GUVNINE ( GAGRICE ) ~ GRADINSKO NASELJE ~ se nalaze kad se krene iz doline Neretve ili Blagaja prema Stocu u istonoj Hercegovini.

Lokalitet ima izgled zaravnjena stoca koji se znatno uzdie iznad okolnog terena, padine su blage i nema otrijih lomova terena. Tlo je kamenito sa tankim slojem humusa. Osnovni prostor je zaravnjeni plato elipsastog oblika 90 x 60. Prahistorijsko naselje nije samo zauzimalo ovaj plato, nego se irilo i na padinama, a veliinu i izgled odreuje fortifikacijski sustav, sauvan gotovo u cjelini. Naselje je potpuno prilagoeno zahtjevima terena. ISTRAIVANJA ~ 1984. god.istraivanjem na svim dijelovima sredinjeg platoa, uoeni su usitnjeni komadi kunoga lijepa. Na podruju sonde utvren je kulturni sloj 0,80 m, pri emu je mogue izvojiti dva stratuma i dvije faze u ivotu naselja. Stariji sloj ( o,80 0,40 ) = zemlja svijetloute boje je sadravala materijal RAZVIJENOG ENEOLITIKA. Mlai sloj ( 0,40 0,00 ) =je dao nalaze BRONANOG DOBA. Ovu stratigrafiju u pokusnoj sondi treba provjeriti i na veoj povrini, zbog injenice da se naselje sastoji od 3 cjeline zbog ega se ne moe iskljuiti postojanje vodoravne stratigrafije. Na sredinjem prostoru pronaeno je usitnjenog arheolokog materijala = keramika i kuni ljiep, zapaena je i koncentracija rvnjeva, kamenih kugli i satiraa. Znatna pozornost je posveena fortifikacijskom sustavu, na nain gradnje i relativnokronoloki poredak prema razvojnim fazama naselja. Na Guvninama se izdvajaju dvije faze razvoja : o starija ( faza I ) = RAZVIJENI ENEOLITIK, stratigrafski dokumentiran na krajnje ogranienom prostoru pokusne sonde. o mlaa ( faza II ) = SREDNJE BRONANO DOBA, dokumentirano na svim istraivanim dijelovima lokaliteta.

Izmeu ove dvije faze ne postoji nikakav kontinuitet, to je zakljueno na tipolokim karakteristikama pokretnog arheolokog materijala. ( iako nema sterilnog sloja ) Nedostatak eneolitike keramike na istonoj strani naselja, govori da je eneolitiko naselje valjda zauzimalo samo sredinji plato, i to igranieno na zapadnu polovicu, te je utvreno da eneolitiko naselje nioje bilo fortificirano. Naselju srednjeg bronanog doba pripada itava povrina nalazita. itav prostor naselja jasno je sdefinoran bedemima iji je prostor populacija srednjeg bronanog doba zauzimala u jednom trenutku na to upuuje i pokretni materijal koji je ujednaena na itavoj povrini naselja u cjelini. FORTIFIKACIJSKI SUSTAV Karakteristino za mlae naselje u Guvninama srednjeg bronanog doba koje je bilo bolje utvreno u prostornom i organizacijskom smislu. Naselje je utvreno TRIMA PRSTENASTIM SUHOZIDNIM BEDEMIMA . Osnovnim bedemom je utvren sredinji plato, dok druga dva koncentrina prstena utvruju padinski prostor naselja, prateci konfiguraciju terena. Suhozidni bedem je sauvan samo u najnioj temeljnoj zoni , od krupno amorfnog kamanja koji formiraju oba lica bedema, a sredina je ispinjena krupnijim i sitnijim kamenjem. Debljina bedema od 1,70 do 2,00 m govori o masivnosti konstrukcije. ORGANIZACIJA PROSTORA O organizaciji eneolitikog naselja potjee samo jedan podatak koji upuuje na postojanje neke vrste nastambi. To je pravilno kruno vatrite konstatirano na samoj zdravici na sredini probne sonde. To je prostor sa intezivnim tragovima gorenja. Nisu uoeni ostaci bilo kakve konstrukcije koja bi taj prostor definirala. Najvaniji dio naselja je bio onaj na sredinjem platou, to potvruju ostaci keramike i kunog lijepa, te koncentracija rvnjeva, kamenih kugli i satiraa, upravo na tom podruju. Naseje na ovom platou

imalo je ovalni oblik koji ima i sam plato. Ako je ova pretpostavka tona onda su i stambeni objekti rasporeeni u koncentrinim nizovima, formirajui tako i sam oblik naselja. Nije bilo vie od dva niza tako raspoteenih objekata, dok je sredinji dio ostao prazan i sluio cijeloj zajednici. GOSPODARSTVO O ekonomici starijeg naselja mogla bi biti znakovita njegova kratkotrajnost. Naime polazei od injenice da se naselje nalazi u vrlo plodnom okruju koji prua mogunost razvoja razliitih grana gospodarstva. Populaciji starijeg naselja nije znakovit udio zemljoradnje, to bi znailo da je stoarstvo nomadskog tipa grana o kojoj je ta populacija ovisila. Meutim mlae naselje upuuje na drugaiji karakter gospodarstva koje je orjentiranou prvom redu na zemljoradnju, to potvruje veliki broj rvnjeva Osim zemljoradnje znatnu ulogu u gospodarstvu je imalo i stoarstvo te lov. KULTURNA STRATIGRAFIJA Na ovom podruju nije pronaena niti jedna izraevina od kosti, kamena, kremena ili bronce, pa su keramiki nalazi jedini oslonac u rjeavanju pitanja vezanih za ovo nalazite. Keramika je ujedno i temeljno polazite u primarnoj podjeli kulturnog sloja ovog nalazita. FAZA I ~ nema ujednaena tehnoloka svojstva zbog ega nije mogua podjela na grubu i finu keramiku. GRUBOM KERAMIKOM moe se uvjetno nazvati malo broj ulomaka debljih stijenki od dobro proiene zemlje u koju su kasnije dodani primjuesi zrnaca krenjaka. Sav keramiki materijal karakteriziraju sljedea svojstva : ~ dobro proiena zemlja ; ujednaeno peenje oksidacijskim postotkom ( pa imaju svijetlu oker boju unutranjeg i vanjskog lica stijenke ), a i presjek je ujednaeno toniran; povrina posude je ujednaeno obraena i na

nekim primjerima se razaznaje sjaj postignut glasanjem, ali vei dio povrina je imao mat podlogu. to se tie tipologije mogue je cjelokupni fundus svrstati unutar jednog jedinog tipa : ~ posude manjih dimenzija sa izrazito loptastim dojnjim dijelom i cilindrini vratom. ( T.I, 1-6 i T.II, 1-6; u knjizi ). Ornamentalne tehnike su : urezivanje, utiskivanje, ljebljenje. Ove tehnike odgovaraju finoj keramici, a gruboj keramici je ukras utiskivanje prstom. ljebljenjem je izraen najvei broj ornamenata. U tipolokom pogledu potpuno dominiraju posude sa loptastim dojnjim dijelom i cilindrini vratom, dok je najizratitija pojava u ornamentalnom sustavu tehnika ljebljenja. Znaajne su dvije manifestacije = posude sa prstenasto zadebljanim obodom i ornamentika ljubljanske kulture. FAZA II Klasinu podjelu na finu i grubu nije mogue detaljnije odrediti. Posude su raene od proiene zemlje sa naknadno dodanim zrncima krenjaka, ali najvei dio keramike je izraen od zemlje bez ikakvog primjesa u arhainoj fakturi koja je bliska fakturi eneolitike keramike. Povrina posude je uglavnom dobro obraena ali preteno hrapava. Boja posuda preteno varira od tamnosivih do crnih i od svijetlih oker do crvenkastosmeih. Postoje dvije vrste posuda : lonci i zdjele, ali su prisutni i pehari, a njihova glavna odlika je potpuno preovladavanje zaobljenih formi nad bikoninima. Lonci se javljaju u dvije osnovne forme : jednostavni jajasti lonci i neprofilirana oboda, drugima je itava forma zatvorenija i zaobljenija, to je prelaz prema drugoj varijanti jajastih lonaca sa izdvojenim vratnim segmentom. Drugom tipu pripadaju izrazito zaobljene bokate forme sa kratkim prstenastim vratom. Zdjele ine vanu grupu, a vano njihovo tipoloko svijstvo jeste potpuno preovladavanje zaobljenih formi nad bikoninim. To su uglavnom dublje zdjele mekano modelirana profila sa diskretno naglaenim ili blago izmjenjenim obodom.

