Teorija boja

 Boja se nalazi svuda

 Svaki grafički uradak ima nekakvu boju
 Smatra se najizravnijom u vizualnim komunikacijama

Osnove boja
 Vidljivi dio spektra lomi se u 3 područja boja
o Crvena, zelena i plava
 Miješanjem tih dijelova svjetla dobivamo bijelu boju
 Zbog toga što se sve boje dodaju zajedno kako bi se dobila bijela boja, ovo miješanje
nazivamo aditivno, a boje aditivnim primarima (RGB)
 Miješanjem 2 aditivna primara dobivamo druge boje koje se nazivaju suptraktivni primari
(CMY)
o zelena i plava = cijan
o crvena i zelena = žuta
o crvena i plava = magenta
 Vidljivi dio spektra sastoji se od milijardi boja
 Monitor može prikazati nekoliko milijuna boja

Krug (kotač) boja

 Vizualni prikaz boja uređen u skladu s njihovim kromatskim odnosima
 Kotač počinje pozicioniranjem primarnih boja (crvena, plava i žuta), te smještanjem njihovih
sekundarnih i tercijarnih boja
 Primarne boje – boje koje se ne mogu dobiti miješanjem ostalih
 Sekundarne boje – postižu se miješanjem dvije primarne boje
 Tercijarne boje – dobivaju se miješanjem jedne primarne i jedne sekundarne boje
 Komplementarne boje – boje koje se nalaze jedna nasuprot drugoj na kotaču boja
 Analogne boje – boje koje se nalaze zajedno u neposrednoj blizini na kotaču boja (između
dvije primarne boje)

 Boje se mogu definirati svojim uobičajenim imenima, ali i opisnim, literarnim izvedenicama,
ali to ne govori ništa o njihovim izražajnim vrijednostima
 Stoga postoje tri atributa koji uže definiraju svaku boju:
o Ton boje ili tonalitet boje
o Zasićenost ili saturacija
o Svjetlina ili luminacija
 Ton boje – označava vrstu boje, boju samu po sebi. Definira se kao kromatska kvaliteta boje,
odnosno kvaliteta kojom se jedna boja razlikuje od druge

Osnovne skupine boja

 Da bi objasnili pojmove zasićenost i svjetlina, najprije boje moramo podijeliti u dvije osnovne
skupine:
o Kromatske boje
 Prave boje, kao što su crvena, narančasta, žuta, zelena, plava itd. koje se
nazivaju kromatskim bojama, ili jednostavno bojama
o Akromatske boje
 Crna, siva i bijela koje se nazivaju akromatskim bojama ili jednostavno
nebojama
 One čine skalu koja seže od crne preko sive do bijele

 Svjetlina boje – kvaliteta kojom se razlikuje svjetla boja od tamne boje

 Zasićenost boje – stupanj do kojeg je boja čista
Kombinacije boja
 Monokromatski odnos – tonovi ili varijacije iste nijanse boje
 Komplementarni odnos – suprotne boje na kotaču boja
 Rastavljeni komplementarni odnos – jedna boja plus dvije boje jednako raspoređene od
svojih komplemenata
 Dvostruki komplementarni odnos – dvostruki setovi komplementarnih boja, daju učinak na
ukupni kontrast konačne kombinacije boja
 Analogni odnos boja – boje smještamo jedna pored druge na kotaču boja
 Odnos trijade – tri boje jednako pozicionirane na kotaču boja

Ittenovi kontrasti boja

 Johannes Itten je bio jedan od prvih ljudi koji je pokušao definirati strategije za uspješne
kombinacije boja
 Kroz svoja istraživanja kreirao je sedam metodologija za koordinaciju boje s obzirom na
njihova kontrastna svojstva
 Kontrast, zasićenost (kvaliteta) – kontrast je termin suprotstavljanja svijetlih i tamnih
vrijednosti, te njihovih relativnih zasićenosti
 Kontrast svjetlo i tamno – kontrast je formiran sučeljavanjem svjetlijih i tamnijih vrijednosti,
to bi mogao biti monokromatski sustav
 Kontrast kvantitete – definira se omjer veličine polja i vizualnog dojma težine boje
 Kontrast nadopune – kontrast je formiran sučeljavanjem boja na kotaču ili perceptivnim
suprotnostima
 Simultani kontrast – kontrast je formiran kada je granica između boja tolika da počinje
perceptivno vibrirati
 Kontrast boja – kontrast je formiran sučeljavanjem različitih nijansi boja. Što je veća
udaljenost na kotaču boja, to je veći i kontrast

Udaljenost boja i intenzitet

 Dominantna boja – boja s najvećim područjem
 Subdominantna boja – boja koja zauzima manje područje
 Naglašene boje – na relativno malom području, ali nude kontrast zbog varijacija u nijansama,
intenzitetu ili zasićenju

Kombinacije i dominacija
 Prilikom stvaranja vizualnih komunikacija trebate prvo identificirati konačni učinak cijele
prezentacije
 Dominantni element može biti klasificiran kao: dominantan kontrast ili dominantna
vrijednost
 Niski kontrast – koristi boje malog raspona sjaja ili razine svjetlosti
 Umjereni kontrast – koristi raspon boja umjerenog sjaja i razine svjetline
 Visoki kontrast – koristi raspon boja od vrlo svijetle do vrlo tamne nijanse
 Svijetla vrijednost –sastavljena od tonova prikazuje ukupnu svijetlu vrijednost
 Srednja vrijednost – sastoji se od ravnoteže između tonova, zasićenosti boje i nijanse boje
 Tamna vrijednost – prikazuje uglavnom nijanse (engl. shades)
 Intenzitet boje – koristi se da bi se: povećao/smanjio kontrast, dobilo kretanje, dobilo
vođenje oka
 Boja se može koristiti kako bi se promijenio efekt intenziteta

Vrste papira
 Papiri različito apsorbiraju i reflektiraju svjetlost pa iste boje na različitim papira ne izgledaju
jednako.
 Odabir vrste papira može imati dramatičan utjecaj na dizajn.
 Neki papiri su upojni i daju zagušene boje, dok su druge vrste papira premazane i na njima se
može dobiti visoko kvalitetan tisak.
 Papiri se mogu razlikovati i u boji.

 Kod dizajna najvažnija aspekt je biranje pravih boja. Prave boje mogu oživjeti dizajn.
 Boje se mogu podijeliti u 3 generalna područja: tople, hladne i neutralne