Professional Documents
Culture Documents
ENERGETSKA ELEKTRONIKA
ver. 1.
pripremio: Doc. dr. sc. Danko Kezić
1. UVOD
S druge pak strane direktni pretvarači izravno pretvaraju primarni oblik energije
u električnu energiju. Primjer su solarni, paneli koji direktno pretvaraju energiju sunca u
električnu energiju u poluvodičkim solarnim ćelijama.
ISPRAVLJANJE
~ =
IZMJENIČNA ISTOSMJERNA
PRETVORBA
= ~
PRETVORBA
~ = tok energije
IZMJENJIVANJE
IZRAVNA IZRAVNA
IZMJENIČNA ISTOSMJERNA
PRETVORBA PRETVORBA
NEIZRAVNA NEIZRAVNA
invertori ) (DC /AC pretvarači). Izravni pretvarači koji pretvaraju izmjeničnu energiju u
izmjeničnu energiju nazivaju se izmjenični pretvarači (AC /AC pretvarači).
Informacijski dio
ENERGETSKI DIO
Sinkronizacija Okidni
uređaj
INFORMACIJSKI Upravljanje,
DIO regulacija,
zaštita, Povratne veze
signalizacija i
mjerenje
Referentni signal
2.1 Ispravljači
2.2 Izmjenjivači
1
Ts = =0,1 ms
fs
Vs = ∫ vs (t )dt = DVg
0
Dakle, ukoliko je ulazni napon 100 V, izlazni napon će uz D=0,6 biti 60 V. Pri
tome nema gubitaka snage na prekidaču pa možemo smatrati da je Ploss = 0 .
Pin
λ= .
Sin
gdje je:
Faktor snage pretvarača «govori» koliko se prividne snage pojne mreže angažira u
djelatnoj snazi koja se predaje trošilu u pretvaraču. Faktor snage λ je uvijek negdje
između 0 i 1. Ako je λ =1, tada je Sin = Pin , nema jalove snage u mreži, sva prividna
snaga generatora izražena u VA pretvara se u djelatnu snagu trošila izraženu u W. S
druge pak strane, ako je npr. λ =0,8 tada je za dobivanje npr. Pin =1000 kW djelatne snage
na trošilu potrebno Sin =1250 kW prividne snage generatora. Razlika od 750 kW
predstavlja jalovu snagu koja titra između trošila i izvora (vidi osnove elektrotehnike –
trokut snaga).
Postoje više vrsta otpornika – žičanih, metal film, ugljenih …Na slici 13
prikazane su različite vrste otpornika:
Sl.13. Otpornici
Sl. 14 Kondenzatori
primaru mora biti jednaka snazi na sekundaru. Trofazni transformatori se sastoje od tri
para primarnih i sekundarnih zavojnica, svaki za svoju fazu (više o transformatorima u
osnovama elektrotehnike). Slika 16 prikazuje transformator.
Na slici 16 se vidi simbol otpornika te relacija koja povezuje struju i napon kroz
otpornik (ohmov zakon). Za otpornik je karakteristično da se na njemu troši eklektična
energija W = PR ⋅ t (u vidu topline) koja je proporcionalna snazi PR (umnošku napona
Energetska elektronika 19
v1 = N ⋅ v2
1
i1 = − i2
N
gdje je:
n1
N - omjer broja zavoja između primara i sekundara ( )
n2
Slika 22 prikazuje usporedni prikaz svih mogućih stanja idealne sklopke i stanja u
kojima se mogu naći pojedine realne električke sklopke (poluvodički ventili).
Sklopka je u stanju blokiranja kada se na nju postavi napon koji želi protjerati
struju kroz sklopku u direktnom smjeru. Kada na takovu električku sklopku pošaljemo
električni signal za uklapanje, sklopka uklapa i prelazi u stanje vođenja (sklopka se
zatvara). Neke sklopke se mogu isklopiti također pomoću kontrolnog signala, te nakon
isklapanja sklopka prestaje voditi struju. Sklopka se nalazi u zapiranju kad se na nju
postavi napon koji ne dozvoljava uključenje sklopke (sklopka je otvorena bez mogućnosti
uklapanja).