KULTURNI I KRONOLOKI ODNOSI FAZA I Guvnine su prvo poznato nalazite iju kulturnu pripadnost, odnosno kulturnu pripadnost njegove starije faze u cjelini odreuje ljebljena keramika ( pojam je uveo B.ovi, na osnovu tehnikih odlika ukraavanja). to znai da se ne misli na tipoloke nego na ornamentalne odlike jer one daju poseban izraz fizionomiji starije faze na Guvninama.. O znaajnom fundusu ovakvih nalaza moemo govoriti u Zelenoj peini, Grapevoj pilji, Ravlia peini i dr. gdje ta keramika nema vrijednost primarne nego sekundarne pojave, pa je i samim time znaenje Guvnina, u kojim aj ova poja primarna, vea. to se tie ornamentike kada promatramo ljebljenu keramiku s drugih nalazita, odmah se uoava kako jednostavna i linearno koncipirana ornamentika, kakva karakterizira stariju fazu na Guvninama, na tim nalazitima nema tako dominantan karakter, jer se uz te motive pojavljuju i drugi znatno sloeniji. Dok sa druge strane npr. u Lazarui linearna koncepcija je sasvim u drugom planu. Miljenje N.Peria i B.ovia, da ova keramika vrsta nema nikakve veze s lasinjskom kulturom stoji. Autor takoer prihvaa ovievo miljenje koje se odnosi na ulogu vuedolske kulture u nastanku ljebljene keramike, tj. vrlo malu mogunost usporeivanja njezina ukupnog stilskog izraza sa vuedolskim dekorativnim sadrajem. Budui da prihvaanje ovoga miljenja iskljuuje ona koja su iznijeli .Markovi, S. Dimitrijevi i . Batovi ostaje miljenje B. Govedarice koji ovu keramiku vrstu dri lokalnim stilskim izrazom ali i integralnim dijelom ljubljanske kulture , odnosno njezinog jadranskog tipa koje autor dri dosta spekulativnim i slabo utemeljenim te teko prihvatljivim. Sobzirom da je ljebljena keramika na istonojadranskim nalazitima potpuno strana pojava , posebno vana injenica je to je ona na istonobalkanskom i srednoeuropskom prostoru tjesno povezana sa schnur keramikom te da se ta veza djelomice manifestira i na ovom

podruju. to znai posljedicu kretanja stepskih pipulacija s istoka prema zapadu. Postavlja se pitanje dometa takvog kretanja zbog jo uvijek skromnog fundusa nalaza schnur keramike te relativno malog broja nalazita istonojadranskog prostora : Odmut, Zelena peina, tumulus XI u Ljeskovoj glavici kod Ljubomira, umin Biteli, Gudnja te albanska nalazita. Ako se jo dodaju nalazi Lazarue taj broj jo uvijek ostaje skroman A time i nedostatan za zakljuivanje o izravnoj prisutnosti schnur keramike. Dali je potpunu dominaciju ljebljene keramike mogue objasniti kao jednostavnu posljedicu kulturnih utjecaja ili prisutnost jedne sasvim nove populacije iz koje je moglo doi do irenja ogranienog utjecaja na lokalno stanovnitvo i obratno. to se tie relativnokronolokog pripadanja ove faze ve je odreeno izrazom razvijeni eneolitik .. Ovu pripadnost mogue je predpostaviti i na temelju nekih njegovih sekundarnih odlika - posude sa prstenasto zadebljanim obodom jer upravo ove posude pokazuju jedan od primarnih obiljeja razvijenog eneolitika ovog podruja to je zabiljeeno na veem broju nalazita. Pripadnost ljebljene keramike razvijenom eneolitiku potvruje i keramika Ravlia peine faze IIIA, dok je u fazi IIIB koja pripada ranom bronanom dobu uope nema, takav sluaj je sasvim jasan i u Lazarui. Ova keramika vrsta je zastupljena i u sloju VI peine Odmut, u Gudnji ova manifestacija je vezana za za VI stratum, te na albanskim nalazitima. Prama tome kronoloku poziciju starije faze naselja na Guvninama je mogue usporediti sa Lazaruom II, Hateljskom peinom IIIA, Odmutom V/VI, Gudnjom VI, Gajtanom I. FAZA II Po pitanju relativnokronoloke i kulturne pozicije je dosta jednostavnije zahvaljujui studiji B. ivia o posukoj kulturi. Prema tom

autoru, glavni predstavnici zavrne faze te kulture upravo su mlae naselje na Guvninama . Najvei dio keramikog materijala malaeg naselja na Guvninama pokazuju svojstva faze Gagrice Hatelji posuke kulture. Tako da kronoloka pozicija mlaeg naselja na Guvninama Ostaje u okvirima koje je postavio B. ovi. HATELJSKA PEINA ~ istono od Stoca iznad Dabarskog polja. Nevelik prostor nepravilnog krukolikog oblika, sa proirenim istonim dijelomi suenim, poput tunela formiranim ulazom. Peina je uglavnom bila stalno naseljena iju dojnju granicu odreuje stariji neolitik, a gornju srednje bronano doba. U stratigrafiji postoje dva prekida koja oznaavaju i prekid njenog koritenja, to je povezana sa smjenama populacija i kultura koje im pripadaju.

POVIJEST ISTRAIVANJA Prvo pokusno sondiranje je izvedeno 1984. god. kada je otvorena sonda veliine 4x2, na samom ulazu u peinu. Dubina kulturnog sloja na ovom mjestu je 1,60 m, te je dobivena prva predodba o stratigrafiji nalazita. Keramiki nalazi omoguuju izdvajanje nekoliko faza razvoja : ~ brojni su i raznovrsni nalazi IMPRESSO KULTURE ( mogue je kompariranje sa drugim nalazitima, posebno onima u Zelenoj peini ), zatim sloj RAZVIJENOG ENEOLITIKA JADRANSKOG TIPA, te izrazit materijal RANOG BRONANOG DOBA. 1988. otvorena je gotovo priblino polovica korisnog dijela peine, koja su pruila podatke o jo dvije faze razvoja. STRATIGRAFIJSKA SLIKA

