NASTAVNE METODE

POPIS METODA
1. Anotacija
2. Petostih (činkvina)
3. Fabularna piramida
4. Dvostruki dnevnik
5. Znam, želim znati, naučio/la sam
6. Grozdovi
7. Sociogram
8. Mreža diskusije
9. Debata
10. Interpretacijski grafikon, poredbeni grafikon, fabularni grafikon, karakterološki
grafikon
11. T-tablica, leksička tablica, gramatičko-stilistička tablica, tematska tablica za
književni opus, interpretacijska tablica, karakterološka tablica, tematska tablica
za književno djelo, dijakronijsko-sinkronijska tablica, problemska tablica
12. Vođeno čitanje i čitanje s predviđanjem
13. Vruća stolica i autorov stolac
14. Vennov dijagram
15. Metoda označivanja teksta (metoda insert)
16. T/U/P/F (tema / uloga / publika / forma)
17. Razmisli i razmijeni
18. Književna pisma
19. Biopjesma
20. Slagalica
21. Metodički bonus (literarna križaljka, literarna osmosmjerka, literarni kviz,
literarni kviz asocijacija, literarni rebus)
22. Pisanje kao odgovor na književnost
23. Šest mislećih šešira (paralelno mišljenje)
24. Uložnica (portfolio)
25. Kockarenje

1
 26. Nastavni oblici – čelni (frontalni) rad, pojedinačni (individualni) rad, rad u paru
(tandemski rad), skupni (grupni) rad (pripremiti iz: Wolfgang Mattes: Nastavne
metode: 75 kompaktnih pregleda za nastavnike i učenike, Naklada Ljevak, Zagreb,
2007, str. 38-62)

TEORIJSKA RAZRADA NASTAVNIH METODA

1. ANOTACIJA
-sažeta karakteristika djela koja može sadržavati podatke o autoru, postanku djela, stilskoj
formaciji, poetici, temama djela, fabuli itd.
-odrednice anotacije prilagođavaju se književnoj vrsti djela te se prema potrebi skraćuju ili
proširuju
-kad učenici nauče bitne značajke anotacije, samostalno pišu anotacije za lektirna djela po
vlastitom izboru
ANOTACIJA NA TEMELJU LUTKINE KUĆE HENRIKA IBSENA
Puni naslov: Lutkina kuća (Nora).
Autor: Henrik Ibsen.
Književni rod: drama.
Književna vrsta: realistična moderna drama.
Jezik: norveški.
Prvo izdanje: 1879.
Ugođaj: ozbiljan, napet.
Vrijeme radnje: vjerojatno krajem 70-ih 19. st.
Mjesto radnje: Norveška.
Glavni lik(ovi): Nora Helmer, Torvald Helmer.
Glavni sukob: Norina borba s Krogstadom (koji prijeti da će joj mužu otkriti njezin prijestup) potiče
junakinjino samootkrivanje i osigurava dramsku napetost. Norin temeljni sukob nastaje prije svega u
suprotstavljenosti sebičnim i podjarmljujućim stavovima muža Torvalda i društva koje on predstavlja.
Zaplet: Norin prvi razgovor s gđom Linde; Krogstadov posjet i ucjena; Krogstad donosi pismo koje
kasnije razotkriva Noru.
Vrhunac: Torvald čita Krogstadovo pismo i nastupa ljutito.
Rasplet: Nora shvaća da joj Torvald nije odan, već ideji supruge kao lutke ovisne o mužu; Norina
odluka da napusti Torvalda i započne samostalan život.
Teme: podređena uloga žene; roditeljske i rodbinske obveze; nepouzdanost izvanjskog ponašanja i
prikazivanja.

2
Stil: jednostavan, razgovoran stil.
Simboli: Nova godina (sugerira novi početak, novi život koji Nora započinje).

2. PETOSTIH (ČINKVINA)
-jednostavan oblik sažimanja književnog djela (proznog, poetskog i dramskog)
-metoda je primjenjiva tijekom interpretacije ili usustavljivanja
-ako učenici nisu uopće ili dobro upoznati s pravilima, ona im trebaju biti jasno predočena
prije i tijekom rješavanja zadatka na radnom listiću, grafoprozirnici i sl.

Pravila za pisanje petostiha

1. PRVI RED – opis teme u jednoj riječi – najčešće imenica
2. DRUGI RED – opis teme u dvije riječi – dva pridjeva
3. TREĆI RED – tri riječi koje opisuju radnju – najčešće tri glagolske imenice
4. ČETVRTI RED – fraza od četiri riječi koje izražavaju osjećaje u vezi s temom
5. PETI RED – istoznačnica, jedna riječ, koja ponovno sažima bit teme
Alphonse de Lamartine: JEZERO

I nošeni vječno, u vječitoj noći,

bez povratka gnani spram obala skritih,
zar u moru ljetā nećemo se moći
ni dan usidriti?

O jezero! Jedna godina tek ode,

a pred mile vale, koje bez nje gledam,
gdje ona sjeđaše, na kamen kraj vode,
ja sâm evo sjedam.

