1. KRITERIJUMI I POKAZATELJI INTEZITETA EKSPLOATACIJE VOZILA?
Proizvodni Intezitet eksploatacije Efikasnost eksploatacije vozila Elementi organizacije i tehnologije transporta Tehničkotehnološke i ekonomske karakteristike predmeta i sredstava rada Ekonomska efektivnost transporta 2. FAKTORI KOJI UTIČU NA PROIZVODNOST RADA U AUTOMOBILSKOM TRANSPORTU? Proizvodno-tehnički faktori Putni uslovi i uslovi saobraćaja Organizacioni faktori Organizacija i tehnologija transporta Eksploatacija tehničkih sredstava Tehničko održavanje vozila Prirodno-klimatski uslovi Društveno-ekonomski faktori 3. OBJASNI EKSPLOATACIJU TEHNIČKIH SREDSTAVA? Eksploatacija tehničkih sredstava zavisi od: kapacitet vozila, režim rada vozila(dnevni, nedeljni, godišnji), iskorištenje nosivosti i pređenog puta vozila, vrsta i dužina prevoznog puta vozila, efikasnost izvršenja operacije utovara-istovara, saobraćajna-prevozna i eksploataciona brzina, standardizacija i specijalizacija vozila i mehanizacije za utovar i istovar tereta iz vozila, usklađenost režima eksploatacije i održavanja vozila 4. ŠTA UTIČE NA TEHNIČKO STANJE MOTORNOG VOZILA? Na tehničko stanje motornog vozila utiču slijedeći činioci : klimatski i putni uslovi opterećenost i brzina kretanja kvalitet goriva i maziva kvalitet održavanja i remonta kvalitet konstrukcije i izrade vozila način rukovanja 5. ŠTA UTIČE NA VIJEK TRAJANJA MOTORNOG VOZILA? Na vijek trajanja motornog vozila utiču: tehnički, ekonomski i eksploatacioni elementi. Tehnički elementi su: konstrukcija i kvalitet izrade vozila u cjelini, mehaničko habanje,korozija, rukovanje vozilom, održavanje i opravka vozila i sl. Ekonomski elementi bi bili: nabavka novog vozila (cijena koštanja), snabdjevenost tržišta rezervnim dijelovima, cijena održavanja, standard i mogućnost rashodovanja. Eksploatacioni elementi su: klimatski uslovi, putna mreža, intenzitet i karakter upotrebe vozila, kultura i obučenost vozača, održavanje i sl. 6. NAVEDI OPŠTE ZAHTJEVE KOJE POSTAVLJAMO PRED VOZILO? Od opštih zahtjeva najčešće se navode: vučno dinamička svostva unifikacija sklopova i dijelova zadovoljavanje standarda i drugih zakonskih propisa mogućnost modifikacija bez velikih ulaganja aerodinamičnost, estetičnost i funkcionalnost karoserije funkcionalnost, ekonomičnost i kompaktnost gradnje i niski troškovi proizvodnje što povoljniji odnos ukupne i sopstvene mase pouzdanost u radu, otpornost na zamor, koroziju i habanje komfor sa aspekta vibracija, ventilacije, buke, upravljanja, grijanja dobra upravljivost i držanje pravca 7. NAVEDI EKSPLOATACIONE ZAHTJEVE KOJI SE POSTAVLJAJU PRED VOZILO? što niži troškovi korištenja što bolje iskorištenje nosivosti što veće srednje brzine kretanja što manji troškovi održavanja minimalna potrošnja goriva i maziva minimalni broj mjesta i vremena za podmazivanje i podešavanje konstrukcija mehanizama i elemenata vozila koji eliminišu mogućnost pojave neispravnosti pri rukovanju lak pristup svim mjestima za opsluživanje lakoća i brzina utovara i istovara lako sklapanje i rastavljanje sklopova pri opravkama 8. KOJE ZAHTJEVE TREBA DA ZADOVOLJI POGONSKI MOTOR? Pogoski motor treba da zadovolji slijedeće zahtjeve: visoka