U pokusnom sondiranju izdvojene su 3 faze razvoja : STARIJI NEOLITIK; RAZVIJENI ENEOLITIK; RANO BRONANO DOBA. Ovi rezultati su ostavili mogunost postojanja i neto razvijenije stratigrafije u kvadrantima sa debljim kulturnim slojem, ali samo u okvirima ove tri osnovne epohe. U III i IV kvadrantu postojala je mogunost izdvajanja jedne pod faze ranog bronanog doba ija bi pripadnost bila vezana za sam kraj ranog i poetak srednjeg bronanog doba. U V i VI kvadrantu ukazalo se postojanje posebne razvojne etape koja je pripadala srednjem bronanom dobu. to je upuivalo na 4 faze razvoja : STARIJI NEOLITIK; RAZVIJENI ENEOLITIK; RANO I SREDNJE BRONANO DOBA. Jo je V i VI kvadrant pokazao postojanje MLAEG NEOLITIKA. Slojevi starijeg i mlaeg neolitika meusobno su razdvojeni sterilnim meuslojem kakav postoji i izmeu sloja mlaeg neolitika i razvijenog eneolitika. Nasuprot tome izmeu slojeva razvijenog eneolitika, ranog i srednjeg bronanog doba ne postoje nikakvi prekidi i oni ine jednu stratigrafsku cjelinu. STAMBENE ZONE I PRATEI OBJEKTI Pojedine zone peine su vlane i izloene estim prodorima povrinske vode, znailo je smanjenje korisne povrine peine. Sva ognjita stoje u suhim dijelovima peine. Ognjita bronanog doba nalaze se na istim onim mjestima na kojima su se nalazila ognjita mlaeg neolitika. Sredinji prostor peine je imao zajedniki karakter ~ komuniciranja.. Sav ivot je koncentriran oko ognjita, prema emu je populaciju Hateljske peine moglo initi 6 7 obitelji prema rasporedu ognjita. Uz vatrita bronanog doba pronaeno je nekolikao uomaka masivnih keramikih predmeta plosnatih, 5-6 cm debeli od dobro proiene i odlino peene zemlje, koji su sluili za pripremu hrane. na istonom dijelu peine koja nije upotrebljavana za boravak uoena su udubljennja od nekoliko centimetara pri zdravici to je moda za prve stanovnike peine sluilo da zatvore ulaz nekom konstrukcijom od drveta

ili nekog drugog materijala tako da su mogle biti i sezonske. Tako da su ove udubine mogle predstavljati leita nosaa te konstrukcije. GOSPODARSTVO U svim slojevima peine pronaena je relativna koliina kostiju divlje svinje, plemenitih ivotinja i kosti sitnih ivotinja. U svim slojevima su pronaene kuice pueva i rijekih koljki ~ dosta skromno tako da se ovaj segment gospodarstva ne moe dovesti na istu ratinu sa oblicima ostalog privreivanja Gospodarstvo svih popuilacija peine je poivalo na stoarstvu i lovu, dok je uloga zemljoradnje bila krajnje ograniena, gotovo zanemarena, te je skupljanje plodova imalo vei znaaj. KULTURNA STRATIGRAFIJA Razdvajanje razvojnih faza mogue je lako provesti na temelju stratigrafskih zapaanja i tipolokih svojdtava pokretnog arheolokog materijala. FAZA I Najstarija faza pripada starijem neolitiku to istodobno oznaava pripadnost impresso kulturi. Pronaeno je neto kamenog i kotanog orua, ali keramiki materijal je zastupljena u velikom broju. o Prvoj brojnijoj grupi pripadaju ulomci razliitih veliina; od malih i velikih posuda izraenih od zemlje sa naknadno dodani m primjesama izmljevena kamena sitnih zrnaca.Varira debljina stijenki, bojapovrine se kree od svjetlih oker preko crvenkastih i smeih i crnih tonova, rijetko je itava posuda jednobojno tonirana. Sve posude ove grupe su bile ukraene nekom od impresso tehnika. U ovoj grupi impresso keramike preovladavaju oblikom : lonci, zdjele, lonii i alice. Postoje 3 tipa meu loncima = najjednostavniji tip koninog lonca, jednostavnih ravnih stijenki ( T. III, 1 ); tip jajastog lonca i ei tip izrazito zatvorenog i loptastog lonca ( T. III, 4-5-6 ). Zdjele se dijele na konine i zaobljene oblike od izrazito zatvorenih do otvorenih oblika.

o druga manje zastupljena grupa su ulomci manjih dimenzija, tankih stijenki samo to je u ovoj grupi potpuna odsutnost ukrasa, a povrina je fino oglaana do visokog sjaja, boja je uglavnom u crvenkastim, crvenkastosmeim i crnim tonovima. Tipovi monokromne keramike su srednjih io manjih dimenzija i preovladavaju zaobljene forme. Najbolje su zastupljene duboke zdjele u izrazito zatvorenoj varijanti. to se tie ornamentike, najvei broj ulomaka je ukraen impresso tehnikama: utiskivanjem prsta, nokta ili tipanjem; zatim utiskivanjem nekog ornamenta; tehnika igosanja zrokutastim, krunim, ovalnim motivima; rijedak ornament je utiskivanje rubom koljke. FAZA II Pripada mlaem neolitiku ~ odnosno propada hvarsko lisiikoj kulturi. Keramika se dijeli na grubu i finu. Oblici grube keramike se dijele na dva tipa : jednostavni konini lonci sa uvuenim gornjim dijelom ( T. XVI,1 ); te izrazito bokati loptasti lonci ( T.XV,1 ). Posude manjih dimenzija su otvoreniji poluloptasti, gotovo loptasti oblici, te lonii u rijetkim primjercima. Ornamentika je rijetka : svodi se na urezane jednostavne linije, trake, a rijetko se javljaju sloene kompozicije (rafirani trokutovi koji formiraju cik cak traku ). U finoj keramici potpuno preovladavaju zdjele poluloptastih i loptastih formi. Ornamentika ove keramike ima obiljeja hvarsko lisiike kulture, odnosno varijante iz Lisiia. Motivi su izvedeni tehnikom urezivanja. FAZA III Posude su raene od proiene zemlje bez dodataka. Obradi povrine posude nije poklonjena nikakva posebna pozornost. Kod nekih ulomaka se jasno vide tragovi dotjerivanja povrine nekim oruem

10

vjerojatno kotanim, u pitanju je poravnjavanje a ne i glaanje. Najvei broj keramikog materijala ove faze pripada kategoriji srednje glaane keramike. Najbrojnije su posude sa cilindrinim neto suenim vratom i dojnjim dijelom od jajajastog do loptastog oblika. Tu su jo i konine ili poluloptaste posude. Preovladavaju dva ukrasna sustava : rane faze cetinske kulture koja je zastupljena na posudama manjih dimenzija sa loptastim recipijentom i viim cilindrinim vratom; te obiljeje ljubljanske kulture = jadranski tip ljubljanske kulture vezan za konine ili poluloptaste zdjele. Ova dva sustava ukrasa nisu nikada meusobno kombinirana.

FAZA IV Pripada tipu posuke kulture, te bronanom dobu. FAZA IV a = potupuno preovladvanje grube keramikem, pripadanje oblicima posuda manjih dimenzija. Boja posuda se kree od svijetlih oker do crvenkastih , smei, i tamnomrkih tonova. Najei tipovi su lonci u vie varijanata eneolitika tradicija = duboki jajasti lonci blago zaobljena trbuha, te bokati lonci sa naglaenim obodom i kratkim konkavnim vratom, te bikonini lonci. Tu su jo i zdjele = duboke poluloptaste i sline tipu bokastih lonaca. Ornamentika je rijetka aplicirane plastine trake modelirane utiskivanjem prsta. FAZA IV b = preovladava gruba keramika, povean je postotak u odnosu na prethodnu fazu keramike izraene od zemlje sa primjesama kristaliziranog kalcita. Preovladavaju : lonci, zdjele, alice i pehari Duboki lonci krukastog oblika, sa visokim suenim vratom, Duboki mekoprofilirani lonci jajastog oblika, Duboki izrazitije zaobljeni, sa kratkim vratom i blago izvijenim obodom,

11

Izrazito zatvoreni i bokati lonci. Zdjele meu kojima preovladavaju zaobljene poluloptaste ili loptaste forme sa kratkim prstenastim obodom, (T.LII, 3 5) Ornamentika je vrlo rijetka linearno urezani motivi.

