METRIČKI PROSTORI

Definicija 1 Uredeni par (X, d) koji se sastoji od nepraznog skupa X i pres-

likavanja d : X × X → R je metrički prostor ako vrijedi:

M1) d(x, y) ≥ 0, ∀x, y ∈ X (pozitivnost),

M2) d(x, y) = 0 ⇔ x = y, gdje su x, y ∈ X (strogost),

M3) d(x, y) = d(y, x), ∀x, y ∈ X (simetričnost),

M4) d(x, y) ≤ d(x, z) + d(y, z), ∀x, y, z ∈ X (nejednakost trokuta).

Preslikavanje d nazivamo metrika.

Ako umjesto M2) vrijedi M2’) x = y ⇒ d(x, y) = 0 , onda je d pseu-

dometrika.

Ako umjesto M4) vrijedi M4’) d(x, y) ≤ max{d(x, z), d(y, z)} , onda je d
ultrametrika.

Svaki je ultrametrički prostor metrički, a svaki metrički prostor je pseu-

dometrički. Obrat ne vrijedi.

Definicija 2 Neka su (X, d) i (X 0 , d0 ) metrički prostori.

Za preslikavanje f : X → X 0 kažemo da čuva udaljenost ako je

d0 (f (x1 ), f (x2 )) = d(x1 , x2 ), ∀x1 , x2 ∈ X.

Ako je f još i bijekcija, nazivamo je izometrija.

Dva su metrička prostora X i X 0 izometrična ako postoji izometrija sa X
u X 0.

Definicija 3 Neka je (X, d) metrički prostor, x0 ∈ X, A, B ⊆ X.

- udaljenost točke x0 od A: d(x0 , A) = inf {d(x0 , a) : a ∈ A},

- udaljenost skupova A i B: d(A, B) = inf {d(a, b) : a ∈ A, b ∈ B}.

Definicija 4 Neka je (X, d) metrički prostor.

A ⊆ X je omeden ako je skup {d(a, a0 ) : a, a0 ∈ A} omeden u R.

Dijametar skupa A ⊆ X: diamA = sup {d(a, a0 ) : a, a0 ∈ A}.

Skup je potpuno omeden ako za svako  > 0 postoji konačan pokrivač

skupa čiji su članovi svi dijametra manjeg od .

Definicija 5 Neka je (X, d) metrički prostor i r > 0.

• Otvorena kugla: K(x0 , r) = {x ∈ X : d(x0 , x) < r},

• Zatvorena kugla: K[x0 , r] = {x ∈ X : d(x0 , x) ≤ r},

• Sfera: S(x0 , r) = {x ∈ X : d(x0 , x) = r}.

2
 TOPOLOGIZACIJA METRIČKIH PROSTORA

Definicija 1 Neka je (X, d) metrički prostor i U ⊆ X.

Kažemo da je U otvoren u skupu X ako se može prikazati kao unija otvorenih kugala.
Prazan skup je otvoren skup.

Teorem 1 Neka je (X, d) metrički prostor i U ⊆ X.

U je otvoren u X ako i samo ako za svaki x0 ∈ X i r > 0 postoji otvorena kugla
K(x0 , r) t.d. je K(x0 , r) ⊆ U .

Definicija 2 Familija svih otvorenih skupova Td u X naziva se topologija na X. Uredeni

par (X, Td ) nazivamo topološki prostor.

Teorem 2 (X, Td ) ima sljedeća svojstva:

T1) ∅, X ∈ Td

T2) zatvorenost na proizvoljne unije,

T3) zatvorenost na konačne presjeke.

Definicija 3 Neka su d1 i d2 metrike na X. Kažemo da su d1 i d2 topološki ekvivalentne

ako je Td1 = Td2 . Oznaka d1 ∼t d2 .

Teorem 3 Dvije metrike na X su topološki ekvivalentne ako i samo ako

(∀x0 ∈ X)(∀r1 > 0)(∃r2 > 0) t.d. K(x0 , r2 ) ⊆ K(x0 , r1 ) i

(∀x0 ∈ X)(∀r2 > 0)(∃r1 > 0) t.d. K(x0 , r1 ) ⊆ K(x0 , r2 ).

Definicija 4 Neka su d1 i d2 metrike na X.

Kažemo da su d1 i d2 (uniformno) ekvivalentne (oznaka d1 ∼ d2 ) ako postoje µ1 , µ2 > 0
t.d. ∀x, y ∈ X vrijedi

d1 (x, y) ≤ µ1 d2 (x, y) i

d2 (x, y) ≤ µ2 d1 (x, y).

