Poglavlje 1

Dvostruki integral

1.1 Dvostruki integral u pravokutnim koordinatama

Dvostrukim integralom neprekidne funkcije f(x, y) preko ogradenog zatvorenog podrucja S nazivamo limes dvostruke integralne sume:

J"f f(x,y)dxdy = its)

lim L L f(Xi, Yk)6.Xi6.Yk

max 6.Xi ---+ 0 k

max 6.Yk ---+ 0

gdje je 6.Xi = Xi+l - Xi i 6.Yk = Yk+l - Yk a tocke (Xi, Yk) pripadaju podrucju S.

Kod dvostrukog integrala vrlo je bitno pravilno odrediti granice integracije.

Imamo dva osnovna tipa podrucja integracije:

1) Podrucje integracije S ornedeno je s lijeva is desna pravcima X = a i X = b (a < b) a odozdo i odozgo neprekidnim krivuljama Y = gl(X) i Y = g2(X), gl(X) ::; g2(X) (vidi sliku). Ocito se u podrucju S varijabla x mijenja od a do b a varijabla Y od gl (x) do g2(X). Integral ff(s) f(x, y)dxdy sada postaje:

J" f f(x, y)dxdy = Ib dx 192(X) f(x, y)dy.

its) a 91(X)

Primjetimo da je velicina x u integralu f:,2(~) f(x, y)dy konstantna jer integriramo po y. (vidi sliku 1.1)

1

Slika 1.1: U podrucju S, x se mijenja od 2 do 9 a za fiksan x, y se mijenja od gl (x) do g2(X).

2) Podrucje integracije S omedeno je odozgo i odozdo pravcima y = d i y = c, (c -<::: d), a slijeva i zdesna neprekidnim krivuljama x = gl(y) i x = g2(y), (gl(Y) -<::: g2(Y))· Ovdje se Y mijenja od c do d a x od gl(Y) do g2(Y)· Integral ff(s) f(x, y)dxdy sada mozemo prikazati kao:

J1 Jd 192(Y)

f(x, y)dxdy = dy f(x, y)dx

(S) c 91 (Y)

i tu velicinu y u integralu f:12(~; f(x, y)dx smatramo konstantnom.

I I

Slika 1.2: U podrucju S, y se mijenja od 1 do 4 a za fiksan y, x se mijenja od gl(y) do g2(y).

Svako podrucje integracije nastojimo razdijeliti na podrucja gornjih dvaju tipova.

2

Primjer 1 Izracunajte visestruki integral: J02 dy J01(x2 + 2y)dx.

Rjesenje: Imamo:

u unutarnjem integralu y je konstanta

12((~3 +2xy)I:)dY=

12 (~ + 2Y) dy = (~ + y21:) = ~ + 4 = 134

Primjer 2 Izracunajte dvostruki integral: J~3 dy J:2_4(X + 2y)dx.

Rjesenje: Imamo:

u unutarnjem integralu y je konstanta

[33 ( (~2 + 2XY) 1~2_4) dy =

13 (25 (y2_4)2 2 )

-3 2 + lOy - 2 - 2(y - 4)y dy =

(25 2 y5 4 3 y4 2) 13 504

2Y + 5y - 10 + 3Y - 8y - 2 + 4y -3 = ... = 10

Primjer 3 Hijesite integral: J021f dcp Jaasin 'P rdr.

Rjesenje: Imamo:

121f fa

dip . rdr

o a Sill 'P

u unutarnjem integralu cp je konstanta =

r: (r2Ia. ) dcp = r: (a2 _ a2 sin2 cp) dcp =

J 0 2 a Sill 'P J 0 2 2

r: (a2 _ a2 1 - COS(2CP)) dip = a2 (r.p_ + sin(2CP)) 12K =

Jo 2 2 2 2 2 4 0

a2Jr

2

U slijedeCim zadacima treba napisati krivulje koje omeduju podrucje S po kojem se integrira i nacrtati to podrucje u koordinatnoj ravnini.

1) J13 dx J:2+9 f(x, y)dy

Rjesenje: Podrucje integracije omedeno je slijeva i zdesna pravcima X = 1 i X = 3 a odozdo i odozgo krivuljama gl(X) = x2 i g2(X) = X + 9.

