja s ljudima, putate je da vjeba
5 do 9 godina
3. Udarite je
265
Poglavlje 5

A sada, nakon to ste razmislili o svojim dugoronim ciljevima, o nainima kako da pruite toplinu i usadite red i strukturu, te o razvojnom nivou svog djeteta koji odgovor ete izabrati?
266
10 do 13 godina
Situacija Vae dijete se vratilo iz kole jako loeg raspoloenja. Ne eli da razgovara sa vama, a u glasu joj se osjeti ljutnja.
ta trebate uraditi? Razmislite o svakoj od narednih reakcija da odluite koja je najbolja i zato. 1. Poaljete je u njenu sobu bez veere. 2. Udarite joj pljusku jer je osorna. 3. Kaete joj da ste primijetili da je neto uznemirilo. Dajete joj na znanje da ete je sasluati i pokuati joj pomoi kada bude spremna da razgovara. Ako razgovara sa vama, sasluate je paljivo i pomaete joj da nae rjeenje problema. Kada se bude bolje osjeala, objasnite joj da je vano da se ljudi jedni prema drugima ophode s potovanjem, ak i kada su uzrujani. Oblikujte to objanjenje za nju.
10 do 13 godina
267
Poglavlje 5

1. aljete je u sobu bez veere 2. Pljusnete je po licu 3. Uvaavate i potujete njene osjeaje, sasluate je, pruite joj podrku, objasnite joj znaaj komunikacije ispunjene potovanjem
268

1
pokazala privrenost
10 do 13 godina
269
Poglavlje 5
dala jasno objanjenje
potpomogla njeno uenje
potakla je na samostalno razmiljanje
nauila je vjetinama rjeavanja sukoba
270

Zato djeca u predtinejderskoj dobi postaju udljiva i zlovoljna?

Uporedimo svaki odgovor s onim to znamo o ovom razvojnom nivou. Oznaite svaku reakciju kojom bi se potivao razvojni nivo vaeg djeteta.
1. aljete je u sobu bez veere 2. Pljusnete je po licu 3. Uvaavate i potujete njena osjeanja, pruite joj podrku, objasnite joj znaaj komunikacije ispunjene potovanjem
10 do 13 godina
271
Poglavlje 5

A sada, nakon to ste razmislili o svojim dugoronim ciljevima, o nainima kako da pruite toplinu i usadite red i strukturu, te o razvojnom nivou svog djeteta koji odgovor ete izabrati?
272
Napomena o djeijoj ljutnji Jedan od najvanijih zadataka u djetinjstvu je nauiti kako upravljati svojim emocijama i izraziti ih. Ovo je teak zadatak, jer nas emocije ponekad mogu sprijeiti da jasno razmiljamo. Emocije nas mogu navesti da se ponaamo impulsivno, da kaemo stvari koje inae ne bismo rekli ili da uradimo neto to inae ne bismo uradili. Za dijete predstavlja divovski zadatak da naui kako da shvati svoje emocije, da njima upravlja i da ih izrazi na pozitivan nain. Djecu emocije ponekad potpuno savladaju. Isto onako kako su imali napade bijesa kada su bili mali, tako se sada, u tinejderskoj dobi, moe desiti da imaju nastupe ljutnje ili bijesa. Ili mogu jednostavno ne govoriti nita, nesposobni ili preplaeni da izraze svoje osjeaje. U tim situacijama, potrebno im je da znaju da su sigurni i voljeni. Realno gledajui, s djetetom nije mogue mirno razgovarati dok je ljuto. Najbolje to moete uraditi je da jednostavno ostanete u blizini, i svojim postupcima djetetu date na znanje da ste tu ako mu zatrebate. Kada emocionalna oluja proe, moete razgovarati o problemu i, time to ete nastojati biti smireni, svom djetetu pokazati kako da osjeaje izrazi na pozitivan nain. Moete joj pomoi i da nae rjeenje za problem koji je izazvao napad ljutnje. Zapamtite da emocionalne oluje dou i prou. A svaka prua mogunost da budete uzor svom djetetu.
10 do 13 godina
273
Poglavlje 5
Situacija Vae dijete provodi dosta vremena igrajui videoigrice. Svaki dan se morate svaati sa njim da prestane igrati igrice i da uradi domau zadau. Zabrinuti ste da postaje "navuen" na igrice i da e izgubiti interes za sve drugo. ta trebate uraditi? Razmislite o svakoj od narednih reakcija da odluite koja je najbolja i zato. 1. Iskljuujete video opremu i kaete mu da vie nikada nee smjeti igrati igrice ako ne bude imao odline ocjene u koli. 2. Pokazujete mu koliko ste zabrinuti tako to se razljutite i prijetite da ete mu pobacati knjige ako za njih vie nije zainteresiran. 3. Izaberete miran trenutak da sa njim porazgovarate. Pokaete da uvaavate to to uiva u igricama. Objasnite zato ste zabrinuti to toliko vremena provodi igrajui ih. Pozovete ga da sa vama razradi neka pravila o tome koje igrice moe igrati i koliko vremena moe provesti svaki dan igrajui ih. Napravite dogovor za koji oboje smatrate da je poten i postavite ga pored ureaja za igrice. Uvaite njegova nastojanja da se pridrava pravila.
274