 TOPOLOŠKI PROSTORI

Definicija 1 Neka je X neprazan skup i T familija podskupova od X. T je

topološka struktura (topologija) na X ako vrijedi:
(T1) ∅, X ∈ T ,

[
(T2) Uα ∈ T , α ∈ A ⇒ Uα ∈ T ,
α∈A

n
\
(T3) Ui ∈ T , i ∈ {1, . . . , n} ⇒ Ui ∈ T .
i=1

Primjer 1 Neka je X proizvoljan neprazan skup;

(1) T = {∅, X} → indiskretna topologija na X,
(2) T = P(X) → diskretna topologija na X.

Definicija 2 Točka x0 ∈ X je točka gomilanja (gomilište) skupa A ⊆ X ako

svaki otvoren skup U koji sadrži x0 siječe skup A \ {x0 }, tj. (A \ {x0 }) ∩ U 6= ∅.
Skup svih točaka gomilanja skupa A nazivamo derivat skupa A i označavamo
A0 .

Definicija 3 Skup A ⊆ X je zatvoren u topološkom prostoru X ako je X \ A

otvoren u X.

Teorem 1 Familija svih zatvorenih skupova u X ima svojstva:

(T1’) ∅, X ∈ T c ,

\
(T2’) Fα ∈ T c , α ∈ A ⇒ Fα ∈ T c ,
α∈A

n
[
(T3’) Fi ∈ T c , i ∈ {1, . . . , n} ⇒ Fi ∈ T c .
i=1

Definicija 4 Neka je (X, U) topološki prostor i Y ⊆ X. Topološki prostor

(Y, UY ), gdje je UY = {Y ∩ U : U ∈ U } zove se topološki potprostor od X, a
familija UY relativna topologija na Y .

Definicija 5 Neka je (X, T ) topološki prostor. Baza topologije T na X je famil-

ija B ⊆ T otvorenih skupova sa svojstvom da se svaki otvoren skup U ∈ T može
prikazati kao unija elemenata od B.

1
Teorem 2 Baza topologije B u topološkom prostoru (X, T ) ima svojstva:
[
(B1) B je pokrivač od X, tj. X = B,
B∈B

(B2) Ako su B1 , B2 ∈ B, x ∈ B1 ∩ B2 , onda postoji B ∈ B takav da je

x ∈ B ⊆ B1 ∩ B2 .

Definicija 6 Okolina točke x0 ∈ X je svaki skup O koji sadrži x0 i za koji

postoji otvoren skup U takav da vrijedi da je x0 ∈ U ⊆ O.
Familiju svih okolina točke x0 označavamo sa O(x0 ).

Definicija 7 Topološki prostor X je T1 -prostor ⇔ (∀x1 , x2 ∈ X) (x1 6= x2 )

(∃U ∈ O(x1 )) t.d. (x2 ∈
/ U ) i (∃V ∈ O(x2 )) t.d. (x1 ∈
/ V ).

2
 NUTRINA I ZATVARAČ SKUPA

Definicija 1 Neka je (X, T ) topološki prostor i A ⊆ X;

Nutrina (interior) Int A je unija svih otvorenih skupova koji su sadržani
u A, tj. najveći otvoreni skup sadržan u A.
Zatvarač (clausura) Cl A je presjek svih zatvorenih skupova koji sadrže A,
tj. najmanji zatvoren skup koji sadrži A.

Vanjština (exterior): Ext A =Int (X \ A).

Granica (fronta) Fr A =Cl A ∩ Cl (X \ A).

Teorem 1 Neka je (X, T ) topološki prostor i A ⊆ X. Int A ima ova svojstva:

(1) Int A ⊆ A,
(2) Int (Int) A =Int A,
(3) Int (A ∩ B) =Int A ∩ Int B,
(4) Int X = X,
(5) A ⊆ B ⇒ Int A ⊆ Int B,
(6) A je otvoren ⇔ A = Int A.

Teorem 2 Neka je (X, T ) topološki prostor i A ⊆ X. Cl A ima ova svojstva:

(1) Cl A ⊇ A,
(2) Cl (Cl) A =Cl A,
(3) Cl (A ∪ B) =Cl A ∪ Cl B,
(4) Cl ∅ = ∅,
(5) A ⊆ B ⇒ Cl A ⊆ Cl B,
(6) A je zatvoren ⇔ A = Cl A.