3

15-

20

I I

x=1 x=3

Slika 1.3: U podrucju S, x se mijenja od 1 do 3 a za fiksan x, y se mijenja od gl(X) = x2 do g2(X) = X + 9.

r3 rV25-x2

2) Jo dx Jo f(x, y)dy.

Rjesenje: Podrucje integracije ornedeno je slijeva i zdesna pravcima x = 0 i x = 3 a odozdo i odozgo krivuljama gl(X) = 0 i g2(X) = V25 - x2.

I I I I

gdx)=O 8

I I

,

Slika 1.4: U podrucju S, x se mijenja od 0 do 3 a za fiksan x, y se mijenja od gl(X) = 0 do g2(X) = V25 - x2.

3) J04 dy J:o-y f(x, y)dx.

Rjesenje: Ovo je integral drugog tipa, podrucje integracije omedeno je odozdo i odozgo pravcima y = 0 i y = 4, a slijeva i sdesna krivuljama (takoder pravcima) gl(y) = Y i g2(y) = 10 - y.

4

Slika 1.5: U podrucju S, y se rnijenja od 0 do 4 a za fiksan y, x se rnijenja od gl(y) = y do g2(Y) = 10 - y.

Zadatak 1 Odredite granice integracije u oba poretka za dvostruki integral

J" r f(x, y)dxdy J(S)

ako je:

1) S trokut s vrhovirna 0(0,0), A(l, 0) i B(l, 1).

Rjesenje: Prvo skicirarno podrucje integracije kako bisrno lakse odredili granice:

0,5

8(1,1)

I I I I I

_0(0,0)

I I

1 A(1,0)

Slika 1.6: Trokut sa vrhovirna 0(0,0), A(l, 0) i B(l, 1).

Radirno prvo integraciju prvog tipa, x ocito ide od 0 do 1. Da bisrno odredili kako se rnijenja y za fiksni x treba narn sarno jednadzba pravca kroz tocke 0 i B koji cini gornju granicu integracije (donja granica je, jasno, gl(X) = 0).

5

Slika 1. 7: Jednadzbe krivulja za integraciju prvog tipa.

Jednadzba pravca glasi y = x pa imamo da je g2(X) = xi konacno:

J" ( f(x, y)dxdy = (1 dx t" f(x, y)dy.

J(S) Jo Jo

Sada mijenjamo poredak integracije, odnosno prelazimo na integral drugog tipa. Iz slike je vidljivo da y takoder ide od 0 do 1 a da bi odredili granice od x za fiksni y, treba nam pravac kroz tocke 0 i B koji cini lijevu medu. Jednadzba tog pravca glasi (sada je y fiksiran, prisjetimo se) x = y pa je gl(y) = y. Desna granica je, ocito, pravac x = 1 tj. konstantna funkcija g2(y) = 1.

1,5-

-0,5

Slika 1.8: Jednadzbe krivulja za integraciju drugog tipa.

Dakle, imamo:

J" ( f(x, y)dxdy = (1 dy 11 f(x, y)dx.

J(S) Jo y

6

2) S odsjecak parabole y = x2 omeden tom parabolom i pravcem y = 4.

Rjesenje: Skiciramo podrucje S i unosimo potrebne podatke za integraciju prvog tipa:

Slika 1.9: Podrucje S. Vidljivo je da x ide od -2 do 2, a da se y pri tome mijenja od 91(X) = x2 (donja granica), do 92(X) = 4 (gornja granica).

Na slici je vidljivo da x ide od -2 do 2 a y je za fiskni x ogranicen krivuljama 91(X) = x2 i 92(X) = 4. Stoga imamo:

Je r f(x, y)dxdy = 12 dx 14 f(x, y)dy.

J(S) -2 x2

Gledamo drugi poredak integracije, sada se prvo mijenja y od 0 do 4, a onda za fiksni y, integriramo po x-u od -yY do yY .

Slika 1.10: Podrucje S. Sada y ide od 0 do 4, a x se pri tome mijenja od 91(y) = -yY (donja granica), do 92(y) = yY (gornja granica).

7

Imamo:

J" ( f(x, y)dxdy = (4 dy JVY f(x, y)dx.

J(S) Jo-vy

3) 5 podrucje omedeno hiperbolom y2 - x2 = 1 i kruznicorn x2 + y2 = 9 (ima se u vidu podrucje koje sadrzi ishodiste koordinatnog sustava).