KULTURNI I KRONOLOKI ODNOSI FAZA I Stariji neolitik, kojeg karakteriziraju dvije vrste keramike : monokromna i impresso keramika. to je vano jer omoguuje konstataciju o izrazito velikoj podudarnosti sa obiljejima najstarijeg stratuma Zelene peine. Naravno da izmeu monokromne keramike ove dvije peine postoje odreene razlike = One u zelenoj peini se javaljaju u sivim i crnim nijansama, dok je u Hateljskoj peini zastupljena u crvenkastim i crvenkasto smeim tonovima. Znaajne bliskosti izmeu Zelene i Hateljske peine moe se utvrditi kad je rije o ukraenoj keramici pri tome se ne misli na ornamente koji su zajedniko svojstvo svih nalazita impresso kulture ve samo na one zahvaljujui kojima je Zelena peina dobila znaenje tipnog predstavnika starijeg neolita Hercegovine. To se odnosi na vrlo guste igosane redove polukrugova, uglatih I izduenih tapiastih motiva ovalnih udubljena i sl. Meutim, postoje i izvjesne razlike koje Hateljsku peinu pribliavaju nalazitima s obale i otoka. Rije je o ukrasima izvedenim utiskivanjem ruba koljke koji su u Hateljskoj peini zastupljeni daleko skromnije nego ostali, ali su u Zelenoj peini sasvim nepoznati. Hateljska peina pokazuje jo jednu razliku od Zelene peine i u odnosu na ostala nalazita impreso kulture na Jadranskoj obali. Rije je o nalazima slikane i barbotin keramike (sl. 7, TXIII,5). Rije je o kramikim vrstama karakteristino za drugo kultureno podruje. Analogije je mogue traiti jedinona podruju starevake kulture koju vie od svega karakteriziraju barbotin i slikana keramika.

12

Ova pojava nije udna ako se uzme u obzir injenica o koegzistiranju starevake impreso kulture u Obrima I. Moe predpostaviti da je ovo nalazite odigralo posredniku ulogu u prenoenju keramike Starevakog tipa u Hateljsku peinu - jasno je da je u pitanju import. Odreene razlike izmeu Hateljeske peine i drugih nalazita impreso kulture oituje se i u nekim tipolokim obiljejima poglavito vezanim za monokromnu keramiku, to je najoitije kod posude (T.VII,6) koja bi se po svojim svojstvima mogla uspjeno usporeivati i sa odgovarajuim formama Danilske kulture. Ova konstatacija bi se mogla proiriti I na vei dio monokromne keramike Hateljske peine, s tim da nije rije o istim danilskim formama ve o tipovima posuda koji se samo pribliavaju njezinim oblicima. Veze izmeu Hateljske i Zelene peine vane su i zbog relativnokronolokog pitanja. Ako izmeu njihovih stilskih izraza postoji usklaenost onda je do njih moglo doi samo u istim vremenskim relacijama. to znai da izmeu ova dva nalazita ne postoji samo stilsko, tipoloko ve i kronoloko korespondiranje. Neto je tee odrediti relativnokronoloki poloaj Hateljske peine i unutar itavog impreso kompleksa pri emu imamo u vidu sasvim razliita datiranja Zelene peine III. Prema A. Bencu Zelena peina III pripada fazi impreso kulture i dijelom se dodiruje sa Danilskom kulturom. . Batovi je predstavnik rane faze starijeg neolitika, dakle faze I impreso kulture. Svoje datiranje je temeljio na potpunom nedostatku ukrasa izvedenih utiskivanjem ruba koljke,drei taj nain ukraavanja svojstvo mlaih faza impreso kulture. Ako prihvatimo datiranje Zelene peine III u razvijenu i kasnu fazu impreso kulture (A. Benac ) onda to znai da je Hateljsku peinu I mogue postaviti samo u istu razvojnu fazu. Prema svemu ovome ovu fazu Hateljske peine treba uzeti najranije za prijelaz iz zrele u kasnu fazu impreso kulture dok njenu gornju granicu odreuje poetak danilske kulture.

13

FAZA II Pripada mlaem neolitiku i Hvarsko Lisiikoj kulturi onoj njenoj varijanti rasprostranjenoj u Hercegovini, a poznatoj na temlju nalaza sa lokaliteta kod Konjica. Tehnoloka svojstva keramikih izraevina potpuno odgovara tehnolokim svojstvima keramike iz Lisiia i Ravlia peine, kao to ni tipoloke znaajke ne izlaze iz okvira Lisiia, Ravlia peine i drugih nalazita ove kulture, te se ornamentika i u tehnikom i u sadrajnom smislu podudara sa ovim eponimnim lokalitetima. No postoje i neke razlike = dosta suen repertuar keramikih tipova Hateljske peine u odnosu na tipologiju Lisiia. Suenost je oita kod grube keramike meu kojom u Hateljskoj peini nedostaju zedjele, alice, plitke zdjele sa valovitim obodom, posude na nozi i varijante lonaca. Ista je situacija kod fine keramike koja je u Hateljskoj peini potpuno obiljeena dominacijom zdjela dok nedostaju alice, posude na nozi, butmirski ili butmiroidni tipovi piriformnih posuda dr. Razlike se oituju i u ornamentalnom sustavu. U Hateljskoj peini on je u potpunom znaku urezanih motiva sa pojavom crvenog inkrustriranja. Dok crveni slikani motivi kakvi su u Lisiiima relativno brojna pojava posebice vodoravne trake ispod oboda - sasvim nedostaju. Jo vee razlike se uoavaju prema ornamentalnom sustavu Ravlia peine II B . U ovoj fazi postoje dva ulomka koja ne pripadaju Hvarsko Lisiikoj kulturi . Jedan s obzirom na analogne nalaze potjee sa juno italskih lokaliteta mlaeg neolita i radi se o importu. On je dosta esta pojava, a dobro je dokumentirana sve do sredinje Bosne, pa nije nita neobino. Dok drugi ulomak ukraen kanelirama, kad se kae da nema Hvarsko Lisiiki karakter onda na umu imamo klasinu Hvarsko Lisiiku kulturu u kojoj su zastupljeni i oni sa kaneliranim ukrasima, ali su drugaije vrste nego ulomak iz Hateljske peine. Miljena oko ove pojave su razliita, ali svi se slau da pripada ranom eneolitiku.

14

Kako ovaj ulomak nema Hvarsko Lisiiki karakter blizak je neto mlaim pojavama ova konstatacija iskljuuje samo klasino shvaanje Hvarsko Lisiike kulture, ali ne i onaj njezin stupanj koji pripada ranom eneolitiku, a okarakteriziran je upravo kaneliranjem kao dominantnom ornamentalnom pojavom. Ovaj nalaz ima i stanovitu relativnokronoloku vrijednost budui da upuuje na mogunost gornje granice faze II Hateljske peine. Ovu fazu mogue je datirati najdalje na kraj klasine Hvarsko - Lisiike kulture, a nikako unutar one faze koja odgovara Ravlia peini II C.

