dr ASIM PECO, MERIMA JAAREVI : Urbana sociologija i savremeno drutvo (Post) Moderni grad - profiliranje i dezintegracija linosti

UDK:316.334.56:339.9 URBANASOCIOLOGIJAISAVREMENODRUTVO (Post)Modernigradprofiliranjeidezintegracijalinosti URBANSOCIOLOGYANDMODERNSOCIETY Post)Moderncityprofilingandthedisintegrationofpersonality drASIMPECO,vanredniprofesor UniverzitetDemalBijediuMostaru MERIMAJAAREVI,asistent UniverzitetDemalBijediuMostaru Apstrakt: Procesima nametanja neoliberalne ekonomije i ideologije pojavilasuseteorijskastajalitaokrizinacionalnedrave(hiperglo balisti) u kojoj vlade ne osjeaju odgovornost prema svojim graani ma,premanadnacionalnimorganizacijamakojedjelujuigdjesenaci onalneekonomijepretvarajuulokalnejedinice.Urbanizacijaudvade setom stoljeu je globalni proces koji sve vie uvlai i zemlje treeg svijeta; gradovi sa velikom populacijom shvataju se najee izvan nacionalnog drutva iji su dio nazivajui ih kozmopolitskim sredi nama.Gradovipostajucentrisanajveimmogunostimazaekonom skiikulturnirazvoj,kaoizaboljiivotuope.Gradovisupoliscen tralnomjestookokojegsesveokree. Kljune rijei: megalopolis, uurbana urbanizacija, globalizacija, seksualnapatologija. Abstract: Theoretical standpoints about nation state crisis (hyper globalists),inwhichgovernmentsfeelnoresponsibilitytowardstheir citizens or supranational organizations, and in which national eco nomies turn into local authorities, appeared due to neoliberal economyandideologywidespread.Urbanizationinthe20thcenturyis globalprocesswhichmoreandmoredrawsthirdworldcountriesin;
119

 MEDIJSKIDIJALOZI8,Vol.4

most populated cities are often seen as cosmopolitan centers and not as a part of national society. Cities become centers of economic and culturaldevelopmentandcentersforgoodlifeingeneral.Citiesbeco mepoliscentralmeetingpointaroundwhicheverythingturns. Key words: Megalopolis, Accelerated Urbanization, Globalization, SexualPathology. 1.Umjestouvoda Po nekim autorima (Castells, M., 1989; Beck, U., 2004; Steger, 2003; Giddens,A.,2003.)uvelikosmosvjedocijednognovogdobaijajekarakteris tikaglobalnogospodarstvo,projekatdominacijeZapada,hibridizacijakulture, sve dublji socijalni jaz; jednostavno reeno ivimo u vrijeme kraja industrij skogdoba:procesmondijalizacije,pojavatehnonauke,individualizacije,u dobakrizeovjekoveokolineidrugaijemeuklasnekonfliktnosti(Basan).1 injenicajestedakadajerijeoglobalizaciji,teoretiariklasinesocio lokemislikaotosuSenSimon,Coumte,Marx,Veber,Durkheim,Ziemmel suzacentralnetemesvojihteoretskihipolitikihradovauzelionotojekasni jenazvanoglobalizacijom.Pitanjejestekolikojemetodolokiispravnonavodi ti klasine teoretiare kao anticipatore fenomena globalizacije uzevi u obzir Roberta Mertona i njegove preporuke o fenomenu kontinuiteta socioloke teorije.No,sloitemose,daseveinateoretiarasuvremenesocioloketeori jeslaeokoglobalizacijekaodeterminirajuegtrendasavremenogdoba. Procesima nametanja neoliberalnog gospodarstva i ideologije pojavila su se teorijskastajalitaokrizinacionalnedrave(hiperglobalisti)ukojojsenacio nalno gospodarstvo pretvara u lokalne jedinice i u kojoj vlade ne osjeaju odgovornostpremasvojimgraanimaipremakompanijamakojedjelujuunu tardravenadnacionalnimkompanijama.Unutartakvogkontekstapojavlju juseinicijative(Kanada)zaprekograninevezenapokrainskomiopinskom nivou;razvijajusemeunarodnesuradnjesnanihmreagradova,kaotoje Svjetskoudruenjevodeihmetropola(WorldAsosiationofMajorMetropoli es).GradovikaotosuTokioiNewYorkpokuavajuimativeupovezanost jednih s drugima nego s vlastitom dravom. Nastaje irenje multilateralnih organizacijaisporazuma.Demokratskastrukturaglobalnogrukovoenjazas
PogledtiireuKijuhas,A.,(2008):Dinamikadrutvakaourbanadinamika(...).Diskrepancija 12(8):4974
1

