Word Pocetni 2007-2

Banja Luka, avgust 2011. god.
Prirunik o osnovama korienja u MS Wordu

SADRAJ
I. OSNOVNO O WORDU I PRVO PODEAVANJE............. 1
I.1. PRIJE NEGO TO KRENEMO BILO TA UNOSITI MORAMO SE
UPOZNATI SA OSNOVNIM ZAKONIMA PRAVILNOG UNOENJA
TEKSTA................................................................................................................7
II. SNIMANJE DOKUMENTA .................................................. 8
III. OTVARANJE DOKUMENTA ............................................ 10
IV. KRETANJE PO DOKUMENTU......................................... 12
V. SELEKTOVANJE (MARKIRANJE) ................................. 13
VI. UBACIVANJE PRAZNIH REDOVA IZMEU
PARAGRAFA (CJELINA TEKSTA) I NJIHOVO
BRISANJE.............................................................................. 17
VII. FONTOVI............................................................................... 17
VIII. PARAGRAFI ......................................................................... 22
VIII.1. PRORED..............................................................................................................22
VIII.2. PORAVNANJE....................................................................................................24
VIII.3. UVLAENJA ......................................................................................................25
IX. TABELE................................................................................. 29
IX.1. KREIRANJE TABELA.......................................................................................29
IX.2. KRETANJE I SELEKTOVANJE U TABELI.....................................................32
IX.3. MIJENJANJE IRINE KOLONA, VISINE REDOVA I IRINE
POJEDINIH ELIJA...........................................................................................33
IX.3.1. Precizno podeavanje pomou tastera "Alt"................. 34
IX.3.2. Automatska promjena irine tabele .............................. 34
Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske

IX.3.3. Izjednaavanje irine kolona i redova .......................... 35
IX.3.4. Proporcionalno mijenjanje irine kolona...................... 36
IX.3.5. Vertiklano poravnanje sadraja u elijama................... 36
IX.3.6. Podeavanje kroz prozor "Table Properties" ................ 37
IX.3.7. Podeavanje unutranjih margina elija ....................... 39
IX.4. SPAJANJE ELIJA.............................................................................................41
IX.5. DIJELJENJE ELIJA..........................................................................................42
IX.6. DODAVANJE REDOVA I KOLONA U TABELU...........................................43
IX.7. BRISANJE ITAVE TABELE ILI SAMO REDOVA.......................................43
X. BORDERI I SJENE............................................................... 43
X.1. BORDERI ............................................................................................................44
X.2. SJENE ..................................................................................................................47
XI. VIESTUBANI TEKST..................................................... 49
XII. INSERT SYMBOL................................................................ 50
XIII. FUSNOTE .............................................................................. 52
XIV. SLIKE..................................................................................... 53
XV. WORD ART........................................................................... 61
XVI. PODEAVANJE STRANICE, MARGINE HEDERA I
FUTERA................................................................................. 62
XVII. HEDERI I FUTERI............................................................... 65
XVIII. OZNAAVANJE STRANICA............................................. 66
XIX. TAMPANJE......................................................................... 67
XX. RJENIK............................................................................... 70

1
I . O S N O V N O O W O R D U I P R V O
P O D E A V A N J E
Word pripada grupi programa koji se zovu tekst procesori. To su
programi u kojima se tekst unosi (kuca), sreuje (uljepava) i tampa.
Word je najpoznatiji program u ovoj grupi.
Word se startuje preko START Programs Microsoft
Word. Startovanjem Worda na ekranu se pojavljuje prozor Worda i
unutar njega prozor dokumenta. esto se taj, drugi, prozor i ne
prepoznaje. To je zato to se prozor dokumenta moe stopiti u prozor
Worda.

Slika 1 - Izgled prozora MS Word-a koji nam najvie odgovara
2
Prozor Worda 2003 je slian prethodnim prozorima jer ima
naslovnu liniju, meni liniju, dva reda tulbara, horizontalni i vertikalni
scroll bar i statusnu liniju. Lenijari koji se vide zovu se RULERI.
Najvei dio prozora zauzima prazan list papira.

Slika 2 - Lenijar - Ruler
Prozor u Wordu 2007 je organizovan na savim drugaiji nain.
U prvoj gornjoj traci se nalazi veliko dugme MS Office koje se sastoji
od etiri kvadratia koji se spajaju okovima u etiri razliite boje. Na
ovom dugmetu se nalaze opcije za tampanje, za snimanje, otvaranje
dokumenata i tako dalje.

Slika 3 - Izgled prozora MS Word 2007
3
Desno od dugmeta je izvuena preica za snimanje dokumenata,
zatim strelica za vraanje poteza unazad ili pokajanje i dugme za
ponavljanje radnje. Ova traka moe da se ureuje o svojim eljama.
Ispod se nalazi meni sa stavkama, a izborom stavke iz menija
dobiemo u tri reda dodatnih opcija vezanih za izabranu stavku iz
menija. U ta tri reda se nalaze odjeljci sa svojim nazivima u zadnjem
redu.
Ako na nazivu odjeljka imamo na desnom kraju strelicu prema
dole desno tada klikom na nju dobijamo prozor sa svim opcijama.

Slika 4 - Desno od naslova odjeljka strelica kjoja otvara prozor sa svim
opcijama.
Ruler u MS Word-u 2007 se nalazi u odjeljku
"Prikazivanje/Skrivanje" u meniju "Prikaz".

Slika 5 - Slika opcije za ukljuivanje i iskljuivanje lenijara.
U statusnoj liniji, prvi podatak sa lijeve strane "Page", pokazuje
kako bi se na papiru prikazala oznaka stranice. Ovaj broj ne predstavlja
realni tekui broj stranice.

Slika 6 - Informacije o oznakama i broju stranica u Status bar-u
Drugi podatak je Sec 1 i to oznaava sekciju 1. Nai prvi
dokumenti bie u jednoj sekciji.
4
Trei podatak se sastoji iz dva broja koji su odvojeni kosom
crtom. Prvi broj predstavlja stvarni, tekui redni broj stranice, a
drugi ukupan broj stranica.
U verziji MS Word 2007 ova statusna linija izgleda drugaije. U
njoj se nalazi prikaz trenutne stranice od ukupnog broja stranica koji je
drugi broj po redu. Zatim, prikaz ukupnog broja rijei za novinare
kojima se tekstovi naplauju po broju rijei.

Slika 7 - Informacije o oznakama i broju stranica u Status bar-u u verziji MS
Worda 2007.
Prozor dokumenta esto se ne prepoznaje. Detalj koji nam
govori da na ekranu postoje dva prozora su dva reda po tri dugmia u
gornjem desnom oku prozora. Sa ovim dugmiima mi moemo
prozor da "Minimize" (smanjimo na najmanju moguu mjeru),
"Maximize" (poveamo preko itavog ekrana), "Restore" (predstavimo
kao prozori na ekranu) i "Close" (ugasimo). Donji red dugmia je za
prozor dokumenta.
1. Podeavanje: Kliknuti na (Maksimize) u naslovnoj liniji
Microsoft Word-a i Document-a. Ako nema ovih
dugmia, znai da su ve pritisnuti - prozori
maksimalno uveani.
U Wordu postoji vie naina gledanja na dokument. Jedan od
naina je da vidimo dokument kao list papira sa njegovim rubovima.
Ovaj nain nam najee odgovara i zove se "Page Layout". Drugi
nain gledanja je da vidimo samo bijelu podlogu po kojoj piemo. Ovaj
nain se zove "Normal" i kraj stranice se oznaava isprekidanom
linijom. Ostale naine neemo koristiti pa ih neemo ni spominjati.
Nain na koji emo gledati na dokument biramo iz menija View
ili pomou dugmia koji se nalaze u donjem lijevom oku
prozora, lijevo od horizontalnog scroll bar-a, ili pomou dugmia
5
desno u u statusnoj liniji prije skale za uveanje
dokumenta na ekranu ukoliko se radi o MS Word-u 2007.
2. Podeavanje: Izabrati iz menija View stavku "Page Layout" (ili
"Print Layout"). Preica sa tastature je: Ctrl-Alt-P

Slika 8 - Slika novog menija iz MS Worda 2007
U MS Office 2007 pa nadalje na naem jeziku opcija "Page
Layout" ili "Print layout" se zove "Raspored tampanja" i nalazi se u
prvom odjeljku "Prikaz dokumenata" iz menija "Prikaz".
Sad kad smo i ovo namjestili ostala je jo jedna stvar. Na kojoj
blizini emo gledati list papira? Ako, tekst pribliimo oima bolje emo
vidjeti (slova kao da su uveana), ako ih udaljimo slova e izgledati
manja.
Da li emo mi skroz pribliiti list papira ili emo ga
udaljiti, tako da moemo da vidimo kako tekst izgleda na
itavom listu papira, podeavamo pomou kuice iz prvog
toolbar-a pod imenom "Zoom". To je kuica sa desne
strane u kojoj pie neki procenat. Klikom na trokuti ovog
dugmia dobiemo roletnicu u kojoj biramo koliko elimo
prikazati uvean list papira. 100% predstavlja list papira na
ekranu kao 1:1. 200% e uveati prikaz dokumenta dva
puta. Stavka "Page Width" e uveati prikaz dokumenta
toliko da vidimo itavu irinu lista papira. Ova opcija nam
najvie i odgovara jer moemo da itamo tekst ali i da imamo osjeaj
kako tekst izgleda na papiru. Vi moete sa tastature upisati bilo koji
procenat izmeu 10 i 500. Znak procenta (%) ne morate unijeti. U
6
verziji MS Word-a 2007 imamo skalu za uveanje dokumenta na
ekranu u desnom uglu statusne linije.
Dokument e se na ovaj nain uveati na ekranu, ali ne i na papiru.
3. Podeavanje: Kliknuti na "Page Width" iz kuice Zoom.
Stavka "Whole Page" e smanjiti prikaz dokumenta toliko da na
ekranu vidimo itavu stranicu. Biranjem "Two Pages" na ekranu e se
prikazati dvije stranice, samo ako ih imamo. Sve ovo moemo
namjestiti i preko menija "View" u opciji "Zoom...".
Takoe, za MS Word 2007 imamo i dodatne opcije u odjeljku
"Zum" iz menija "Prikaz" u kojem moemo da izaberemo redom 100 %
prikaz dokumenta, itavu stranicu, dvije stranice papira na ekranu i
uveati stranicu da vidimo itavu irinu stranice.
7
I.1. PRIJE NEGO TO KRENEMO BILO TA UNOSITI
MORAMO SE UPOZNATI SA OSNOVNIM
ZAKONIMA PRAVILNOG UNOENJA TEKSTA.

1. Zakon: Zabranjeno je kucanje vie od jednog razmaka jedan
pored drugog.

2. Zakon: Kada kursor doe do kraja reda ne prelazimo u novi red
sa tasterom "Enter". Sam Word e da prebaci kursor u
novi red, ili na novu stranicu, ako smo je itavu popunili.
Taster "Enter" mi koristimo samo kada poinjemo
unoenje nove cjeline - paragrafa.

3. Zakon: Poslije interpunkcijskih znakova (',.;?! itd.) unosi se
jedan razmak. Iza zatvorenog navodnika ili zagrade se
unosi razmak. Iza otvorenog navodnika ili zagrade ne
unosi se razmak. Ispred otvorenog navodnika ili zagrade
se kuca razmak. U sluaju da se ovi znakovi nalaze jedan
pored drugog ne pravimo razmake izmeu njih ve samo
na kraju.