Na dnu slike 22 se vidi da idealna sklopka može biti u svim mogućim stanjima, te
da podnosi tijek struje u oba smjera (direktnom i inverznom). S druge pak strane dioda
može biti u stanju vođenja kada provodi struju u direktnom smjeru i u stanju zapiranja
kad je na nj narinut inverzni napon. Na slici 22 moguće je vidjeti koji se poluvodički
električki ventili mogu naći u kojim stanjima. Vidljivo je da ne postoji niti jedan
električki ventil koji pokriva sva stanja idealne sklopke.
Energetska elektronika 24
Dioda i tiristor
Dioda (na gornjem dijelu slike 22) ima dva izvoda – gornja anoda i donja katoda.
Struja kroz diodu prolazi isključivo iz smjera anode prema katodi (u smjeru strelice).
Kada je dioda propusno polarizirana (na anodi je + potencijal, a na katodi - potencijal ),
dioda se nalazi u stanju vođenja, napon na diodi vD ≈ 0 ( kod realnih dioda 0,7 – 1,2 V), a
struju kroz diodu iD ograničava samo vanjski strujni krug (teoretski može narasti do ∞ ).
Kada je dioda reverzno (inverzno) polarizirana (na anodi je – potencijal, a na katodi +
potencijal), dioda se nalazi u stanju zapiranja, napon na diodi vD je jednak naponu izvora,
a struja iD ≈ 0 (realne diode imaju vrlo malu reverznu struju).
Diodu je moguće ispitati pomoću ohmmetra mjereći otpor između anode i katode.
Ako ohmmetar priključimo na diodu tako da + pol priključka ohmmetra priključimo na
anodu, a – pol priključka ohmmetra na katodu, moramo izmjeriti mali otpor ( u uputstvu
instrumenta naznačeno je koji pol ohmmetra je +, a koji -). Ako priključke ohmmetra
obratno spojimo na diodu, ohmmetar mora prikazivati veliki otpor. Ako su oba testa
Energetska elektronika 25
Tiristor (na donjem dijelu slike 22) ima tri izvoda – gornja anoda, donja katoda i
sa strane kontrolna elektroda «gate» (gejt). Razlikujemo glavni i upravljački krug
tiristora. Kroz glavni krug tiristora (anoda – katoda) prolazi velika struja koja se upravlja.
Upravljački krug tiristora sačinjava krug gejt – katoda, i kroz taj krug se dovodi
kratkotrajni strujni impuls upravljačkog sklopa koji dovodi tiristor u stanje vođenja.
Upravljana velika struja prolazi kroz glavni krug tiristora isključivo iz smjera anode
prema katodi (u smjeru strelice).
Kada tiristor jednom započne vođenje, nastavlja voditi sve dok struja kroz glavni
krug (krug anoda – katoda) ne padne na nulu. Nakon toga se tiristor mora jedno kratko
vrijeme odmoriti prije nego što bude sposoban ponovo preći u stanje blokiranja. Tiristor
se nalazi u reverznom stanju kada je na katodi + potencijal, a na anodi – potencijal. Tada
tiristor nikako ne može doći u stanje vođenja bez obzira na kontrolni strujni signal na
gejtu. Na sl. 22 sva tri stanja vidljiva su iz strujno naponske karakteristike tiristora.
Ako spojimo bateriju i žaruljicu (od recimo 4,5 V) u krug na slici, te pri tom ne
spojimo vodič koji spaja + pol baterije sa gejtom (crtkani vodič), tiristor se nalazi u stanju
blokiranja, žaruljica ne smije svijetliti jer tiristor ne vodi. Ako sada spojimo crtkanu žicu
(+ pol baterije sa gejtom), tiristor prelazi u stanje vođenja, žarulja se mora upaliti. Ako
sada odspojimo gejt i + pol baterije (skinemo crtkani vodič), žarulja i dalje mora svijetliti
jer se tiristor nalazi i dalje u stanju vođenja. Ako sada odspojimo bateriju, prekinemo
glavni strujni krug, žarulja se naravno mora ugasiti, Ako okrenemo bateriju ( + dole a –
gore ), žaruljica niti u kojem slučaju se ne smije upaliti. Ako su svi ovi testovi zadovoljili
kako je gore ispravno tada je tiristor najvjerojatnije ispravan.
suprotnom smjeru – zaporni smjer (od lijeva ka desno), zaporka pada i nema toka vode
kroz cijev.
