Građevinski fakultet Sarajevo PREDNAPREGNUTI BETON strana 1

Sidrenje putem spoja K – 03/04

SIDRENJE ARMATURE ZA PREDNAPREZANJE PUTEM SPOJA

Kod sidrenja putem spoja armature za prednaprezanje potrebna je određena dužina

na kojoj će se sila prednaprezanja uvesti u beton. U ovom slučaju poprečni zatežući
naponi su znatno manji nego kod sidrenja sa ankernim tijelom. Za daljnje smanjenje
sila cijepanja moguće je krajeve užadi izolirati, što je naročito poželjeno kod tzv.
element ploča gdje se poprečna armatura i ne ugrađuje. Ovdje se nesmiju prekoračiti
naponi betona na zatezanje fctk;0,05.

Za razliku od sidrenja obične armature kod sidrenja armature za prednaprezanje

potrebno je tačnije poznavati tok sila u području sidrenja.

Sl. 1 Poprečni zatežući naponi kod sidrenja putem spoja užeta za prednaprezanje

Sl. 2 Naponi cjepanja usljed uvođenja sile prednaprezanja P u beton putem spoja
Građevinski fakultet Sarajevo PREDNAPREGNUTI BETON strana 2
Sidrenje putem spoja K – 03/04

Sl. 3 Naponi cjepanja i moguće formiranje naprslina kod većeg broja užadi za
prednaprezanje

Općenito o ponašanju spoja čelika i betona

Spoj između prednapregnute armature i injekcionog maltera odnosno betona

ostvaruje se putem trenja, adhezije i poprečnih sila.

Kod glatkih užadi dio od čistog trenja kao i adhezije je zanemarljivo mali, naročito ako
je opterećenje dinamičkog karaktera. Na opitima su izmjereni naponi spoja od 0,5 do
1,5 N/mm2. Dio od trenja jako je ovisan od poprečnog pritiska. Najveći dio prenosa
sila na beton ostvaruje se kroz otpor na odrez, koji se javlja zbog upredanja žica
užeta, odnosno rebraste površine šipki. Razlaganjem kosih pritisnutih dijagonala
dobijaju se horizontalne komponente sila spoja (Sl.1 i Sl.3). Vertikalna komponenta
vodi stvaranju poprečnih zatežućih napona, koje je potrebno preuzeti armaturom. Na
dalje, potreban je i pokrovni sloj betona dovoljne debljine koji treba da smanji
moguće cijepanje betona.

Kod grupe užadi nastaju veći međusobni poprečni pritisci koji vode i većim silama
trenja. Nasuprot izvlačenju pojedinačnog užeta, dosada nisu ustanovljena izvlačenja
kompletne grupe užadi. Kod pojedinačnih užadi kao i kod glatkih šipki otkazivanje
spoja je iznenadno.

Usljed upredanja žica, kod užadi nastaje kompleksno prostorno naponsko stanje, pa
je za računski dokaz dužine sidrenja potrebno pojednostavljenje.

Prema Cordes-u može se za napone spoja kod prednapregnutog čelika τb0,1 uzeti
izraz u istoj formi kako je to Rehm kroz tzv. "zakon spoja" ustanovio, tj.
Građevinski fakultet Sarajevo PREDNAPREGNUTI BETON strana 3
Sidrenje putem spoja K – 03/04

τb0,1
= 0,045 + 1,5 ⋅ fR (1.1)
fc
ovdje je:

τb0,1 : Napon spoja kod međusobnog pomjeranja čelika i beton od 0,1 mm

fc : Čvrstoča na pritisak betona odnosno maltera,
fR : relativna hrapavost armature; Za grupu uđadi od užeta 0,6" je fR = 0,04.

Napon spoja kojeg može preuzeti beton zavisi od:

kvaliteta betona,
položaja armature (uslovi spoja; dobri ili loši),
površinskih osobina užadi,
načina uvođenja sile prednaprezanja (rezanje užadi i naglo uvođenje sile
prednaprezanja smanjuje napon spoja kojeg može preuzeti beton).