Ispravno ... razmak. Ispred ... (poveavamo) ... ... "Enter" ...
Neispravno ... razmak.Ispred ( poveavamo ) " Enter "
Izuzeci Nikoli N.: (... Mari M.). ...kraju)!"

8
I I . S N I M A N J E D O K U M E N T A
Dokument snimamo ako elimo da ga sauvamo za poslije.
Korisno je snimati sve dokumente, jer se moe desiti da smo napravili
greke koje treba naknadno ispraviti, a to je mnogo lake uraditi
prepravljanjem starog-sauvanog dokumenta, nego unoenjem itavog
dokumenta iz poetka (kao to je to bio sluaj na pisaim mainama).
U sluaju da doe do pada napona ili jednostavno nestane struje,
to je est sluaj u zimskom periodu, dokument ako je snimljen
(sauvan) moi emo stalno koristiti, u suprotnom moraemo ga
ponovo unositi. Ako je dokument sauvan moemo ga kasnije
iskoristiti itavog ili samo jedan njegov dio.
Da bi smo snimili neki dokument moramo mu dati ime i
smjestiti ga u neku lokaciju (fasciklu). To se radi tako to:

Slika 9 - Prozor sa snimanje dokumenta.
9
1. Iz menija File biramo Save As...
2. U kuici Save in se nalazi ime fascikle u koju se snima dokument.
Mi emo kliknuti na trokuti te kuice i kada dobijemo roletnicu sa
spiskom fascikli izabraemo onu koja se zavrava sa (C:) - oznaka
prvog hard diska.
3. U odjeljku ispod ove kuice nalazi se sadraj gornje fascikle. Mi
emo selektovati podfasciklu koju elimo da otvorimo. Zatim,
kliknemo na dugme Open sa desne strane prozora. U ovom koraku
dugme "Open" se nalazi na slici umjesto "Save".
4. Sada se nalazimo u toj fascikli. To moemo provjeriti u kuici Save
in. Ako elimo sauvati dokument u ovoj fascikli moemo da
preemo na slijedei (5.) korak. Ako nismo u pravoj fascikli,
selektovaemo u istom odjeljku novu podfasciklu koju elimo da
otvorimo. Zatim, kliknemo na dugme Open sa desne strane prozora.
Ovaj korak ponavljamo sve dok se ne naemo u pravoj fascikli. Ako
pogrijeimo sa fasciklama kreemo od koraka 2.
5. U kuici File name se nalazi ime dokumenta. Standardno, Word
uzima prvih par slova iz dokumenta i upisuje ih u ovu kuicu kao
pretpostavljeno ime. Mi emo strelicu dovesti na ovo ime i kliknuti.
Na ovaj nain se kursor prebacuje u ovu kuicu. Upiemo novo ime i
pritisnemo taster Enter ili kliknemo na dugme Save.

U imenu dokumenta ne smiju se nalaziti znakovi ".", ",", ":",
";", "!", "?", "*", itd.
Poto jednom sauvate dokument na izabranu lokaciju i nazivom
svaki sljedei put kada elite dosnimiti izmjene dovoljno je izabrati
stavku Meni File, Save. Ili kliknuti na malu disketicu u toolbaru . Ili
pomou preice na tastaturi, to je najbri nalin: CTRL + S.
10
I I I . O T V A R A N J E D O K U M E N T A
Ako smo snimili dokument onda ga moemo i otvoriti.
Operacije snimanja i otvaranja koristimo kada ne moemo unijeti itav
tekst odjednom. U tim sluajevima snimamo to to smo unijeli. Svaki
put kad poelimo da nastavimo sa unosom teksta otvorimo isti taj
dokument i nastavimo sa unosom.
Otvaranje dokumenta je slino snimanju jer su
prozori skoro isti. Ustvari, sliniji su nego to bi trebalo,
zbog toga se zna desiti da grekom umjesto da
OTVORITE dokument vi SNIMITE prazan list papira i
tako bezpovratno unitite postojei dokument. Da se ova
greka ne bi deavala morate paziti kako se zove prozor koji se pojavio
na ekranu. Za Snimanje koristite prozor Save As, a za Otvaranje
koristite Open. Nevjerovatno, esto se ponavlja ova greka!!

Slika 10 - Izgled prozora za otvaranje dokumenata.
11
Da bi smo otvorili neki dokument moramo mu znati ime i
lokaciju gdje se nalazi. To se radi tako to:
1. Iz menija File biramo Open.
2. U kuici Look in se nalazi ime lokacije iz koje se otvara dokument.
Mi emo kliknuti na trokuti te kuice i kada dobijemo roletnicu sa
spiskom fascikli izabraemo onu koja se zavrava sa (C:).
3. U odjeljku ispod ove kuice nalazi se sadraj gornje fascikle. Mi
emo selektovati podfasciklu koju elimo da otvorimo. Zatim,
kliknemo na dugme Open sa desne strane prozora.
4. Sada se nalazimo u toj fascikli. To moemo provjeriti u kuici Look
in. Ako se dokument nalazi u ovoj fascikli selektovaemo ga i prei
na slijedei (5.) korak. Ako nismo u pravoj fascikli, selektovaemo u
istom odjeljku novu podfasciklu koju elimo da otvorimo. Zatim,
kliknemo na dugme Open sa desne strane prozora. Ovaj korak
ponavljamo sve dok se ne naemo u pravoj fascikli. Ako pogrijeimo
sa fasciklama kreemo od koraka 2.
5. Zadnji korak je da kliknemo na dugme Open.

Ako se dokument otvara sa diskete moraemo saekati, jer je
Flopi Disk mnogo sporija memorija. Najvanija opomena je da
ako ste dokument otvorili sa diskete NE SMIJETE vaditi
disketu iz raunara dok ne ugasite dokument. Dokument,
standardno, gasite pomou donjeg iksia (iksi dokumenta).

12
I V . K R E T A N J E P O D O K U M E N T U
Po dokumentu se moemo kretati pomou mia ili tastature.
Pomou mia moemo lako da prenesemo kursor sa jednog mjesta na
drugo, jednostavnim premijetanjem strelice na to mjesto i klikom na
lijevi taster mia.
Premjesti kursor na: Potrebno je pritisnuti:
jedan red gore

jedan red dole

jedan paragraf gore
CTRL +
jedan paragraf dole
CTRL +
poetak reda HOME
kraj reda END
poetak dokumenta CTRL + HOME
kraj dokumenta CTRL + END
jedna rije desno
CTRL +
jedna rije lijevo
CTRL +
prema gore za vidljivi dio teksta Page Up
prema dole za vidljivi dio teksta Page Down
stranicu gore (prethodnu) CTRL + Page Up
stranicu dole (slijedeu) CTRL + Page Down
Funkcionie samo
ako imate vie
stranica teksta

:
Zamijeniti u prvom pasusu slova C, DJ, Z, S u naa .
:
Unijeti jo sedam pasusa od 3 - 4 reda.

13
V . S E L E K T O V A N J E ( M A R K I R A N J E )
Selektovati, oznaiti, markirati su sve izrazi za jednu stvar. Mi
moemo selektovati jedan dio teksta i vriti izmjene samo na tom
dijelu. U tabeli koja slijedi se nalaze svi naini selektovanja pomou
mia i tastature. Brojevima su oznaeni koraci i redoslijed po kojem se
izvodi selektovanje. Prvi nain selektovanja je pomou mia, a drugi i
trei pomou tastature. Ako ste nauili premijetati kursor pomou
tastature po dokumentu onda vam selektovanje teksta pomou tastature
nee biti teko. Postupak selektovanja se svodi na premijetanje kursora
sa prethodne na novu poziciju uz dranje pritisnutog tastera shift. Na taj
nain se selektuje sav tekst od prethodne pozicije kursora do trenutne
nove pozicije.
ITAV DOKUMENT:
1. NAIN
:
1. Dovesti strelicu u lijevu marginu tako da je strelica okrenuta
na desnu stranu i
2. Kliknuti tri (3) puta brzo.
2. NAIN 3. NAIN
l:
1. CTRL + A ili
1. CTRL + HOME
2. SHIFT + CTRL + END
14
ITAV JEDAN PARAGRAF:
1. NAIN
:
na desnu stranu,
2. Dovesti strelicu u visinu paragrafa koji elimo selektovati i
3. Kliknuti dva (2) puta brzo.
2. NAIN 3. NAIN
l:
1. CTRL +
2. SHIFT + CTRL +
ili
1. CTRL +
2. SHIFT + CTRL +
ITAV JEDAN RED:
1. NAIN
:
na desnu stranu,
2. Dovesti strelicu u visinu reda koji elimo selektovati i
3. Kliknuti jedan (1) put.
2. NAIN 3. NAIN
l:
1. HOME
2. SHIFT + END
ili
1. END
2. SHIFT + HOME
ITAVU JEDNU RIJE:
1. NAIN
:
1. Dovesti strelicu na rije koju elimo selektovati i
2. Kliknuti dva (2) puta brzo.
2. NAIN 3. NAIN
l:
1. CTRL +
2. SHIFT + CTRL +
ili
1. CTRL +
2. SHIFT + CTRL +
15
JEDNO SLOVO:
1. NAIN
:
1. Dovesti strelicu ispred ili iza slova koje elimo selektovati,
2. Pritisnemo lijevi taster mia, i drimo ga pritisnutog,
3. Pomjerimo strelicu za jedno mjesto lijevo ili desno,
4. Pustimo lijevi taster mia.
2. NAIN 3. NAIN
l:
1. SHIFT + ili 1. SHIFT +
VIE PARAGRAFA:
1. NAIN
:
Ne postoji posebna operacija za selektovanje vie paragrafa.
Ova radnja se izvodi selektovanjem vie redova. Pogledati
na "Vie redova"
2. NAIN 3. NAIN
l:
1. CTRL +
2. SHIFT + CTRL +
3. SHIFT + CTRL + ...
ili
1. CTRL +
2. SHIFT + CTRL +
VIE REDOVA (1):
1. NAIN
:
na desnu stranu,
2. Dovesti strelicu u visinu reda koji elimo selektovati,
3. Pritisnuti lijevi taster mia i drati ga pritisnutog (selektovao
se jedan red),
4. Pomjerite strelicu gore ili dole u kom smijeru elite da
selektujete redove (selektovano vie redova) i
5. Pustite lijevi taster mia.
16
VIE REDOVA (2):
2. NAIN 3. NAIN
l:
1. HOME
2. SHIFT + END
3. SHIFT + ...
ili
1. END
2. SHIFT + HOME
3. SHIFT + ...
VIE RIJEI:
1. NAIN
:
1. Dovesti strelicu na rije od koje elimo selektovati,
2. Pritisnuti lijevi taster mia i drati ga pritisnutog,
3. Pomijerati strelicu miem prema lijevo, desno, gore ili dole i
4. Pustite lijevi taster mia.
2. NAIN 3. NAIN
l:
1. CTRL +
ili
1. CTRL +
Vaan izuzetak: MS Word nee ispravno selektovati rijei u kojima
postoje naa slova. Pogledati pod "Vie slova".
VIE SLOVA:
1. NAIN
:
1. Dovesti strelicu ispred ili iza slova koje elimo selektovati,
2. Pritisnemo lijevi taster mia,
3. Pomjerimo strelicu za vie mjesta lijevo ili desno,
4. Pustimo lijevi taster mia.
2. NAIN 3. NAIN
l:
1. SHIFT +
2. SHIFT + ...
ili
1. SHIFT +
2. SHIFT + ...
17
V I . U B A C I V A N J E P R A Z N I H R E D O V A
I Z M E U P A R A G R A F A ( C J E L I N A
T E K S T A ) I N J I H O V O B R I S A N J E
Ako elimo dva teksta da odvojimo jedan od drugog mi moemo
ubaciti jedan prazan red izmeu njih. To se radi tako to postavimo
kursor na kraj prethodnog teksta ili na poetak slijedeeg teksta, a
zatim pritisnemo taster Enter.
Ako elimo da spojimo dva teksta izmeu kojih se nalazi jedan
prazan red to emo uraditi tako to emo postaviti kursor na prazan red
i pritisnuti taster za brisanje. Brisanje moemo izvriti i sa Backspace i
sa Delete.
V I I . F O N T O V I
Pod fontom se podrazumijeva skup svih slova dizajniranih na
isti nain. Fontovi mogu biti UNICODE ili nebiti. Ukoliko nisu
unicode tada se sastoji od najvie 256 znakova koji su po dizajnu isti.
Ukoliko jeste, unicode font moe sadrati maksimalno preko 65000
razliitih znakova. U nekim fontovima nema naih slova u nekim
drugim ima grkih slova, u nekim su samo simboli, a ima ih i sa
jednostavnim sliicama. Prije unicode fonotva naa slova nisu bila
podrazumijevana i morali smo traiti fontove koji sadre naa slova.
Obino su u imenu fonta sadravali prefix YU, CY ili Cir. Bez obzira
koji font smo izabrali mi moemo da ga ispiemo masnim slovima
(Bold) ili zakrivljenim - kurziv (Italic) stilom. Takoe, moemo da
mijenjamo veliinu, boju slova, nain podvlaenja ili bilo koji
ponueni efekt. Fontove moemo promijeniti prije ili poslije unosa
teksta. Ako to radimo poslije, moramo prvo selektovati tekst pa tek
18
onda mijenjati opcije iz prozora "Font". U prozor "Font" dolazimo
preko menija "Format". U ovom prozoru u donjoj treini se nalazi
preview - skica. U ovom odjeljku moete pogledati kako izgledaju
slova prije nego ih primijenite.