Teorem 3 Neka je (X, T ) topološki prostor, x0 ∈ X, A ⊆ X.

(x0 ∈ Cl A) ⇔ svaka okolina (U ∈ O(x0 )) siječe A, tj. (U ∩ A 6= ∅).

Definicija 2 Skup A ⊆ X je gust na X ako je Cl A = X.

1
 SEPARABILNOST

Definicija 3 Topološki prostor (X, T ) je separabilan ako postoji prebrojiv pod-

skup D ⊆ X koji je gust na X.

Definicija 4 Familija C otvorenih skupova iz T je podbaza topologije T na X

ako konačni presjeci elemenata iz C čine bazu topologije T .

Teorem 4 Neka je X neprazan skup i C pokrivač od X. Tada je C podbaza

točno jedne topologije na X.

Definicija 5 Topološki prostor (X, T ) je:

• T0 -prostor ⇔ (∀x, y ∈ X) (x 6= y) (∃ O ∈ O(x)) t.d. (y ∈
/ O).
• T2 -prostor (Hausdorffov prostor) ⇔ (∀x, y ∈ X) (x 6= y) ∃ (U ∈ O(x) ∧
V ∈ O(y)) t.d. (U ∩ V = ∅).
• T3 -prostor ako svaki zatvoren skup F ⊆ X i svaka točka x ∈ / F imaju
disjunktne okoline, tj. (∀F ⊆ X)(F ∈ T c )(x ∈ X \ F ) ∃ (U ∈ O(F ) ∧ V ∈
O(x)) t.d. (U ∩ V = ∅).
• T4 -prostor ako svaka dva zatvorena disjunktna skupa u X imaju disjunktne
okoline.
• Regularan ako je T1 i T3 -prostor.
• Normalan ako je T1 i T4 -prostor.

2
 KONVERGENCIJA NIZOVA

Definicija 1 Neka je (xn ) niz u topološkom prostoru X i x0 ∈ X. Kažemo da

niz (xn ) konvergira (teži) prema x0 ako vrijedi:

(∀O ∈ O(x0 ))(∃n0 ∈ N)(∀n ∈ N) n ≥ n0 ⇒ xn ∈ O.

Definicija 2 Kažemo da topološki prostor X zadovoljava 1.aksiom prebrojivosti

ako svaka točka ima prebrojivu bazu okolina.

KONVERGENCIJA NIZOVA FUNKCIJA

Definicija 3 Neka je (xn ) niz funkcija xn : T → R i x0 : T → R. Niz funkcija

(xn ) konvergira prema funkciji x0 u točki t0 ∈ T ako niz realnih brojeva (xn (t0 ))
konvergira prema broju x0 (t0 ).
Ako je A ⊆ T i niz funkcija (xn ) konvergira prema funkciji x0 u svakoj
točki t ∈ A, onda kažemo da niz funkcija (xn ) konvergira po točkama ili obično
prema funkciji x0 na skupu A.
Ako niz funkcija (xn ) konvergira prema funkciji x0 za svaki t ∈ T , onda
kažemo da niz funkcija (xn ) konvergira obično prema funkciji x0 .
Običnu konvergenciju niza funkcija (xn ) prema funkciji x0 na T možemo iskazati
i na sljedeći način:

(∀t ∈ T )(∀  > 0)(∃n0 ∈ N)(∀n ∈ N) n ≥ n0 ⇒ |xn (t) − x0 (t)| < .

Definicija 4 Neka je T neki skup te xn : T → R, n ∈ N, i x0 : T → R realne

funkcije. Niz funkcija (xn ) uniformno konvergira prema funkciji x0 na T ako
vrijedi:

(∀ > 0)(∃n0 ∈ N)(∀t ∈ T ) n ≥ n0 ⇒ |xn (t) − x0 (t)| < .

1
 ZATVARAČ SKUPA I KONVERGENCIJA.
PODNIZOVI I KONVERGENCIJA

Teorem 1 Neka je (X, d) metrički prostor i A ⊆ X. Ako je (xn ) niz u A koji

konvergira ka x0 ∈ X, tada je x0 ∈ ClA. Obratno, ako je x0 ∈ ClA, tada postoji
niz (xn ), xn ∈ A, koji konvergira ka x0 .