120

dr ASIM PECO, MERIMA JAAREVI : Urbana sociologija i savremeno drutvo (Post) Moderni grad - profiliranje i dezintegracija linosti

novana je na zapadnim kozmopolitskim idealima, meunarodnim pravnim ureenjimaimreama.Upravotenadnacionalneorganizacije,multinacional ne korporacije i transnacionalni sustavi komunikacija zbacujunacionalnu dravu i nacionalne identitete s scene. Autonomiju nacionalne drave ne dovodi u pitanje samo metamo aktera svjetskog gospodarstva, ve i meta moglobalnogcivilnogdrutva.Onapoivanaosiguravanjuljudskihpravau suprotnosti s nacionalnodravnom prividnom samorazumljivosti, prema kojemdraveusvomprostoruvlastimogupostupatikakoihvolja(...).Akose u okviru gospodarstva osnova suverenosti drava priznatih meunarodnim pravom, oduzimanjemprava na ne relativizira i onemoguava, ta se neza vosnost nacionalne drave blokira normativnom, pravnom i politikom anti cipacijom nekog stanja svjetskog graanstva. Zahtjev za potivanjem ljud skihprava,nedoputasamonevladinimorganizacijama,veiskupinidrava angairanih na razini graana svijeta da, prekoraujui granice, utjeu na autoritetilegitimacijuunutardrugihdrava.Drugimrijeima:utjecajnipros torkoorperativnihkozmopolitskihdravaenormnoraste(Beck,U.,2004:102). Ova dinamika, bez dvojbe utie na svakodnevnu egzistenciju velikog brojaljudi,ijijetipianindikatorinjenicadanamjesvjetskoselo(Mekluan) podijeljenonadvapolaritetaodkojihsujednibogatikojiprestavljajuvladaju uelitukojakrojipercepcijustvarnostiovihdrugihobinihgraanasdru gestrane,oznaenimpodpojmomsiromani. Klasina klasna struktura proivljava transformacije, ime konflikti izmeu drutvenih grupa gube klasni karakter i poprimaju sasvim druge identitete, kao to su religijski, rodni, isl. Stoga, moe se rei da suvremena drutvena dinamika se vie ne moe gledati u kategorijama klasa (Beck U., 2004) poto tradicionalne privredne djelatnosti se mijenjaju. Iskorjenjivanje lokalnihobiajaivrijednostidovodedonovesvijestiglobalnesvijestikojase projektuje na nove oblike ponaanja i djelovanja u drutvu. Briu se granice prostora i vremena, pojedinci se transformiu u puku formu ili broj pratei trendovekojiolakavajusveveeiveepotrebeglobalnogsela. Dinamikasuvremenogdrutvajestedinamikaglobalizacijeukojojsviivimo uoblienaukontekstuurbanog. 2.Polismjestookokojegsesveokree Povijest svijeta je povijest grada, rekao je pengler u svom poznatom djeluPropastzapada,aludirajuidazapravosvetosedeavaljudskojcivili zaciji, deava se u gradu. S time se na neki nain sloio i Giddens (Giddens,
121

 MEDIJSKIDIJALOZI8,Vol.4

A., 2003.) govorei da su gradovi u povijesnom smislu kao antisistemske enklavebiliiskljuivinosiociprijanjeinovonastajuedinamikedrutva:ras padafeudalizmainastajanjanovogindustrijskogdoba,ipostindustrijskeere. Kada govorimo o savremenom drutvu okarakteriziranom kao McWorl (Berger) ili globalno selo, ini se da unutar suvremene socioloke teorije sredinja taka u kojoj se ukratvaju pozitivni stavovi o dananjici ili pak negativni, jeste grad kao reprezent savremene dinamike drutva (Held, D.,2003.).2 Gradoviupredmodernomdobu,okojimajeVeber(Veber,M.,1976.) pisao, bili su samostalni u odnosu na dananje koje su suvremeni trendovi preobliiliipritomeodnjih/unjimanainilinovustrukturuifunkciju.Dok seupredmodernodobakomunikacijaizmeugradovavrlosporoodvijalasa malimbrojemakterakojesusainjavaliponekitrgovci,putopisci,isl.,danas gradovipoputNewYorka,Tokia,Milana,Pariza,Londonasuzbogsuvreme nih procesa poput globalnog gospodarstva vezani jedni s drugima inei tako mreu globalnog sela. Indikatori povezanosti globalnog i urbanog jesu transformacija u privredi koja je preusmjerena ka dominaciji uslunih djelat nostikaospecifinegradskeforme;gradovisuprostoriukojimasekoncentri e najvei broj emigranata i etnikih manjina ime oni postaju potencionalna pozornicanacionalizamaitraganjazaidentitetimatogtipamanifestirajuise u oblike ponaanja ulinih bitaka koje su reakcija na suvemenu dinamiku drutva. Primjer tome moemo spomenuti migrante iz Bangladea, Indije i PakistanauistonomLondonu. injenica jeste da danas najvei broj stanovnika ivi u gradovima pri emuonipostaju,zaistamjestaukojimaiokokojihsesveokree,poeviod gospodarstvenogposlovanja,politike,proizvodnjeiinovacijatesamogivota kojizaveinupopulacijeprestavljaboljemjestoivljenja. Iako se ovo doba naziva informacijsko, syber revolucionarno u odnosu na industrijsko, inzistira se na gradu kao prostoru ovih promjena (Castells, M., 2005.).3 Nova podjela rada, u vidu izmijetanja fabrika u zemlje tzv. treeg svijeta, rezultiragalopirajuuurbanizacijuovihdrutava. Ipakpostavljasedilemadalisuvremenigradoviimajuakterekojirav nopravno djeluju unutar mree globalnog sela. Unutar takvih indikatora
2 3

Pogledatiopirnijeu:V.Vuleti(2003):Globalizacijamitilistvarnost, Pogledatiopirnijeu:VujoviS.IPetroviM.(2005):Urbanasociologija,