FAZA III Dominantne pojave u ovoj fazi Hateljske peine su posude sa loptastim i jajolikim recipijentom, visokim vratom i prstenasto zadebljalim obodom, te posude sa proirenim i prema unutra koso odrezanim obodom. U relativno dobro definiranu opu sliku razvijenog eneolitika Hercegovine, a i veeg dijela istone Jadranske obale vrlo se dobro uklapaju i nalazi faze III. To je prije svega ornamentalna keramika koja je skup raznovrsnih pojava : nalazi cetinskog tipa, ljubljanskog tipa, ljebljene i barbotin keramike i dr. Grupu nalaza mogue je usporediti s materijalom faze I cetinske kulture = uspravne, guste poredane linije na vratu, vodoravno mreasto rafirane trake na ramenu, te snopovi okomitih cik cak na drki. Ova skupina keramike sa svojstvima cetinske kulture ini malobrojnu grupu nalaza koja ne pripada nikakvim izoliranim dijelovima sloja ve je asocirana sa drugim vrstama keramikog materijala. Jasno je da se radi o elementima cetinske kulture a ne o cetinskoj kulturi kao kulturnoj manifestaciji. U tom pravcu govore i tehnoloka svojstva ovih nalaza budui da ne odudaraju od tehnolokih svojstava ostale keramike, to znai da se ne moe govoriti o njihovom podrijetlu van Hateljske peine ve je rije iskljuivo o lokalnoj produkciji.

15

Pitanje je nain na koji je taj proces proveden I. Morovi I B. ovi imaju predpostavku da je vjerojatno rije o kratkotrajnom sezonskom boravku manjih grupa stanovnitva. U kontaktu sa lokalnom populacijim moglo je doi do razmjena ideja u ukraavanju keramike to bi upravo moglo biti smisao nalaza Cetinskog tipa u III fazi Hateljske peine. Grupa nalaza sa svojstvima ljubljanske kulture, ne govori o ljubljanskij kulturi nego o njenim elementima. Kada govorimo o ljubljanskoj kulturi onda se misli na kulturni fenomen pod nazivom jadranska grupa . Ovdje nema ni govora o razvoju ljubljanske kulture kao samostakne manifestacije, ve je rije o njenim elementima inkorporiranim u drugaiji kulturni etniki prostor. To znai da nalazi ljubljanskog tipa na jadranskoj obali pripadaju nositeljima lokalnog razvoja. Vana pojava u keramografiji ove faze Hateljske peine je barbotin keramika. Njihova prisutnost ovdje nije nikakva novost jer se moe nai i na drugim lokalitetima. Velika gradina u Varvari, Racvlia peina, Lazarua i dr. Barbotin keramiku karakterizira bosanska nalazita vuedolske kulture, to dovodi do povezivanja keramike Hateljske peine i istovrsne vuedolske keramike. Relativnokronoloka pozicija III faze Hateljske peine je odreena pripisivanjem razvijenom eneolitiku te navedenim analogijama to znai sinkronizaciju prije svega s Ravlia peinom IIIA, Guvninama I, Lazaruom II, fazom AI Velike Gradine u Varvari i fazom I Cetinske kulture. Mogue je da ova faza traje neto due od navedenog okvira, te da zahvaa i vei dio ranog bronanog doba Br. A1 u srednjoeuropskom smislu. FAZA IV Kulturnu i relativnokronoloku poziciju ove faze Hateljske peine je B. ovi olakao svojom studijom o posukoj kulturi, zavrni stupanj koji je oznaen kao faza Gagrice Hatelji. Tu ulazi samo mlai dio faze IV.

16

Hateljska peina ( IV b), to istodobno znai da njen stariji dio okvirno pripada predhodnoj fazi razvoja posuke kulture ( faza Sovii ). FAZA IV a Postoji razvojni kontinuitet ove i predhodne faze u tehnolokom, tipolokom I ornamentalnom pogledu. Kad je rije o tehnolokim obiljejima = keramika raena od zemlje bez primjesa ~ to je arhaina tradicija tipina za eneolitiku fazu Hateljske peine. Tipoloke znaajke nisu toliko brojne, ali neki primjeri su dovoljno karakteristini. To se odnosi na tipoloka svojstva ulomaka ( T.XXXV, 1 ), vrlo bliskoga tipa sa zaobljenim recipijentom I niskim vratom. Isto tako eneolitikom tradicijom bi se mogla smatrati i ornamentika na ulomku ( sl. 30. ). Slino ukraeni ulomci poznati su iz Zelene peine I Lazarue. Ako se obrati panja na tehniku izvoenja motiva, tj. da su koncentrine krunice izvedene ljebljenjem, ta tehnika je upravo vezana za eneolitike slojeve. Tipoloke znaajke su znatno indikativnije za definiranje relativnokronoloke pozicije ove faze Hateljske peine. Tako bi ova faza morala zahvaati relativnokronoloki okvir koji odgovara fazi Sovii, posuke kulture i prijelazu prema fazi Neajno Sovii, a moda I samom kraju faze Neajno. Od predloenog kronolokog okvira za faze Neajno i Sovii, njihova pozicija u periodizaciji bronanog doba u srednjoeuropskom smislu, te paralela prema egejskom podruju, to bi odgovaralo kraju Br. A1 do Br. B1, odnosno MH I do LH I.

FAZA IV b Pitanje relativnokronoloke pozicije faze IV b Hateljske peine je dosta jednostavnija zbog injenice da je upravo njen materijal posluio ne

17

samo za definiranje zavrne faze faze posuke kulture nego i pri odreivanju njene kronoloke pozicije. Ulomci keramike sl. 34. I 35. imaju posebnu vrijednost. Iako ne pripadaju onom kulturnom podruju znaajni su zbog prouavanja kulturnih veza ovog podruja s drugim istodobnim kulturama. Mogua je usporedba sa kasnoheladskim nalazima koju nameu ovi ulomci sami po sebi, ali i okvirma sinkronizacija faze Gagrice Hatelji s krajem LH I do kraja LH IIIA, mikenski karakter dvaju ulomaka keramike sa Debelog brda kod Sarajeva, te mikenski karakter nalaza s Kosova i Albanije. Usporedba nalaza Hateljske peine sa kasnoheladskim materijalom nije sasvim uspjena, ali spomenute nalaze nije mogue vezati za vrijeme prije kasnoheladskog IIIA ( LH III A ). Faza IV b postaje mogunost usporeivanja sa Varvarom B2 ( ulomak T. LIII1 ).

LAZARUA ~idui od Stoca prema sjeveru 25 km je selo Dabrica koje se nalazi u prostranoj dubokoj kotlini, okruena visokim obroncima planina. Pet kilometara od sela nalazi se peina Lazarua koja je smjetena na desnoj strani kanjona Radimlje. Okrenuta prema jugu I djelomino osunana ova peina je izuzetni skroman prostor ljevkasto suen od otvora prema unutranjosti. POVIJEST ISTRAIVANJA ~1984. poduzeto je pokusno sondiranje, kada je otvorena sonda 4x2, postavljena paralelno sa ulaznim otvorom. Kulturni sloj u ovoj sondi je izrazito neujednaene debljine I kretao se od oko 0,40m u junom 1,20 m u sjevernom dijelu.