1. Iskljuujete video opremu i od njega zahtijevate da dobije odline ocjene kako bi mogao igrati igrice 2. Razljutite se i prijetite mu 3. Uvaavate njegov interes, objanjavate mu zato ste zabrinuti, zajedno smiljate pravila, uvaavate njegov trud
10 do 13 godina
275
Poglavlje 5

1
pokazala privrenost
pokazala osjetljivost na njegove potrebe
276
dala jasne informacije o vaim oekivanjima
potpomogla njegovo uenje
potakla ga na samostalno razmiljanje
10 do 13 godina
277
Poglavlje 5

Zato djeca u predtinejderskom uzrastu vole igrati videoigrice?

Uporedimo svaki odgovor s onim to znamo o ovom razvojnom nivou. Oznaite svaku reakciju kojom bi se potivao razvojni nivo vaeg djeteta. 1. Iskljuujete video opremu i od njega zahtijevate da dobije odline ocjene kako bi mogao igrati igrice 2. Razljutite se i prijetite mu 3. Uvaavate njegov interes, objanjavate mu zato ste zabrinuti, zajedno smiljate pravila, uvaavate njegov trud
278

A sada, kada ste razmislili o svojim dugoronim ciljevima, o nainima kako da pruite toplinu i usadite red i strukturu, te o razvojnom nivou svog djeteta koji odgovor ete izabrati?
10 do 13 godina
279
Poglavlje 5
Situacija Vae dijete se sprijateljilo sa djetetom koje zna dosta nepristojnih rijei. ujete svoje dijete kako koristi izraze i psovke kojima ne elite da se slui. Jako ste uznemireni. Plaite se da e vae dijete zanemariti sve emu ga pokuavate nauiti. ta trebate uraditi? Razmislite o svakoj od narednih reakcija da odluite koja je najbolja i zato. 1. Koristite tu priliku da s njim porazgovarate o pritisku okoline, posljedicama koje njegovo ponaanje ima na druge ljude i o tome koliko je vano da sam donosi svoje odluke. 2. Isperete mu usta sapunom da ga nauite da nikada vie ne koristi te rijei i da pokae potivanje prema vama. 3. Natjerate ga da mjesec dana ostane kod kue svaki dan poslije kole i kaete mu da se vie nikada ne smije igrati s tim prijateljem.
280

1. Razgovarate sa njim o pritisku okoline i donoenju odluka 2. Ispirete mu usta sapunom 3. Natjerate ga da ostaje kui i zabranite mu da se via s tim prijateljem
10 do 13 godina
281
Poglavlje 5

1
pokazala privrenost
pokazala osjetljivost za njegove potrebe pokazala empatiju s njegovim osjeajima
282
ohrabrila ga da samostalno razmilja
10 do 13 godina
283
Poglavlje 5

Zato djeca u predtinejderskoj dobi psuju?