Ako u preview-u pie ime selektovanog fonta znai da niste
selektovali tekst.

Slika 11 - Izgled prozora Font
U kuici "Font" mijenjamo vrstu pisma. U kuici "Font style"
mijenjamo nain isticanja teksta (masna - Bold, zakrivljena - Italic). U
kuici "Size" mijenjamo veliinu slova. Veliina slova je u pt

19
(takama). Tri take su otprilike jedan milimetar. Standardna veliina
kojom se pie je 12 pt.

Slika 12 - Izgled prozora Font u MS Word-u 2007 lokalizovanog ili
prevedenog na na jezik.
Ako u kuici "Size" nema veliine koja nama odgovara mi je
moemo jednostavno ukucati sa tastature. Tako to prvo premjestimo
kursor u kuicu i upiemo vrijednost koju elimo. Kursor moemo
premjestiti tako to strelicu postavimo u tu kuicu i kliknemo 1. Kada
upiete veliinu sa tastature morate pritisnuti taster Enter. Veliina
slova moe da bude od 1 take do 1638 u stepenu od pola (0,5) take.
20
U kuici "Underline" biramo na koji nain elimo da su nam
slova (tekst) podvueni. Imamo 17 razliitih naina podvlaenja u
odnosu na 9 u prethodnoj verziji "Word 97" .
single Dotted Dot dash
Words only Thick Dot dot dash
Double Dash Wave
Na pisaim mainama se esto koristilo podvlaenje, jer nije bilo
drugog naina da istaknemo tekst, ali u Word-u za isticanje koristimo
bold stil. U kuici "Color" biramo boju kojom e biti ispisana slova.
Opcija Auto oznaava da sam Word bira najvidljiviju boju. U odjeljku
"Effects" imamo 11 efekata.
Strikethrough S Sh ha ad do ow w - - s sj je en na a SMALL CAPS
Double strikethrough ALL CAPS
Superscript
- eksponent E
E
E
m
m
m
b
b
b
o
o
o
s
s
s
s
s
s

-
-
-

i
i
i
s
s
s
p
p
p
u
u
u
p
p
p
e
e
e
n
n
n
a
a
a

Subscript
- indeks
E
E
E
n
n
n
g
g
g
r
r
r
a
a
a
v
v
v
e
e
e

-
-
-

u
u
u
g
g
g
r
r
r
a
a
a
v
v
v
i
i
i
r
r
r
a
a
a
n
n
n
a
a
a

Hidden - skrivena,
nevidljiva slova.
Najee korieni efekti su Superscript - eksponent, Subscript -
indeks i All caps - sva velika slova. Efekte koje trebate izbjegavati su:
Striketrought, Double striketrought i Hidden. Ostale efekte koristite po
svojoj volji.
:
Svim redovima izmjenjajte razne fontove, boje, veliine,
efekte.
Efekat Skraenica sa tastature
Subscript, u indeksu (X
2
) CTRL + SHIFT + "="
Superscript, u eksponentu (X
2
) CTRL + "+"
Poveavanje fonta za 1 pt CTRL + ]
Smanjivanje fonta za 1 pt CTRL + [
Otvaranje prozora Font CTRL + D
Premjetanje kursora u Font name CTRL + SHIFT + F
21
Premjetanje kursora u Font size CTRL + SHIFT + P
Italic - zakrivljena slova CTRL + I
Underline - podvuena CTRL + U
Underline-double Ctrl-Shift-D
Underline word Ctrl-Shift-W
:
Za vjebu: probati H
2
O i 15 m
3
. (5 x
3
+ 12 y
2
- 7 z = 0)
U dnu "Font" prozora se nalaze tri dugmeta (Default, OK i
Cancel). Klikom na dugme "OK" potvrujete sve izvrene promjene i
zatvarate ovaj prozor. Klikom na dugme "Cancel" zatvarate ovaj prozor
bez promjena.

Kada prvi put otvorite Word, on e za podrazumijevani font
izabrati font Times New Roman. Ukoliko elite da
podrazumjevani font bude neki drugi mi moemo zadati Word-
u koji e font biti podrazumijevan.
To se radi tako to prvo izaberete font koji podrava naa slova,
zatim podesite veliinu slova, za stil izaberete "Regular", iskljuite sve
efekte i podvlaenja i kliknete na dugme "Default..." i u slijedeem
prozoru OK ili Yes.
Od ovog trenutka svaki novi dokument koji otvorite bie u ovom
fontu.
22
V I I I . P A R A G R A F I
Paragraf je skup znakova izmeu dva enter-a. Za poetak i lake
razumijevanje, rei emo da je paragraf jedna cjelina teksta. esto se za
paragraf koristi i izraz pasus, mada to nije isto. Izraz pasus je izgled
paragrafa kojem je uvuen prvi red. Znai svaki pasus jeste paragraf,
ali svaki paragraf ne mora biti i pasus. Paragraf moe biti i prazan red
ili samo jedan red ili ak cjelina kojoj su uvueni drugi redovi.
Mi moemo uticati na izgled paragrafa preko tri podeavanja, a
to su: prored (Line spacing), poravnanje (Alignment) i uvlaenje
(Identation).
VIII.1. PRORED
Proredom vi utiete na razmak (prostor) izmeu redova.
Standardni proredi su jednostruki i 1,5. Ovaj tekst je uneen u
jednostrukom proredu. Prored 1,5 je prored koji se obino unosi u
tekstove kao to su maturski, diplomski itd.
Sva podeavanja vezana za paragraf birate iz prozora
"Paragraph" iz menija "Format".
Prored moete krae mijenjati preko tastature kombinacijama:
CTRL + 1 = Single, CTRL + 5 = 1,5 lines, CTRL + 2 = Double.
Koristite brojeve sa osnovnog dijela tastature, a ne sa numerike
tastature.
Prored podeavamo preko kuice "Line spacing" iz odjeljka
Spacing. Single je jednostruki prored, "Double" je dvostruki prored.
Izborom "At least" proreda morate u kuici "At:" upisati veliinu
proreda u takama. Ako piete fontom veliine 12 pt i u kuici "At:"
unesete 12 pt vama e prored biti kao jednostruki. Ako unesete manju
vrijednost proreda od veliine fonta prored e ostati kao jednostruki.
23
Izborom "Exactly" proreda, slino kao u "At least", morate upisati
veliinu proreda u kuici "At:". Razlika izmeu prethodnog proreda i
ovog je u tome to e prored biti tano koliko upiete. Ako upiete 6 pt
vidjeete samo donju polovinu slova. Izborom "Multiple" proreda u
kuici "At:" upisujete razmak u redovima. Tako je 2 ustvari kao prored
"Double".

Slika 13 - Izgled prozora Paragraph

24

Slika 14 - Izgled prozora Paragraph u MS Word-u 2007
VIII.2. PORAVNANJE
Kada pogledate tekst otkucan na pisaoj maini moete
primijetiti da redovi poinju od iste lijeve pozicije. Prva slova u
redovima su jedna ispod drugih. Poto redovi nisu istih duina, zbog
razliitog broja rijei, zadnja slova u redovima nisu jedna ispod drugih.
Za tako poravnat tekst se kae da ima lijevo poravnanje. Pisaa maina
ima samo jedno poravnanje i to lijevo. Ovaj paragraf ima lijevo
poravnanje (ovako izgleda tekst kucan na pisaoj maini).
U Word-u postoje etiri razliita poravnanja i to su: "Left" -
lijevo, "Centered" - po centru, "Right" - desno i "Justified" - po obe
ivice.
25
Ovaj tekst je poravnat po obe ivice. Redovi poinju od iste lijeve
pozicije, tj. prva slova u redovima su jedna ispod drugih i zavravaju se
na istim desnim pozicijama, tj. zadnja slova u redovima su takoe jedna
ispod drugih. Ovo se postie tako to u redovima sa manje rijei Word
automatski poveava razmak izmeu rijei. Ovi razmaci su razliitih
duina ali se njihova duina ne primjeuje lako. Zato redovi izgledaju
kao da su istih duina. Da bi ovo poravnje bilo ispravno morate se
drati prvog i treeg osnovnog pravila (provjerite u prvom poglavlju).
Na prvi i zadnji red paragrafa ne obraajte panju ako gledate
poravnanje. Prvi red se moe uvui sa lijeve strane i nije iste duine
kao ostali redovi, a u zadnjem redu kraj reda je odreen samo brojem
rijei.
Desno poravnanje e poravnati zadnja slova u redovima jedna
ispod drugih. Tekst unesen na ovaj nain bie slian kao na pisaoj
maini samo to nisu poravnata prva slova u redovima ve zadnja. Ovaj
pragaraf je poravnat po desnoj ivici.
U poravnanju po sredini redovi e biti poravnati po sredini papira,
izmeu lijeve i desne ivice. Ovo poravnanje se koristi za naslove. U
ovom poravnanju ni prva ni zadnja slova u redovima nee biti jedna
ispod drugih. Ovaj paragraf je poravnat po centru.
Poravnanje podeavate preko kuice "Alignment" iz prozora
Paragraph. U ovaj prozor dolazite iz menija Format Paragraph.
Poravnanje moete bre podeavati preko tool bar-a ili tastature.
Poravnanje Lijevo Desno Po centru Po obe ivice
Tool bar

Tatstatura CTRL + L CTRL + R CTRL + E CTRL + J
VIII.3. UVLAENJA
Uvlaenja su veoma vana za izgled paragrafa. Moemo uvui:
prvi red sa lijeve strane paragrafa (pasus), ostale redove sa lijeve
26
strane (nabrajanja) i sve redove sa desne strane. Pogledajmo na ruler
i vidjeemo trokutie. Gornji trokuti sa lijeve strane oznaava od
kojeg centimetra e biti uvuen prvi red. Donji trokuti sa lijeve
strane oznaava uvlaenje ostalih redova sa lijeve strane. Desni
trokuti oznaava uvlaenje svih redova sa desne strane.
Pomijeranjem trokutia po ruleru mi mijenjamo uvlaenja. Ispod
donjeg lijevog trokutia nalazi se kvadrati. Pomijeranjem tog
kvadratia pomijeraju se zajedno i gornji i donji lijevi trokuti.