Definicija 5 Neka je (xn ) niz u prostoru X. x0 ∈ X je točka gomilanja niza

(xn ) ako vrijedi:

(∀V ∈ O(x0 ))(∀n ∈ N)(∃n0 ∈ N) n0 > n ⇒ xn0 ∈ V.

Teorem 2 Neka je (X, d) metrički prostor. Točka x0 ∈ X je točka gomilanja

niza (xn ) u X ako i samo ako postoji podniz (xnk ) koji konvergira ka x0 .

POTPUNI METRIČKI PROSTORI

Definicija 6 Niz (xn ) iz metričkog prostora (X, d) je Cauchyjev (C - niz) ako

za taj niz vrijedi:

(∀  > 0)(∃n0 ∈ N)(∀m, n ∈ N) m, n ≥ n0 ⇒ d(xm , xn ) < .

Teorem 3 Svaki konvergentan niz u metričkom prostoru je Cauchyjev niz.

Teorem 4 Neka je (xn ) Cauchyjev niz i (xnk ) podniz koji konvergira ka x0 .

Tada niz (xn ) konvergira prema x0 .

Definicija 7 Metrički prostor je potpun ako u njemu svaki Cauchyjev niz kon-
vergira.

Definicija 8 Preslikavanje f : X → X je kontrakcija ako ∃ κ, 0 ≤ κ < 1, tako

da vrijedi:
d(f (x), f (y)) ≤ κ d(x, y), ∀x, y ∈ X.

κ je koeficijent kontrakcije preslikavanja f .

2
 NEPREKIDNA PRESLIKAVANJA

Definicija 1 Neka su X, Y topološki prostori i f : X → Y preslikavanje.

Kažemo da je f neprekidno u x0 ∈ X ako

(∀V ∈ O(f (x0 )))(∃U ∈ O(x0 )) f (U ) ⊆ V.

Neka su (X, dX ) i (Y, dY ) metrički prostori i x0 ∈ X te f : X → Y . Preslika-

vanje f je neprekidno u x0 ako i samo ako

(∀ > 0)(∃δ > 0)(∀x ∈ X) dX (x, x0 ) < δ ⇒ dY (f (x), f (x0 )) < .

Teorem 1 Neka su X, Y topološki prostori i f : X → Y preslikavanje. Sljedeće

tvrdnje su ekvivalentne:
(i) f je neprekidno preslikavanje,
(ii) (∀V ⊆ Y ) otvoren u Y ⇒ f −1 (V ) otvoren u X,
(iii) (∀F ⊆ Y ) zatvoren u Y ⇒ f −1 (F ) zatvoren u X.

Definicija 2 Topološki prostor X je povezan ako ne postoje A, B ⊆ X,

A, B 6= ∅, zatvoreni (otvoreni) za koje je A ∩ B = ∅ i A ∪ B = X.

KOMPAKTNOST

Definicija 3 Topološki prostor X je kompaktan ako svaki otvoreni pokrivač od

X ima konačan potpokrivač.

Primjeri
1. Svaki zatvoren i ograničen skup u Rn je kompaktan.
2. Svaki konačan podskup topološkog prostora je kompaktan.
3. Podskup kompaktnog prostora ne mora biti kompaktan
(I = (0, 1) ⊆ [0, 1] ⊆ R nije kompaktan).

Teorem 2 Svaki zatvoren podskup kompaktnog prostora je kompaktan.

1
Teorem 3 Neka je X Hausdorffov prostor i F ⊆ X kompaktan. Tada je F
zatvoren u X.

Teorem 4 Svaki Hausdorffov kompaktan prostor je normalan.

Teorem 5 Neka je X Hausdorffov prostor, F ⊆ X kompaktan i x0 ∈ X\F .

Tada postoje otvoreni disjunktni skupovi U, V ⊆ X takvi da vrijedi F ⊆ U i
x0 ∈ V .

Teorem 6 Za metrički prostor X sljedeće su tvrdnje ekvivalentne:

(1) X je kompaktan,
(2) Svaki beskonačan podskup od X ima bar jednu točku gomilanja,

(3) Svaki niz u X ima bar jednu točku gomilanja,

(4) Svaki niz u X ima konvergentan podniz,
(5) Svaki niz F1 ⊃ F2 ⊃ . . . nepraznih zatvorenih podskupova u X ima neprazan
presjek.

Teorem 7 Neka je f : X → Y neprekidna surjekcija i X kompaktan topološki

prostor. Tada je i Y kompaktan.