PRAGMATIZAM SESTARA

OSNIVAČICA U SOCIOLOGIJI...

Lejla Mušić

... kao izvor osnaživanja žena u akademiji i društvu

P rva filozofkinja Hypathia i njena tragična smrt još uvijek je sla-

bo poznata, kao i to da u minojsko doba upravljanje ostrvom
Kreta predstavlja egalitarno društvo u kojem su žene ravnopravne
s muškarcima. Na tim nasadima socijalnog nasljeđa, između osta-
log, ekofeministički pokret, osnovan tokom radikalnih i turbulent-
nih društvenih promjena u ranim osamdesetim godinama proteklog
stoljeća, a uslijed razornih posljedica ratova, skupa s globalnim eko-
loškim pokretima i pokretima za manjinska prava, udružio je snage
kako bi subverzivno stvorili značajne pretpostavke suzbijanja teorija
zasnovanih na patrijarhalnoj matrici. Tako je autorica i ekološka prag-
matistkinja, glavna sociologinja Jane Addams, dobitnica Nobelove
nagrade, koja je stekla doktorsku diplomu na Univerzitetu Yale i or-
ganizovala projekat Hull House za istraživanje ponašanja imigranata,
utjecala na ekofeministički pragmatizam Charlotte P. Gilman i Caro-
line Bartlett Crane, a ovakva pozicija kasnije se pronalazi i u radovi-
ma poznatih neoekofeminista/tkinja i sociologa/inja, jer je neophodno
da se sprovede dekonstrukcija i demistifikacija patrijarhalnih pristu-
pa društvu i obrazovanju, kako bi se formirala savremena sociološka
teorija koja uključuje autorice i njihova ostvarenja.

234
 Zeničke sveske

Razlika američke u odnosu na europsku sociologiju leži u činje-

nici što se potonja orijentira na velike teme, dok američka sociolo-
gija izučava teme na mikro nivou. Nakon Harriet Martineau,1 jedne
od najpoznatijih sestara osnivačica 2 sociologije, Jane Addams je pred-
stavnica, koja djeluje u okviru čikaške sociološke škole mišljenja. Ra-
dila je izvan pomenutog Univerziteta, ali je surađivala s Meadom i
predstavnicima sociološkog pragmatizma, zalagala se za empirijska
istraživanja pojava u društvu, usmjeravajući se na svakodnevni život
i neposredno iskustvo, način organizacije okoline, naselja i mjesta na
kojima se ispituju oblici života društva i ličnosti, kao i njihovu me-
đusobnu korespondenciju. Addams je takođe osnovačica Hull House
kuće 3 za proučavanje ponašanja imigranata/kinja, odnosno ponaša-
nja delinkvenata koji se nisu mogli adaptirati na nove uslove života
u Americi. Neoadamsijanski pristup sociologiji utjecaće da Caroline
Bartlet Crane osnuje svoju socijalnu ustanovu u nekadašnjoj crkvi u
Kalamazoou, država Michigen, u kojoj će se organizirati predavanja
različite vrste za siromašne i migrante/kinje, s prisutnim profesio-
nalnim sociologinjama. Mary Jo Deegan smatra da je prvo postojala
ženska čikaška škola, jer je Hull House kuća kao projekat osnovana tri
godine prije prvog odsjeka za sociologiju, a prve kurseve ovaj odsjek
ponudio je tek 1910. godine. Za razliku od drugih muških sociologa,
koji su bili otovoreno mizogini ili ambivalentni prema akademskom