Postoje tri tipa uvlaenja teksta u pasusima
(Identation). Svaki tekst se moe formatirati
onako kako elimo samo iz slijedea tri tipa.

Prvi tip je uvlaenje prvog reda
paragrafa (First Line). Ovakav pasus se zove
"pasus". Tekst se uvlai u odnosu na marginu.
Vrijednost koju e vam Word ponuditi je 1.27
cm, ali je moete podesiti u dijalogu Format /
Paragraph / Identation / Special / First Line /
By. U ovom sluaju je podeena na 1 cm.

Drugi tip se naziva "visee uvlaenje"
(Hanging Ident), uvlae se ostali redovi sa
lijeve strane. Ovaj tip se podeava u dijalogu
27
Format / Paragraph / Identation / Special /
Hanging / By. U ovom sluaju je podeena
na 0.5 cm. Ova opcija se najee koristi za:

nabrajanje,
pravljenje teza,
navoenje bibliografskih podataka,
pravljanje rjenika , sadraja i obiljeavanje
lista.

Vano: Poveavanjem ove vrijednosti sa 0,5
cm na 2,0 cm mi emo da istaknemo
prvu rije i da dobijemo naglasak na
ovaj pasus.

Trei tip je uvlaenje
teksta u lijevu (ili de-
snu) marginu, a postie
se unoenjem vrijedno-
sti u centimetrima za
koliko elimo da nam
tekst bude od margina.
28

Ovaj tip se nalazi u
dijalogu Format / Pa-
ragraph / Identation /
Left. U ovom primjeru
je uneeno za Left 5
cm, a u prethodnom
paragrafu Right 4.75
cm.

Drugi nain podeavanja je preko prozora Paragraph u odjeljku
Identation. Preko kuice "Left:" podeavamo uvlaenje svih redova sa
lijeve strane u centimetrima. Preko kuice "Right:" podeavamo
uvlaenja svih redova sa desne strane. Preko kuice "Special:" moemo
da podesimo da li emo uvui prvi red (First line) ili ostale redove
(Hanging). Ako odluimo da podeavamo jednu od ove dvije stvari
moraemo u kuici "By:" da upiemo uvlaenje u centimetrima. Ovaj
nain uvlaenja se razlikuje po logici od namijetanja preko trokutia iz
ruler-a.
29
I X . T A B E L E
Tabele su jedan od bitnijih elemenata u pravljenju dokumenta.
Na pisaim mainama to je bila jedna od problematinih operacija jer
su se tabele pravile pomou velikog latininog slova i (I), minusa i
pluseva. Na ovaj nain tabele su izgledale veoma loe. Na svu sreu, uz
pomo programa "MS Word" to je mnogo jednostavnije, lake i ljepe
napraviti. Kada napravimo tabelu moemo ubaciti nove kolone ili
redove, ili presjei neke elije na vie elija, ili spojiti vie elija u
jednu.
IX.1. KREIRANJE TABELA
Tabele je mogue praviti sa proizvoljnim brojem kolona i
redova i proizvoljnim irinama i visinama elija. Ne postoji mogunost
da se neka tabela ne moe napraviti dok ta tabela moe stati na list
papira. Tabelu ubacujemo na
odreeno mjesto tako to
postavimo kursor na mjesto od
kojeg elimo da nam tabela
poinje i kreiramo tabelu.
Tabela moe da se kreira
pomou toolbar-a, ili preko
menija Table.
Znai, iz menija Table
biramo "Insert", i "Table".
Pojavie nam se prozor Insert
Table u kojem emo upisati
koliko elimo kolona "Number
of columns" i koliko redova
"Number of rows".
Sektor za razvoj zdravstvenog osiguranja

30
U odjeljku ispod pod nazivom "AutoFit behavior" nalaze se
opcije kojima biramo irinu kolona.
Prva stavka "Fixed column width" sa kuicom u kojoj se nalazi
"Auto" imamo mogunost da unesemo u centimetrima irinu svake
kolone. Ako nije uneena vrijednost u centimetrima i pie "Auto" tada
e irina kolona da bude maksimalno proirena koliko je mogue ali
pod uslovom da sve kolone budu unutar lijeve i desne margine. Ova
opcija nam najee i odgovara.
Tabela od 5 x 4 sa opcijom "Fixed column width" i "Auto"

Tabela 5x4 sa opcijom "Fixed column width" i "1 cm"

Druga stavke "AutoFit to contents" e da napravi tabelu kojoj e
irina kolona biti odreena duinom sadraja u kolonama (elijama).
Tabela sa 5x2 sa opcijom "AutoFit to contents".

Ukoliko unesemo sadraj u elije poput A1,A2,..., C3, tabela e
nam se sama automatski poveavati koliko je irok sadraj u elijama.
A1 B1 C1 D1 E1
A2 B2 C2 D2 E2
31
I trea opcija "AutoFit to window" e da napravi tabelu kojoj e
se irina kolona mijenjati u zavisnosti od prostora u kom se moe
razvui. Ako je list papira ui, tabela e biti ua, ako se irina papira
povea i tabela e da se sama automatski povea. Ova opcija se koristi
ako tabelu pripremate za prikaz na internet.
Tabela sa 5x2 sa opcijom "AutoFit to window".

Moemo da zakljuimo da ova je ova tabela veoma slina tabeli
dobijenoj sa prvom opcijom u kojoj je bila izabrana veliina "Auto".
Takoe ova opcija je podrazumijevana i kada pravimo tabelu pomou
toolbar-a.
Drugi nain pravljenja tabela je preko tool bar-a. Postupak
pravljenja tabele je da prvo postavite kursor na mjesto gdje elite da se
pojavi tabela. Zatim, iz tool bar-a kliknete na dugme "Insert Table"
(slika sa strelicom). Pojavie se jedna roletnica koja predstavlja tabelu
od 5 kolona i 4 reda. Va zadatak je da selektujete
koliko elite kolona i redova. U donjoj liniji ove
roletnice pie broj selektovanih redova i kolona. Kada
izaberete, kliknete na eliju u toj koloni i redu.
Ako vam je potrebna vea tabela potrebno je
samo da pritisnete i drite pritisnut lijevi taster mia i pomjerite strelicu
skroz dole i desno. Roletnica e da
se povea preko itavog ekrana
poslije ega moemo izabrati
dimenzije tabele koja nama
odgovara.
Naimo u toolbar-u dugme
"Insert table". Klikom na ovo
dugme pojavie se roletnica sa 5

32
kolona i 4 reda. Ako elimo da pravimo tabelu od 3x3, onda je
potrebno da kliknemo na eliju tri kolone desno i tri reda dole.
IX.2. KRETANJE I SELEKTOVANJE U TABELI
Kretanje u tabeli se izvodi pomou strelica u
etiri smjera, pomou mia i pomou tastera "Tab".
Taster Tab je na tastaturi prikazan kao taster sa dvije
strlice na lijevi desno. Taster se nalazi iznad tastera
"Caps Lock".
Ovaj taster pomjera sa lijevo na desno kroz
elije, a na kraju reda prelazi u slijedei red u prvu
eliju. Ovim tasterom moemo i dodati red ukoliko se
kursor nalazi u zadnjem redu u zadnjoj koloni i
pritisnemo ovaj taster.
Da bi smo se lako snalazili u tabeli moramo znati kako se
selektuje itava tabela, redovi, kolone, jedna elija i vie elija - rang
elija.
Selektovanje reda: Na isti nain kao i selektovanje jednog reda teksta.
Znai, postavimo strelicu u lijevu marginu ili lijevo od tabele i
kliknemo 1.
Selektovanje itave tabele: Na isti nain kao i selektovanje jednog
reda teksta ili u tabeli. Znai, postavimo strelicu u lijevu marginu ili
lijevo od tabele u visini prvog reda tabele i pritisnemo i drimo
pritisnut lijevi taster mia. Zatim pomjerimo strelicu prema dole do
zadnjeg reda tabele i pustimo lijevi taster mita. Bitna napomena je
da kada elite selektovati itavu tabelu morate paziti da ne
selektujete nita van tabele, odnosno nijedan red ispod ili iznad
tabele.
Selektovanje kolone: Postavimo strelicu iznad kolone. Standardna
strelica e promijeniti izgled u crnu strelicu prema dole i kliknemo
1.
33
Selektovanje jedne elije: Za selektovanje jedne elije imamo dva
naina. Vi koristite onaj koji vam je laki. Prvi nain je da strelicu
postavite skroz u lijevi dio elije dok se strelica ne okrene prema
desno i tada kliknete 1. Drugi nain je da "strelicu" koja je u
obliku velikog slova I stavite na sredinu elije i 3 brzo kliknete.
Selektovanje vie elija: Postavite strelicu na sredinu prve elije, od
koje elite selektovati, zatim pritisnete lijevi taster mia i drite ga
pritisnutog. Pomjerite strelicu na sredinu druge elije, do zadnje
elije u eljenoj selekciji. Na ovaj nain se selektuju sve elije koje
se nau u pravougaoniku, a ne elije u dijagonali.
Jedna od bitnih napomena je ta da ako selektujete jedan red i ako
jedna ili vie elija u tom redu nisu itave zacrnjene to ne znai da ona
nije selektovana. Selektovanjem reda vi selektujete sve paragrafe u
jednom redu. Ako su neke elije vie, a u njima nema vie redova onda
je normalno da se selektuje samo gornja polovina elije, odnosno
paragraf u eliji.
IX.3. MIJENJANJE IRINE KOLONA, VISINE REDOVA I
IRINE POJEDINIH ELIJA
Svakoj tabeli moemo da mijenjamo irinu kolona ili visinu
redova. To se radi tako to strelicu dovuete do jedne linije tabele. U
tom trenutku pojavie vam se dupla strelica. Strelice pokazuju u kom
pravcu moete pomijerati tu liniju. Linija se pomjera tako to pritisnete
i drite lijevi taster mia, zatim, pomjerate je u tom pravcu i pustite
taster mia. Probajte napraviti ovakvu tabelu:

A1 B1 C1
A2 B2 C2
A3 B3 C3


34
Ako elite da promijenite irinu kolone samo u pojedinim
elijama, kao na slijedeoj tabeli, onda morate prvo selektovati eliju i
onda joj promijeniti irinu.

Napravite tabelu
sa 4 kolone i 5 redova
i pokuajte da napra-
vite ovo.