Rjesenje: Skiciramo podrucje s podacima za integraciju prvog tipa i pri tome uzimamo u obzir da se nase krivulje sijeku u tockama (2, V5), (2, -V5), (-2, V5), (-2, -V5) sto se lagano dobije izjednacavanjern jednadzbi y2 = 1 + x2 i y2 = 9 - x2. Sada primjecujerno da se podrucje 5 mora razbiti na tri podrucja prvog tipa, 51,52 i 53. Integriramo po sva tri podrucja i rezultat zbrajamo.

gl(x)=~,il+X2

Slika 1.11: Podrucje 5 sastoji se od tri podrucja prvog tipa 51,52 53 pa integriramo po svakom od njih i rezultat je zbroj tih integrala.

Dakle, imamo:

J" ( f(x, y)dxdy J(S)

J" ( f(x, y)dxdy + J" ( f(x, y)dxdy + J" ( f(x, y)dxdy =

J(Sl) J(S2) J(S3)

J-2 J~ J2 Jv'f+X2

-3 dx -v'9-x2 f(x, y)dy + -2 -v'Hx2 f(x, y)dy +

13 J~

dx f(x, y)dy.

2 -v'9-x2

+

Za integraciju drugog tipa imamo sliku:

Kao i u gornjem primjeru, podrucje 5 raspada se na pet podrucja drugog tipa, pa integiramo po svakom od tih podrucja i rezultat je zbroj tih integrala:

J" ( f(x, y)dxdy J(S)

J" ( f(x, y)dxdy + J" ( f(x, y)dxdy + J" ( f(x, y)dxdy +

i.; J(S2) J(S3)

8

Slika 1.12: Podrucje S sastoji se od pet podrucja drugog tipa.

+ Je r f(x, y)dxdy + Je r f(x, y)dxdy =

J(S4) J(ss)

JV5 dy 1-~ f(x, y)dx + JV5 J~ f(x, y)dx +

1 -~ 1 ~

+ 11 dy 1~ f(x, y)dy + 1-1 dy 1-~ f(x, y)dx +

-1 -~ -V5-~

+ 1-1 J~ f(x, y)dx

-V5 ~

Zadatak 2 Promijenite poredak integriranja u slijedeCim dvostrukim integralima:

1) fOl dx f23: f(x, y)dy,

2) f~~dy IF f(x,y)dx,

2

3) foK dx f;inx f(x, y)dy.

Rjesenje:

1) Skiciramo podrucje integracije, x ide od 0 do 1, a za fiksni x, y se mijenja od 2x do 3x.

Ako sada promijenimo poredak integracije, dakle, integriramo prvo po y, a onda po x, slika pokazuje da podrucje S treba razbiti na dva osnovna podrucja za integraciju drugog tipa.

9

Slika 1.13: Podrucje integracije.

Stoga imamo:

11 13x

dx f(x, y)dy

o 2x

j"r f(x,Y)dYdx+j"r f(x,y)dydx =

J(Sl) J(S2)

3 1 2]!_

1 dy l f(x,y)dx + 1 dy l2 f(x,y)dx.

3 3

2) Crtamo podrucje integracije:

Slika 1.14: Podrucje integracije.

Sada vidimo da u obrnutom poretku integriranja ponovno moramo razbijati podrucje na cetiri osnovna dijela pa redom imamo:

11 ry'3=Y2

dYJJj2 f(x,y)dx

-v'2 ""2

r~ 1ffx t' 11

In dx f(x, y)dy + J~ dx +

o -ffx ~-ffx

10

+ [v12 dx 11 f(x, y)dy + Jv'3 dx 1v'3-X2

} 1 - v'3-x2 vI2 - v'3-x2

3) Prikazujerno podrucje u koordinatnoj ravnini:

Slika 1.15: Podrucje integracije.

Vidirno da, pri prornijeni poretka integracije, ponovno irnarno sarno jedno osnovno podrucje S pa je:

[1 dy 17r-arcsiny f(x, y)dx.

Jo arcsm p

Zadatak 3 Izracunajte dvostruki integral ff(s) xdxdy gdje je S podrucje ornedeno pravcern koji prolazi tockama A(2, 0), B(O, 2) i lukorn kruznice x2+(y_1)2 = 1.