I onda si tako bučalo pod stijenom

i razbijalo se o tvrde joj strane,
a njoj vjetar prao tvojih vala pjenom
noge milovane.

Jednu večer – pamtiš? – plovismo u muku,

međ vodom i nebom nigdje živa glasa,
jedino se vesla čula kako tuku
u skladu talasa.
Najednom, glas neki, čudan, posve blago
s čarobnih obala podigao jeku,
val se primirio, a iz glasa dragog
čuh riječi gdje teku:

»O vrijeme, ne leti! Vi, trenutci sretni,

ne hitajte tamo!
Pustite da slasti naših dana cvjetnih
mirno uživamo!

Koliko nesretnih na zemlji vas moli:

za njih brzo hajte;
njima odnosite i dane i boli,
sretne ne gledajte.

Još koji trenutak zalud molim vruće,

vrijeme ni da čuje.
Noći zborim: 'Lakše!', ali već svanuće
tamu rastjeruje.

3
Ljubimo se dakle! Ne gledajmo ništa!
Nek nas radost primi!
Čovjek nema luke, vrijeme pristaništa,
s njim tečemo i mi.«

O zavidno vrijeme, zar će pjani sati,

kad nas ljubav sretnim valovima hrani,
jednakom brzinom od nas otjecati
ko nesretni dani?

Zar od njih ni traga neće biti više?

Zar zauvijek nesta tih časova sreće?
Vrijeme što ih daje, vrijeme što ih briše,
zar ih vratit neće?

Vječnosti, prošlosti, vi, dubine tamne,

od otetih dana što tamo činite?
Hoćete l' nam vratit sve zanose plamne
što nam ih grabite?

O jezero! stijene! špilje! šumo slijepa!

Vi štono vas vrijeme obnavlja i štedi,
na tu noć sačuvaj, o prirodo lijepa,
barem spomen blijedi!

Bilo u tišini tvojoj il u buri,

jezero, u sjaju okolice tvoje,
u jelama crnim, u hridima surim
što nad tobom stoje.

Bilo u lahoru koji šumeć brodi,

u šumoru koji žal žalu predaje,
u srebrnoj zvijezdi što u tvojoj vodi
blijedim sija sjajem.

Vjetar što jauče, trska što šumori,

lagani mirisi u zraku i dahu,
sve što vidim, čujem, dišem, neka zbori:
»Oni se voljahu!«
(s francuskog preveo Nikola Milićević)

Prvi petostih na temelju pjesme Jezero Alphonsea de Lamartinea

vrijeme
prolazno nepovratno
sjećanje nestajanje nadanje
sve u životu blijedi
prolaznost

Drugi petostih na temelju pjesme Jezero Alphonsea de Lamartinea

sjećanje
bolno tužno
osjećanje govorenje doživljavanje
ova ljubav traje vječno
patnja

4
3. FABULARNA PIRAMIDA
-jednostavan oblik sažimanja književnog djela (ponajprije proznog)
-metoda je primjenjiva tijekom interpretacije ili usustavljivanja
-ako učenici nisu uopće ili dobro upoznati s pravilima, ona im trebaju biti jasno predočena
prije i tijekom rješavanja zadatka na radnom listiću, grafoprozirnici i sl.

1. ______________________
2. _____________ _____________
3. __________ __________ ___________
4. _________ _________ _________ _________
5. ________ ________ ________ ________ ________
6. _______ _______ _______ ________ ________ ________
7. _______ _______ _______ _______ _______ _______ _______
8. ______ _______ _______ _______ _______ ______ ______ ______

Pravila za ispunjavanje fabularne piramide

Na iscrtane dijelove fabularne piramide potrebno je upisati sljedeće:
1. ime glavnog lika,
2. dvije riječi koje opisuju glavni lik,
3. tri riječi koje opisuju mjesto radnje,
4. četiri riječi koje opisuju temu,
5. pet riječi koje opisuju prvi događaj,
6. šest riječi koje opisuju drugi događaj,
7. sedam riječi koje opisuju treći događaj,
8. osam riječi koje opisuju rasplet (razrješenje problema).
(Ako postoje samo dva događaja, onda iz piramide izbacujete sedmi red itd. Piramidu
prilagođavate konkretnoj fabuli.)

Primjer na temelju Duge Dinka Šimunovića

1. Srna

2. razigrana djevojčica

3. jesenja idila vinograda

5
 4. beskrajna čežnja za slobodom

5. “Grjehota, što vam nije sin!”