1 Harriet Martineau (1802 -.1876), prva sociologinja, poznata je po prevodu Comteovog

djela Kurs pozitivne filozofije iz 1835. godine. Njeno ime se često zaboravljalo u sociološkoj
teoriji, što je u djelu Giddensa i Turnera, ali i velikog broja teoretičara savremenog doba
izmijenjeno. Martineau je predstavljala jednu od najistaknutijih sociologinja i, kako Tur-
ner naglašava, jednu od najčitanijih filozofkinja tog perioda. Smatra se da je učinila mno-
go više od Comtea i mnogih drugih sociologa, ali zbog marginalizacije ženskog naučnog
stvaralašva, nije dobila zasluženo mjesto. Martineau se uvrštava u osnivač/ic/e sociologije
kao znanosti uz Marxa, Webera, Herberta Spencera, Augusta Comtea i Emilae Durk-
heima, a bila je zaboravljena jer se mali broj žena mogao baviti znanošću krajem 19. i
početkom 20. .stoljeća. Naglašavala je da svaka analiza mora nužno uključivati i razu-
mijevanja života žene, analizirajući intersekcije porodice, braka, religije, te se oštro borila
protiv rasne, rodne i religijske diskriminacije.
2 Termin sestre osnivačice u sociologiji, definirala je Mary Jo Deegan, 1990. godine, ukazujući
na potrebu za demarginalizacijom ženske sociologije i uključivanjem 52 žene osnivačice u
sociologiji u historiju sociologije, te osobito ženske sociologije.
3 Sredinom septembra.1889.godine u čikaškom imigrantskom susjedstvu nastaje "inkuba-
tor socijalnih programa", u koji mnogi sociolozi i sociologinje dolaze da žive i izučavaju.
(www.stanfordencyclopediaofphylosophy.com stranica posjećena 21. 02. 2017.
235
Časopis za društvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku

radu žena u sociologiji, Lester Ward, kao prvi predsjednik američ-

ke udruge sociologa, podržavao je inkluziju sociologinja, smatrajući,
uprkos podržavanju doktrine podijeljenih sfera u profesiji sociologije,
da su sociologinje dominantno prve.
Prva sekcija, unutar koje su profesionalne sociologinje učestvova-
le bila je porodica, početkom dvadesetog stoljeća, a na panelu koji je
nosio ime "delinkventna djevojka", učestvovalo je sedam panelistica,
od kojih su tri bile žene. Migracije su i historijski značajna tema za
polje sociologije, a svoje izvorište imaju i u radu prve grupe profesi-
onalnih sociologinja. Stereotipni pogledi na odnos spolova sadržani
u prošlosti prenijeli su se u sve oblasti djelovanja i mišljenja i uslo-
vili su degradaciju ženskog principa. Mary Jo Deegan i Christopher
W. Podeschi navode da je Charlotte Perkins Gilman "preteča i mož-
da temelj za suvremeni ekofeminizam". Teorija ovih profesionalnih
ženskih sociologinja važna je za razlučivanje ekofeminističkog pra-
gmatizma, ekopragmatizma i pragmatizma okoliša. Važne i značajne
zamisli koje naglašavaju Podeschi i Deegan slute se u tvrdnji Joanne
Macy da eko feminizam predstavlja "radikalnu promjenu od mile-
nijske amnezije o tome tko smo doista". Eko feminizam je povijesno
razvijen i temeljen na tekstovima feminističkog pragmatizma, koji su
uglavnom zagovarale profesionalne sociologinje, mada se ovi spi-
si rijetko spominju u tradicionalnim sociološkim udžbenicima, iako
uključuju dokumente iz povijesnog razdoblja između 1890. i 1930.
godine. Gilmanine utopijske sage Njezina zemlja/Herland i S njom u
našoj zemlji/With Her in Ourland znače "snažno istraživanje odnosa
među spolovima koje također uključuje komentare o prirodi i ljud-
skom odnosu prema prirodi" (Podeschi i Deegan, 2001., 20). Druš-
tvo koje čine samo žene, s uravnoteženim pristupom između žena i
okoliša je Njezina zemlja/Herland. Za razliku od života u Herlandu, na
putovanju izvan glavna protagonistkinja – savršena žena – Ellador sa
svojim odabranim pratiocem, studentom sociologije, Van Jennigsom,
upoznaje i doživljava užas i poraz u patrijarhalno organiziranom
društvu, u kojem čak i žene kontroliraju žene. "Patrijarhat je ključan
za razumijevanje dominacije nad ženama, rasama i prirodom zbog
patrijarhalnog pokreta osvajanja, gospodarenja, manipulacije, tlače-
236
 Zeničke sveske