Sl. 4 Efektivna površina spoja kod grupe užadi

Površina spoja kod pojedinačnih užadi određuje se kao kod običnih armaturnih šipki.
Ovo nije dopušteno kod grupisanja užadi, pošto je efektivna površina znatno manja
od sume po obimima površina pojedinih užadi.

Prema Trost-u efektivni obim je,

ub,eff = η ⋅ π ⋅ 1,13 ⋅ A p (1.2)

gdje je,

Ap : ukupna površina grupe užadi,

η : koeficijent; η=1,4 grupa od glatkih ili profiliranih šipki,
η=1,7 grupa užadi.
Građevinski fakultet Sarajevo PREDNAPREGNUTI BETON strana 4
Sidrenje putem spoja K – 03/04

Nadalje potrebno je voditi računa o vremenskom ponašanju maltera, odnosno betona

i njihovom uticaju na spoj. Pokazalo se da naponi spoja kod užadi nakon 1000 sati
opadaju za cca. 30% pri konstantnoj sili izvlačenja.

Sl. 5 Test izvlaćenja prema RILEM/CEB/FIP-u

Sl. 6 Tok srednje vrijednosti relaksacije napona spoja za različite vrste armature za
prednaprezanje

Takođe kod opterećenja dinamičkog karaktera dolazi do daljnjeg smanjenja napona

spoja. Ovaj efekat može se npr. uzeti u obzir reduciranjem napona spoja.
Građevinski fakultet Sarajevo PREDNAPREGNUTI BETON strana 5
Sidrenje putem spoja K – 03/04

Dokaz sidrenja putem spoja

Principijelni tok napona u području sidrenja sa spojem dat je na sl.7.

Na kraju nosača napon u prednapregnutom čeliko je σp=0. Putem spoja napon se

postepeno povećava. Općenito se uzima da je tok porasta linearan ili paraboličan.
Na rastojanju od kraja nosača lbp sila prednaprezanja P0 u potpunosti je prenešena
putem trenutnog spoja u beton. Naponi u prednapregnutoj armaturi nakon te dužine
imaju maksimalnu vrijednost σp0,max, tako da se dužina lbp označava ka računska
dužina uvođenja sile prednaprezanja u beton.

Sl. 7 Prenos sile prednaprezanja sa trenutnim spojem (EC2)

Uz predpostavku konstantnog toka napona spoja unutar dužine uvođenja sile

prednaprezanja lbp, iz uslova ravnoteže dobija se:

η1 ⋅ π ⋅ dp ⋅ fbp ⋅ lbp = α1 ⋅ A p ⋅ σpm0 (1.3)

odnosno,

A p ⋅ σpm0 π ⋅ dp2 / 4 ⋅ fpk α1 fpk

lbp = α1 ⋅ = α1 = ⋅ dp ⋅ ≈ βp ⋅ dp
π ⋅ dp ⋅ η1 ⋅ fbp π ⋅ dp ⋅ η1 ⋅ fbp 4 η1 ⋅ fbp (1.4)

gdje je,

fbp : srednja vrijednost napona spoja,

dp : nominalni prečnik užeta ili žice,
α1 : koeficijent; α1=1,0 kod stepenastog uvođenja sile prednaprezanja,
α1=1,25 kod naglog uvođenja sile prednaprezanja,
σpm0 : naponi prednaprezanja u čeliku nakom uvođenja sile prednaprezanja,
η1 : koeficijent; η1=1,0 za normalni beton,
ηp : koeficijent; ηp=0,5 kod užadi i profilirane žice,
ηp=0,7 kor rebraste žice.

Parametar βp potrebno je odrediti putem opita. Orjentacione vrijednosti su date u

tabeli 1 (EC2).
Građevinski fakultet Sarajevo PREDNAPREGNUTI BETON strana 6
Sidrenje putem spoja K – 03/04

Za normalna (ne zbijena) užadi sa Ap ≤ 150 N/mm2 srednja vrijednost napona spoja
može se uzeti iz tabele na sl.8. Za lošije uslove sidrenja vrijednosti iz navedene
tabele množe se faktorom 0,7.