Na donjoj slici je prikazana hidraulička analogija tiristora. Voda ima šanse proći
kroz cijev jedino ako pritisak vode pokušava tjerati vodu u propusnom smjeru (od desna
ka lijevo). Međutim, voda neće moći proći kroz cijev jer nije izvučen izvlačivi zapor pa
je klapna ostala zatvorena iako bi pritisak vode rado otvorio klapnu. Govorimo da je
tiristor u blokirnom stanju. Tek ako sada izvučemo zaporku (impuls struje na gejtu),
klapna se diže i struja vode prolazi kroz cijev. Tiristor se nalazi u stanju vođenja struje.
Kada klapna ponovo može zatvoriti cijev???? Tek tada kada se zaustavi struja vode u
propusnom smjeru i kada se pričeka «vrijeme oporavka» dok klapna ne padne i ponovo
ne zakvači za zapor. Tek tada možemo ponovo doći u blokirno stanje. Ako ne pričekamo
vrijeme odmaranja (ne pričekamo da se klapna zakvači za zapor), dovođenje propusnog
napona (pritiska vode) automatski prebacuje tiristor u vođenje (cijev propušta vodu bez
obzira na stanje zaporke.
Tranzistori
signal za uključenje dovodi u vidu kratkotrajnog impulsa, nakon čega tiristor trajno ostaje
u stanju vođenja. Na slici 27 su prikazani osnovne vrste tranzistora i njihove strujno
naponske karakteristike.
Rad tranzistora se može shvatiti ako se načini hidraulička analogija. Tok vode
kroz cijev se može regulirati pomoću zaklopke koja se može otvoriti ili zatvoriti.
Zaklopka ima oprugu koja je stalno vraća u zatvoreno stanje. Dovođenjem upravljačke
struje baze ( napona na gejtu) , zaklopka otvara, protječe struja vode ( struja od kolektora
– draina ka emiteru – sourcu ). Prekidanjem upravljačke struje, zaklopka se zatvara, i
prestaje teči struja u propusnom smjeru.
5. ISPRAVLJAČI
π
1 V V V
VS sin(ωt ) ⋅ d (ωt ) = S [ − cos(ωt )]0 = S ( − cos π + cos 0 ) = S = 0,32 ⋅ VS
π
Vd = ∫
2π 0 2π 2π π
Gdje je:
π
1 2VS
π∫
Vd = V sin(ωt ) ⋅ d (ωt ) = = 0, 64 ⋅VS
0
S
π
Zbog toga se je prišlo izradi ispravljača kod kojeg će cijeli sekundar biti iskorišten
za ispravljanje i pozitivne i negativne poluperiode izmjeničnog napona i kod kojega
neće biti srednjeg izvoda. Cijena toga je još jedna dodatna dvopoložajna preklopka.
Na slici 32 prikazana je izvedba ispravljača sa preklopkama i diodama – jednofazni
ispravljač u mosnom spoju. Jednofazni mosni spoj je sastavljen od dva jednofazna
spoja sa srednjom točkom (paralelni spoj na strani mreže, a serijski spoj na strani
trošila).
Energetska elektronika 35
3 3 ⋅ VS
vd = = 0,83 ⋅ VS
2π
6 3 ⋅ VS
vd = = 1, 66 ⋅VS
2π
Kao i kod jednofaznih ispravljača, komparativne prednosti su na strani trofaznog
spoj u mosnom spoju u odnosu na trofazni spoj sa srednjom točkom.
Sl. 39. Broj pulzacija, faktor snage i normirana tipna snaga transformatora jednofaznog
spoja s porednom diodom
Sl. 40. Broj pulzacija, faktor snage i normirana tipna snaga transformatora jednofaznog
spoja sa srednjom točkom
Energetska elektronika 42
Na slici 41. prikazani su valni oblici napona i struja za jednofazni mosni spoj, te
proračun normirane tipne snage transformatora STRn i faktora snage λ .
Sl. 41. Broj pulzacija, faktor snage i normirana tipna snaga transformatora jednofaznog
mosnog spoja
Energetska elektronika 43
5.3.4 Broj pulzacija, faktor snage i tipna snaga transformatora trofaznog spoja
sa srednjom točkom
Na slici 42. prikazani su valni oblici napona i struja za trofazni spoj sa srednjom
točkom, te proračun normirane tipne snage transformatora STRn i faktora snage λ .
Vidljivo je da ispravljač ima broj pulzacija p =3, faktor snage lošiji λ =0,83, a da je
normirana tipna snaga transformatora STRn =1,35.