IX.3.1.Precizno podeavanje pomou tastera "Alt"
Precizno podeavanje irine kolona i visine redova moemo
izvesti pomou strelice i tastera "Alt". Primjetili smo da lako moemo
da podesimo iste irine kolona jer se irina mijenja u koracima od pola
centimetra. Na taj nain nam je lako pogoditi da razliite elije imaju
istu irinu kolona. Meutim, ukoliko nam je potrebno precizno podesiti
odreenu irinu elije ili kolone tada drimo pritisnut taster "Alt" i
pomou strelice podeavamo irinu. U ovom nainu e se linija
pomjerati u milimetrima.
IX.3.2.Automatska promjena irine tabele
Proirivanje ili suavanje tabele izmeu margina se izvodi
pomou opcija koje smo koristili pri kreiranju tabela. Ova opcija se
nalazi iz menija Table, AutoFit, AutoFit to Window.

Slika 15. Opcije Meni Table, AutoFit
35
Proirivanje ili suavanje tabele na irinu sadraja u elijama je
opcija koju smo koristili pri kreiranju tabele, a sada emo da se
upoznamo sa ovom naredbom iz menija Table, AutoFit, AutoFit to
Contents.

Slika 16. Opcije Meni Table, AutoFit
IX.3.3.Izjednaavanje irine kolona i redova
Imamo jo dvije lijepe naredbe pomou kojih moemo lako da
ujednaimo irine kolona. poput tabele u kojoj imamo spisak usluga,
stare i nove cijene. U sluaju kada nam zadnje dvije kolone nisu iste
irine nama odgovara mogunost da se one same ujednae. Ili ukoliko
imamo redove razliitih visina i elimo da nam svi reodvi budu iste
visine moemo se koristiti ovim mogunostima. Ove naredbe se zovu
"Distribute Rows Evenly" za ujednaavanje redova i "Distribute
Columns Evenly" za ujednaavanje kolona. Ove naredbe se nalaze u
meniju Table, AutoFit, ... i u toolbar-u sa sliicama dugmia kao sa
slike.


36
IX.3.4.Proporcionalno mijenjanje irine kolona
Postoji jo jedna lijepa mogunost koja moe da nam pomogne
pri kreiranju lijepih tabela, a to je mogunost proporcionalnog
mijenjanja irine kolona. Ukoliko smo napravili tabelu kojoj je prva
kolona uska i sada elimo da je proirimo nama e se prva kolona iriti
na utrb druge kolone, pa e onda biti potrebno sve kolone redom malo
proirivati i izjednaavati, meutim ova opcija to radi automatski.
Potrebno je drati pritisnut taster "Ctrl" i mijenjati irinu prve kolone.
Sve kolone desno e se proporcionalno smanjivati ili poveavati.

IX.3.5.Vertiklano poravnanje sadraja u elijama
Kao to sadraj u elijama moemo poravnati po horizontalnoj
osi (lijevo, desno, po centru i obostrano), tako moemo i po vertikalnoj
osi (u vrhu, u sredini i u dnu). Ove opcije se nalaze na toolbar-u poto
ukljuimo toolbar "Tables and Borders". Toolbar moemo da
ukljuimo preko menija view, Toolbara, Tables and Borders ili bre
klikom na dugme u toolbaru "Tables and Borders".
Poto ukljuimo toolbar
dobiemo dosta novih dugmia
vezanih za upotrebu sa tabelama.
Dugme koje nas zanima se
zove "Text Alignment" i ono moe
biti predstavljeno jednom od
ponuenih 9 sliica. Izborom jedne
od devet opcija biramo i vertikalno i horizo-ntalno
poravnanje u eliji.
37
IX.3.6.Podeavanje kroz prozor "Table Properties"
Ova opcija je ostala nedoreena, a poenta je da sve ovo moe da
se predstavi i kroz prozor. Prozor u kojem se podeavaju sve ove stavke
se nalzi u meniju Table, "Table properties" koja se nalazi u dnu ove
roletnice. irina kolona, redova i elija moe se definisati tano u
milimetar i to u listiima "Row" i "Column".
Na listiu "Row" imamo jedan odjeljak "Options" u kojem
imamo dvije opcije koje se mogu ukljuiti i iskljuiti. Standardno je
prva opcija ukljuena, a druga iskljuena. Vi ih po potrebi moete
ukljuiti ili iskljuiti.
Prva opcija se zove "Allow row to break across pages" i u
predvodu znai dozvoli da jedan red prepolovim po potrebi na dva lista
ukoliko ne moe itav da stane na jednu stranicu. U praktinom radu se
deava to da nam u jednoj eliji moe biti vie redova. I kada se taj red
nae na kraju stranice elija e se prepoloviti tako da jedan dio ostane
na prethodnoj stranici, a drugi na sljedeoj stranici. Ukoliko nam se u
elijama nalazi dosta redova ili kada imamo ogromne tabele, tada nam
odgovara da se elija prekida na pola, ali kada imamo dva ili tri reda ili
male tabele, tada nam ova opcija sijee malu tabelu na jo manje
dijelove, to izgleda loe.
Vjeba
1. Napravimo tabelu od 3 x 50
2. U zadnjem redu, na prvoj stranici, u prvoj eliji
upisujemo svoje ime i prezime dok god ne preemo na
drugu stranicu.
3. Izaberemo zoom, "Two Pages" tako da vidimo obje
stranice.
4. Selektovati itavu tabelu i iskljuiti opciju
"Allow row to break across pages"

38

Druga opcija "Repeat as header row at the top of each page"
u prevodu znai "ponavljaj naslovni red tabele na svakoj stranici na
kojoj se tabela prelomi. Kada imamo tabelu koja je izrazito dugaka i
prostire se na vie stranica, tada nam se naslovni red, red u kojem se
nalazi naziv kolona, nalazi samo na prvoj stranici tabele, a na ostalim
stranicama ne vidimo kako se te kolone zovu i to izgleda loe.
Mogue je runo kopirati naslovni red na poetak svake stranice,
ali ukoliko doe i do najmanje promjene, lako moe da se desi da
naslovni red ne bude prvi red na stranici, ve drugi, ili da nam se
naslovni red povue na prethodnu stranicu i da bude u samom dnu
prethodne stranice, a samim tim i da naslovni red bude zadnji red na
svakoj stranici prelomljene tabele. Da bi izbjegli te komplikacije
dovoljno je selektovati naslovni red u tabeli i ukljuiti opciju "Repeat
as header row at the top of each page" poslije ega e automatski svaka
stranica na kojoj se nalazi tabela biti ispravno obiljeena naslovnim
redom.
39
Vjeba:
1. Napravimo tabelu od 3 x 50
2. U prvom redu tabele upisujemo nazive kolona: Ime i
prezime, adresa i broj telefona.
3. Selektujemo prvi red i ukljuiti opciju
"Repeat as header row at the top of each page"
4. Izaberemo zoom, "Two Pages" tako da vidimo obje
stranice.
5. Selektujemo itavu tabelu i izaberemo dvostruki prored.
IX.3.7.Podeavanje unutranjih margina elija
Kada unosimo tekst u eliju moemo vidjeti da tekst ne dodiruje
linije tabele ve da je tekst udaljen za otprilike 1 mm od linija tabele.
Taj prostor se zove unutranja margina elija i te margine su
primjenjene na sve elije nae tabele. Nije mogue podeavati
unutranje margine elija razliito unutar jedne tabele. Ovu opciju je
zahvalno koristiti kada nam fali sasvim malo prostora po irini da
bismo tabelu smjestili unutar
margina i da je tabela malo
manja, naa tabela bi uspjela
da se smjesti lijepo na papir.
Ova opcija se nalazi u
meniju Table, Table
Properties, listi "Table",
dugme "Options". Tada je
potrebno ovu opciju smanjiti
sa 0,19 cm na 0,05 cm, ime
emo dobiti po 3 mm na
svaku kolonu, a na 5 kolona
dobiemo 1,5 cm.

40
Vjeba:
1. Napraviti tabelu od 50 x 5
2. Postavimo kursor unutar tabele i smanjimo unutranje margine
elija na 0,05 cm.

Slika 17. Prikaz tabele prije i poslije smanjivanja
unutranjih margina elija.
Pored unutranjih
margina elija imamo
jednu opciju, a to je da
same elije odvojimo
jedne od drugih za
odreeni prostor.
Ukoliko ukljuimo opciju
"Allow spacing between
cells" i unesemo
vrijednost od 1 mm,
dobiemo tabelu u kojoj
su sve elije udaljene
jedna od druge za 1 mm.
41
Vjeba:
1. Napraviti tabelu od 5 x 5
2. Postavimo kursor unutar tabele i ukljuimo opciju "Allow
spacing between cells" i izaberemo vrijednost 0,1 cm.

IX.4. SPAJANJE ELIJA
esto se deava da nam treba tabela koja ima razliit broj elija
u redu ili koloni. Slijedea tabela je primjer koja nema funkciju ali
pokazuje mogunosti.
A1 B1
C1
A2
B2
A3 B3
C2
C3
Ova tabela je napravljena tako to su joj spojene neke elije.
Sada emo da spojimo elije sa brojevima B1 i C1, A2 i B2, C2 i C3.
Spajanje elija se izvodi tako to selektujemo elije koje elimo da
spojimo i izaberemo opciju "Merge Cells" iz menija Table. Primjetite
da u nekim elijama imaju 2 ili 3 reda. Svaka elija je jedan paragraf.
Kada spojimo dvije elije u jednu u njoj se nalaze dva paragrafa. Drugi
paragraf mora biti u drugom redu.

42
IX.5. DIJELJENJE ELIJA
Isto tako, mi moemo ove elije da dijelimo na vie podelija
kao na slijedeem primjeru:

A1 B1 C1
A2 B2 C2 C3
A3 B3

Dijeljenje elija se izvodi tako
to selektujemo eliju ili elije koje
elimo da podijelimo i izaberemo
opciju "Split Cells" iz menija Table. U
prozoru "Split Cells" biramo novi broj
kolona i redova u selektovanoj eliji ili
vie selektovanih elija. U kuici
"Number of columns:" upisujemo novi
broj kolona, a u "Number of rows:"
novi broj redova.
U ovom primjeru su elije izdijeljene na slijedei nain: elija u
kojoj je pisalo B1 i C1 je selektovana i izdijeljena na 2 kolone i 1 red.
elija u kojoj je pisalo A2 i B2 je izdijeljena na 3 kolone i 1 red i elija
u kojoj je pisalo C2 i C3 je izdijeljena na 4 kolone i 2 reda.
Opcija "Merge cells before split" e prije dijeljenja da spoji
elije u jednu. Ovo vai samo u sluaju da ste selektovali vie od jedne
elije. Ako iskljuimo ovu opciju, Word e svaku eliju da izdijeli na
novi broj redova i kolona. Ova opcija je, standardno, uvijek ukljuena
jer se najee i koristi na taj nain.

43
IX.6. DODAVANJE REDOVA I KOLONA U TABELU
Dodavanje novih redova se izvodi tako to selektujremo onoliko
redova koliko elimo da ih dodamo i izaberemo naredbu "Insert Rows"
iz menija "Table". Ako nam treba vei broj redova onda kursor
postavimo odmah ispod tabele i biramo
prethodnu naredbu "Insert Rows".
Dodavanje novih kolona se izvodi
slino. Selektujemo kolone i biramo naredbu
"Insert Columns". Dodavanje kolona na ovaj
nain je nezgodno jer se tabela nee
automatski smanjiti, tako da e nam neke
kolone biti van irine papira i neemo moi lako da joj mjenjamo
irinu. Dobar savjet za ubacivanje dodatnih kolona je da to radimo
pomou naredbe za dijeljenje elija odnosno kolona (Split Cells).
IX.7. BRISANJE ITAVE TABELE ILI SAMO REDOVA
Brisanje tabele se izvodi tako to selektujete itavu tabelu i
izaberete opciju "Delete Rows" iz menija "Table". Ova opcija, inae,
brie redove u tabeli i ako selektujemo sve redove izbrisaemo itavu
tabelu. Selektovanjem kolone moemo izbrisati samo kolonu.
X . B O R D E R I I S J E N E
Borderi su linije oko elija. Pravljenjem tabela borderi su ve
ucrtani tankom linijom. Znai, linije u tabelama ne moraju biti tako
obine. Mi ih moemo mijenjati. Sjene su boja pozadine u eliji. U
standardnim tabelama nemamo sjene. Sve ovo moemo da podeavamo
u prozoru preko opcije "Borders and shading..." iz menija "Format".