Sl. 8 Srednje vrijednosti napona spoja za različite vrste armature za prednaprezanje

Tabela 1. Koeficijenti βp za određivanje dužine lbp za užadi i žice u zavisnosti od

čvrstoče betona na pritisak u trenutku prednaprezanja (EC2)
Stvarna čvrstoča betona na pritisak kod
25 30 35 40 45 50
uvođenja sile prednaprezanja: fcmj (N/mm2)

βp za užadi od glatke ili profilirane žice 75 70 65 60 55 50

βp za užadi od glatke ili profilirane žice 55 50 45 40 35 30
Građevinski fakultet Sarajevo PREDNAPREGNUTI BETON strana 7
Sidrenje putem spoja K – 03/04

Kod dimenzioniranja potrebno je uzeti u obzir rasipanje vrijednosti pojedinih

parametara od uticaja na spoj. Zbog toga, računsku vrijednost dužine sidrenja lbp kod
dokaza treba za 20% umanjiti, odnosno, uvećati, pri čemu se uzma nepovoljnija
vrijednost.

⎧⎪0,8 ⋅ lbp
lbpd ≥ ⎨ (mjerodavna je nepovoljnija vrijednost) (1.5)
⎪⎩ 1,2 ⋅ lbp

Na rastojanju lbp od kraja nosača sila prednaprezanja je u potpunosti uvedena u

beton. U tom području deformacije betona nisu još uvijek linearno raspoređene po
visini presjeka. Tek nakon dužine lp,eff može se računati sa linearnom raspodjelom
deformacija betona po visini presjeka. Za pravokutni presjek sa armaturom za
prednaprezanje u donjem dijelu (Sl.7) može se uzeti da je:

2
lp,eff = lbpd + d2 (1.6)

Za druge oblike poprečnog presjeka ovo područje uvođenja sile prednaprezanja

treba odrediti pomoću teorije elastičnosti.

U graničnom stanju nosivosti (ULS) naponi u čeliku za prednaprezanje rastu, pa je

potrebna i veća dužina da bi se maksimalna sila prednapreznja u potpunosti usidrila.
Približno, za tu dužinu sidrenja lba može se uzeti (DIN 1045-1):

Ap σpd − σpmt
lba = lbpd + ⋅ (1.7)
π ⋅ dp fbp ⋅ η1 ⋅ ηp

U okviru računskog dokaza dužine uvođenja sile prednaprezanja potrebno je lokalno

dokazati da za pripadajuću silu prednaprezanja ima i dovoljno armature. U
graničnom stanju nosivosti stvaranjem naprslina (stadij II) utiče se i na napone spoja.
Ovdje treba razlikovati slijedeće slučajeve:

► σtd ≤ fctk;0,05 u području uvođenja sile prednaprezanja

U slučaju kada glavni naponi ili naponi od savijanja betona na zatezanje, uzimajući u
obzir mjerodavnu silu prednaprezanja Pd, nisu veći od fctd = fctk;o,o5 (stadij I) tada i nije
potreban poseban dokaz. Betonski dio presjeka može se posmatrati bez naprslina.
Pri tome, zapravo je potrebno kontrolisati da li je stvarni napon spoja manji od onoga
kojeg beton može preuzeti, tj.,

∆FEd (x) ∆MEd (x) VEd (x) Pmt

= = ≤ (1.8)
∆x z ⋅ ∆x z lbpd

gdje je,

VEd : poprečna sila na mjestu x od mjesta oslanjanja,

Pmt : dopuštena sila prednaprezanja,
lbpd : računska vrijednost dužine područja uvođenja sile prednaprezanja,
Građevinski fakultet Sarajevo PREDNAPREGNUTI BETON strana 8
Sidrenje putem spoja K – 03/04

► σtd > fctk;0,05 u području uvođenja sile prednaprezanja

U slučaju kada glavni naponi zatezanja betona veći od fctd = fctk;o,o5 (stadij II) tada je
potrebno računati sa naprslinama u području uvođenja sile prednaprezanja. Potrebno
je dokazati da stvarna sila zatezanja FEd(x), koja se dobije na osnovu analogije sa
rešetkom grede u stadiju II, manja od sile zatezanja Fpx + Fsd koju može preuzeti
beton. Pri ovome se može uzeti linearan porast napona u čeliku za prednaprezanje
(Sl. 9).