Uporedimo svaki odgovor s onim to znamo o ovom razvojnom nivou. Oznaite svaku reakciju kojom bi se potivao razvojni nivo vaeg djeteta. 1. Razgovarate sa njim o pritisku okoline i donoenju odluka 2. Ispirete mu usta sapunom 3. Natjerate ga da ostaje kui i zabranite mu da se via s tim prijateljem
284

10 do 13 godina
285
14 do 18 godina
Situacija Vae dijete je uvijek imalo frizuru i oblailo se na nain koji ste odobravali. Dobro se uklapalo meu svoje vrnjake i zajednicu. Jednog dana ugledate da nosi rinicu na obrvi, pankersku "je" frizuru i majicu s nepristojnim natpisom. ta trebate uraditi? Razmislite o svakoj od narednih reakcija da odluite koja je najbolja i zato. 1. Objasnite mu zato ste uznemireni. Odluite koju od njegovih promjena moete prihvatiti. Objasnite zato ne moete prihvatiti ostale. Zatraite od njega da vam izrazi svoje miljenje. Sklopite dogovor sa njim kojim mu dozvoljavate odreene promjene, ali kojim e se potivati i vaa osjeanja. 2. Kaete mu da izgleda kao strailo i da mu neete dozvoliti izlaske naredne dvije sedmice. 3. Posjednete ga, odreete mu kosu, a rinicu iz obrve bacite u WC olju.
14 do 18 godina
287
Poglavlje 5

1. Objanjavate mu kako se osjeate i pregovarate o kompromisu 2. Zabranjujete mu izlaske 3. Odreete mu kosu, a rinicu bacite u WC olju
288

1
pokazala privrenost
pokazala osjetljivost za njegove potrebe pokazala empatiju s njegovim osjeajima
14 do 18 godina
289
Poglavlje 5
dala jasne informacije o vaim oekivanjima
ohrabrila ga na samostalno razmiljanje
290

Zato adolescenti mijenjaju svoj izgled?

Uporedite svaki odgovor s onim to znate o ovom razvojnom nivou. Oznaite svaku reakciju kojom bi se potivao razvojni nivo vaeg djeteta.
1. Objanjavate mu kako se osjeate i pregovarate o kompromisu 2. Zabranjujete mu izlaske 3. Odreete mu kosu, a rinicu bacite u WC olju
14 do 18 godina
291
Poglavlje 5

Djeca imaju pravo na zatitu od poniavajueg postupka ili kanjavanja.

292
Situacija Imate pravilo da va 14-godinji sin mora doi kui svakog dana odmah poslije kole. Iako vi u to doba niste u kui, on se uvijek pridrava tog pravila. Meutim, jednog dana prijatelj ga pozove kui i on prihvata poziv. Sluajno se desi da vi ba taj dan doete ranije kui i otkrijete da vam sin nije stigao. Ludite od brige. On stie kui malo poslije vas. ta trebate uraditi? Razmislite o svakoj od narednih reakcija da odluite koja je najbolja i zato. 1. Kaete mu da mu vie ne moete vjerovati. Uvodite novo pravilo da vam mora telefonirati svaki dan kad stigne kui iz kole. Kaete mu da ne smije izlaziti vikendom narednih mjesec dana. 2. Zatraite da vam objasni zato je prekrio pravilo. Sasluajte njegove razloge. Razmislite da li je vae pravilo prihvatljivo za dijete njegovih godina. Neka zajedno sa vama napravi novo pravilo koje je pravedno prema njemu, ali po kojem e biti i siguran. 3. Iibate ga to nije potivao vaa pravila.
14 do 18 godina
293
Poglavlje 5

1. Kaete mu da mu ne moete vjerovati, uvedete jo stroije pravilo i zabranjujete mu izlaske 2. Sasluate njegovo miljenje, ponovo procijenite pravilo i zajedno sa njim poradite na novom pravilu koje e biti dobro za oboje 3. Iibate ga
294

1
pokazala privrenost
14 do 18 godina
295
Poglavlje 5
potakla ga na samostalno razmiljanje
nauila ga vjetini rjeavanja sukoba
296

Zato adolescenti kre pravila?