Sl. 42. Broj pulzacija, faktor snage i normirana tipna snaga transformatora trofaznog
spoja sa srednjom točkom
Energetska elektronika 44
Na slici 43. prikazani su valni oblici napona i struja za trofazni mosni spoj, te
proračun normirane tipne snage transformatora STRn i faktora snage λ . Vidljivo je da
ispravljač ima broj pulzacija p =6, faktor snage lošiji λ =0,955 (odlično), a da je
normirana tipna snaga transformatora STRn =1,05 (odlično).
Sl. 43. Broj pulzacija, faktor snage i normirana tipna snaga transformatora trofaznog
mosnog spoja
Energetska elektronika 45
Sl. 45. Poluvalni fazno upravljivi ispravljač opterećen otpornim trošilom i pripadajući
valni oblici
Kada se dostigne kut α , između gejta i katode tiristora se narine okidni naponski
impuls, koji protjera okidni strujni impuls kroz upravljački krug tiristora gejt-katoda
Energetska elektronika 46
Sada se može izvesti relacija koja povezuje kut upravljanja α i srednja vrijednost
izlaznog napona ispravljača U dα (koji je funkcija kuta upravljanja α ):
π
1 VS VS VS
[ ] [ ]
π π
2π α∫
Vdα = V sin(ω t ) ⋅ d (ω t ) = − cos(ω t ) = − cos(ω t ) = (1 + cos α )
2π 2π 2π
S α α
Vs
VdO =
π
tada se može napisati:
1 + cos α
Vdα = Vd 0
2
Ako se gornja relacija grafički prikaže dobije se upravljačka karakteristika
ispravljača za otporno trošilo koja je prikazana na slici 46 ( na osi ordinati se nalazi
omjer srednje vrijednosti napona na izlazu ispravljača Vdα (može i oznaka < vd > ) i
srednje vrijednosti izlaznog napona ispravljača Vd 0 za α =0. Ovaj omjer jednak je 1
za α =0, a daljnjim povećanjem kuta α pada na 0.
Energetska elektronika 47
π
1 VS VS (1 + cos α )
[ − cos(ωt )]α = [ − cos(ωt )]α = Vd 0
π π
Vdα =
π ∫ VS sin(ωt ) ⋅ d (ωt ) =
α π π 2
gdje je:
2 ⋅ Vs
VdO =
π
Energetska elektronika 50
π +α
1
Vdα =
π ∫V
α
S sin(ωt ) ⋅ d (ωt ) = Vd 0 cos α
Sl. 50. Izlazni napon i struje tiristora T1 za trofazni spoj sa srednjom točkom uz α = 30D .
Prije nego objasnimo pojam usmjerivač potrebno je objasniti pojam izmjenjivač ili
invertor. Izmjenjivač ili invertor je energetski pretvarač koji pretvara istosmjernu
energiju u izmjeničnu energiju, dakle izmjenjivač ima obratnu funkciju od ispravljača
(pretvara izmjeničnu energiju u istosmjernu energiju). Uređaje koji u jednom režimu rada
mogu raditi kao ispravljači, a u drugom kao izmjenjivači nazivamo jednom riječju
usmjerivačima.
napona. U tom slučaju naš izvor u stvari postaje trošilo i energija se prenosi u sam izvor.
Ukratko: Ako struja teče iz izmjeničnog izvora, tada izvor predaje energiju istosmjernom
vanjskom krugu – ispravljački režim rada. Ako struja teče u izvor, tada istosmjerni
vanjski krug predaje energiju izmjeničnom izvoru – izmjenjivački režim rada).
Sl. 54. Ispravljački režim rada – na istosmjernoj strani može biti aktivno ili pasivno
trošilo
Sl. 55. Izmjenjivački režim rada – na izmjeničnoj strani može biti aktivna mreža (mrežom
vođeni izmjenjivač) ili pasivno trošilo (autonomni izmjenjivač)
Međutim što bi se desilo ako bi naš ispravljač imao sva 4 tiristora, te ako bi na
istosmjernoj strani ispravljača dodali istosmjerni izvor napona i podesili kutove
upravljanja 90D < α < 180D ?? Tada bi naš ispravljač prešao u izmjenjivački režim rada.