Rjesenje: Jednadzba pravca koji prolazi tockama A i B glasi: y = -x + 2.

Crtarno sliku:

11

s

I -a

-1-

Slika 1.16: Podrucje integracije.

Mozerno prirnjeniti bilo koji tip integracije, rni cerno rijesiti zadatak pomocu prvog. Pravac i kruznica sijeku se u tockama (0,2) i (1,1). To se lako dobije rjesavanjern jednadzbe x2 + (-x+ 1)2 = 1 koja se dobije uvrstavanjem jednadzbe pravca y = -x + 2 u jednadzbu kruznice x2 + (y - 1)2 = 1. Sada je sa slike vidljivo da irnarno:

J" r xdxdy i:

11 J~+1 11 ( 1~+I)

dx xdy = xy dx

o -x+2 0 -x+2

11(X(~ + 1) - x(-x+2))dx = 11 (x~ +x2 -x)dx =

( 1 3 x3 x2) 11 1

-"3(1 - x2p: + 3 - 2 0 = "6

Zadatak 4 Izracunajte dvostruki integral JJeS) X2~y2 dxdy gdje je S podrucje

2

ornedeno parabolorn y = x2 i pravcern y = x.

12

Rjesenje: Skiciramo podrucje integracije:

y,(x)=x

Slika 1.17: Podrucje integracije.

Zadane krivulje sijeku se u tockarna (0,0) i (2,2) sto je vidljivo sa slike, a

2

lagano se dobije rijesavanjem jednadzbe x = x2. Koristeci integraciju prvog

tipa, dobivamo:

J" r 2 x 2dxdy JeS) x + y

r2 dx r: 2 x 2 dy = r2 (arctan y_ 1:2 ) dx =

Jo J '"2 X + y Jo x 2

12 (arctan 1 - arctan~) dx = 12 (~ - arctan~) dx =

(~x-xarctan~+ln(4+x2)) I: =ln2

Zadatak 5 Izracunajte dvostruki integral Jo~ dx Jc~s x y4dy i nacrtajte podrucje integracije.

Rjesenje: Prvo crtamo podrucje integracije:

13

2-

n x=-

1- 2

Slika 1.18: Podrucje integracije.

a zatim rjesavamo integral:

-'" 1

e =! y4dy =

Jo cos x

{'is (y511 ) dx = {'is ~(1 _ cos5 x)dx = ~ {'is (1 _ (1 _ sin2 X)2 cosx)dx =

Jo 5 cosx Jo 5 5 Jo

1 'is

- { (1 - cos x + 2 sin 2 x cos X - sin 4 x cos x) dx = 5 Jo

1 ( . 2. 3 1. 5 I 'is) 15K - 16

"5 x - sin x + "3 sin x - "5 sin x 0 = 150

1.2 Dvostruki integral u polarnim koordinatama

Prisjetimo se veze izrnedu polarnih i pravokutnih koordinata:

x = rcoscp,

y = r sin ip,

Za dvostruki integral vrijedi sljedeca formula:

j"{ f(x,Y)dXdy=j"{ f(rcoscp,rsincp)rdrdcp.

J(S) J(S)

Podrucje S sada mora imati granice po r i po cpo Tu primjenjujemo sljedece pravilo: ako je podrucje integracije S ornedeno zrakama cp = a i cp = {3 (a < (3) te krivuljama r = rl(cp) i r = r2(cp) (rl(cp) ::; r2(cp)), onda dvostruki integral racunarno po formuli:

j1 1(3 IT2(CP)

f(r,cp)rdrdcp = dip f(r,cp)rdr.

(S) a Ti(cp)

14

6-

Slika 1.19: Osnovno podrucje integracije u polarnim koordinatama.

Ako S nema taj oblik, onda ga, kao i kod pravokutnih koordinata, moramo razdijeliti na podrucja takvog oblika.

Prirnjer 4 Transformirajte sljedece integrale u integrale s polarnim koordinatama pazeci pri tome na promjene granica integriranja.

1) f02 dx fox f(x, y)dy,

2) JJ(S) f(x2 + y2)dxdy,

gdje je S podrucje omedeno pravcima y = x, y = -x i y = 1.