18

~ sustavno iskopavanje provedeno je 1988. god., znatno deblji kulturni sloj dao je brojniji i raznovrsniji arheoloki materijal. STRATIGRAFSKA SLIKA Premda je kulturni sloj vrlo homogen i ostavlja dojam potpuno neprekinute cjeline i u kronolokom i u kulturnom smislu, neke stratigrafske znaajke ipak omoguuju njegovu finiju podjelu. Postoje dva oteenja kulturnog sloja koja su nastala prije trajnog naputanja ovog nalazita. Smjetena su u sredinjem dijlu peine i u objema jamama pronaeni su gotovo cijeli kosturi sitnih sisavaca, vjerojatno mladunaca. Ovdje nema karaktera ikakvog kultnog ukopavanja . Ovdje se radi o dvije ivotinjske jazbine, ti. skrovita njihova ulova koji su ukopani u kulturni sloj, to implicira na azkljuak o postojanju diskontinuiteta u nastanjenosti peine. Potpuno je jasno da peina nije mogla sluiti i kao ljudsko i kao ivotinjsko stanite. O emu govori i postojanje dvaju proslojaka sive rastresite zemlje koja nema karakter kulturnog sloja. Ti su se proslojci formirali kada peina nije bila naseljena, a koincidiraju sa obe ivotinjske jazbine . Meutim postavlja se problem prisutnosti arheolokog materijala, koji iako nije brojan stoji u opreci sa predhodnom tvrdnjom. Kako svako oteenje kulturnog sloja izaziva i dislociranje arheolokog materijala, u ovom sluaju to je znailo njegovo izbacivanje iz dubljih slojeva na tadanju povrinu. Naime zvijeri koje su pravile svoje skrovite morale su kopajui I izbacujui zemlju izbaciti i sav arheoloki materijal. U kulturnom sloju Lazarue mogue je izdvojiti dvije razvojne faze od kojih mlau treba podjeliti na dva stupnja: Faza I Faza II Faza II b a 1,90 0,80 ( 0,80 0,72 sterilni sloj ) 0,72 0,60 0,55 0,00 ( 0,60 0,55 sterilni sloj )

19

STAMBENE ZONE I PRATEI OBJEKTI Svojim oblikom i veliinom peina je potpino jedinstvena i nedjeljiva cjelina, te nije mogla primiti populaciju veu od jedne obitelji . Otvoreno je pitanje dali je ona sluila kao stalno ili preteno stalno mjesto ivljenja. Na to pitanje nema odgovora,ali je sigurno da se Lazaruom nije moglo sluiti istovremeno vie od 5 do 6 pojedinaca . U takvim okolnostima nije bila potrebna nikakva unutranja organizacija i podjela prostora, jer bez obzira o kakvoj se vrsti zajednice radi ona je morala biti vrsto povezana cjelina. Tako je peina sluila kao osnovni ivotni prostor jedne male populacije koja nije imala potrebe za njegovim posebnim organiziranjem i podjelom. Postoji veliki broj ognjita na sve strane koji bi upuivali na eventualnu induvidualizaciju, meutim ta su ognjita najjednostavniji ostaci vatre zapeljene na povrini zemlje bez ikakvih konstrukcijskih zahvata , tako da i nisu nita nego obina vatrita, to je izgleda svojstveno najveem broju peinskih naselja. GOSPODARSTVO Podaci o gospodarskoj osnovi su vrlo skromni i ogranieni na jednu skupinu nalaza ostatke ivotinjskih kostiju. Sobzirom na poloaj nalazita i njegovu okolicu koja ne prua nikakve uvjete za poljodjelsku djelatnost zbog nedostatka obradiva zemljita. Stoga izgleda da se egzistencija stanovnika temeljila na stoarstvu i to vjerojatno na uzgoju stoke sitnog zuba i lovakoj djelatnosti. I jedan i drugi oblik privreivanja podrazumjeva veliku pokretljivost populacije i izrazitu ovisnost o ekonomskim potencijalima prostora u kojima se njezin ivot odvija . Moda je upravo ova pokretljivost uzrok prekida upotrebe peine. Naime predpostavljeni karakter gospodarstva doputa mogunost sezonskog naputanja peine. Isto tako peina je smjetena uz samo korito Radimlje, te se neradi o pravom vodotoku, ve o sezonskoj rijeci , zimskoj bujici ta injenica iskljuuje ribolov kao komponentu u gospodarstvu.

20

KULTURNA STRATIGRAFIJA Dvije faze razvoja meusobno su jasno izdvojene prema svojim svojstvima , te mlaa faza ( faza II ) je razdvojena na dva stupnja ( II a I II b ). Ova podjela ima formalan karakter i u osnovi znai samo uzimanje u obzir injenice da je tjekom trajanja mlae faze dolo do privremenog naputanja peine. FAZA I Ovoj fazi pripada neto vie od polovice ukupnog kulturnog sloja Lazarue. Materijal je skroman po broju i prema vrstama i prema namjeni. Sveukupni keramiki materijal karakterizira neolitika tehnologija, te pri podjelu na grubu i funu preovladava fina nad grubom keramikom. Sva je keramika izraena od zemlje dobro proiene od prirodnih primjesa kojoj je naknadno dodana znaajna koliina kristaliziranog kalcita, te je vrsta i vrlo kvalitetna. Grauba keramika se javlja u sivim, tamnosivim i mrkim tonovima, dok finu keramiku karakterizira vei broj tonova : oker, crvenkastosmei, smei, tamnosivi i crni tonovi. Gruba keramika ima dobro poravnatu ali uvijek hrapavu povrinu, dok je kod fine keramike uglaana do visokog sjaja. A razlike postoje i u tuipolokom pogledu. Gruboj keramici pripadaju posude veih dimenzija, dok se kod fine keramike radi gotovo iskljuivo o zdjelama. U gruboj keramici sa sigurnou se mogu odrediti samo tip dubokog lonca s kratkim prstenastim vratom. Nasuprot tome finu keramiku karakteriziraju : -plitke zdjele s neprofiliranim i izrazito uvuenim gornjim dijelom ( T. II, 1-2 ) -duboke poluloptaste zdjele sa diskretno naznaenim obodom ( T. II, 3-4 ) -bikonine zdjele ( T.II, 5 )

21

-plitke zdjele s uvuenim I polukruno zadebljalim unutranjim dijelom oboda ( T. II, 7). Ukraavanje fine i grube keramike gotovo je potpuno nepoznato. FAZA II a- b Mala faza je znatno bolje dokumentirana, nije mogue podjeliti klasinu podjelu na grubu i finu keramiku. Najvei broj posuda je izraen u eneolitikoj tehnologiji, od zemlje proiene od prirodnih primjesa sa naknadno dodanim zrncim akrenjaka ili bez ikakvih dodataka. To je i bitna karakteristika u odnosu na predhodnu fazu u kojoj je neolitika tehnologija bila najznaajnija. Boja posuda se kree od oker, crvenkastosmeih i smeih do sivih i crnih tonova. Ipak mogua je podjela na ornamentalnu i neornamentalnu keramiku. Neornamentalnu keramiku karakterizira izrazita tipoloka stereotipnost. Radi se samo o jednom tipu posuda sa zaobljenim recipijentom i visokim vratom koji moe biti okomit, suen ili izvijen ( T. III, 1-2 ; T. IV,1-2 ). Neke od njih imaju prstom modeliranu traku apliciranu neposredno ispod oboda ( T.III,1; T.IV,1 ). Izvan ovoga apsolutno dominantnog tipa zastupljeni su pojedinani primjerci sa prstenasto zadebljalim obodima ( T IV, 3 ). Ovoj keramici pripada i barbotin keramika ( T. III, 3 ). Ornamentalna keramika je zastupljena u znatno iroj skali tipova : posude sa izrazito zaobljenim, vie manje loptastim recipijentom i visokim vratom ( T.V, 1-3; T.IV,1-4; T. VII,1-5; T.VIII, 3-4; T. IX, 1-2 ) duboke konine zdjele, blago zaobljenih stijenki (T.X,1; sl. 5 ) te njihove varijante s uvuenim obodom ( T.VIII,1-2; sl. 6.) zatvorene loptaste posude uskog otvora ( T.VIII, 4; T. IX,3; T. XI, 1-2 ) poluloptaste zdjele sa uvueni I profiliranim obodom ( T. XI, 3; T.XII, 1 )

Ornamentalni sustav je potpuno u znaku ljebljenja, ovakav nain ukraavanja je gotovo iskljuivo vezan za posude sa zaobljenim recipijentom i visokim cilindrinim ili blago proirenim vratom.