122

dr ASIM PECO, MERIMA JAAREVI : Urbana sociologija i savremeno drutvo (Post) Moderni grad - profiliranje i dezintegracija linosti

povezanosti globalnog i urbanog, primjeuje se da se u gradovima deava jedna vrsta preporoda starih oblika industrijskog organizovanja. Suvremeni tokovisdvasuprostavljenaaktera:globalnikapitaliiseljenikaradnasnaga upravodjelujunasceninazvanojglobalnigrad(SassenandPortes,1991).4 Jojedaninteresantanindikatorkojigovoriopovezanostiglobalnogi urbanogjesteonotojeBecknazvaodifferentiaspecificasuvremenogsvijeta poznatekaoteorijeoriziku.Upravojepojamrizikanovijegdatumainedvos mislenojevezanzaindustrijskoiurbanodrutvo.Uagrarnimdrutvimakon ceptrizikanepostoji,negosejavljatekuurbanomfenomenu.Teoretiariunu tar suvremene socioloke misli nerijetko se zalau za povratak zajednici i ruralnomtradicionalnomdrutvutimepotvrujuitezuoneodvojivostisuv remenostiiurbanog.5 Polismjestookokojegsesveokreejooddobaantikeprestavljapro storkojijezaista,moglibismorei,jedanodsimbolakulturedananjice,samo saznatnodrugaijimsadrajimaioblicimaorganiziranjaiponaanja. Jo jedna oigledna veza kapitalizma i urbanog/ruralnog jeste upravo topremijetanjejeftineradnesnageizruralnihpredjelakojipoprviputulaze utriteradagdjeseprihvatajuponueniusloviradakojidajuviuzaraduod oneupoljoprivrednojproizvodnjipriemutajeftinaradnasnagabivaisklju enainesposobnadaodbranisvojeinterese.Kaoprimjermoemospomenuti fabriku na Tajvanu gdje trokovi proizvodnje televizora iznose itavih 4,5 dolarakojevjerovatnopravitajvanskimaloljetnikzaamerikograanstvokoji taj isti televizor plaaju 45 dolara! Otuda se deava ono to Volersin naziva ubrzanaderuralizacija. Osimtoga,valjanojespomenutidagradnanekinainpostajesuper market ovih raznolikih roba od kojih je najpopularnija danasinformacija. Pozamana empirijska graa suvremene socioloke teorije daje spoznaje o uticajurazmjeneinformacijaizmeuamerikihgradovaiuopteuticajagrada nasuvremenutj.globalnogospodarstvo. Globalizacijadirektnopojaavaiubrzavaurbanizacijuineipritome popularizacijukorisnikagrada.Kakopokazujupojedinestudije,pogotovou

PogledatiopirnijeuGiddens,A.,Sociologija,Beograd,Ekonomskifakultet. Uovomkontekstuvanojenaglasitidaruralniprostoridaljepostojikaojojedanodmoguih odgovora na savremene tokove; primjeuju se tendencije zadrunih zajednica koje ive na periferijistavljajuisvojakcenatnauteduprirodneenergijeipoljoprivrednihdjelatnosti.Samo uAustrijitakvihzadrunihzajednicapostojiokosrotinu(HRT1,2009).
4 5

123

 MEDIJSKIDIJALOZI8,Vol.4

zemljamaurazvojusazavisnouodstranogkapitalaprekomijernaurbaniza cijajestevezasaglobalizacijom. Globalizacijski tokovi su se, izmeu ostalog uspjeno iskazali i u stambenojpolitici.Urbanosociolokifenomeniokarakterisiranihkrozsocijal nusegregacijuiprostornudiferencijacijuonihkojiimajuionihkojinema judovodidooigledneborbezakontrolunadprostoromkojaprestavljabor buzamoiresurse.Konfliktnateorijailisociologijakonflikta,ponekimauto rima(Giddens,1998),predviadaebudunostbitivezanazafenomenurba nog koji e pak prema procjenama predstavljati diskurse o socioprostornim nejednakostima. Prostori koji su oigledan primjer takvih fenomena su Doc klandsuLondonu,GrinchVillageuNewYorkugdjeiveslojevibogatihuz slojeveveomasiromanih. Jedan od bitnih prepoznatljivih elemenata savremenog drutva jeste brisanje prostora kao sociolokog fenomena, tako da je nuna na neki nain redefinicijasociologijegrada. Ukontekstusuvremenoggradaupoznomkapitalizmugradovipostaju tikojisuakteriglobalizacijeikojiupravljajuglobalnimpostavinajfleksibil nijimpolitikimustanovama(Castells,1989). Suvremenasociolokateorija,urbanasociologijaunutarnje,prateten dencijusuvremenogsvijetakojinaneki,modaapsurdannainnikadnijeni izaao iz polisa. Kad su povijesni bitni fenomeni u pitanju poput raspada feudalizma, stvaranja novog stila u arhitekturi ili poetak rata, svi se oni tumaeunutarkontekstaurbanog,tj.unutargrada(Bauhaus,arhitektonskistil seizuavaukontekstugrada,kaoipoetakIsvetskograta,naprimjer).Sto ga, imamo pravo rei da globalizacijski tokovi itekako imaju snanu vezu s urbanim;dananjedrutvonazivaligamidrutvomrizika(Beck)iliglobal nimselomupravoegzistiraunutarurbanog. 3.Modernigradprofiliranjeidezintegracijalinosti Svaka drutvena zajednica ima svoje ciljeve i nastoji da ih putem indoktrinacijeiideologijeprojiciranasvojelanovekakobiimvlastiticiljevi biliuskladuiliakudrugomplanuuodnosunaciljevezajednice,tojekara kteristinozatotalitarnedrutvenegrupe(Merton).Osnovniproblemsejavlja uinjenicidajedrutvokreiraloputzaispunjenjenavedenihciljeva,odnosno taaniutvrennizpravilaipropisaijenepotovanjeznaiautomatskoskre tanjesazadatogputaivodiuanomijekarakteristinezagradskinainivota. injenicajedaoniokokojihjeskoncentrisanaveinadrutvenemoielake
124