1. Kaete mu da mu ne moete vjerovati, uvedete jo stroije pravilo i zabranjujete mu izlaske 2. Sasluate njegovo miljenje, ponovo procijenite pravilo i zajedno sa njim poradite na novom pravilu koje e biti dobro za oboje 3. Iibate ga
14 do 18 godina
297
Poglavlje 5

298
Situacija Deko vae 15-godinje kerke upravo je dobio vozaku dozvolu. Kaete kerki da se ne smije voziti sa dekom. Jednog dana, on je poziva da se provozaju u prirodu. Ona vam kae da ide kod prijateljice kui da rade na kolskom projektu. Umjesto toga, sjeda u auto i provodi popodne sa momkom. Vi otkrivate da vam je lagala.
ta trebate uraditi? Koji su to neki od vaih dugoronih ciljeva, a koji su relevantni za ovu situaciju. 1. Kaete joj da se osjeate izdanim i da joj vie neete moi vjerovati. Govorite joj da se mora prestati viati sa svojim dekom, jer loe utjee na nju.
2. Kaete joj da je lagati roditelju najgora stvar na svijetu koju dijete moe uraditi i da va odnos nikada vie nee biti isti. aljete je u sobu. Zabranjujete joj izlaske dva mjeseca. 3. Kaete joj da vam je njena sigurnost najvanija stvar na svijetu. Kaete joj da su pravila tu zbog vae ljubavi prema njoj i brige za njenu sigurnost. Govorite joj da ne moete praviti kompromise kada je njena sigurnost u pitanju. Upitate je zato je prekrila pravilo i zato vam je lagala. Sasluate njeno objanjenje i motiv. Razgovarate sa njom da iznaete naine kako da zadovoljite njenu potrebu za samostalnou, a da pri tom osigurate njenu sigurnost. Razgovarate s njenim dekom i objanjavate mu svoje pravilo i razloge. Nastojite se s njim dogovoriti da vie nee navoditi vau kerku da se vozi sa njim.
14 do 18 godina
299
Poglavlje 5

1. Govorite joj da joj ne moete vjerovati, natjerate je da prekine s dekom 2. Kaete joj da je uradila najgoru moguu stvar, aljete je u sobu i zabranjujete joj izlaske 3. Objanjavate joj razloge za pravilo, sasluate njene razloge zato vas nije posluala i zato vam je lagala, ustrajavate na svom pravilu, nalazite rjeenja da joj na siguran nain date samostalnost, razgovarate s njenim dekom.
300

1
pokazala privrenost
14 do 18 godina
301
Poglavlje 5
pomogla njenom uenju
ohrabrila je da samostalno razmilja
302
Korak 3 Razmislite kako vaa djeca misle i osjeaju

Zato adolescenti kre pravila i ponekad lau?

1. Govorite joj da joj ne moete vjerovati, natjerate je da prekine s dekom
2. Kaete joj da je uradila najgoru moguu stvar, aljete je u sobu i zabranjujete joj izlaske 3. Objanjavate joj razloge za pravilo, sasluate njene razloge zato vas nije posluala i zato vam je lagala, ustrajavate na svom pravilu, nalazite rjeenja da joj na siguran nain date samostalnost, razgovarate s njenim dekom
14 do 18 godina
303
Poglavlje 5