22

Postoje dva zanimljiva nalaza zbog svog oblika i namjene , te je jedini nalaz te vrste u eneolitu itavog istonog Jadrana. Rije je o poklopcu sl. 9.) grube izrade ali bogate ornamentike. (

Drugi nalaz pripada grupi znatno kvalitetnije izraene keramike a u tipolokom pogledu je bliska odgovarajuim formama vuedolske kulture.

KULTURNI I KRONOLOKI ODNOSI FAZA I Keramike izraevine ove faze karakterizira neolitika tehnologija, to upuuje na injenicu da je najvei dio keramikih nalaza karakterizira tipoloka podudarnost s keramikom hvarsko lisiike kulture. Naravno najvea slinost postoji sa nalazima iz Lisiia u kojima su dobro zastupljene pltke i duboke poluloptaste zdjele sa neprofiliranim i uvuenim gornjim dijelom - koje i karakteriziraju ovu fazu Lazarue. injenica da keramike izraevine karakterizira neolitika tehnologija, te da se najvei broj posuda kree u okvirima tipolokih svojstava hvarsko lisiike kulture, to potvruje da traenje izvora ne smije izlaziti iz okvira te kulture. to znai da populacija Lazarue i jeste mali dio ukupne populacije hvarsko lisiike kulture. S druge strane potpuni nedostatak odgovarajue ornamentike predstavlja smetnju izravnom povezivanju Lazarue I sa tom kulturom hvarsko lisiikom, ali treba uzeti u obzir sasvim istovjetnu situaciju na jo nekim hvarsko lisiikim nalazitima : Popov do kod Gorada I Gradac u Donjem selu kod Konjica na kojim je ova kultura prepoznatljiva samo zahvaljujui tipolokim i tehnoloki znaajkama keramikog materijala. Gotovo potpuno istovjetna situacija je u gornjim slojevima Lisiia a I u Varvari A1. Izrazita podudarnost osnovnih obiljeja Lazarue I i dva naveden nnalazita hvarsko lisuiike kulture mogla bi odraavati i istovjetnost

23

razvojnih procesa, to znai da meu njima postoji i kronoloko korespondiranje. ini se da Lazarua I veim dijelom svojih obiljeja korespondira s Popovim dolom i Gradcom, dok se s drugim dijelom vee za Ravlia peinu IIC, to znai da bi njena relativno kronoloka pozicija morala biti negdje izmeu njih. Relativnokronoloka pozicija Lazarue I na prijelazu faza IIB/IIC Ravlia peine odreuje i njezin poloaj unutar kasnog neolitika i ranog eneolitika istonog Jadrana i njegova zalea. Trajanje ove faze Lazarue nije mogue dalje od faze IIC Ravlia peine, budui da joj nedostaju sve najvanije znaajke te faze Ravlia peine posebice kanelirana keramika. FAZA II a-b Ova faza ima izrazito sloenu strukturiranost, to znai ustvari raznorodnost komponenti : ljebljena i schnur keramika , nalazi cetinskogiI ljubljanskog tipa, barbotin keramika i dr. Idui od dominantnijih pojava poet emo sa tzv. ljebljenom keramikom radi se o specifinom nainu ukraavanja kakav se sree na znaajnom broju eneolitikih lokaliteta. U svim sluajevima se radi o slabije zastupljenim komponentama u kulturnoj slici, ali iznimka su Lazarua II a-b I Guvnine I. Na oba lokaliteta ovaj nain ukraavanja je dominantna pojava. to se tie schnur keramike izgleda da je ova vrsta najizraenija i najbrojnije zastupljena upravo u Lazarui. Ova okolnost je vana zbog toga to je ona ovdje jednako kao i na prostoru istonog Balkana, asocirana upravo sa ljebljenom keramikom. injenica je da Lazaruu karakterizira jednostavnost i izrazita linearnost kompozicije, te potpuna odsutnost sloenijeg ukrasnog sustava kakav je zastupljen na nalazima iz Zelene peine, Ljeskove glavice i nekim nalazima s juga Balkana. Autor smatra kako upravo nalaz schnur keramike na Jadranu oznaava i prvu znaajniju pojavu Kurgan naroda. Slino miljenje je

24

iznjela i M. Gimbutas koja na temelju schnur keramike i pokopavanja pod tumulima zakljuuje kako je na Jadranu prusutna stepska populacija Kurgan IV tipa. U vezi sa tim razmiljanjima iznose miljenja i S. Dimitrijevi, koji unato nedovoljno jasnom karakteru, prisutnosti stepskih elemenata, govori o prisutnosti ove neobine mobilne stoarske populacije u svim tim podruijma. Isto i B.ovi govori o postojanju jednog horizonta sa schnur keramikom koji j epriblno istovremeno zahvatio znatne dijelove Balkanskog poluotoka, ije tragove pratimo u srednjoh Grkoj i u zaleu Jadranske obale. Oito je da je u svim miljenjima prisutnost schnur keramike dovodi u svezu sa izravnom prisutnou i njihovih autentinih nositelja. Postavlja se pitanja prisutnosti autentine populacije u Lazarui to bi bilo mogue, meutim autor ne iskljuuje potpuno svaku mogunost prisutnosti manjih skupina nositelja schnur keramike na irem prostoru Jadranskog zalea, a nalaze toga tipa u Lazarui je skloniji promatrati kao posljedicu stanovitog oblika kulturnih utjecaja. Segment kulturnih komponenata Lazarue vezanih za podruje sjeverozapadnog Balkana upotpunjuje i manji broj nalaza cetinskog i jadranskog tipa ljubljanske kulture (T.VII,5; T.VIII,3,3,6). Njihova se prisutnost ovdje dobro uklapa u situaciju na veem btoju eneolitikih nalazita ovog podruja s tim to su ovdje zasustupljeni u manjem broju. Ni cetinska ni jadranski tip ljubljanske kulture nemaju karakter samostalnih konzistentnih pojava, vese radi samo o njihovim elementima ija je prosutnost vana zbog rjeavanja kronolokih pitanja, te kao pokazatelj strukturiranosti razvijenog eneolitika ovog podruja. Stoga se ova faza Lazarue moe usporediti sa Ravlia peinom IIIA, Varvarom A1, Hateljskom peinom III, Odmutom V/VI I drugim istodobnim lokalitetima. Veza meu svim ovim nalazitima jesu posude sa visokim vratom, jajastim ili loptastim recipijentom I prstenasto zadebljalim obodom zastupljeni u Lazarui koje se manifestiraju kao tipske znaajke ovog kronolokog odsjeka eneolitika. Na kraju neto o dva nalaza iz mlae faze u Lazarui, rije je o nalazima sa slika 9. I 10. Nalaz sa slika 10. nema izravne analogije