nja i iskorištavanja" (Podeschi i Deegan, 2001., 21). Feministički pra-

gmatizam se razvija kao oporbena i međunarodna alternativna misao
za patrijarhalnu perspektivu, a temelji se na kulturi i vrijednostima
okrtenutim ženama.
Ova dimenzija je imala svoj utjecaj i na čikašku školu mišljenja,
ali je s druge strane upravo u okvirima ove škole, u skladu s njom
i u suradnji s njom, djelovala Jane Addams i njene suradnice, dok
je Hull House4 projekat predstavljao snažan doprinos empirijskim
istraživanjima sociologije. Uprkos jakom otporu prema ženskom
akademskom uspjehu, njihovoj osobitoj marginalizaciji u području
sociologije, te težnji da se njihovo djelovanje pomjeri u oblast soci-
jalnog rada. U tom periodu, prema Kneževiću, se moglo govoriti o
postojanju muške i ženske čikaške škole. Projekat ekofeminizma, kao
pravca koji je zasnovan na identificiranju žene s prirodom, usmjera-
va se na kritiku antropocentrizma u kulturi i odnosu spram žene i
prirode. Tradicionalna patrijarhalna ideologija kreirala je mišljenje u
dihotomijama priroda/kultura, ja/Drugi, um/emocija, privatno/javno,
muško/žensko, gdje se uvijek simboli nadmoćnosti vezuju uz mušku
kulturu i tradiciju mišljenja. Izvor ovakvog pogleda na svijet je iden-
tificiranje muškarca s umstvenim principom, a žene s emocionalnim
i prirodnim, a samim tim subordiniranim identitetom. Najjednostav-
niji način eksplikacije vezuje se uz fenomene logike dominacije koja
prešutno ide uz muški spol, te logike brižnosti koja je isključivo veza-
na uz princip ženskosti i što se potpuno opire racionalnim kategori-
jama mišljenja i djelovanja.
U tom kontekstu neophodno je razmotriti odnos spram prirode,
koji je identičan odnosu prema ženi. Diskurs logike dominacije se
poistovjećuje sa zapadnom, patrijarhalnom, imperijalnom bjelačkom
kulturom koja potire sve drugo i drugačije i odlikuje se posebnim
konceptom u percepciji moći i hijerarhiji vrijednosti. Etika brižnosti

4 "Bio je dom, intelektualna komuna i salon. Neke od brilijantnih ženskih sociologinja, koje
su živjele i radile tamo su Florence Kelley, Emily Greene Balch, Edith Abbot, Charlotte
Perkins Gilman, Annie Marion MacLean, Mary McDowell, Sophonsiba Breckinridge, i
Julia Lathrop. Desetine drugih sociologinja su je posjetile, uključujući Beatrice Webb, Ida
Wells-Barnett i Alice Masaryk." (Deegan, 1990., 40)
237
Časopis za društvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku

pak, kao kategorija koja odlikuje ženskost, na izvjestan način žene

čini prilagodljivim za razumijevanje diskursa opresiranih grupa, pa
su samim tim snažan potencijal koji pomaže napretku ekološke kul-
ture kao naprednog oblika svjesnosti o ekološkim problemima savre-
menog doba,čime je dobila svoj odraz i u već pomenutom projektu
multifunkcionalnih kuća za nezbrinute pokretnutog od Addams i
njenih suradnica. Taj period karakterizovao je nedostatak adekvatnih
prostora za akademski rad žena i njihovo kreativno djelovanje koje
bi bilo izvan sfere porodice. Jane Addams se upravo fokusirala na
povezivanje načina urbanog uređenja gradova, u kojem se može na
empirijski način razmatrati nivo društvene kohezije i odnosa indi-
vidue i društva, dok će se izgradnja prilagoditi potrebama oba pola,
za afirmaciju u privatnom i javnom životu. Pored čikaške valja po-
menuti i frankfurtsku školu pod čijim utjecajem su djelovale socio-
loginje, a Hannah Arendt kao članica društva erazmovaca ujedno je
najistaknutija predstavnica te škole, premda se ona smatra fundusom
marksističkog i socijalističkog feminizma, a Walter Benjamin njenim
duhovnim pretečom koji je najviše utjecao na feminstički pokret. Či-
kaška škola mišljenja je uključivala žene od kojih su neke i radile u
Čikagu, a njena osnivačica se oštro suprotstavlja odioznom ambijentu
rada na akademskim institucijama tog doba. Iako vezana za školu,
odbijala je raditi na Univerzitetu. Park, po Kneževiću, kao jedan od
najjznačajnijih predstavnika ove škole imao je tvrdokoran animozitet
prema radu žena, osobito u oblasti sociologije. Mada je postojala uza-
jamna akademska suradnja i neprekidna korespondencija s Addam-
sovom u okviru empirijskih istraživanja, gdje su njene suradnice ima-
le najznačajnije akademske kvalifikacije i uloge, akademski rad žena
nije bio dovoljno cijenjen. Baš je tehniku mapiranja izumila Addams,
ali se vrlo rijetko pominje u djelima sociologa i sociološkim hresto-
matijama, iako je bila u stalnoj vezi s članovima škole. Poznata je po
osnivanju komune za beskućnike u kojoj su praktikovani svi vidovi
društvenog života, kafići, biblioteka, prodavnica, gdje je ona željela
na empirijski način da ispita odnos pojedinca s njegovom okolinom,
uvijek naglašavajući da način organizacije društvenih odnosa iznutra