specifična snaga maksimalni moment na nižem broju obrtaja niži minimalni broj obrtaja velika elastičnost ekološka podobnost (zadovoljenje zahtjeva buke i zahtjeva izduvne emisije) kompaktnost gradnje što manja masa što lakši za održavanje (pogodnost održavanja) što jeftiniji 9. EKONOMIČNOST VOZILA? Ekonomičnost vozila zavisi od većeg broja faktora. Analiza ekonomičnosti svodi se na analizu transportnog rada, tj. na analizu transporta određene mase ili određene zapremine na datoj relaciji. Na osnovu utrošenog pogonskog materijala (goriva i maziva), rezervnih dijelova i Ijudskog rada na jedinicu transportnog rada ocjenjuje se karakteristika ekonomičnosti vozila ili voznog parka. 10. VIJEK TRAJANJA VOZILA? Pitanje koje se nameće, kao jedno od osnovnih pitanja pri projektovanju, nabavci i korištenju vozila i njegovih dijelova jeste koliki je optimalni period njegovog korištenja. Veći broj faktora utiče na vrijednost optimalnog perioda korištenja vozila, ali najveći uticaj imaju: nabavna cijena, produktivnost vozila, pogonski troškovi i troškovi održavanja vozila tokom korištenja. 11. EKONOMIČNOST I KVALITETA ODRŽAVANJA? Ekonomičnosit i kvaliteta održavanja ovise o izboru metoda održavanja, koje se temelje na pet načela: na načelu čekaj i vidi (podrazumijeva se popravljanje sredstava rada nakon nastanka kvara), na načelu oportunističkog održavanja (nakon početnih kvarova uvode se periodični pregledi pojedinih dijelova), na načelu preventivnog održavanja (počiva na izreci bolje spriječiti nego liječiti, a redovnim pregledima i popravcima prema kalendaru sprječavaju se kvarovi), na načelu pretkazanog održavanja (pretkazuje se ili predviđa vrijeme nastanka kvara i reagira malo prije kritičnog trenutka), na načelu održavanja prema stanju (nalaže stalno pračenje stanja stroja i reagiranje prema potrebi). 12. ŠTA JE ZADATAK TEHNIČKOG PREGLEDA? Tehnički pregled vozila služi za utvriđivanje ispravnosti vozila.Tehničkim pregledom kontroliraju se ovi uređaji i dijelovi automobila: 1. uređaj za upravljanje, 2. uređaj za kočenje, 3. uređaji za osvjetljivanje i svjetlosnu signalizaciju, 4. uređaji koji omogučuju normalnu vidljivost( vjetrobran, brisatči, retrovizori), 5. nadgrađe, okvir i kabina, 6. elementi ovjesa i kotači, 7. motor (oslonci, nauljenost, usisni i ispušni sistem, sistem za paljenje i sistem za napajanje gorivom), 8. buka vozila, 9. električni uređaji i električne instalacije, 10. prijenosni mehanizam(spojka, mjenjač, diferencijal, poluvratila), 11. kontrolni i signalni uređaji (brzinomjer, putomjer, kontrolne i sijalice za svjetlo, pokazivače smjera i druge kontrolne sijalice, sirena itd.), 12.ispušni plinovi motora( EKO test), 13. katalizator, 14.uređaj za spajanje vučnog vozila( ako postoji), 15.drugi dijelovi automobila bitni za sigurnost u prometu( brave, branici, blatobrani, unutrašnjost kabine, ventilacija itd.), 16.oprema vozila( sigurnosni trokut,kutija prve pomoći,rezervni kotač itd.). 