dr ASIM PECO, MERIMA JAAREVI : Urbana sociologija i savremeno drutvo (Post) Moderni grad - profiliranje i dezintegracija linosti

ispunitizadateciljeveisamimtimeselakeprilagoditipropisanimvrijedno stima.Sdrugestrane,nekimaetobitimnogoteeiliaknemoguejernema ju isti socijalni status; osobe koje oteano ispunjavaju drutvene ciljeve zbog npr.deficitaupotrebnimsredstvimairesursima,osjeajusekrajnjedegradi ranimausocijalnomkontekstupriemusejavljaposebanoblikorganiziranjai miljenjakojinijesugladanpremaopimdrutvenimokvirima. AkosesjetimokakoHenriLefebvredefiniraprostor,uzetemouobzir da prostor kao posebna injenica utie na ponaanje ovjeka, te da takoer ponaanjeovjekautienamijenjanjeprostorasukladnoovjekovimpotreba ma. Takoer, Lefebvre spominje ulogu vlasti koja kad je prostor u pita nju,upravopomounjegavriodreenusocijalnukontrolu(razmjetajpolicij skihureda,vatrogasnihslubi,bolnicaisl).Utakvomkontekstupromatranja, nemoemoadanekaemodaovjekkaodiozajednice,diojednogprostora, uovomsluajumodernog(postindustrijskog)gradaimaoblikeponaanjakoji odudarajuodnizapravilaipropisakarakteristinihzatajprostoritovrijeme. Sociopatoloke manifestacije koje najee povezujemo s gradom su: narkomanija,prostitucija,kraa,samoubistvo,skitniarenje,prosijaenjeitd. Emile Durkheim je u svom dobro poznatom djelu Samoubistvo (Durkheim, E., 1997.) ustvrdio da su oblici ove vrste ponaanja (devijantno ponaanje,specifinaljudskastanjakaonpr.ludilo)najviekarakterisrianiza grad. Navedene sociopatologije su posljedice kako drutvene strukture i nedoslijedno sprovedene politike i indoktrinacije, tako i jednog izopaenog sistema vrijednosti nastaloj na odreenoj ideologiji datog drutva. Interesi modernogovjekasumaterijalneprirodeizbogbrzogtempainainaivota kojeg karakteririzira visok stepen racionalnosti, bezlini zakon, otuenost individue od primarnih socijalnih grupa, dovodi pojedninca do izopaenog sistema vrijednosti kojeg pak dodatno pojaava politika od strane vladajuih grupa.injenicajestedatakavdrutvenikontekstproizvodiinoverevolucio narnesnageukonteksturaspodijelemoi,tj.dolazidostvaranjanoveljevice kojusainjavajunoverevolucionarnesnagekojesunalenainadamanifesti rajunezadovoljstvodrutvenomstrukturomiraspodijelommoi.6

Dananjikontekstvremenajesimbolnajrazliitijihdjelovanjakojiizraavajuizmeuostalogi negodovanjeokogobalizacijskihtokova;bilodasutoreligijske,politike,ekolokeskupinekoje jasno daju svoj glas o svemu tome (nakon napada na SAD, postoje dokoazi oko dihadskog organiziranjanaelukojegjeB.Ladenkojiunatosvemunegodujeirenjezapadnihuvjerenjai

125

 MEDIJSKIDIJALOZI8,Vol.4

No,tajesasuvremenimovjekom? Nameenamsezakljuakdajedananjisuvremeniovjekuciljuegzis tencije primoran da se aktivno ukljui i integrie u jedan krajnje racionalan sistemvrijednostikojije,zapravonjegovproizvod,alitakavproizvodkojise otuiosamodsebeidoveodosituacijedasesamovjekotuujeodvlastite porodice,okoline,paakiodvlastitogsmisla. Durkheim kao jedan od tipova anomije u gradu, tj. samoubistva spo minjeegoistikosamoubistvo.7Pretjeraniindividaualizamdovodido porasta stepena mogunosti od izvrenja samoubistva; ljudi koji nemaju osjeaja pri padnostizajednici,preputenisusamisebiistupajuustanjeegoizmakojejeu suprotnosti sa samom ljudskom prirodom. Stanje besmisla, odvojenosti od zajednice dovodi do odvajanja individue od vlastite sutine a to je drutve nost. Djelovanje drutva je ono to je u nama izazvalo osjeanje simpatije i solidarnostikojiunamastvarajunaklonostkadrugima;drutvojetokojeje, oblikujui nas prema svom liku, prozelo svojim religioznim, politikim i moralnim vjerovanjima koja upravljaju naim ponaanjima; nastojali smo da razvijemo nau pamet zato da bi smo mogli da odrigramo nau drustvenu uloguidrutvojetokojenam,prenoseinaukukojujeuvalo,pruaorua tograzvoja(Durkheim,E.,1997:233). 3.1Seksualnapatologija Ovajfenomenjejedanodoblikaponaanjakojispadauoblikesociopa toloke manifestacijekaraktristinezagrad,zamodernodoba,neposvojimpoecima djelovanjaiponaanja,negopoteorijskimrazmatranjima,diskusijamainau nim istraivanjima. Seksualna patologija u sebi obuhvata vie fenomena, a meunjimadominantnisufetiizam,prostitucija,pornografijaisl.Karakteris tinojetodasmodanasodstraneautoraBrianaMcNaira(2004.),smjeteniu kontekstvremenakojionnazivaStriptizkultura,aludirajuinavrijemekoje jeobiljeenomasovnomkulturomkojaglavniakcenatstavljanaseks,iseksu alnosti. Autor smatra da je suvremenost ovjeka, pogotovo ljudi koji ive u megalopolisimakaotojetoLondoniliNewYork,obiljeenademokratizaci jomudnje,toereidasmosveviesvjedociopteliberalizacijeseksa,raz