238
 Zeničke sveske

strukturira ličnost.5 Hull House međutim, nije predstavljao samo to,

u okviru ove multifunkcionalne kuće odvijala se snažna akademska
aktivnost, i živjeli su stručni sociolozi i socijalni radnici koji su prou-
čavali kako se u ovako uređenoj zajednici adolescenti iz siromašnih
egzistencijalnih uslova ponašaju u promijenjenim okolnostima.
Interesanno je kako se Mary Jo Deegan u knjizi Jane Addams i soci-
olozi čikaške škole 1892-1918 bavila analizom odnosa ostalih predstav-
nika čikaške škole spram socioloških istraživanja Addamsove. Prva
generacija je izuzetno poštovala i podržavala njen rad, dok se samo
Park distancira time da zna tek ponešto o autorici, Burgess opet, po-
državajući doktrinu podijeljenih sfera, na upit o njoj, odgovara da
se uvijek divio figurama žena na pijedastalima. Odnos prvog prema
radu žena na akademskim institucijama ipak je bio diskriminirajući.6
Turner to potvrđuje u svom djelu Sociologija, iznoseći odlike njene teo-
rije i njenog usmjerenja na shvatanja i određenja čikaške škole te na-
glašavajući da je upravo taj period 18-tog i 19-tog stoljeća, obilježen
otežanim pristupom ženama u društvene institucije. Addams sebe
doživljava i vidi kao sociološku znanstvenicu, a prema nekim auto-
rima, poput Kneževića, ona se može smatrati začetnicom ženske či-
kaške škole koja je povezivala sociologiju i socijalni rad. Projekat Hull
Housa ostvarila je skupa s Ellen Star i to za direktna istraživanja u
oblasti socijalnog rada, što je imalo značajne implikacije po mišljenja
muške čikaške škole. U ovoj školi su djelovale žene više i srednje kla-
se, a ujedno su se za nju vezale neke od najistaknutijih akademskih
radnica tog doba, pa je ova škola bila najjača ženska škola savreme-
nog doba.
Među naučnim krugovima, jedna od osnivačica sociologije uop-
šte, Harriet Martineau, bila je najčitanija sociologinja tog perioda, ali

5 Ova kuća je izvorno poznata pod nazivom Hull House, u kojoj Jane Addams primjenju-
je svoju elementranu ideju o tome da se ličnost može ispitati jedino ukoliko se zahvati
područje njenog djelovanja u okolini u kojoj živi.
6 Addams je bila poznata kao osoba homoseksualne orijentacije pa se pretpostavlja kako je
animozitet prema njoj djelomično, potjecao i iz tog razloga. Podroban opis akademskog
rada Addamsove, njenih suvremenika, te rodne dimenzije odnosa prema nauci tog doba
dao je Mladen Knežević u svom izvanrednom preglednom članku Čikaška sociološka škola
– iskustva socijalnog rada za sociologiju i sociološka teorija za socijalni rad.
239
Časopis za društvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku

zbog marginalizacije ženskog akademskog, književnog i svakog dru-

gog oblika stvaralaštva, njena djela nisu pominjana, pogotovo u sta-
rijim prikazima i hrestomatijama sociološke misli. Profesor s kalifor-
nijskog Univerziteta Turner ističe da je za sociologiju značila koliko
i Comte, te da se njena misao može uporediti s najznačajnijim klasič-
nim sociološkim misliocima tog perioda poput Durkheima, Webera i
Spencera. Fokus istraživanja Martineau obuhvatao je porodicu, brak
i religiju, uz naglašavanje borbe protiv, ne samo rodne, nego i rasne
i religijske diskriminacije. Nakon Martineau, u sociologiji, Addams
zauzima najistaknutije mjesto. Turner to ne propušta naglasiti: Ad-
dams je bila jedna od najznačajnijih i najpoznatijih autorica iz ove
oblasti, koja je uspjela ostvariti karijeru u oblasti praktične, odnosno
primijenjene sociologije, što je za ondašnje doba bio izuzetan uspjeh.
Ni Mary Jo Deegan, profesorica emeritus Nebraska Lincoln američ-
kog univerziteta, takođe ne zaboravlja značaj i doprinos Addamsove:
"Jane Addams je najznačajnija sociologinja iz više razloga. U periodu
između 1890 - 1920, bila je predvodnica desetina žena u sociologiji.
Njena socijalna nastamba, Hull House, bila je institucionalna luka za
ovu mrežu, služeći kao fokus za ženski rad i kao veza s najvažnijim,
većinom muškim, sociološkim centrom tokom ovog perioda, čikaš-
kim Univerzitetom. Ideje Jane Addams o kulturalnom feminizmu i
kritičkom pragmatizmu, upravljale su radovima mnogih drugih žena
i istovremeno artikulirale njihove ideje."
Izučavajući pojedinačne slučajeve nasilja u porodici u kojima su
roditeljice djecu nazivale đavolskom djecom, pokušaje da nasiljem nau-
čenim u porodici preuzmu ekonomske resurse, Addams podvrgava
nasilje u porodici svojim sociološko-femininističkim analizama. Neo-
adamsijanski pristup sociologiji utjecaće na Caroline Bartlet Crane.
Migracije su i historijski značajna tema za polje sociologije, a svoje
izvorište imaju i u radu prve grupe profesionalnih sociologinja. Ad-
dams koja diplomirala 1881. godine i suočila se s nizom problema
koje su iskusili njeni suvremenici i kolege/ice, poput George Herbert
Meada i William Jamesa, pokušala je pohađati Ženski medicinski ko-
ledž u Filadelfiji, ali ga je iste godine napustila i vratila se u Čikago.
Na putovanjima po Europi vidjevši Toynbee Hall u istočnom dijelu
240
 Zeničke sveske

Londona oduševljava se angažmanom za siromašne slojeve. Deegan

piše: "Godinama kasnije teoretizirala je da je jedan od većine teških
zadataka za žene bio ostvarivanje konfliktnih zahtjeva, između ‚po-
rodice’ i ‚socijalnih’ zahtjeva. Za Addams, ova rezolucija se ostvarila
kroz socijalne ustanove, gdje je mogla biti ‚dama’, dok čini i socijal-
ni i politički utjecaj. Istovremeno, bila je nezavisna od tradicionalnih
ženskih uloga i odgovornosti u porodici i domu. Zbog ovih osobnih
beneficija za one koji su pomagali druge, uvijek je naglašavala subjek-
tivno i objektivno, potrebe za socijalnim nastambama. Ovaj naglasak
na dvostrukom značaju nastambi, spriječavao je da postane senti-
mentalna ili neosjećajna zagovornica matrijarhata kao što je obično
predstavljana. S vlastitom unutrašnjom neizvjesnom borbom oko do-
dijeljivanja počasnih titula, ubrzo je napredovala u zadobijanju lider-
stva u pokretu za američke socijalne nastambe i postepeno napustila
kolegij američke epistemologije i politike."
Ova dramatična promjena nastupila je nakon što se vratila u
Ameriku, u januaru 1889. Najutjecajniji centar sociologije na svije-
tu, čikaški Univerzitet, prije 1930. godine, tek s Addams i Hull House
utočištem, postaje glavna institucija u Čikagu 1890 godine i u ranim
1900–tim godinama. Hull House je te godine bila mjesto gdje su se
okupljali anarhisti/kinje, marksisti/kinje, socijalisti/kinje, unionisti/
kinje kao i najvažniji sociološki/e teoretičari/ke. Među najpoznatijim
su John Dewey i George Herbert Mead, teoretičari koji su nastojali
povezivanjem znanstvenih i objektivnih opservacija s etičkim i mo-
ralnim vrijednostima generirati pravedno i slobodno društvo. Temelj-
ni sociološki tekst Hull House mape i papiri 7 kao fundamentalni spis
u sociologiji objavljuju rezidenti/kinje Hull House kuće 1893.godine.
Deegan prenosi:"Orijentirani ka socijalnim promjenama artikulirali
su američki san, partikularno prilagođen pametnim, obrazovanim an-
glo-ženama, koje su željele novu ulogu u životu i društvu. Addams se