44
X.1. BORDERI
U ovom prozoru imamo tri listia kao u telefonskim imenicima.
Mi emo koristiti za bordere prvi listi, a za sjene trei listi. Listii se
biraju tako to kliknemo na isjeak Borders ili Shading.
Listi "Page Border" je za pravljenje bordera,
okvira oko itave stranice i ova opcija se izrazito rijetko
koristi. Ukoliko pronaete u svom dokumentu border
koji izlazi van granica teksta i nalazi se odprilike u
marginama papira pogledajte ovu opciju za iskljuenje iste.
Postupak kojim se ubacuju borderi i sjene u tabele je da prvo
selektujemo dio ili itavu tabelu pa tek onda idemo u prozor "Borders
and Shading" i tamo vrimo podeavanja.

45
"Borders" listi je iz tri odjeljka. U prvom odjeljku "Setting:"
moemo da izaberemo nain najee postavljanih bordera. U drugom
odjeljku biramo stil-tip linije, boju i debljinu. Ako elimo da
promijenimo border prvo izaberemo izgled linije bordera iz drugog
odjeljka pomou opcija "Style", "Color" i "Width:". Kada izaberemo
izgled linije biramo gdje emo je staviti.
U prvom odjeljku imamo ponuenih 5 razliitih naina u
sliicama. Ako izaberemo 5. sliicu "Custom" moemo iz treeg
odjeljka "Preview" da unesemo linije tano onako kako mi elimo.
Klikom na jedan od 6 dugmia mi ucrtavamo ili briemo
izabranu liniju na selektovanoj tabeli ili selektovanim elijama. Ako
smo selektovali samo jednu eliju tada nemamo 6 dugmia ve samo 4.
To su dugmii za sve 4 linije oko selektovane elije. Ako smo
selektovali jedan red onda imamo 5 dugmia i to 4 dugmia za okvir i
jedan dodatni za linije izmeu kolona. Isto tako ako selektujemo jednu
kolonu dodatni dugmi je za ucrtavanje linija izmeu redova.
U treem odjeljku u kuici "Applay to:" se nalazi podruje nad
kojim e se izvesti izabrane opcije bordera. Ako pie "Cell" tada smo
selektovali jednu ili vie elija.
Ako pie "Table" ili ste selektovali itavu tabelu ili niste uopte
selektovali elije. Ako pie "Paragraph" ili "Text", to nam obino nije
elja, tada e se samo dio teksta uokviriti, a tabela e ostati ista.
Linije bordera mogu da budu razliitih tipova, odnosno izlgeda.
Mogu da budu obine linije, isprekidane, takaste duple, trakaste i
slino. Tip linije ili "stil" linije birate u odjeljku "Style".
U kuici "Color" moete da izaberete boju bordera. Standarno je
izabrana crna boja, ali moe bilo koja druga ili neka nijansa te boje.
Ako izaberemo bijelu boju, tada se linija elije nee vidjeti ni na ekranu
ni na papiru poto se otampa.
U kuici "Width" biramo debljinu linije iz padajue roletnice.
Razliiti tipovi linija imaju razliite mogunosti debljina.

46
Tabela, standardno, ima border od tanke crne linije. Ako
izbriete jedan border vama e se na tom mjestu pojaviti jedna siva
linija koja vam pomae da znate gdje sve mogu da se ucrtaju borderi.
Ako ne elite da se te sive linije vide moete ih sakriti (ili
prikazati) naredbom Hide Gridline (ili Show Gridline) iz
menija Table ili sa dugmetom iz toolbara.

Pokuajte napraviti tabelu sa ovakvim borderima.
Pon. Uto. Sri. et. Pet. Sub. Ned.
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31

Za provjeru moete probati napraviti komplikovaniji kalendar
kao na slijedeoj slici.
Pon Pon Pon Pon. .. . Uto Uto Uto Uto. .. . Sri Sri Sri Sri. .. . et et et et. .. . Pet Pet Pet Pet. .. . Sub Sub Sub Sub. .. . Ned Ned Ned Ned. .. .
1 2 3 4 44 4
5 6 7 8 9 10 11 11 11 11
12 13 14 15 16 17 18 18 18 18
19 20 21 22 23 24 25 25 25 25
D
e
c
e
m
b
a
r

26 27 28 29 30 31
Na slijedeoj stranici je jo jedan primjer u "3D".
47
Pon. Uto. Sri. et. Pet. Sub. Ned.
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31
X.2. SJENE
Trei listi je takoe iz tri odjeljka. U prvom odjeljku "Fill"
podeavamo boju unutar elije. U drugom odjeljku "Patterns:" moemo
ubaciti jednostavnu aru neke druge boje unutar elije. U treem
odjeljku "Preview" to sve moemo da vidimo.


48
U kuici "Style:" biramo zatamnjenje ili aru i to bojom iz
kuice "Color:". Postoje obina zatamnjenja i u obliku jednostavnih
ara.

Ako elimo iskljuiti sjenu u odjeljku "Fill" izabraemo "None".
aru iskljuujemo biranjem "Clear" u kuici "Style:"
U treem odjeljku u kuici "Applay to:" se nalazi
podruje nad kojim e se izvesti izabrane opcije sjena.
Ako pie "Cell" tada smo selektovali jednu ili vie elija.
Ako pie "Table" ili ste selektovali itavu tabelu ili niste uopte
selektovali elije. Ako pie "Paragraph" ili "Text", sjena e se prikazati
ili na itavom paragrafu kao u ovom primjeru ili samo nad
selektovanim tekstom kao u dijelu ovog primjera.

49
X I . V I E S T U B A N I T E K S T
Svaki tekst ili dio teksta moete smjestiti u vie stubaca.
Viestubani tekst se obino koristi za novine i asopise. Ako elite da
samo jedan dio teksta ubacite u vie stubaca moraete prvo selektovati
taj dio teksta. Do ovog prozora se dolazi preko menija Format
Columns....

Slika 18 - Izgled prozora Columns.
U kuici "Number of columns" birate broj stubaca. Standardno,
u ovoj kuici pie 1. Ako elite da iskljuite viestubani tekst, tj. da
imate samo jedan stubac u ovoj kuici izaberite 1.
Word automatski podeava irine kolona i njihove razmake.
Standardno, sve kolone su iste irine kao i razmaci. Ako elite razliite
irine i razmake iskljuite opciju "Equal column width" (jednake irine
kolona). Iskljuivanjem ove opcije mi runo podeavamo ove veliine
u tabeli Width and spacing.

50
Col #: je broj stubaca, Width je irina, a Spacing razmak izmeu
tekueg stupca i slijedeeg. Ako imate vie od 3 stupca u odjeljku
"Width and spacing" e se pojaviti vertikalni scroll bar pomou kojeg
birate koji stubac podeavate.
X I I . I N S E R T S Y M B O L
Ova opcija se koristi kada elite unijeti znakove kojih nema na
tastaturi, kao npr. , , . Na ovaj nain moete da unesete sve
znakove koji vam mogu zatrebati. Izborom stavke Symbol iz menija
Insert dobiete prozor u kojem se nalazi kuica sa imenom fonta, a u
tabeli ispod svi znakovi tog fonta. Ako vam trebaju grka slova birate
font Symbol, ako vam trebaju male sliice birate font Windings, ako
elite neto specijalno morate pregledati sve fontove i njihove znakove.

Slika 19 - Izgled prozora Symbol
51
Ako znate da ete esto unositi jedan specifian znak onda mu
moete dodijeliti kombinaciju sa tastature pomou koje ete ga lake
unositi. Nije dobro imati puno tih kombinacija jer se lako zaboravljaju.
Simboli se unose tako to prvo selektujete eljeni znak. Kada se
znak uvea kliknete na dugme Insert. Za vjebu unesite znak .
Ako unosite vei broj znakova gdje se pored specijalnih
znakova nalaze i obini znaci (kao npr. = - ), prvo postavite
kursor u tekstu na mjesto gdje elite da se pojavi znak . Zatim otvorite
ovaj prozor selektuje ga i unesite. Premjestite kursor odmah iza u
tekstu i otkucajte "=". Sada prebacite kursor na ve otvoreni prozor
"Symbol" i selektujte i unesite je. Opet premjestite kursor iza u
tekstu i otkucajte "-". Opet premjestite kursor na prozor i unesite "".
Za vjebu napravite i obojite:
- srce
- pik
- karo
- mak
Za vjebu napravite (horoskopski znaci se nalaze u fontu
Windings):
[ - Ovan
_ - Bik
} - Blizanci
C - Rak
p - Lav
] - Djevica
- - Vaga
] - korpija
- Strelac
_ - Jarac
- Vodolija
) - Riba

52
X I I I . F U S N O T E
Fusnote su objanjenja u dnu stranice odvojena jednom crtom. U
tekstu sa nepoznatim pojmom ili citiranim tekstom se ubacuje u
eksponentu zvjezdica ili broj. Ta oznaka vas alje na fusnotu u dnu
stranice. U fusnoti, manjim slovima, imate pojanjenje stranih izraza,
posebnih napomena ili informaciju odakle je citiran neki tekst.
Pravljenje fusnota na pisaim mainama je bilo veoma komplikovano,
raunalo se sve i svata. U Word-u va zadatak je da se samo drite
pravila i sve radite po redu. Gotova fusnota e biti smjetena na pravo
mjesto na pravi nain. Pratie
tekst u sluaju da se tekst
pomjeri na drugu stranicu. U
sluaju da je mnogo vea, bie
prepolovljena na pravi nain.
Oznaka fusnote u tekstu e
pratiti oznaku u dnu stranice
itd.
Fusnota se ubacuje u
tekst iz menija Insert,
Reference preko stavke
Footnote. Izborom ove stavke
na ekranu dobijate prozor sa
dva odjeljka. U prvom
odjeljku se moe izabrati da li
elite ubaciti fusnotu ili
endnotu. Kod nas se ne koriste
endnote
*
. U prvom odjeljku
nita ne mijenjate.