13. ŠTA ČINI MALI POPRAVAK? Mali popravak izvodi se u sklopu preventivnog održavanja i to prema godišnjem planu održavanja odnosno prema rasporedu periodičnih pregleda i popravaka. Malim popravcima u klanjaju se kvarovi pojedinih sklopova koji su izloženi jačem trošenju, na primjer: 1. Zamjena tanjura spojke, 2. Zamjena kočnih papuča i pločica, 3. Zamjena filtera ulja, 4. Zamjena filtera zraka, 5. Zamjena kočione tekučine itd. 14. ŠTA ČINI SREDNJI POPRAVAK? Srednji popravak, poput malog popravka ubraja se u preventivno održavanje. Srednjim popravcima uklanjaju se kvarovi pojedinih sklopova koji se manje troše, na primjer: 1. Zamjena zupčanika mjenjača, 2. Brušenje koljenastog vratila, 3. Zamjena ležaja koljenastog vratila, 4. brušenje glave motora, 5. zamjena zaptivača glave motora, 6. zamjena klipnih prstena, 7. zamjena spona i vilica na ovjesu, 8. zamjena opruga i amortizera itd Srednji popravak obuhvata i sve poslove preventivnog pregleda i malog popravka, ovisno o istrošenosti dijelova i o datumu zamjene tekučina filtera i drugih potrošnih dijelova automobila 15. NABROJ POSLOVE KOJI PRETHODE RASTAVLJANJU DIJELOVA VOZILA? Rastavljanje dijelova obavlja se radi zamjene dotrajalih dijelova ili popravka dijelova koji se ne mogu zamijeniti. Izvodi se kad automobil ne može obavljati svoju funkciju, kad je opasan za okolinu, kad se preventivnim pregledom utvrdi mogućnost nastanka kvara ili kad automobil ne udovoljava tehničkim propisima. Večinom se rastavljaju kočnice, motor, ovjes i prijenosni mehanizam, a nadgrađe i drugi sklopovi rjeđe se rastavljaju. Rastaviti se može cijeli sklop ili samo pojedini dijelovi, što ovisi o nastalom kvaru ili o vrsti popravka. Treba poznavati položaj svih dijelova u sklopu, a prema potrebi treba dobro proučiti tehničku dokumentaciju i upute od proizvođača. Također, treba pripremiti sav potreban alat i provjeriti je li ispravan. Za rastavljanje pojedinih sklopova treba se služiti posebnim alatima i napravama. Prije bilo kakvog rastavljanja treba pripremiti radno mjesto da se popravljanje može obaviti nesmetano i prema pravilima struke. 16. POPRAVAK VENTILA? Popravljanjem sjedišta ventila treba postići kutove brušenja i širinu površine nalijeganja kao kod novog sjedišta. Podatci o traženim veličinama nalaze se u servisnim informacijama u kojima su opisani tehnološki postupci obrade sjedišta. Sjedišta se mogu popravljati glodanjem ili brušenjem,a završna obrada izvodi se lepovanjem. Ako sjedištna nisu suviše istrošena, popravak se može obaviti samo lepovanjem. Nakon obrade sjedišta ventila glodanjem ili brušenjem izvodi se njihovo lepovanje. U tu se svrhu između ventila i sjedišta stavi pasta za lepovanje te se ventil okreće lijevo-desno, a prije promjene smjera okretanja ventil se digne sa sjedišta. Obrada se izvodi ručno, pomoću različitih hvataljki ventila,a može se ubrzati pneumatskim alatom. 17. OSNOVNI DIJELOVI RAZVODNIH MEHANIZAMA? Razvodni mehanizam upravlja punjenjem i pražnjenjem cilindara, odnosno upravlja radom ventila. U razvodni mehanizam pripada pogon od koljenastog vratila na bregasto vratilo, ventili, opruge ventila i podizači ventila. Dijelovi razvodnog mehanizma: 1. Koljenasto vratilo, 2. Zupčasta remenica na koljenastom vratilu 3. Zupčasti remen, 4. Zatezač remena 5. Zupčasta remenica na bregastom vratilu, 6. Bregasto vratilo 7. Dvokrake poluge (klackalice) 8. Opruge ventila, 9. Ventili 18. TROŠENJE