304
Situacija Svom 17-godinjem djetetu ste rekli da vikendom mora doi kui do 10:00 sati naveer. Sada je 10:30 naveer, subota je i ona se jo ne vraa kui. Strano ste zabrinuti, jer vam je rekla da ide na zabavu autom koji vozi neiskusni voza. Znate i to da e na toj zabavi biti jo mladih ljudi koje vi ne poznajete. A sumnjate da se na zabavi pije i alkohol. ta trebate uraditi kada se ona vrati? Razmislite o svakom od narednih odgovora da odluite koji je najbolji i zato. 1. Zabranjujete joj izlaske mjesec dana i kaete joj da ete, sljedei put kada se to desi, zakljuati vrata od kue da ostane napolju. 2. Oamarite je da joj pokaete kako neete tolerirati njeno nepotivanje.
3. Kaite joj kako ste se brinuli. Objasnite joj kakav je to osjeaj misliti da je neko koga voli u opasnosti. Objasnite joj rizike kojima se izloila. Upitajte je ta e uraditi da se pobrine za svoju sigurnost i stigne kui na vrijeme. Sastavite niz pravila s kojima se moete sloiti. Kaite joj da ete samo razmisliti o tome da joj produite policijski sat, ako dva mjeseca bude potivala ova pravila.
14 do 18 godina
305
Poglavlje 5

1. Zabranjujete joj izlaske i prijetite da ete joj zakljuati vrata da ostane ispred 2. Oamarite je 3. Objasnite joj kako je vae ponaanje utjecalo na vas, rizike kojima se izloila, ukljuite je u izradu pravila i ponudite joj vie slobode ako se bude odgovorno pridravala tih pravila
306

1
pokazala privrenost
14 do 18 godina
307
Poglavlje 5
pomogla njenom uenju
podstakla je na samostalno razmiljanje
308

Zato adolescenti rade opasne stvari i kre pravila?

1. Zabranjujete joj izlaske i prijetite da ete joj zakljuati vrata da ostane ispred 2. Oamarite je 3. Objasnite joj kako je vae ponaanje utjecalo na vas, rizike kojima se izloila, ukljuite je u izradu pravila i ponudite joj vie slobode ako se bude odgovorno pridravala tih pravila
14 do 18 godina
309
Poglavlje 5

Djeca imaju pravo na slobodno izraavanje svojih stavova o svim stvarima koje se na njih odnose.
310
ta kada su u pitanju druge situacije? U ovom priruniku navedeni su brojni primjeri problematinih situacija koje se javljaju u odgoju djeteta. Naravno, postoje i mnoge druge situacije koje mogu dovesti do sukoba i nesuglasica u porodici. Naredne stranice moete iskoristiti da vam pomognu u procesu rjeavanja problema u situacijama koje su za vas posebno komplicirane. Ukratko opiite svaku situaciju a zatim razradite svoje rjeenje kroz proces. Do kraja procesa imat ete neke nove naine razmiljanja o tome kako da reagirate u tim situacijama.
14 do 18 godina
311
Poglavlje 5
Situacija
ta biste trebali uraditi kada Navedite tri mogue reakcije. 1.
2.
3.
312

1.
2.
3.
14 do 18 godina
313
Poglavlje 5

1
pokazala privrenost
potivala razvojni nivo djeteta
pokazala osjetljivost za potrebe djeteta
314
pruila informaciju o vaim oekivanjima
ohrabrila vae dijete da samostalno razmilja
14 do 18 godina
315
Poglavlje 5

Zato se djeca u tom uzrastu tako ponaaju?

Uporedite svaki odgovor s onim to znate o ovom razvojnom nivou. Oznaite svaku reakciju kojom bi se potivao razvojni nivo vaeg djeteta. 1.
2.
3.
316

14 do 18 godina
317
Poglavlje 5
Situacija
2.
3.
318

1.
2.
3.
14 do 18 godina
319
Poglavlje 5

1
pokazala privrenost
potivala razvojni nivo vaeg djeteta
pokazala empatiju s osjeajima vaeg djeteta
320
14 do 18 godina
321
Poglavlje 5

Zato se djeca u tom uzrastu tako ponaaju?