djelovanja)ilireprezentniumjetnikiradovikojiokosvojihidejatakoerskupljajuodreenbroj ljudi. 7Tusujoaltruistikoianomikosamoubistvo.

126

dr ASIM PECO, MERIMA JAAREVI : Urbana sociologija i savremeno drutvo (Post) Moderni grad - profiliranje i dezintegracija linosti

govora o osobnim, intimnim pitanjima koja intrigiraju javnost koja pak ne odolijeva masovnom voajerizmu. Sadraji takve kulture okarakterizirane u kontekstuurbanog,moeseobiljeitikaostriptizkulturagdjeposebnaskupi na ljudi javno ivi svoj ivot i prenosi vlastite sisteme vrijednosti kao neto vano i poeljno. Tako nastaju novi trendovi u razmiljanju i ponaanju; na primjerprijeseksualnerevolucijeimalismosituacijudasuhomoseksualizam, transvestizamulaziliuseksualnupatologiju,dokdanastoinijetako.Moguse vidjeti,naraznimoglasilima,televizijskimemisijamatransvestitiilihomosek sualci koji ravnopravno s ostalima dobrinose zajednikoj, drutvenoj svijesti. Ravnopravnoutiuinadonoenjenovihzakonskihakata,sudjelujuuraznim organizacijama,razliitimsegmentimadrutvaisl.Nanekinaintakveskupi nepokuavajudaseboreprotivopegdrutvenogkonformizmajerjerazvi takmodernihgradovausuprotnostisbiolokomprirodomovjeka,takodaje nainorganizacijegradadodatnozakomplikovaodrutveneodnoseizaprije tioovjekovimguenjemunutargradskihagragata. Seksjejakobitanzaljude,meutim,onjemusejouvijekjakomalo govori, pogotovo kada je rije o ponaanjima koja su stigmatizirana kao homoseksualnost. (...) U zadnih pedeset godina status homoseksualaca se doistapromijenio,nesamoupoljupsihijatrijeipsihologije,negoiudrutvu uopte.(...)Paipak,naazemljajedalekoodprihvatanjahomoseksualacakao normalnihlanovadrutva(erifoviuvert,.,2009:219). Homoseksualnost se do prije tridesetak godina smatrala boleu koja se treba lijeiti. Takve osobe, s tom seksualnom orjentacijom su esto bile voenekodpsihijataranatretmanzarjeavanjebolesti.Homoseksualnost zaistanijeprednost,alinijenetoegasetrebastiditi,nijemana,nijeponie nje,nitisemoekvalificiratikaomentalnabolest.Mnogesuvlougledneosobe iz drevnih i modernih vremena su bili homoseksualci (Platon, Michelangelo. Leonardo da Vinci i dr.). Velika je nepravda progoniti homoseksualce kao kriminalce,avrlojeiokrutno,takoe(Freud,S.,2009:220).8 3.2Prosijaenjeiskitnice Oveskupinepredstavljajusocijalnislojkojejedrutvosvjesnoodbacilo i u drutvenoj hijerarhiji pripadnici ovog sloja se nalaze na nivou margine. Uzroknjihovompoloajumoemoreidasuodlikepotroakog(postindus
8

Pogledati opirnije u erifovi ivert, ., (2009): Psihologija abnormalnog ponaanja, tuzla, OFFSET