Budući da isti sklop može uz promjenu kuta upravljanja i dodavanje aktivnog izvora
može biti i ispravljač i izmjenjivač, sklop se jednom riječju naziva usmjerivač.
li je motor opterećen momentom tereta (recimo dizalica diže teret – ispravljač napaja
motor) ili moment tereta okreće rotor (dizalica spušta teret – izmjenjivač pretvara
istosmjerni napon generatora u izmjenični napon i vraća u mrežu). Kao što u
ispravljačkom režimu rada dovođenjem veće električne snage na priključke motora
dobivamo sve veću mehaničku snagu na rotoru motora (snaga dizanja tereta brodske
dizalice), tako u izmjenjivačkom režimu rada odvođenjem veće električne snage sa
stezaljki istosmjernog generatora ujedno i odvodimo mehaničku energiju sa rotora –
kočimo generator i time usporavamo spuštanje tereta brodske dizalice (mehanička snaga
spuštanja tereta brodske dizalice se pretvara u izmjeničnu energiju koja se vraća u
brodsku mrežu). Na ovaj način su moguće uštede električne energije i na taj način
potrebnog goriva za pogon izmjeničnih generatora.
Na slici 57. pored napona izmjenjivača Vdα (koji je funkcija kuta α ) postoji i
napon istosmjernog izvora Ed . Ako je napon Ed > Vdα , tada struja I d teče kao na slici 57
i iznosi (induktivitet Ld je «nevidljiv» za istosmjernu struju):
Ed − Vdα
Id =
R
slici 49. Usmjerivač radi kao ispravljač, električna energija teče od izmjenične ka
istosmjernoj strani, srednja vrijednost izlaznog napona < vd > ( ili Vdα ) je pozitivna,
struja trošila I d je također pozitivna i kažemo da usmjerivač radi u prvom kvadrantu
koordinatnog sustava < vd > : I d (vidi sliku 58 b). Za kutove upravljanja usmjerivača
90D < α < 180D i uz uvjet da je na izlazu usmjerivača priključen istosmjerni naponski izvor
Ed , srednja vrijednost istosmjernog napona < vd > ( ili Vdα ) je negativna, struja trošila
I d je pozitivna, pa električna energija teče od istosmjernog izvora Ed ka izmjeničnoj
strani - kažemo da ispravljač radi u četvrtom kvadrantu koordinatnog sustava.
Upravljačka karakteristika usmjerivača je dakle:
Vdα = Vd 0 cos α
gdje je:
2 ⋅Vs
VdO =
π
Faktor snage usmjerivača k p se također mijenja po zakonu kosinusa i ovisi o kutu
α te je dat na slici 59.
Energetska elektronika 59
napon Vdα ostaje konstantan neovisno o struji I d , međutim kod idealnog usmjerivača
to nije tako iz razloga objašnjenih u prethodnom poglavlju.
8. AUTONOMNI IZMJENJIVAČI
struju kroz tranzistorske sklopke koje naizmjenično preklapaju. Uvijek rade dvije po
dvije preklopke u paru. Kada uklope preklopke T1 i , T4 , tada preklopke T2 i T3
moraju biti isključene. Istosmjerna struja ulazi u izmjenični izvor s lijeve na desnu
stranu. Nakon jedne poluperiode izmjeničnog napona, uklope preklopke T2 i T3 , a
preklopke T1 i T4 se isključuju. Istosmjerna struja ulazi u izmjenični izvor s desne na
lijevu stranu izmjeničnog izvora. Valni oblici napona i struje izmjenične strane
prikazani su na slici 62.
Ako postoji fazni pomak napona i struje na izmjeničnoj strani tada je moguće
proračunati snagu isporučenu izmjeničnoj mreži:
Vac ⋅ I a1
Pac = cos Θ
2
gdje je:
4 ⋅ I dc
I a1 =
π
Vac ⋅ I a1
1 I a1
λ = 2 cos Θ = cos Θ
Vac 2 ⋅ 2 I
⋅ I dc a
2
Način rada ovog tipa izmjenjivača može se shvatiti iz slike 63. Da bi izmjenjivač
generirao pozitivnu i negativnu periodu sinusne izmjenične struje kroz trošilo, potrebno
je generirati 6 pozitivnih pulseva i 6 negativnih pulseva pravokutnog napona va , koji se
dovodi na trošilo. Pozitivni pulsevi napona va generiraju se na način da se uključi
tranzistor Q4 za vrijeme trajanja cijele pozitivne poluperiode, a tranzistori Q1 i Q2
Energetska elektronika 63
Iz slike je vidljivo da širina impulsa nije jednaka, tj. impulsi su uži na početku i
kraju poluperiode, a najširi su na sredini poluperiode. To je zbog toga jer se želi dobiti
sinusni oblik struje kroz trošilo (trošilo se sastoji od serijskog spoja otpornika i
induktiviteta) koja je nužna za pogon određenih vrsta pogona. Jačina struje kroz otporno-
induktivno trošilo ovisi o širini pravokutnog impulsa. Što je impuls uži, srednja vrijednost
struje kroz trošilo je manja, a što je impuls širi, struja je veća. Sužavajući i šireći impulse,
možemo dobiti otprilike sinusni oblik izlazne struje.