1.
2.
3.
322

14 do 18 godina
323
Poglavlje 5
Situacija
2.
3.
324

1.
2.
3.
14 do 18 godina
325
Poglavlje 5

1
pokazala privrenost
potivala razvojni nivo vaeg djeteta
pokazala empatiju s osjeajima djeteta
326
pruila jasne smjernice za ponaanje
14 do 18 godina
327
Poglavlje 5

Zato se djeca u ovom uzrastu ovako ponaaju?

1.
2.
3.
328

A sada, kada ste razmislili o svojim dugoronim ciljevima, o nainima kako da pruite toplinu i usadite red i strukturu, te o razvojnom nivou svog djeteta koji ete odgovor izabrati?
14 do 18 godina
329
ZAKLJUAK
U ovom su priruniku dati principi pozitivne discipline fokusiranje na dugorone ciljeve, pruanje topline, reda i strukture, razumijevanje naina na koji vae dijete misli i osjea, i na rjeavanje problema.
Vjebali ste kako te principe primijeniti na uobiajene probleme koji se javljaju s djecom razliitih uzrasta. Ta vjeba e vam pomoi da doete do rjeenja za veliki broj problematinih situacija.
Naravno, mnogo je tee razmiljati onda kada ste obuzeti emocijama. Kada osjetite da u vama raste ljutnja, duboko udahnite, zatvorite oi i mislite na: 1. svoj dugoroni cilj 2. znaaj topline, reda i strukture 3. razvojni nivo vaeg djeteta
Zatim zastanite na trenutak da isplanirate reakciju koja e vas odvesti do vaeg cilja i ispotovati potrebe vaeg djeteta.
331
Zakljuak
Na taj nain svoje ete dijete nauiti kako da se bori sa frustracijom, ljutnjom, te kako da se nosi sa konfliktom. Svom ete djetetu prenijeti vjetine koje su mu potrebne za ivot bez nasilja. Izgradit ete njegovo samopotovanje. I zadobiti njegovo potovanje.
Nema savrenog roditelja. Svi mi pravimo greke. Ali iz tih greaka moramo uiti kako bismo sljedei put bolje uradili. Uivajte u svom putu pozitivnog odgajanja djeteta.
U svim aktivnostima koje su u vezi sa djecom mora se prvenstveno voditi rauna o interesima djeteta.
332
BILJEKA O AUTORICI
Prof. dr. Joan E. Durrant je djeija klinika psihologinja i vanredna profesorica porodinih nauka na Univerzitetu Manitoba u Winnipegu, Kanada. U svom radu susrela se sa brojnom djecom i njihovim porodicama, nastojei im pomoi da pronau pozitivna rjeenja za svoje porodine sukobe. Radi na istraivanju faktora koji navode roditelje da udare svoju djecu, kao i na utjecaju zakona kojima se zabranjuje fiziko kanjavanje. Njena istraivanja objavljivana su u strunim asopisima ukljuujui Child Abuse and Neglect (Zlostavljanje i zanemarivanje djece), strunom asopisu Journal of Social Welfare and Family Law (O Zakonu o socijalnoj skrbi i Porodinom zakonu), International Review of Victimology (Meunarodnom izvjetaju iz podruja viktimologije), International Journal of Childrens Rights, and Youth and Society (Meunarodnom strunom asopisu o pravima djece, omladini i drutvu), kao i u nekoliko knjiga. Dr. Durrant je glavna istraivaica i koautorica Canadian Joint Statement on Physical Punishment of Children and Youth (Zajednike izjave o fizikom kanjavanju djece i omladine dravne koalicije organizacija u Kanadi); lanica Research Advisory Committee of the United Nations Secretary-Generals Study on Violence against Children (Savjetodavnog odbora za istraivaki rad na studiji Glavnog sekretara Ujedinjenih naroda o nasilju na djecom) i kourednica publikacije Eliminating Corporal Punishment: The Way Forward to Constructive Discipline (Ukidanje fizikog kanjavanja: Put ka konstruktivnoj disciplini, UNESCO). Aktivna u javnom kolstvu, Dr. Durrant priprema materijale o odgajanju djece za kanadsku vladu, te uestvuje na radionicama za roditelje i strunjake u mnogim zemljama, u svojstvu govornice na temu fizikog kanjavanja i pozitivnog odgoja djece.
333