127

 MEDIJSKIDIJALOZI8,Vol.4

trijskog)drutvakvantitetanenakvalitetusistemimaproizvodnjekojisusve vie i vie tehnologijski uznapredovali, tj. automatizirali se. Samim tim, pos ljedicatehnologizacijeindustrijedovodidoviegprocentanezaposlenostista novnitva koje bira drugi vid djelatnosti koje im prua egzistenciju, jedni od takvihsuprosijaenjeiskitniarenje.CvetkoKosti(1973.)navodidauveini sluaja ovaj sloj ima karakteristike osoba koje nisu sposobne da se normalno ukljue u funkcionisanje drutvene zajednice, i kao prebivalite uglavnom koriste periferne dijelove gradova. U nekim sluajevima, djeca su namjerno osakaenadabiseiskoristilazaprosijaenjekakobisetimeprobudilosuos jeanjeiprikupilotovienovca.Zaprosijaenjenajeepovezujemomlae dobne skupine, tj. djecu. Prosijake bi mogli definirati kao one osobe koje nemajunizanimanje,nizanat,nisigurnoboravite,nitimjestozaopstanak (Tomi i ari,2008: 161). Karakteristika prosijaka i skitnica je da su oni vrlo prostornopokretljivi,alidanisusviprosijaciskitniceiobrtno.Nijeneminov no da postoji direktna povezanost izmeu prosijaenja i skitnje. Prosijaenje jesteoblikdrutvenepatologijekojasesastojiusticanjumaterijalnihvrijedno stitraenjemoddrugihlicavidpomoi,najeeuoblikunovca. Prosijaenjekaoobliksociopatolokemanifestacijeimasljedeekarak teristike: 1.Povijesnauslovljenostispoljavasekrozinjenicudasusekrozpovi jest ljudskog drutva javljali razliiti oblici prosijaenja, stim da je sasvim sigurnodasadrajiinainiprosijaenjasunajviekarakteristinazaprijesve ga klasna drutva. Karakteristike industrijskih drutava, pojava kapitalizma, uurbanijiivotstanovnitva,socijalnastratifikacijadovelisudotogadaov jeknemaizbora,negodaprosi.Tekkapitalizamrazotkrivapravoliceproci jaenjaiskitnjeitozahvljajujuiprijesvegamasovnojpauperizaciji,osiroma enju i stvaranju takozvane rezervne armije rada. Postojanje vika siroma tvaneminovnojedovelodoprosijaenja,sobziromdasiromatvoiprosija enjeiduzajednoidajeprosijaenjejedanodnajdrastinijihindikatorasiro matva(Ibid,str.163).Jedanodbrutalnijihprimjeraizhistorijerjeavanjapro blema prosijaenja jeste doba Henrika VIII, kada je pogubljeno vie od 8500 skitnicailiFranciskaukojojjeviehiljadaljudigoljotiniranoilinadruginain kanjeno.Ovajviddravnereakcijevariraojeuzavisnostiodpotrebezarad nomsnagomidostignutomsocijalnomkontrolom. 2.Prosijaenjejesteoblikegzistencijekarakteristiannajprijezagrado vetj,zamodernadrutva.Rijejeonainuivotaveinomsiromanogstano

128

dr ASIM PECO, MERIMA JAAREVI : Urbana sociologija i savremeno drutvo (Post) Moderni grad - profiliranje i dezintegracija linosti

vnitvakojimanisudostupnalegalnasredstvazasticanjematerijalnihvrijed nosti. 3.Marginalizacijakaokarakteristikaprsijaenjaznaidaveinatakvog sloja drutva ivi na granicama drutva, tj. izvan opeprihvaenih odnosa i organiziranja,ponaanjaimiljenjaudrutvu. 4.Socijalnaizolacijakaokarakteristinoobiljejeovedevijacije,izraa vaseprijesvegaupostojanjusupkultureprosijaenja 5. Reprodukcija ini prosijaenje postojanom drutvenom pojavom i devijacijom.Uporodicamaprosijaka,istinepovoljniuvjetiivota,stiliobrasci ponaanjaupraviluseprenoseizgeneracijeugeneraciju. 6.Prostornamobilnost,isl.(Milosavljevi,M.2008:168).9 Autori,RuaTomiiHarizari(2008),smatrajudaproblemiilikara kteristikelinostikaoipsihosocijalniuzroci,raznidrutveniodnosisuvani faktori koji poblie daju analizu ovakvog devijantnog ponaanja. Klasina kvalifikacija prosijaka nam daje tri grupe, polazei od dominantnih uzroka: socijanoslabi(invalidi, mentalnohendikepiraniisl.)kojisuklasiniprosijaci; gradska sirotinja seoskog porijekla, iz koje potiu gradski prosijaci klasinog tipa;oniprosijacikojiusljeddrutvenihekonomskihkriza,prirodnihkatakli zmipoputratova,revolucijailiprirodnihkatastrofabivajuprinueniprosija iti. Kadajerijeoodnosudrutvapremaprosijaenju,moguejeizdvojiti nekolikobitnihtipovadrutvenereakcijenaprosijaenje(Milosavljevi,M)10: Indiferentnostilinezainteresovanostdrutvakoje,unekimsluajevima,odra avakarakterdrutvenoekonomskihipolitikihodnosailijeodlukanemoi siromanih i nerazvijenih drutava; tolerancijarazumijevanje i nema osude nitiodbojnostispramprosijaenju;prijeziriodbacivanjemoralnoosuivanje, odbojnostpremaprosijacima. 4.Modakaofaktorprofiliranjalinosti Uzpojavepropagandeireklamemodajebitanfaktoruprofiliranjuali i dezintegraciji dananjeg gradskog ovjeka. Moda kao fenomen poiva na psiholokojdimenziji,tj.naprincipuimitacije;osobekojeprenosemoduspa daju u posebne drutvene skupine koji uivaju odreeni ekskluzivitet i kao

Pogledatiopirnijeu:R.Tomi;H.ari(2008):Sociopatolokemanifestacijekoddjeceimladih, Tuzla,OFFSET 10Ibid,