25

sobzirom na njegove ornamentalne znaajke, jer je u tipolokom pogledu blizak odgovarajuim formama vuedolske kulture s bosanskog podruja. Raskoan ukras zauzima gotovo cijelu povrinu posude osim vrata, ukras je izveden tako da se uoavaju dvije zone gornja : sa suelice postavljenim ttrokutima u ijim se meuprostorima formira cik-cak linija, I iroka dojnja povrina sa motivom riblje kosti. Gornji dio kompozicije mogue je promatrati u kontekstu istovrsnih ukrasa jadranskog tipa ljubljanske kulture i vuedolske kulture. Autor smatra da ovaj ulomak treba promatrati kao lokalni proizvod , u kojem je samo vanjski poticaj polazna osnovica, emu u prilog ide drugi dio ukrasne kompozicije, koji promatran izolirano podsjea na tipine ukrase Cernavoda III. Kako veza sa Cernavoda III kulturom nije mogua , treba otpisati mogunost i povezivanja sa badenskom, pa ostaje samo vuedolska kultura., Zbog slinih ukrasa sa njenim bosanskim nalazitima. To su slini ukrasi jer analogije nema, a najveu slinost pokazuju pojedini primjerci s Debelog brda. Tako ako vuedolsku kulturu uzmemo kao vjerojatan izvor i ovoga dijela ukrasa, ostaje injenica da je ona mogla biti samo uzor ali ne i odluujui imbenik u formiranju likovnog izraza koji ovaj nalaz karakterizira. Jo je pronematiniji drugi nalaz sa sl. 9. , ovom nalazu nije mogue nai ni izravne ni neizravne analogije.to znai da mu analogije treba traiti van ovoga podruja, ali se I tu mora konstatirati nedostatak odgovarajuih pojava, te je tako ovaj nalaz osamljena pojava . Kulturna slika ove faze Lazarue je vrlo sloena, a odreuje ju vie komponenata koje su ve poznate sa drugih nalazita razvijenog eneolita istonog Jadrana i njegova zalea. Tako se ova faza Lazarue dobro uklapa u ope razvojne procese, ali pokazuje i stanovite osobitosti koje se oituju u neto drukijim meusobnim odnosima pojedinh zastupljenih komponenata. to se odnosi na vrlo dobro zastupljenu ljebljenu I schnur keramiku na temelju kojih je mogue pomiljati i na udio novih populacija u formiranju izraza, premdas e ne zna o kojem obliku sudjelovanja je bilo rijei : izravnom ili neizravnom.

26

S druge strane ni ostale komponente nalazi cetinskog tipa, ljubljanskog tipa, posude sa prstenasto zadebljanim obodima, zdjele sa koso zasjeenim obodima ne pokazuju jako velika odstupanja od njihove uobiajene zastupljenosti na drugim nalazitima, to govori o mogunosti na pomiljanje o obliku simbioze autohtonih i novih elemenata. Relativnokronoliki okvir unutar kojeg ovu fazu Lazarue treba datirati je vrijeme koje odgovara Varvari A1, Ravlia peina IIIA, Hateljska peina III, Guvnine II, Odmut V/VI, Gudnja V.

UKRATKO GUVNINE

27

faza I = RAZVIJENI ENEOLITIK, ~posude manjih dimenzija sa izrazito loptastim dojnjim dijelom i cilondinim vratom odlika razvijenog eneolitika ) ~u gospodarstvu prepvladava stoarstvo nomadskog tipa. Relativno kronoloka pozicija ove faze je usporeena sa : LAZARUOM II, HATELJSKOM PEINOM IIIA, ODNUTOM V/VI, GUDNJOM VI faza II =SREDNJE BRONANO DOBA, ~lonci, zdjele i pehari preovladavaju zaobljene forme nad bikoninim, jajasti lonci sa neprofiliranim obodom ~ u gospodarstvu preovladava zemljoradnja Relativnokronoloka pozicija se poklapa sa fazom GAGRICE - HATELJI posuke kulture. HATELJSKA PEINA faza I = STARIJI NEOLITIK = IMPRESSO KULTURA ~kojeg karakterizira MONOKROMNA I IMPRESSO KERAMIKA a) preovladavaju lonci ( najjednostavniji konini, jajasti i ei zatvoreni loptasti ) zdjele ( konine i zatvorene ), lonii i pehari b) posude manjih dimenzija preovladavaju zaobljene forme, duboke zdjele u zatvorenoj varijanti. Relativnokronoloka pozicija ove faze spada na prijelaz iz ZRELE U KASNU FAZU IMPRESSO KULTURE, a gornja granica odreuje poetak DANILSKE KULTURE. faza II =MLAI NEOLITIK = HVARSKO LISIIKA KULTURA a) gruba keramika konini i bokati lonci + posude manjih dimenzija poluloptastih i loptastih oblika b) fina keramika preovladavaju zdjele loptastih i poluloptastih formi, dok ormanentika ima obiljeja hvarsko lisiike kulture. + prstenasto zadebljalim obodom ( to je

28

Relativnokronoloka pozicija ovu fazu datira najdalje u KRAJ KLASINE HVARSKO LISIIKE KULTURE. faza III = RAZVIJENI ENEOLITIK, ~ najbrojnije su posude sa cilindrinim neto suenim vratom i dojnjim dijelom jajastog poluloptaste posude. ~ ukrasni sustav pripada RANOJ FAZI CETINSKE KULTURE za posude manjih dimenzija sa loptastim recipijentom i viim LJUBLJANSKE vezan za cilindrinim vratom + obiljeja KULTURE ~ JADRANSKI TIP LJUBLJANSKE KULTURE konine i poluloptaste zdjele. Relativnokronoloka pozicija ove faze podudara se sa : RAVLIA PEINE IIIA/ GUVNINE I/ LAZARUA II/ VELIKAGRADINA U VARVARI I/ I FAZI I CETINSKE KULTURE. faza IV = TIP POSUKE KULTURE faza IV a = RANO BRONANO DOBA, ~ preovladava gruba keramika posude manjih dimenzija, sa eneolitikom tradicijom duboki jajasti lonci, blago zaobljena kratkim gtrbuha + bokati lonci naglaenog oboda sa do loptastog oblika + konine i

konkavnim vratom + bikonini lonci + zdjele poluloptase I bokati. Relativnokronoloka pozicija ovu fazu stavlja u fazu SOVII posuke kulture, te PRELAZU PREMA NEAJNO - SOVII . faza IV b = SREDNJE BRONANO DOBA, ~preovladavaju lonci ( krukastog oblika sa visokim suenim vratom, jajastog oblika + bokati ), zdjele zaobljene poluloptaste ili loptaste forme + alice ipehari. Relativnokronoloka pozicija ove faze se poklapa sa fazom GAGRICE HATELJI POSUKE KULTURE. LAZARUA faza I = PRELAZ IZ KASNOG NEOLITA U RANI ENEOLIT,

29

~gruba keramika, posude veih dimenzija duboki lonci sa dubokim prstenastim poluloptaste + bikonine sa zadebljalim obodom. ~ova keramika nosi karakteristike neolitike tehnologije = to znai tipoloke lisiike kulture. Relativnokronoloka pozicija Lazaruu I ja na prelazu faza IIB/IIC RAVLIA PEINE, TO ODREUJE NJEN POLOAJ UNUTAR KASNOG NEOLITIKA I RANOG ENEOLITIKA. faza II a-b ~ neornamentalna keramika posude sa zaobljenim recipijentom I visokim vratom+ manje loptastim barbotin keramika recipientom + duboke konine zdjele + ~ornamentalna keramika - posude sa izrazito zaobljenim vieblagozaobljenih stjenki + zatvorene loptaste polulpotaste sa uvuenim I profiliranim obodom. Ova faza se uspoteuje sa RAVLIA PEINOM IIIA/ VARVAROM A1/ HATELJSKOM PEINOM III/ ODMUTOM V/VI I GUVNINE II. podudarnosti sa keramikom hvarsko vratom uvuenim I polukruno ~fina keramika, gotovo iskljuivo samo zdjele ( duboke,

30