Pozitivna Disciplina BOS

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pozitivna Disciplina BOS

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

T

Naslov: Pozitivna disciplina: ta je to i kako je provoditi

Koja su to prava djece?

ODREDITE SVOJE DUGORONE CILJEVE

PRUITE TOPLINU, RED I STRUKTURU Pruite toplinu Pruite red i strukturu

RAZUMJETI KAO DJECA MISLE I OSJEAJU

165 166 168 170 171 172

Djeca imaju pravo na zatitu od svih oblika nasilja.

lan 19. Konvencije UN o pravima djeteta

Roditelji imaju pravo na podrku i pomo u odgoju djece.

lanovi 18. i 19. Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta

Istraivanje o zdravom razvoju djeteta

Kome je namijenjen ovaj prirunik

ta to nije pozitivna disciplina

ta to jeste pozitivna disciplina

Kako je strukturiran ovaj prirunik

Sastavni elementi pozitivne discipline

Razumijevanje naina na koji djeca misle i osjeaju

Uspostavljanje reda i strukture

Odreivanje dugoronih ciljeva

Odredite svoje dugorone ciljeve

ODREDITE SVOJE DUGORONE CILJEVE

Odreivanje dugoronih ciljeva

Odredite svoje dugorone ciljeve

Vjeba Ciljevi u odgajanju djeteta 1

Odredite svoje dugorone ciljeve

Vjeba Ciljevi u odgajanju djeteta 2

Odredite svoje dugorone ciljeve

A sada razmislimo o vrstama ciljeva (osobina) koje ste naveli.

Odredite svoje dugorone ciljeve

Meutim, ta se deava s vaim dugoronim ciljevima?

Kada viete na dijete, da li ga time uite da bude uljudno?

Kada udarite dijete, da li ga tako uite da rjeava probleme?

Kako moete ispuniti i svoje kratkorone i dugorone ciljeve?

Odredite svoje dugorone ciljeve

Kako je to mogue? Mogue je uvjebavanjem pozitivne discipline.

Pruite toplinu, red i strukturu

PRUITE TOPLINU, RED I STRUKTURU

Uspostavljanje reda i strukture

Odreivanje dugoronih ciljeva

Pruite toplinu, red i strukturu

U toplom i srdanom porodinom ozraju, djeca ele udovoljiti svojim roditeljima.

Toplina ohrabruje kratkoronu poslunost i udovoljavanje zahtjevima i ui dijete dugoronim vrijednostima.

Tako to ih tjee kada su povrijeena ili uplaena.

Tako to situaciju sagledavaju i sa njihove take gledita.

Pruite toplinu, red i strukturu

Tako to se igraju sa njima.

Tako to se smiju sa njima.

Tako to im pruaju podrku kada se suoavaju sa izazovima.

Tako to ih hrabre kada moraju uraditi neto teko.

Tako to im kau da vjeruju u njih.

Tako to uvaavaju njihov trud i uspjehe.

Tako to pokazuju da im vjeruju.

Tako to se ale i zabavljaju sa njima.

Vjeba Zato je toplina vana?

Pruite toplinu, red i strukturu

Vjeba pruanje topline

Koji od ovih naina

vaem djetetu daje osjeaj emocionalne sigurnosti?

vaem djetetu daje osjeaj bezuslovne ljubavi?

vaem djetetu pokazuje verbalnu i fiziku naklonost?

pokazuje potovanje prema razvojnom nivou vaeg djeteta?

pokazuje osjetljivost prema potrebama vaeg djeteta?