9

129

 MEDIJSKIDIJALOZI8,Vol.4

takvi predstavljaju modnu klijentelu preko koje modni kreatori lansiraju poruke u ostale drutvene slojeve iji se profil linosti mijenja i usklauje u odnosunastepenrecipiraneidejeodaslaneodkreatora.11 Umodiseteiimitacijinesamozbogdivljenjanegoizbogjednevrste rivalstva,odnosnoeljezajednakousaekskluzivnimdrutvenimslojevima. Utomrivalstvu,ilisukobupostojitenjazaudruivanjemipripadanjem,koja sepostieimitacijom,elitnimkrugovima. Karakteristika mode jeste tenja za individulaizacijom koja postavlja veomabrztemposmjenestarihidolaskanovihtrendovaizsezoneusezonu. Takodadanas,imamokarakteristinumodusamozajedanvremenskiperiod tj.zagodinjedoba;takvaintenztiviranasmjenastilovadovodidopojavekia, i jedne vrste hira kod modnih kreatora to rezultira pojavom mode radi nje same.Dananjikreatoriestomanipuliusprimaocimamodejernakonodre enog uspjeha na modnom planu oni esto od svog imena prave instituciju, gdje im u veini sluaja pomae modna klijentela putem propagandnih i reklamnih kampanja, to im daje pravo da eksperimentiu i da na taj nain, vrloestodegradirajuionakoestepromjenljivemodnenormeiobrascedjelo vanja. Sve ovo u jednu ruku dezintegrira linost tj. njeno normiranje spram oficijelnogtrendaasveuciljudrutvenogpripadanjaipriznanja. Modajejedanodobiljejamodernogpotroakogdrutvakojijepro porcionalansstupnjemrazvijenostidatogdrutva. Dananji razvoj modu smijeta u poloaj ekskluziviteta i dovodi do njenedvijekategorije:visokemodeimasovnemode.Visokamodaprestavlja pojavujednogviegoblikamodekojisvojom,estoekstravagandnomikon troverznom karakterologijom ali i dizajnom i materijalima visoke vrijednosti postajedostupnasamoviimdrutvenimslojevima.Nadrugojstrani,masov namodapoduticajemrazvojaproizvodnihsnagaaliijednostavnimdizajnom ipoprihvatljivojcijenipostajeobiljejemase,irihdrutvenihslojevakojipri hvatanjem ove mode ispunjavaju psiholoku dimenziju mode, tj. tenju za imitacijom. Sveveapojavatrnihcentara,ponuaamodekrozirokspektarroba kojesenudemasidazadovoljisvojepotrebetakotoekupitiodreeniproi zvod, zapravo jeste jedan od vanijih faktora tj. posrednika koji daju nove trendoveilionotojesteaktuelnokaovaeistil.

11

Pogledatiopirnijeu:Todorovi,A.,(1980):Sociologijamode,Ni,IRO

130

dr ASIM PECO, MERIMA JAAREVI : Urbana sociologija i savremeno drutvo (Post) Moderni grad - profiliranje i dezintegracija linosti

Za modu moemo rei da je kao fenomen dinamina jer konstantno traga za novim, intenziviranim i stalnim promjenama sadraja. Ali imamo i niz modnih noviteta koji su ostali neznatno ili skoro nikako nepromijenjeni duivremenskiperiod,tj.dolojedomanjihpromjenaforme,dokjesadraj vremenomostaokonstantan.Ovapojavajepoznatapodterminommodnistil. On nam predstavlja modni novitet koji se, prije svega zbog funkcionalnosti zadraoduivremenskiperiod,konkretniprimjerisu:gradnjaobjekata,upot rebanamjetajaipriborazajelo,isl. Kao eksplicitni oblik dezintegracije linosti karakteristian za gradske sredine prouzrokovane prije svega modom, u modernoj literaturi se naziva snobizmom.Tajterminpredstavljapojavuukojojpripadniciniihdrutvenih slojevabezobziranamaterijalnideficitinedostatakdrutvenemoiiugleda, posvakucijenunastojedabudupunopravnipripadniciviihdrutvenihslo jeva. U dananje vrijeme, bojimo se da smo svjedoci jedne takve pojave u irimrazmjeramaaliokarakteriziranekaoneegsasvimnormalogiuredu.U medijima, sve vea propaganda obinih ljudi koji postaju slavni zahvaljujui neradomveskandalimanajeevezanihzaeksplicitneradnjebivajupred stavljenikaonetoopteprihvatljivo,netoemuveinateiposvakumjeru. Tipokuajisuzasnovaninaizgradnjikategorijakvazimoiikvaziugleda,tj. zasnovanisunaimitacijiumodnomkonteksudabivremenom,kakotoprak sapokazuje,taimitacijazahvatilasferu,nainmiljenjaiponaanjamase. Pored sistema mode, moemo rei da su obrazovanje, propaganda, reklamaireligijabitnifaktorikojiprofilirajulinost.Propagandaireklamasu obiljeja potroakog drutva, uglavnom su popratne pojave mode. Pored mode,prekopropagandeiraklamesvojputzaafirmacijuiplasmanpronalaze i ostale odlike naeg drutva koje su pridonijele nastanku oficijelnog sistema vrijednostiukojemkvantitetprednjainadkvalitetom,tosvezajednouveli kopridonosiprofiliranjualiidezintegracijilinostimodernogurbanita. Nadrugojstrani,religijauovomsluajuzauzimapozicijusasvimdru gaijeg konteksta. Ona je kao sistem vrijednosti, preteno univerzalna i kao takvajednakonastupapremalinostikakourbanogtakoiruralnogbia.Sve ovoomoguujereligiji dausluajuostalihnavedenihfaktoraprofiliranjali nosti na urbanom podruiju, postavi selo na pozicije utoita tj. na pozicije mjestaukojemsutemeljneljudskevrednoteisolidarnostvodeeidejeufor miranjulinostiimeusobnihljudskihodnosa.
131