Na slici 66 prikazan je trofazni izmjenjivač koji generira tri linijska napona vab ,
vbc i vca . Ovaj izmjenjivač je pogodan za trošila za čiji pogon ne trebaju fazni naponi va ,
vb i vc , nego linijski naponi (trošila su spojena u trokut). Prikazani izmjenjivač je pri
tome jednostavniji nego izmjenjivač na slici 65 jer se sastoji samo od 6 preklopki. Uočite
da izlazni naponi nisu sinusni već pravokutni (nalikuju na sinusni signal). No prvi
harmonici ovih napona koji se dobiju nakon filtriranja su čisti sinusni naponi. Na desnoj
strani slike 66 prikazan je redoslijed ukapčanja i iskapčanja pojedinih preklopki, te valni
oblik izlaznih napona.
Sl. 66. Trofazni izmjenjivač koji generira linijske napone vab , vbc i vca .
Ovaj izmjenjivač generira fazne napone i može koristiti samo kod izmjeničnih
trošila spojenih u spoju zvijezda. Preklopke spajaju u protutaktu i uključene su 180 D . No
naravno, postoje i drugi sklopni rasporedi, primjerice takovi koji daju kvazi-pravokutni
fazni napon.
Energetska elektronika 67
tv + t p = T
D - faktor vođenja 0 ≤ D ≤ 1
Energetska elektronika 69
VB I B = Vd I d
VB 1
Id = IB ⇒ IB
Vd D
2) srednja vrijednost struje kroz kapacitet u periodu T mora uvijek biti jednaka
nuli.
Sl. 80. Valni oblici napona i struje induktiviteta za neisprekidani rad pretvarača
Energetska elektronika 71
(VB − Vd ) DT = Vd (1 − D )T
Vd = DVB
1
Id = ⋅ IB
D
Ova shema u potpunost odgovara shemi na slici 78, samo što je trošilo prikazano
serijskim spojem induktiviteta Ld i otpora Rd . Sklopka S u shemi 78 je zamijenjena
sklopom na slici 81 koja se sastoji od dva tiristora T1 , T2 , diode D , kapaciteta C i
induktiviteta L . Postavlja se pitanje: «Zar je moguće da je potrebno tako puno
komponenata da zamjeni jednu običnu sklopku?!». Razlog je u tome što je tiristor
poluupravljiva komponenta koja se lako može uklopiti, međutim za isklapanje tiristora u
Energetska elektronika 72
istosmjernom krugu potrebno je «srušiti» glavnu struju tiristora na nulu (struja anoda-
katoda). Upravo komponente T2 , C , D i L predstavljaju sklop koji omogućava
isključivanje tiristora na način da «ruše» glavnu struju na nulu. Takav skup komponenti
se nazivaju komutacijski sklop tiristora.
Rad čopera se može opisati na slijedeći način. Pretpostavimo da niti jedan tiristor
ne vodi struju do trenutka t0 . Kada želimo uključiti sklopku (tiristor) potrebno je u
trenutku t0 dovesti okidni impuls na gejt tiristora T1 (master tiristor) koji se nalazi u
stanju blokiranja i trenutno prelazi u stanje vođenja te provodi struju od izvora E , preko
T1 , trošila, nazad u izvor. Dioda D1 ne vodi. Istovremeno se kondenzator C nabija na
napon izvora E , jer provođenjem tiristora T1 poteče sinusna struja titrajnog kruga
L, D, C . Kondenzator se nabije na napon E nakon jedne poluperiode sinusne struje kroz
titrajni krug, tako da mu je + na donjoj elektrodi. Takvo stanje traje do trenutka t1 , kada
se dovodi impuls na gejt tiristora T2 , koji ovdje služi samo zato da bi isključio glavni
tiristor T1 . Uključenjem tiristora T2 , na tiristor T1 dolazi reverzni napon koji u periodu od
t1 do t2 ruši njegovu struju na nulu. U trenutku t2 , tiristor T1 iskapča, te od t2 do t3 ne
teče struja kroz trošilo, napon na izlazu čopera jednak je nuli. To traje sve do trenutka t3
kada se cijeli proces ponavlja. Mijenjanjem vremena dovođenja impulsa na tiristore T1 i
T2 mogu se mijenjati vremena vođenja tv i vremena pauze t p sklopke na slici 78, i na
takav način regulirati srednju vrijednost izlaznog napona čopera.