7 "Ova knjiga, oslanja se na detaljne mape i socijalni život, južne strane Chicaga, analizira
efekte socijalne dezorganizacije, imigracije i ekonomije svakodnevnog života urbanog
susjedstva. Drugim riječima, ova knjiga ustanovljava glavne substancijalne interese i me-
todološke tehnike čikaške škole sociologije, koji će je definirati slijedećih četrdeset godina"
(Deegan, 1990., 41).
241
Časopis za društvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku

okružila brilijantnim i posvećenim ljudima, posebno ženama. One su

formirale ključnu grupu koja je živjela u nastambi, stvarala zajedno,
prikupljala statističke podatke, istraživala fabrike i industriju, ispitiva-
la zdravstvene i sanitarne uvjete, lobirala za legislativne i političke re-
forme i organizirala socijalna poboljšanja u njihovom prenapučenom,
imigrantskom distriktu radničke klase. Izvan ovog ogromnog i loše
organiziranog prostora aktivnosti, Addams je bila karizmatskia lideri-
ca koja je prevodila "činjenice" u svakodnevni jezik, artikulirajući tako
probleme i potrebe zajednice i utječući na formiranje američkih ideala
i društvene misli. Autorica jedanaest knjiga i stotine članaka Addams
je nastavila svoj trud predavanjima i obrazovanjem širom zemlje i u
Hull House kući. Postala je glasnogovornica svoje ere, naročito žena i
imigranata iz radničke klase."
Nastanak ovih kuća postao je popularan u Americi, pa je jednu
takvu osnovala i medicinska sestra Lillian Wald, Henry Settlement u
New Yorku, te sociologinja neoadamsijanske orijentacije, Caroline
Bartlet Crane u Kalamazoou, Michigen. Pacifistkinja, Addams je u
vrijeme neposredno prije početka Prvog svjetskog rata, smatrana do-
brom i plemenitom ženom da bi u periodu od 1913. godine do ame-
ričkog ulaska u rat 1917. godine, postala meta raznih spletki i osobnih
napada, kada postaje društveno i javno ostracizirana, te nakon javnog
slavljenja kao svetice postaje javno žigosana kao nasilnica.
Ponovno Deegan svjedoči:"Zastrašivana i protjerivana s govornič-
kih platformi i napuštena od prijatelja i kolega, i najbolnije od drugih
sociologa/ginja, Addams je socijalno postala pas lutalica. To vrijeme je
bilo vrijeme agonije za nju. Posvećena vlastitim uvjerenjima, bazično,
femininim idealima, nastavila je zagovarati pacifističku poziciju. Kul-
minacija njenog politički nepoželjnog statusa desila se 1919. godine
kada ju je američka vlada označila najopasnijom ženom Amerike. U
tom trenutku, njena uloga ključne sociologinje je bila zbrisana." Ipak,
nakon što su žene dobile pravo glasa 1920. godine, što su Addams i
mnoge sufražetkinje proslavile kao veliku pobjedu, u godinama koje
će uslijediti i nakon 1931. godine, ona ponovno postaje glasnogovorni-
ca ustanovljavanja socijalne sigurnosti, a na samrti, 1935. godine, biva