 MEDIJSKIDIJALOZI8,Vol.4

5.Zakljuak Suvremenasociolokateorijaunastojanjimadaodausvojimempirij skoteoretskimistraivanjimapravuslikusvijeta,vejednoizrazitovrijemese bavifenomenomnazvanogglobalizacija.Iakosunekiautoriklasinesociolo kemislikaotosuDurkheim,Weber,Marx,predstavniciFrankfurtskekola, odavnogovoriliokriziovjeka,nestankuhumanizma;tekpolovinom20.sto ljeadrutvenepromjenekojesuuticalenamijenjanjeovijekovogorganizira nja,djelovanja,miljenjaostavilesudanasmaterijalazasociologe,posebnoza urbanosociolokeanalizedadjelujuidajusvojdoprinosvezanozatutemu. Karakteristikaurbanesociologijejespecifikumiznekolikorazloga: Savremeniovjeksvojuegzistencijusmijetausreditegradakaocen tralnogprostoraglobalnihtokova, Drutvena stvarnost je satkana od niza mehanizama koje svoje centre upravoimajuugraduili(kakoihurbanisociolozizovu):megalopoli sima(London,NewYork,Tokioisl).Timehanizmisuzapravorazliite oblasti ovjekovog stvaranja poevi od gospodarstva i politike koje danastakoer,kaoisuvremeniovjekegzistirajuugradu.Centrimoi, politike,vlasti,gospodarstvausvijetusudanas,oiglednouLondonu, NewYorku,Tokiju. Propaganda,medijizajednosagorenavedenimmehanizmimazastva ranje stvarnosti savremenog ovjeka, svoja sredita nalaze u gradovi ma. Danas u zemljama Zapada, koje su ve odavno u duhu kapitalistike privredeizvrilederuralizacijuveineprostora,osjeasetendencijanestajanja prostora kao sociolokog fenomena koje je u centru urbanosociologijskog istraivanja.Nevjerovatnimrazvojemtehnologijeiinfrormatikihmogunosti, svakiovjekdanasustanjujedasekree,putuje,razmjenjujeinformacije.Pos tojepostavkenestajanjadravakaookvirazanacionalneidentitete,pakovjek bez obzira na mogunosti zanemarivanja prostora ipak s jednog kraja svijeta nadrugiputujeucentrezbivanjaugradove. Zanimljivojedazadnjihgodinakontekstgradovaiurbanasociologija jesujedniodnaunihinjenicakojeotkrivajusuvremenetokoverazvojadru tvaiovjeka. Fenomenipoputmodesuonotoihsociolozinazivajufaktoriprofili ranja i dezintegracije linosti; kolektivna euforija oko vanjskog izgleda, stila oblaenjaponajnovijimtrendovimasujednaodposljedicaglobalizacijekojaje uinila da ovjek u veini sluajeva najvie vjeruje u formu zanemarivajui
132

dr ASIM PECO, MERIMA JAAREVI : Urbana sociologija i savremeno drutvo (Post) Moderni grad - profiliranje i dezintegracija linosti

sadraj pri emu je konstantno prisutan pritisak rivalstva koje bi pojedincu trebaloomoguitiputpremagoredrutvenoprihvatljivijihskupina. Svjetko selo, u dananjem vremenu, podijeljeno je na dvije polarne struje: bogati i siromani, posljedice toga su strane sociopatoloke pojave. Jedne od takvih su usamljenost, otuenost ovjeka od priparnih socijalnih grupa,odzajednicetoukrajnjemsluajumoedovestidopotpuneanomije okarakterizirane kao egoistiko samoubistvo. Porast siromatva izazvanog pretjeranom automatizacijom privrede doprinijele su stvaranju specifinih obrazaca ivljenja i ponaanja kao to su skitniarenje i prosijaenje.Oni su jedan od problema najee zemalja koje su u najveem postotku zahvaene bezlinim surovim tritem, zakonima i nehumanim odnosima unutar dru tva. Zemlje treeg svijeta i zemlje u razvoju, polako ali sigurno idu istim putemkapitalistikograzvojakojiiakoimasvojeprednosti,naposlijetkubojim se,imavieokrutnihposljedica. Literatura Beck, U. (2004), Mo protiv moi u doba globalizacije, Zagreb: kolska knjiga. Castells, M. (1989), The Recontruction of Social Meaning in the Space of FlowsfromTheInformationalCity:Information,Tehnology,EconomicRestrusturing andtheUrbanRegionalProcess,Blacwell,Oxford(UK),Cambridge(MA). Durkheim,E.(1997),Samoubistvo,Zagreb:BGZ. Giddins,E.(2003),Sociologija,Beograd:Ekonomskifakultet. Kijuhas (2008), Dinamika drutva kao urbana dinamika: ka obnovi urbanesociologije,DiskrepancijaSvezak8,Br.12. Kosti,C.(1973),Sociologijagrada,Beograd:ISPU. McNair, B. (2004), Striptiz kultura, Seks, mediji i demokratizacija udnje, Zagreb:JesenskiiTurk. erifovi . (2009), Psihopatologija abnormalnog ponaanja, Tuzla: OFF SET. TodoroviA.(1980),Sociologijamode,Gradina,Ni:IRO. Tomi R., ari H. (2008), Sociopatoloke manifestacije kod djece i mladih Tuzla:OFFSET Veber,M.(1976),PrivredaidrutvoII,Beograd:Prosveta. Vujovi S., Petrovi M. (2005), Urbana sociologija, Beograd: Zavod za udbenikeinastavnasredstva
133

 MEDIJSKIDIJALOZI8,Vol.4

Vuleti V. (2003), Globalizacija mit ili stvarnost, Beograd: Zavod za udbenikeinastavnasredstva Emisija Mijenjam svijet: Jeste li se zapitali kako ivite? (16.11.2009., HRT1)

134