*
Endnota ima objanjenje na kraju dokumenta, dok fusnota to objanjenje ima na kraju
stranice. Ovo je fusnota.
53
U drugom odjeljku birate nain obiljeavanja fusnota. Ako ete
u dokumentu imati svega jednu do maksimalno dvije fusnote, onda se
obino za oznaku koriste zvjezdice (
*
,
**
). Ako ete imati vie fusnota
onda se za oznaku uzimaju brojevi. Izborom AutoNumber vi zadajete
Word-u da fusnote oznaava rednim brojevima, poevi od 1. Ovim
izborom Word se sam brine o redoslijedu brojeva. Izborom "Custom
mark:" u kuici desno unosite znak koji elite sa tastature. Ako elite
znak kojeg nema na tastaturi onda kliknite na donje dugme Symbol.
Izborom dugmia OK zatvarate ovaj prozor i upisujete fusnotu.
Kursor vam je na dnu stranice. Nemojte pokuavati obrisati oznaku
fusnote niti bilo ta drugo. Kada upiete fusnotu pritisnite kombinaciju
sa tastature: SHIFT + F5. Ovom kombinacijom vraate kursor u tekst.
U sluaju da ste ipak neto zabrljali, vratite kursor na pravo mjesto
pomou kursorskih strelica.
X I V . S L I K E
U Word-u se nalazi dosta ve gotovih slika. Moete koristiti te
slike ako nemate svojih. Postoje dva razliita naina za unos slika i to
zavisi od toga da li imate svoje slike ili ne. Ako nemate slike biraete
"Clip Art" iz stavke "Picture" iz menija
"Insert". Ako imate svoje slike birate "From
File" iz iste stavke "Picture".
Ubaenoj slici moete mijenjati
horizontalnu, vertikalnu i proporcionalnu
veliinu. Moete je pomjerati po papiru gdje
elite. Vezati sliku za neki tekst, tako kada se
tekst pomjeri prema gore ili dole zajedno sa
njim ide i slika. Isto tako moete sliku da
postavite na papir tano u milimetar.
Izborom Clip art-a dobijate prozor

54
Insert ClipArt. Prvo birate kategoriju tako
to kliknete na nju, a zatim na sliicu iz iste
kategorije poslije ega e te dobiti novi
prozori u kojem trebate izabrati prvu
opciju "Insert clip".
Ako imate sliku na disketi ili u nekoj
fascikli koristiete drugu opciju. Pojavie
vam se prozor koji je veoma slian prozoru
za otvaranje dokumenta. Ustvari, vi otvarate
sliku i umeete je u dokument. Kada
pronaete fasciklu i izaberete sliku kliknete
na dugme "Insert". Dosta slika se nalazi u
fascikli: C:\Program Files\Microsoft\
Office\Office\Clipart\Popular.
Slika 5. - Izgled prozora Clip Art.
(Meni Insert Picture Clip Art)
Kada se slika pojavi na papiru ona je
ve selektovana. Selektovana slika je
uokvirena sa 8 malih bijelih kvadratia.
Sliku moete premijetati i mijenjati
joj veliinu na dva naina, preko prozora i preko mia. Preko mia
postupak je isti kao da se radi o prozoru, samo to nije u pitanju
prozor ve slika.
Za mijenjanje pozicije, sterlicu postavite u sliku. Strelica e
promijeniti izgled u etvorosmjernu strelicu. Pritisnite lijevi taster mia
i drite ga pritisnutog. Pomijerajte strelicu gdje elite i pustite lijevi
taster mia. U toku pomijeranja strelice, radi lakeg snalaenja,
pomijerae se i okvir slike.
Za mijenjanje veliine, strelicu postavite na jedan od 8
kvadratia. Kada se pojavi dvosmjerna strelica pritisnite lijevi

55
taster mia i drite ga pritisnutog. Pomijerajte strelicu u smjerovima
koje pokazuje dvosmjerna strelica i pustite lijevi taster mia.

Slika 20 - Izgled prozora za umetanje slika.
(Meni Insert Picture From File)
Preko prozora se to sve podeava iz dva listia: Size i Layout.
Ovi listiii se nalaze u prozoru Format Picture koji se nalazi u meniju
Format kao zadnja stavka - Picture.
Ako ne moete odabrati ovu opciju vjerovatno vam slika nije
selektovana.
U prvom odjeljku listia Size, u kuicama Height i Width
unosimo visinu i irinu slike u cm.
Primijetite da se mijenjanjem vrijednosti jedne kuice mijenja i
druga. To je zato to je ukljuena opcija "Lock aspect ratio" - odnos
izmeu irine i visine je isti i nepromjenljiv (proporcionalan). Ako
elite da promijenite taj odnos morate iskljuiti ovu opciju. Ova opcija

56
se nalazi u drugom odjeljku u kojem se moe podeavati irina i visina
u procentima. Procenat koji se nalazi u tim kuicama je u odnosu na
originalnu veliinu slike. Ako elite to promijeniti morate iskljuiti
opciju "Relative to original picture size". U treem odjeljku se vidi
originalna veliina slike u cm.

Slika 21 - Izgled listia "Size" iz prozora "Format Picture".
(Meni Format Picture...)
U listiu "Layout" mijenjate nain ponaanja teksta oko slike, i
poravnanje slike.
57

Slika 22 - Izgled listia Layout iz prozora "Format Picture".
U prvom odjeljku "Wrapping style" biramo nain ponaanja
teksta oko nae slike. Ponaanja su prikazana na samim dugmiima -
sliicama.
"In Line with text" e nau sliku prikazati kao jedan znak u
tekstu. "Square" e ograditi sliku u obliku kvadrata. "Tight" e ograditi
sliku do boje. "Behind text" e prekrivati sliku i "In front of text" e
izbaciti sliku u prvi plan preko teksta i sakriti tekst.
Biranjem razliite sliice od prve moeme izabrati horizontalnu
poziciju slike na papiru.
Na dugme "Advanced..." nemorate prelaziti ako vam odgovara
prvi nain, ne elite tekst sa lijeve i desne strane slike.

58
Ali ako izaberete ostale naine onda moete birati da li e tekst
ii sa lijeve i desne ivice slike ili samo sa jedne to je fino prikazano u
sliicama u prozoru "Advanced Layout" u listiu "Text Wrapping" kao
prva opcija.

Slika 23 - Slika dodatneih opcija za rasporeivanje teksta oko slike.
I drugu opciju da li e se slika pomijerati vertikalno zajedno sa
tekstom ili e biti fiksirana na listu papira u listiu "Picture Position".
U ovom prozoru podeavamo horizontalnu i vertikalnu poziciju
slike ili biramo drugu mogunost gdje slika prati tekst. U tom sluaju
nam ne treba vertikalna pozicija slike.
U prvom odjeljku "Horizontal", u kuici "Absolute position",
unosimo poziciju slike u odnosu na: Page - papir (lijevu ivicu papira),
59
Column - stubac (lijevu ivicu kolone), Margin - lijeva margina (lijevu
ivicu lijeve margine). U odjeljku "Vertical" u kuici "Absolute
position", unosimo vertikalnu poziciju u cm u odnosu na: Page (gornju
ivicu papira), Margin (gornju marginu), Paragraph (tekst - paragraf -
cjelina teksta). Ako izaberemo "Paragraph" automatski se biram opcija
u kojoj slika prati tekst.

Slika 24 - Izgled listia Picture Position iz prozora "Format Picture".
U odijeljku Options moemo ukljuiti ili iskljuiti opciju "Move
object with text" kojom odreujemo da li e slika pratiti tekst. Ovu
opciju treba koristiti ako e se dokument koristiti na vie razliitih
raunara.

60
Biranjem ove opcije na tekstu e se pojaviti jedno malo sidro
koje prikazuje paragraf za koji je vezana slika. Sidro se samo obino
vee za najblii paragraf, a mi to moemo promijeniti i zakljuati
drugom opcijom "Lock anchor".
U tekstu, se moe mijenjati vodei paragraf pomijeranjem sidra
gore ili dole do paragrafa.
Ako u tekstu ne vidite sidro ukljuite opciju "Anchor object" iz
menija Tools Options "Print and Web "Layout options".
Listi "Picture" za odsjecanje ivica i kontrolu osvjetljenja.

Slika 25 - Slika prozora za odjecanje krajeva i podeavanja osvjetljenosti
slike.
61
X V . W O R D A R T
Word Art je prozor u kojem moete bilo koji tekst uljepati na
grafiki nain. U ovom prozoru birate jedan od 30 razliitih efekata,
tako to kliknete na njega i zatim na dugme "OK".

Slika 26 - Izgled prozora Word Art. (Meni Insert Picture WordArt)
Izborom efekta prelazite u drugi prozor u kojem upisujete svoj
tekst. Standardno, je ve uneen tekst "Your text here". U istom
prozoru imate kuice za promjenu fonta, ukljuivanje Bold-a ili Italic-
a.
Zatvaranjem ovog prozora sa "OK" dobijate na ekranu tekst u
efektu i moete sa njim da radite isto to i sa obinom slikom.

62
X V I . P O D E A V A N J E S T R A N I C E ,
M A R G I N E H E D E R A I F U T E R A
Page Setup u prevodu znai podeavanje
papira. Isto tako se zove i opcija koja se nalazi u
meniju File. Pod podeavanjem papira
podrazumijeva se podeavanje veliine papira,
margina, veliine hedera i futera. Margine su, da
se podsjetimo, prazan prostor izmeu teksta i
ivice papira. Imamo etiri margine kao to je
prikazano na slici. Heder (Header) je dio u
gornjoj margini u kojoj se nalazi oznaka stranice i
u koju moemo upisati neki tekst koji elimo da
se pojavljuje na svakoj stranici, (pogledati u ovom priruniku heder).
Futer (Footer) je isto to i heder, samo se on nalazi u donjoj margini.
Obino je veliina hedera i futera pola margine. To znai, da ako su
margine 2,5 cm, da e heder i futer biti 1,25 cm.
Kada instalirate Word prvi put, sve mjere su u inima i
standardna veliina papira je Letter. Letter je standard koji se koristi na
Zapadu. Mi imamo svoj standard papira i to je A4. Ovo je veliina
papira kojoj je irina 210 mm i visina 297 mm. Ovo moramo prvo
promijeniti ako elimo da nam ispis na ekranu bude identian na
papiru. Ovo moramo promijeniti uvijek kada tampamo na papiru
drugih veliina. Ako tampate na A5 papiru morate to podesiti u ovoj
opciji.
U istom ovom listiu, koji se zove Paper size, vi moete podesiti
da li ete tampati tekst na uspravnoj stranici ili na poloenoj. Poloena
stranica se koristi kada imate, na primjer, veliku tabelu koja ne moe
stati na uspravnom A4. Ovo podeavate u odjeljku Orientation, tako to
kliknete na Portrait - uspravno ili Landscape - poloeno.

Prostor u kojem
se unosi tekst.
GORNJA MARGINA
DONJA MARGINA
L
I
J
E
V
A

M
A
R
G
I
N
A
D
E
S
N
A

M
A
R
G
I
N
A

HEDER
FUTER
63

Slika 27 - Slika 11. Izgled listia "Paper Size" iz prozora "Page Setup".
(Meni File Page Setup)
U prvom listiu ovog prozora, koji se zove Margins - margine,
vi podeavate veliine margina. Standard na zapadu je 1 in, a kod nas
je 2,5 cm. To znai da u kuicama Top - gornja, Bottom - donja, Left -
lijeva, Right - desna treba unijeti veliinu margina od 2,5 cm.