3) JJ(S) f(x, y)dxdy,

gdje je S podrucje omedeno lemniskatom

Rjesenje:

1) Prvo moramo skicirati podrucje integracije i odrediti njegove granice u polarnim koordinatama. Jednazba pravca x = 2 u polarnim koordinatama glasi: rcose = 2 tj. r = co~O' -~ s: e s: ~. Zraka y = x, x :;:, 0, glasi e = ~ jer sve tocke na tom pravcu imaju taj kut. Dakle, imamo:

15

T(2,2)

x=2

Slika 1.20: Podrucje integracije.

Sada je vidljivo da, u polarnim koordintama, Bide od 0 do ",f, a, za fiksni theta, r se mijenja od 0 do co~ e. Stoga je:

2 x 2!. _2_

10 dx 10 f(x,y)dy= 104 dB 1oeos" f(rcosB,rsinB)rdr.

2) Crtamo podrucje integracije:

I I

I I I I

Slika 1.21: Podrucje integracije.

Kut B se ocito mijenja od ",f do 3;, a radijus r od 0 do si~e' 0 < B <]f, sto je i jednadzba pravca y = 1 u polarnim koordinatama. Ako jos primjetimo daje f(x2+y2) = f(r2 cos'' B+r2 sin ' B) = f(r2) u polarnim koordinatama, onda imamo:

16

3) Trazirno jednadzbu lemniskate (x2 + y2)2 = 4(x2 - y2) u polarnim koordinatama. Znamo da je x = r cos B i y = r sin B pa to uvrstavamo u zadanu jednadzbu i dobivamo:

(,2 cos2 B + ,2 sin2 B)2 =} ,4 =} ,2

=} ,

4(,2 cos2 B _,2 sin ' B)

4,2(2cos2B-1) /,2

4( cos(2B)

2Jcos(2B)

Crtamo podrucje:

Slika 1.22: Podrucje integracije.

Vidljivo je da se kut B mijenja od -~ do ~ i od 3; do 5; (sto dobivamo rjesavajuci jednadzbu r = cos(2B) :::: 0). Za fiksni B, r se mijenja od 0 do 2Jcos(2B). Stoga imamo:

J1 J'f 12VCOS(211) h5: 12VCOS(211)

f(x,y)dxdy = f(,cosB"sinB),d,+ . f(,cosB"sinB),d,

(S) -'f 03: 0

Zadatak 6 Prijelazom na polarne koordinate izracunajte dvostruki integral

Je r J x2 + y2dxdy J(S)

ako je S podrucje ornedeno kruznicorn x2 + y2 = 2ax gdje je a > O.

Rjesenje: Svodimo na puni kvadrat izraz x2 + y2 = 2ax i dobivamo (x - a)2 + y2 = a2 iz cega je odmah vidljivo da se zaista radi 0 kruznici sa sredistern u T(a, 0) radijusa a. Trazimo njenu jednadzbu u polarnim koordinatama:

,2 cos2 B + ,2 sin ' B =} ,2

=} ,

Zar cos B Zar cos B / 2a cosB

17

Slika 1.23: Podrucje integracije.

Sada crtamo tu kruznicu:

Kut B mijenja se od -~ do ~, a za fiksni B, ride od 0 do 2a cos B, pa imamo:

J" r J x2 + y2dxdy i;

£: dB 12aCOS(} r- rdr (jer Jx2 + y2 = # = r)

1~ (r312aCOS(}) dB = 1~ ! (8a3 cos3 B) dB = 8a31~ (1- sin ' B) cosBdB =

" 3 0 " 3 3 "

-"2 -"2 -"2

8a31~ 8a31~

- cos BdB - - sin ' B cos BdB =

3" 3"

-"2 -"2

8a3 (. I ~) 8a3 ( . 3 I ~) 32a3

- sm B - - sm B --

3 -~ 9 -~ 9

Zadatak 7 Izracunajte dvostruki integral funkcije f(r, cp) = r u podrucju omedenorn kardioidom r = 3(1 + cos cp) i kruznicom r = 3 (misli se na podrucje koje ne sadrzi ishodiste).

Rjesenje: Krivulje koje orneduju podrucje integracije vee su zadane u polarnim koordinatama pa mozemo odmah crtati sliku:

18

Slika 1.24: Podrucje integracije.