242
 Zeničke sveske

oplakivana širom svijeta kao velika liderica i analitičarka američke so-

cijalne stvarnosti (Deegan, 1990., 40).
Dakle, Jane Addams, Charlote Perkins Gilman, Caroline Bartlet
Crane, sestre osnivačice u sociologiji, zagovarale su kulturalni femini-
zam i ekofeministički pragmatizam. Prvi, po Deegan, zagovara ideju
da su "tradicionalno definirane ženske vrijednosti superiorne onim
muškim", dok je drugi odredila upravo Addams skovavši i termin za
njega. Ovaj oblik pragmatizma kao znanstvena teorija ističe nužnost
apliciranja radikalnih, liberalnih i progresivnih vrijednosti kao znanja
na svakodnevne probleme. Addamsova je ideju kritičkog pragmatiz-
ma nastojala utemeljiti na analizi niza svjetskih socioloških sistema
od Rusije (Lava Tolstoja i Petra Kropotkina), preko Njemačke (Karla
Marxa i Friedricha Engelsa) do Engleske (Beatrice Webb, Charlesa Boo-
tha, Patricka Geddesa i Canona Barnetta). Incijalni momentum svih
prijepora u njenim izučavanjima bilo je nesuglasje između kultural-
nog feminizma i kritičkog pragmatizma.

Zaključak

Intelektualni značaj Addamsove u sociologiji polučio je nastanak

dva glavna toka mišljenja: kulturalnog ekofeminizma i kritičkog pra-
gmatizma. Njen enorman značaj za definiranje profesionalne ženske
sociologije slavljen je u mnogim autorskim radovima, pa istaknuti
sociologinje/sociolozi poput Lynn MacDonald, Mary Jo Deegan, Pa-
tricia Madoo Lengermann, Jill Niebrugge Brantley, Joseph Kasler,
Christopher W. Podeschi i Linda Rynbrandt u svojim biobibliograf-
skim prikazima uključuju je kao ključno ime "sestara osnivačica u
sociologiji". Sintagmatski termin pripada Mary Jo Deegan koja time
nastojala demarginalizirati žensku struju u sociologiji. John C. Farrell
je u svom radu Beloved Lady/ Voljena dama iz 1967. dao biobibliograf-
ski osvrt o njenom značaju. Međutim, najznačajnijim intelektualnim
doprinosima smatraju se radovi Allena Davisa i Mary Jo Deegan koja
je napisala knjigu posvećenu Jane Addams, ali i seriju članaka o njoj,
što je obilježeno kao najvažniji uvod u analizu njene uloge kao soci-
ologinje. Deegan naglašava da je samo za nastanak studije o njoj bilo

243
Časopis za društvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku

potrebno trinaest godina dokumentiranja podataka. U tim istraživa-

njima dokazuje da je akademski rad žena primaran u sociologiji, te
da je upravo Hull House projektom počela s radom tri godine prije
nastanka prvog odsjeka za sociologiju i njegovog prvog nastavnog
kurikuluma. Razlog tome nalazi se nepravednom "ispisivanju žen-
skih imena iz sociologije" zbog ginofobnog vjerovanja u doktrinu po-
dijeljenih znanstvenih sfera i mizogine rezerviranosti prema prema
ženama između dva svjetska rata. Danas, u doba uskrsnuća konzer-
vativnih ideologija i sve izraženijih procesa retradicionalizacije, de-
marginalizacija autorskih radova o ženama sociologinjama nužan je
preduvjet ostvarivanja ravnopravnog prava na egalitarno obrazova-
nje mladih studenata i studentica kako na polju sociologije, u skladu
s bolonjskim principima obrazovanja, ljudskim pravima, te pravilima
koja propisuju Američka sociološka asocijacija/American Sociological
Association i udruženje Sociolozi za žene u društvu /Sociologists for
Women in Society, kao i Internacionalna sociološka asocijacija/ Inter-
national Sociological Association.
Podupirući ideju sufražetkinje Anne Howard Shaw, koja je priku-
pila sjeme iz različitih stabala tijekom putovanja diljem svijeta i de-
monstrirala ideju o održivom razvoju, tako i sociologinje MacDonald,
Deegan, Madoo Lengermann, Niebrugge Brantley, Kasler, Rynbrandt
i Podeschi podržavaju ekofeminističke ideje. Ulrich Beck i Elisabeth
Beck-Gernsheim navešće da se odgojno obrazovanje oslobađa šezde-
setih prošlog stoljeća i da "ono što je novo predstavlja individualna
ženska biografija". Znači da individualizirana biografija pretpostavlja
da svatko ko može, mora ažurirati i optimizirati svoje odluke kako bi
bili otvoreni za nove obrazovne izazove, sa stalnom spremnošću za
proučavanje i usmjeravanje na projekt cjeloživotnog učenja.

244