64

Slika 28 - Izgled listia "Margins" iz prozora "Page Setup".
(Meni File Page Setup)
Ima jo jedna kuica koja se zove Gutter. U ovoj kuici moete
unijeti vrijednost u cm koliko e trebati za uvezivanje vaeg
dokumenta. Obino se ne koristi ova opcija jer se pomou kuica za
margine sve to moe lako podesiti onako kako nama odgovara.
U dnu ovog prozora imamo odjeljak koji se zove From edge - od
ivice, i u tom odjeljku zadajemo veliinu hedera i futera. Ova veliina
se podeava tako to unosite vrijednost u cm koja oznaava koliko e
65
biti udaljeni hederi i futeri od ivice papira. Smanjivanjem ove
vrijednosti poveava se heder i futer, a poveavanjem vrijednosti
smanjuje se heder i futer. Pravilo je da se ne unosi vrijednost manja od
1 cm. Kada sve podesite zatvarate ovaj prozor sa OK. Ako ne elite
stalno da mijenjate ove opcije kada otvorite Word moete sve podesiti
kako vam najee odgovara i kliknuti na dugme Default u donjem
lijevom oku prozora. Poslije izbora dugmeta Default Word e vas
pitati da li ste sigurni da ove izmjene budu prihvaene u svim ostalim
novim dokumentima.
X V I I . H E D E R I I F U T E R I
Hederi i futeri su prostori u gornjoj i donjoj margini, u kojima se
najee nalazi oznaka stranice ili neki tekst koji se ponavlja na svakoj
stranici. Ako elite da unesete neki tekst koji e da se ponavlja na
svakoj stranici potrebno je upisati samo na jednoj stranici i na svim
ostalim e se pojaviti. U heder i futer prelazite preko menija View, tako
to birate Header and Footer.

Prelaskom kursora u heder na ekranu se pojavljuje i jedan novi
toolbar pod imenom Header and Footer. U ovom toolbar-u moete
runo unijeti tekui broj stranice - ili ukupan broj stranica - .
Moete podeavati sve vezano za oznaavanje stranica - . Zatim,
moete unijeti dananji dan - ili tekue vrijeme - . Moete prei u
prozor Page setup - ili ukljuiti opciju da se ne vidi tekst koji nije u
hederu i futeru - . Moete takoe lako da preete iz hedera u futer -
i na kraju da izaete iz hedera i futera - .


66
X V I I I . O Z N A A V A N J E S T R A N I C A
Oznaavanje stranica se koristi da bi ste znali poredati stranice
kada se odtampaju. Po pravilu, oznaavanje stranica se koristi ako
imate dokument dui od dvije stranice. Isto tako, po pravilu, obino se
ne oznaava prva stranica ve druga i to oznakom 2, itd.
Do ove opcije dolazite preko menija Insert Page numbers....

Slika 29 - Izgled prozora za numerisanje stranica
Startovanjem ove opcije dobijate prozor u kojem birate gdje e
se nalaziti oznaka rednog broja stranice.
U prvoj kuici "Position:" birate mjesto oznaavanja stranica u
hederu (gornjoj margini) ili futeru (donjoj margini).
U drugoj kuici "Alignment:" birate sa koje strane e biti oznaka
u hederu ili futeru. Na lijevoj sa Left, na desnoj sa Right, po centru sa
Center. Moete birati i Inside (unutranje) ili Outside (vanjske) strane
na papiru. Ove zadnje dvije opcije koristite samo ako dokument
tampate obostrano, znai sa obe strane lista papira. U ovom sluaju
izborom Outside, Word e na sve neparne stranice (desna strana u
knjizi) stavljati oznaku sa desne strane, a na sve parne (lijeva strana u
knjizi) sa lijeve strane. Na ovaj nain kada uveete dokument dobiete
oznaavanje kao u knjizi. Inside je obrnuto od Outside i oznake e biti
blie uvezu.
67
Ispod ovih kuica se nalazi opcija Show number on first page
koju moete da ukljuite ili, ee, iskljuite. Njenim iskljuivanjem
oznaka na prvoj stranici se nee vidjeti.
Iza dugmeta Format...
nalazi se novi prozor u
kojem moemo detaljnije
podeavati oznaavanje stra-
nica. U kuici Number for-
mat biramo nain nabrajanja.
Moemo izabrati izmeu
arapskih i rimskih brojeva ili
malih i velikih slova.
Nabrajanje sa rimskim
brojevima se obino koristi u
sadrajima od vie stranica.
U odjeljku Page
numbering biramo da li e:
nabrajanje poeti od prve stranice sa oznakom 1 ili
emo mi odrediti od kojeg broja e poeti nabrajanje.
X I X . T A M P A N J E
Da bi ste odtampali svoj dokument, ili dio njega, idete na: Meni
File Print. Pojavie vam se prozor u kome vrite podeavanja. Ako
elite da odtampate itav dokument u jednom primjerku dovoljno e
biti pritisak na dugme "OK".
U prozoru koji vam se pojavio vi podeavate koje stranice vaeg
dokumenta e se odtampati i u koliko primjeraka. Postoji jo opcija
koje se mogu podesiti, meutim, za sada emo bez njih.

68
U odjeljku Page rang biramo koje stranice e se odtampati.
Standardno je izabrana opcija All, koja tampa itav dokument.
Izborom Current page odtampae se samo tekua stranica, stranica na
kojoj se nalazi kursor. Izborom Pages u kuici desno, moraemo upisati
koje stranice elimo da nam se odtampaju. Moemo koristiti zareze i
znak "" kao zamjenu za "od do". etvrtu opciju, Selection, moete
izabrati samo ako selektujete jedan dio teksta. Tim izborom
odtampae se samo selektovani tekst.
U odjeljku Copies podeavamo nain tampanja dokumenta i
broj primjeraka koji treba da se odtampa. U kuici Number of copies
biramo eljeni broj primjeraka naeg dokumenta. Standardno je
podeeno na jedan primjerak.
Ispod imamo opciju koja je standardno ukljuena. Ona e
odtampati primjerak za primjerkom. Ako se ova opcija iskljui
tampae se prva stranica u vie primjeraka, pa druga itd. Na kraju
ovog naina tampanja moramo runo sortirati listove.
69

Slika 30 - Izgled prozora za tampanje dokumenta.

70
X X . R J E N I K
Alignment: [ 'lainmnt ] Poravnanje
All Categories: Sve kategorije
All: [ :l ] Sve
Assign: Pridrui
At: Od
Auto: Automatski
AutoNumber: Automatsko brojanje
At Least: Najmanje
Borders and Shading: [ 'b:drs end
eiding ] Borderi i sjene
Borders: Borderi
Both sides: [ bou saids] Obe strane
Bottom of page: Dno stranice
Bottom: Donja, dno
Box: Kutija
By: Za
Centered: Centrirano
Clip Art: Galerija slika
Close: [ klouz ] Zatvoriti, ugasiti
Collate: [ k'leit ] Grupisano, sortirano,
(Pogledati naslov "tampanje")
Color: Boja
Column width: irina kolona
Column: Kolona
Commands: Komande
Continue from previous section: nastavi
sa prethodne sekcije.
Copies: ['kpiz ] Kopije
Current keys: Tekue skraenice
Current page: [ 'krnt peid] tekua
stranica
Custom mark: Vaa oznaka, uobiajna
oznaka
Custom: Prilagodi
Default: [ di'f:lt ] Standard
Distance from text: Razdaljina od teksta
Edit: Urediti; editovanje - sreivanje,
doraivanje, auriranje, mijenjanje
Effects: Efekt
End of document: Kraj dokumenta
Endnote: Slino fusnoti (ne koristi se kod
nas)
Equal column width: Jednaka irina
kolona
File Name: [ fail neim] Ime Fajla
File: [ fail] Skup informacija sauvanih
pod jednim "imenom i
prezimenom"
Fill: Ispuniti, napuniti utranjost
First Line: Prva linija
Float over text: Ploviti, Slika iznad teksta
Font style: Stil pisma (bold, italik)
Font: pismo, vrsta pisma
Footnote: Fusnota
Format: Oblikovanje, podeavanje
From edge: Od ivice
From File: Iz fajla
Grid: Reetka
Gridlines: Pomona mreica
Gutter:
Hanging: Vjeanje, ostali redovi uvueni
Header and Footer: [ hed end fut]
Zaglavlje i podnoje stranice.
Height: [ 'hait ] Visina
Help: Pomo
Hide: Sakriti
Identation: Uvlaenja
Insert: Umetnuti
Justified: Obostrano poravnanje
Landscape: Poloen list papira
Largest side: Dua strana
Left: Lijeva
Line between: Linija izmeu
Line spacing: Prored
Lock anchor: Zakljuaj sidro
Lock aspect ratio: Ukljui
proporcionalnost
Look in: [ luk in] Pogled u.. (najee u
fasciklu)
Margins: Margine
71
Merge cells before split: Spoj elije prije
djeljenja
Merge: Spoj, objedini
Move object with text: Pomijeraj objekat
zajedno sa tekstom
New: [ 'nju: ] Novi
None: Bez, nita
Number format: Vrsta nabrajanja
Number of columns: Broj kolona
Number of copies: [ 'nmb v kpiz] Broj
primjeraka
Number of rows: Broj redova
Numbering: Brojati
Open: Otvoriti
Page numbering: Numerisanje stranica
Page Numbers: [ peid nmbz]
oznaavanje stranica
Page range: [ peid reid] Stranice u
granicama (u rangu)
Page Setup: [ peid setp] podeavanje
lista
Page Width: [ peid wid ] irina stranice
Pages: [ peidiz ] Stranice papira
Paper Size: [ 'peip saiz] Veliina lista
Paragraph: Paragraf, cjelina teksta
Patterns: ara, uzorak
Picture: Slika
Portrait: Portret, uspravno
Position: [ p'zin ] Poloaj, mjesto,
pozicija
Presets: Primjeri
Press new shortcut key: Pritisni novu
skraenicu sa tastature
Preview: [ 'pri:,vju: ] Skica, pregled, izgled
Print Layout: [print lei'aut ] Najvjerniji
prikaz dokumenta na listu papira.
Page Layout: [ peid lei'aut ] Tlocrt
dokumenta lista papira.
Print Preview: [print pri:,vju: ] skica
odtampanog dokumenta.
Print: tampanje
Relative to original picture size:
Relativno u odnosu na originalnu
veliinu slike
Remove: Odstrani, premjesti
Repeat ...: [ ri'pi:t ] ponoviti
Right: Desna
Rows: Redovi
Save As...: [ seiv ez ] Snimi kao...
Save In: [ seiv in ] Snimi u... (fasciklu)
Scale: Skala
Select a WordArt style: Izaberi efekt iz
Galerije ukraenog teksta
Select All: [ si'lekt ] Sve selektovati
Selection: [ si'lekn ] selektovani ...
Setting: Podeavanje
Shading: Sjene
Shortcut Key: Skraenica sa tastature
Show number of the first page: Prikai
broj na prvoj stranici
Show: Prikai
Size: Veliina
Spacing: Razmak
Special: Specijalno
Split: Podijeli
Square: Kvadratan, pravougaon
Start at: Poinje od
Style: Nain
Symbol: Simbol
Table: [ teibl ] Tabela
Through: kroz, skroz, sasvim
Tight: Tijesan, zategnut
Tools: [ tu:lz ] Alatke
Top of page: Vrh stranice
Top: Gornja
Two Pages: [ tu: peidiz] Dvije stranice
Underline: [ ,nd'lain ] Podvui
Undo ...: [ n'du: ] dugme za pokajanje,
ponititi, vratiti na prethodno
View: [ vju: ] Pogled
Whole Page: [ houl peid] itava stranica
Width: [ wid ] irina
Window: [ 'windou ] Prozor
WordArt: Galerija ukraenog teksta
Wrapping: Omot, tekst oko objekta
Zoom: [ zum ] za uveanje ili smanjenje,
ina taka, taka u koju gledamo
sa neke udaljenosti.

Word Pocetni 2007-2

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Word Pocetni 2007-2

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Banja Luka, avgust 2011. god.

Prirunik o osnovama korienja u MS Wordu

You might also like