Sada imamo:

f"r f(r,cp)rdrdcp i:

J~ 13(1+cOS'P) J~ (r313(1+COS'P))

dcp r . rdr = - dcp =

_~ 3 -~ 3 3

J~ ~

9 ((1 + cos cp)3 - l)dcp = ... = 66 + 27-

n 2

-2

Zadatak 8 Prijelazom na polarne koordinate izracunajte :

Rjesenje: Iz integrala vidimo da se x mijenja od 0 do 2V2, a za fiksni x, y ide od 0 do V16 - x2. Prema tome, radi se 0 sljedecern podrucju:

y==x

Slika 1.25: Podrucje integracije.

19

Ako pogledamo podrucje u polarnim koordinatama, vidimo da se 8 mijenja od i do ~ a za fiksno 8, r ide od 0 do 4 jer je jednadzba kruznice x2 + y2 = 16 u polarnim koordinatama glasi r = 4. Stoga imamo:

1.3 Izracunavanje povrsina likova

1) Povrsina u pravokutnim koordinatama: povrsina podrucja S dana je formulom:

Ps = J" r dxdy i:

sto se, ako je S definirano nejednadzbama a -<::: x -<::: b, JI(x) -<::: y -<::: h(x), svodi na dvostruki integral:

J1 Ib .:

Ps = dxdy = dx dy.

eS) a hex)

Primjetimo da je:

Ib .:

dx dy

a hex)

Ib (Ihex)) Ib

y = (h(x) - JI(x))dx

a hex) a

sto je formula za povrsinu (omedenu krivuljama x = a, x = b i y = JI(x), y = h(x)) koju znamo otprije (vidi poglavlje odredeni integral).

2) Povrsma u polarnim koordinatama: povrsina podrucja S dana je formulom:

Ps = J" r ,d,d8, i;

sto se, akoje S definirano nejednadzbama a -<::: 8 -<::: p, '1(8) -<::: '2(8), svodi na polarni integral:

Primjer 5 Skicirajte podrucja kojima su povrsine izrazene integralima:

1) r4 d JV16-y2 dx

Jo Y 4-y ,

3

2) J:rctan2 dcp Jo">O'P rdr

4

Izracunajte te povrsine.

Rjesenje:

1) Vidimo da se y mijenja od 0 do 4, a x (za fiksno y) od 4 - y do J16 - y2.

Dakle, imamo:

20

Slika 1.26: Podrucje integracije.

Sada je povrsina:

14 lJi5=Y2

dy dx

o 4-y

2) Ovdje se kut mijenja od ~ do arctan 2, a za fiksni kut, radijus ide od 0 do co~ 'P. Crtamo to podrucje:

Slika 1.27: Podrucje integracije.

Jos ostaje izracunati integral:

3

larctan 2 1 c," 'P

d'P TdT

~ 0

larctan 2 (T21 co:~ 'P ) 91arctan 2 dsp

- d'P =-

2'C 2 0 2 2'C cos? 'P

4 4

~ (tan 'P 1 arctan 2)

2 %

9

2

21

Zadatak 9 Nadite povrsinu omedenu parabolama:

y2 = lOx + 25

y2 = -6x + 9.

Rjesenje: Da bi znali nacrtati trazenu povrsinu, prvo trebamo odrediti presjek danih krivulja. Hjesavajuci jednadzbu lOx + 25 = -6x + 9) odmah vidimo su jedine tocke presjeka Tl ( -1, Vi5) i T2 ( -1, - Vi5). Sada imamo:

Slika 1.28: Podrucje integracije.

Sa slike vidimo da je bolje integrirati prvo po y, a onda po x, jer tako ne moramo razbijati podrucje na dva komada. Racunamo povrsinu od S:

vI15 "_y2

Ps = 1 dy r 6 dx

_ vI15 } 1121-; 25

lv115 (xl "-Gy2 ) d = lv115 (9 - y2 + 25 - y2) d =

-vI15 _y2_10_25 Y -vI15 6 10 Y

lv115 60 - 4y2 _ _ 16

---dy - ... - Vi5

-vI15 15 3

Zadatak 10 Prelaskom napolarne koordinate nadite povrsinu omedenu krivuljama:

y = O.

Rjesenje: Svodenjem na puni kvadrat jasno je da su prve dvije krivulje kruznice i to redom: (x - 1)2 + y2 = 1, i (x - 2)2 + y2 = 4. Crtamo krivulje i nalazimo tocke presjeka te dobivamo:

22

T2(4.0) I

Slika 1.29: Podrucje integracije.