Sl. 9 Tok sile prednaprezanja u području uvođenja

Na udaljenosti (x) stvarna sila prednaprezanja Fpx je:

x A p ⋅ fp0,1k
Fpx = P0 ≤ (1.9)
lpbd γs

Stvarna sila zatezanja FEd,eff(x) uslijed vanjskog opterećenja određuje se iz momenta

savijanja i dijela poprečne sile. Iz uslova ravnoteže (Sl.10) je:

∆MEd,c '
MEd,c = MEd,c ' + ∆x = MEd,c ' + VEd,c ' ⋅ ∆x = MEd,c ' + VEd,c ' ⋅ z ⋅ cot θ (1.10)
∆x

Uslov ravnoteže ∑M=0 oko tačke C je:

MEd,c = MEd,c ' + VEd ⋅ z ⋅ cot θ − Fswd ⋅ z '/ 2 ⋅ (cos α + sin α ⋅ cot θ) − FEd,eff ⋅ z = 0 (1.11)

sa Fswd = VEd / sin α dobija se,

VEd ⋅ z '
MEd,c = MEd,c ' + VEd ⋅ z ⋅ cot θ − ⋅ (cos α + sin α ⋅ cot θ) − FEd,eff ⋅ z = 0 (1.12)
2 ⋅ sin α

odnosno,
Građevinski fakultet Sarajevo PREDNAPREGNUTI BETON strana 9
Sidrenje putem spoja K – 03/04

MEd,c = MEd,c ' + VEd ⋅ z ⋅ (cot θ − 0,5 ⋅ cot α − 0,5 ⋅ cot θ) − FEd,eff ⋅ z = 0 (1.13)

Iz čega slijedi da je:

MEd,c ' cot θ − cot α

FEd,eff = + VEd ⋅ (1.14)
z 2

Sl. 10 Pokrivanje linije zatezanja

Na rastojanju x od oslonca treba dokazati da stvarna sila zatezanja FEd,eff (x) je manja
od one koju može preuzeti armatura u tom presjeku (DIN 1045-1), tj.,

MEd (x) 1
FEd,eff (x) = + ⋅ VEd (x) ⋅ (cot θ − cot α ) ≤ Fpx + Fsd (1.15)
z 2
Građevinski fakultet Sarajevo PREDNAPREGNUTI BETON strana 10
Sidrenje putem spoja K – 03/04

gdje je, θ nagib pritisnutih dijagonala; za elemente bez poprečne armature je: cot θ=3
i cot α=0.

Sl. 11 Tok napona u čeliku za prednaprezanje u području sidrenja sa trenutnim

spojem

Sl. 12 Porast napona prednaprezanja u području uvođenja sile prednaprezanja

Građevinski fakultet Sarajevo PREDNAPREGNUTI BETON strana 11
Sidrenje putem spoja K – 03/04

Predhodne jednačine proizišle su na osnovu linearnog porasta sile prednaprezanja,

odnosno na osnovu konstantnog toka napona spoja u području uvođenja sile
prednaprezanja. Opiti i teoretski modeli pokazuju nelinearan tok napona, tako da se
za tačniji proračun predpostavlja paraboličan tok sile prednaprezanja Fp(x). Sa time
se dobijaju cca 25% veće dužine prenosa sile prednaprezanja lbpd (EC 2 –T1, (4.2.3).
Kako se vidi na Sl.12 kod paraboličnog toka sile prednaprezanja nastaju i znatno
povečani naponi spoja na kraju užeta.

Nasuprot ovome eksperimentalna istražvanja Hegge-a su pokazala, da paraboličan

tok sile prednaprezanja putem spoja prelazi u pravolinijski tok. Nelinearni stav
promjene sile prednaprezanja nestaje tokom vremena za t→∞, tako da je napon
spoja za parabolični zakon precjenjen.

Sl. 13 Sidrenje sile prednaprezanja sa i bez naprslina u području prenosa sile