Energetska elektronika 73
Pored silaznog pretvarača koji na svom izlazu uvijek «daje» manji izlazni napon
od ulaznog, postoji i istosmjerni uzlazni pretvarač koji na svom izlazu daje veći napon od
ulaznog napona. Na slici 83. prikazan je uzlazni pretvarač. Izlazni napon se može
teoretski mijenjati od VB do ∞ (pretpostavka je da je vrijednost kapaciteta C tako velika
da je vd = konstantno).
VB DT = (Vd − VB )(1 − D )T
Vd 1
VB = Vd (1 − D ) ili =
VB 1 − D
I d VB
= = 1− D
I B Vd
Energetska elektronika 75
VB DT = Vd (1 − D )T
Vd D
=
VB 1 − D
Id 1 − D
=
IB D
Energetska elektronika 77
N2
(VB − Vd ) DT = Vd (1 − D )T
N1
Vd N 2
= D
VB N1
Slučajevi prikazani na slici 89 b/2 i b/3 se mogu opisati na sličan način kao i
slučaj b/1. I za njih je karakteristično da se smanjenjem kuta vođenja preklopke S ,
smanjuje efektivna vrijednost izlaznog napona.
Pretvarač koji daje valni oblik napona na slici 89 b/1 može se dobiti koristeći
shemu na slici 90.
Energetska elektronika 80
tri puta uzastopno, uvijek na početku triju pozitivnih poluperioda sinusnog signala, te
izostavimo okidanje tiristora Tr2 za dvije negativne poluperiode izmjeničnog signala, pa
zatim okidamo tri puta uzastopce tiristor Tr2 na početku negativnih poluperioda da bi
izostavili okidanje tiristora Tr1 za dvije pozitivne poluperiode, dobit će se na trošilu R
valni oblik napona prikazan na slici 92 b).
10.3 Ciklopretvarači
Donji grafikon prikazuje izlazni napon iz filtera vac . Napon vac jednak je
filtriranom naponu va ( iz napona va je izdvojena samo frekvencija osnovnog harmonika
napona, dok su ostale više frekvencije potisnute).
Na slici 95. prikazan je način na koji se može dobiti sinusni izlazni napon bez
upotrebe izlaznog filtera (koji izdvaja osnovni harmonik napona va ).
Ciklopretvarač na svojem izlazu mora davati oba polariteta napona i oba smjera
struje (karakteristika izmjenično-izmjeničnog pretvarača), s tim da struja mora moći teći
u bilo kojem smjeru za bilo koji polaritet izlaznog napona. To se može ostvariti,
primjerice, antiparalelnim spojem dva tiristorska usmjerivača sa srednjom točkom koji je
prikazan na slici 97. No, u tom slučaju, valni oblik izlaznog napona ovisi o faznom
položaju izlazne struje.
Na slici 98 prikazani su valni oblici izlaznog napona i struje kroz trošilo (trošilo je
radno-induktivno).
Energetska elektronika 87
Sl. 98. Valni oblici struje i napona ciklopretvarača s antiparalelnim spojem tiristora
Fazni pomak između izlaznog napona u2 i izlazne struje i2 mijenja valni oblik
izlaznog napona. Energija akumulirana u trošilu mora se moći vračati u pojnu mrežu.
Zato svaki usmjerivač mora moći raditi i u ispravljačkom i u izmjenjivačkom načinu
Energetska elektronika 88
rada. Zapamtite da i katodna i anodna grupa tiristora moraju omogućavati oba polariteta
izlaznog napona uz oba smjera izlazne struje kroz trošilo.
Na slici 101 prikazan je rad ciklopretvarača sa slike 99. Izlazna struja i izlazni
napon su fazno pomaknuti.
Energetska elektronika 91