Trebaju nam jednadzbe kruznica u polarnim koordinatama. Veca kruznica glasi:

4x =?

r~ 4rl cos B =?

rl 4 cos B.

Analogno tome, za manju kruznicu dobivamo:

rz = 2 cosB.

Kako kut ide od 0 do i (jer je kut pravca y = x sa x-osi upravo i), dobivamo za povrsinu od S:

1'f 14COS(}

Ps = dB rdr

o 2 cos e

r'f (r214 cos ()) dB =

Jo 2 2cos e

61'f cos2 BdB = 31'f (1 + cos(2B))dB =

3 (B + sin;2B)) I: = 3 (~ + ~)

1.4 Racunanje volumena tijela

Volumen cilindroida koji je omeden odozgo plohom f(x, y), odozdo ravninom z = 0 i koji u toj ravnini izrezuje omedeno podrucje S (vidi sliku), dan je sa:

v = J" r f(x, y)dxdy.

J(S)

23

z=f(x,y)

v

y

Slika 1.30: Cilindroid sa bazom S.

Zadatak 11 Nacrtajte tijela kojima su volumeni izrazeni dvostrukim integralom:

a) J02 dx J02-X(4 - x - y)dy,

b) rl d rv'1-x2. /1 2 2d

Jo x Jo V - x - y y.

Rjesenje:

a) Vidimo daje u pitanju cilindroid odozgo orneden sa ravninom z = 4-x-y i sa bazom u obliku trokuta u z = 0 ravini kojem je jedna stranica x-os od 0 do 2, druga y-os od 0 do 2 (tu pravac y = 2 - x sijece y-os) a treca pravac y = 2 - x. Crtamo sliku:

z

z=4-x-y

y

x

Slika 1.31: Cilindroid sa trokutastom bazom omeden ravninom z = 4 - x - y.

b) Ovdje je baza prva cetvrtina kruga x2 + y2 = 1. To slijedi iz Cinjenice da x ide od 0 do 1, a y od 0 do VI - x2. Ako pogledamo gornju medu

24

cilindroida, plohu z = yll - X2 - y2, vidimo da se radi 0 jedinicnoj sferi. Dakle, u pitanju je jedan osmina sfere i to ona koja se nalazi u prostornom kvadrantu u kojem su i x i y i z pozitivni.

y

x

Slika 1.32: Osmina sfere u oktantu gdje su sve koordinate pozitivne.

Zadatak 12 Nadite volumen tijela omedenog eliptickim paraboloidom z = 2x2 + y2 + 1, ravninom x + y = 1 i koordinatnim ravninama.

Rjesenje: Gornja granica je zadani paraboloid, a omedenost koordinatnim ravninama i ravninom x + y = 1 (koja je okomita na ravninu z = 0) nam govori da je baza trokut koji Cine pravci x = 0, y = 0 i x + y = 1 u z = 0 ravnini. Vrhovi tog trokuta su ishodiste, (1,0,0), i (0,1,0). Stoga imamo:

(1 r:

V = Jo dx Jo (2x2 + y2 + l)dy

(1 ( 2 7 3 4) (3 7 4 2 4) 11 3

Jo 3x -"3x - 2x +"3 dx = x - 12x - x +"3x 0 = 4

Zadatak 13 Tijelo je omedeno cilindrom x2 + z2 = 1 i ravninama y = 0, x = 0, z = 0, y = x. Nadite njegov volumen.

Rjesenje: Vidimo da u jednadzbi valjka nema koordinate y. To znaci da je za svako y = canst presjek valjka s tom ravninom krug x2 + y2 ::; 1 pa zakljucujerno da je to valjak duz osi y. Ravnine y = 0 i y = x govore nam da po y integriramo od 0 do x. Da bi nasli granice za x, treba provjeriti gdje valjak sijece ravninu z = O. To je ocito u tockama ±1. Jer je x = 0 meda, vidimo da treba uzeti jednu vrijednost, npr. onu pozitivnu, tj. x = 1. Jos ostaje primjetiti da za z treba uzeti z(x, y) = VI - x2. Sve skupa

25

11

1 3 1 1

(~x)dx = --(1-X2p:1 =o 3 0 3

26