I KONTROLA LEŽAJA? S obzirom na to da se u klipnom mehanizmu uvijek radi o dinamičkim promjenjivim opterečenjima, zračnosti u ležajima koljenastog vratila moraju biti minimalne i moraju omogućiti nesmetano okretanje vratila na svim brzinama vrtnje. S toga svaka tvornica motora preporučuje najmanje i najveće zračnosti u ležajima. Kad zbog trošenja ležaja nastanu veće zračnosti, smanji se pritisak ulja u ležaju i pojača trošenje. Također, veće zračnosti uzrokuju lupanje u ležajima, a u nekim slučajevima zbog povečane zračnosti u ležajima mogu nastati teška oštečenja motora. Ako je zračnost u ležajima niža od dopuštenih vrijednosti, ležaj se pregrijava, što može dovesti do ukočenja(zaribavanja) koljenastog vratila. Zračnost u ležajima koljenastog vratila kontrolira se mekanim plastičnim nitima. Nit se stavi između ležaja i koljenastog vratila, a zatim se koljenasto vratilo lagano okrene. Kad se ležaj rastavi, usporedi se širina sprešane niti sa širinom crte na košuljici niti ili na listiću koji se isporućuje uz nit. Uz svaku crtu piše zračnost u milimetrima. U nedostatku niti mjerenje zračnosti u ležaju može se obaviti pomoću tanke žice za lemljenje. Žica se stavi u ležaj na isti način kao plastična nit, a nakon rastavljanja izmjeri se debljina sprešane žice. Da se žica ne bi zalijepila za ležaj i time ga oštetila,ležaj treba nauljiti, a još je bolje žicu staviti ispod ležaja, odakle se njezini ostatci mogu ukloniti bez teškoća. 19. TROŠENJE CILINDARA? Cilindri se troše zbog toplinskih i mehaničkih djelovanja. Kako se najviši pritisak i najveća temperatura izgaranja događaju 10-20° zakreta koljenastog vratila poslije gornje mrtve tačke, i trošenje cilindra najveće je blizu gornje mrtve tačke. Osim toga, trošenje cilindra veće je poprečno na blok motora zbog sile kojom klip motora djeluje na cilindar. Zbog djelovanja sile uzduž klipnjače koja se rastavlja na dvije komponente cilindar se nejednoliko troši i po promjeru i po visini. Teža oštečenja cilindra nastaju zbog detonativnog izgaranja, pregrijavanja motora, lošeg podmazivanja, slabog i prejakog hlađenja ili zbog nekih drugih razloga. Neka oštečenja mogu biti manje opasna, poput korozije košuljice motora ili napuknuća košuljice, ili vrlo opasna, poput loma košuljice ili pucanja bloka motora. Pri svim oštečenjima nužna je zamjena košuljice ili bloka motora. 20. PROŠIRIVANJE CILINDARA BLOKA MOTORA? Proširivanje cilindara bloka motora izvodi se prema preporukama proizvođača. Najčešće se primjenjuje tokarenje ili brušenje, a završna je obrada honovanje. Neki proizvođači motora ne predviđaju proširivanje cilindara, i to naglašavaju u tehničkim uputama za popravljanje motora. Promjeri na koje treba proširiti cilindre ovise o istrošenošti cilindara, a proizvođači motora propisuju dva do tri različita promjera i nazivaju ih promjerima za prvo,drugo i treće proširivanje. Za te promjere proizvode se klipovi odgovarajućeg promjera, jer se nakon svakog proširivanja cilindara moraju ugraditi novi klipovi većeg promjera.
Правилник о подели моторних и прикључних возила и техничким условима за возила у саобраћају на путевима - 40 - 2012-4, 102 - 2012-12, 19 - 2013-9, 41 - 2013-25, 10