6. Trčeći prema dugi, pada u močvaru.

7. Serdar i Serdarovica bacaju se s tvrđave.

4. DVOSTRUKI DNEVNIK
Osobita prednost
Tom se tehnikom učenike potiče na to da čitaju promišljeno i pozorno te da ono što su
pročitali povežu sa sobom i s pitanjima koja ih zanimaju. Osobito je korisna kad učenici
moraju kod kuće pročitati neki dulji tekst. Koristi se kod stručnih i narativnih tekstova kao
aktivnost u fazama razumijevanja značenja i refleksije.
Najkraće trajanje
Predviđeno vrijeme ovisi o duljini teksta koji ste odabrali za čitanje. Čitanje teksta i pisanje
dvostrukog dnevnika može se obaviti i izvan nastave, a u učionici se samo raspravlja o tekstu
i dnevnicima. U takvim slučajevima očekujte da će diskusija trajati između petnaest minuta i
jednog sata.
Veličina grupe: čitanje teksta i pisanje dvostrukog dnevnika individualni je zadatak. O
dvostrukim dnevnicima učenici mogu raspravljati u parovima, malim grupama ili zajedno u
velikoj grupi.
Potrebno pripremiti
1. Nastavnici moraju pronaći tekstove koje žele da njihovi učenici pozorno i
promišljeno pročitaju. Čitanje teksta i pisanje dvostrukog dnevnika traje dulje nego
samo čitanje teksta pa nastavnici za tu tehniku ne bi smjeli odabrati predugačak
tekst.
2. Učenicima treba pokazati kako se piše dvostruki dnevnik prije nego što se od njih
zatraži da ga vode. Nastavnici moraju pripremiti ogledne primjerke dvostrukog
dnevnika na grafoskopskoj prozirnici da bi učenici shvatili što trebaju raditi.
Redoslijed rada
1. Objasnite učenicima što je dvostruki dnevnik.
a) Po sredini praznog lista papira povucite okomitu crtu.
b) Na lijevoj strani zapišite dijelove teksta (citat) koji na čitatelja ostavljaju snažan dojam. To
mogu biti činjenice koje se čine osobito važnima, događaji koji čitatelje podsjećaju na nešto

6
što se dogodilo u njihovom životu, osobito lijep jezik, nešto s čim se čitatelj ne slaže, nešto
što je bilo nejasno itd.
c) Na desnoj strani objasnite zašto se određeni citat čitatelju učinio važnim (komentar). Što je
to u citatu čitatelja natjeralo da ga zapiše? Na kakvo ga je razmišljanje navelo? Što bi u vezi s
tim pitao?

Dvostruki dnevnik

Citat Komentar

2. Dajte učenicima tekst da ga pročitaju i o njemu vode dvostruki dnevnik. Počnite s kraćim
zadacima i postupno povećavajte duljinu tekstova koje će čitati.
Recite učenicima najmanji broj zapisa koje od njih očekujete, npr. dva zapisa po stranici,
ukupno deset zapisa itd.
Kad se učenici vrate na nastavu, nakon što su dovršili svoje dvostruke dnevnike, neka o njima
porazgovaraju u parovima, malim grupama ili u velikoj grupi.
Pokupite dnevnike da biste ih pročitali. To će vam pomoći da dobijete bolji uvid u to kako
učenici čitaju i razumiju tekst.

Primjer dvostrukog dnevnika

Za svaki čin Krčmarice Mirandoline Carla Goldonija odaberi citat koji te se najviše dojmio. Svaki ćeš citat
zapisati i objasniti zašto si ga odabrao/la. Citat treba biti važan za autora, lik ili poticajan za tebe kao
čitatelja / čitateljicu te biti važan zbog ilustrativnosti za lik, događaj, ideju .

7
 Citat Razmišljanja, asocijacije, sudovi

„Izvan kuće ne vrijede naslovi, U današnje vrijeme se isto može reći da vrijedi

novaca se hoće“ ova izjava. Nije važno tko si i kakav si, nego

(Fabricio govori konteu) koliko imaš novca. Tako da bih mogla reći da se

nije ništa promijenilo te je to još jedan primjer

svevremenosti te teme.

„Oh, molim vas, gospodine viteže, Koliko je u ljubavi mudrosti, a koliko ludosti, ne

mudar čovjek postupa, kako mu može se tvrditi. Kaže se da mudar čovjek, kada

dolikuje. Nemojte se povoditi za se zaljubi, postaje lud.

slabićima.“

(Mirandolina govori vitezu)

„Ljubomor je, gospodo, najsigurniji S ovim citatom se ne bih složila te sam ga zato i

znak ljubavi. Tko ne osjeća navela. Ljubomora je, po meni, znak

ljubomor, zacijelo ne ljubi.“ nesigurnosti. Ne moraš biti ljubomoran da bi

(Mirandolina gospodi) dokazivao svoju ljubav, jer onaj koji te pravi

ljubomornim sigurno te ne voli.

5. ZNAM, ŽELIM ZNATI, NAUČIO/LA SAM

Osobita prednost
Tom se tehnikom učenici potiču da razmisle što znaju, što bi željeli saznati te što su naučili
čitanjem ili slušajući predavanje. Stoga se ta tehnika može upotrebljavati u fazama evokacije
(znam / želim znati), razumijevanja značenja (čitanje teksta ili slušanje predavanja) ili
refleksije (naučio/la sam).
Najkraće trajanje
Ovisno o duljni teksta ili predavanja, nastavnik mora predvidjeti barem deset minuta za
popunjavanje stupca Što znam, daljnjih deset minuta za stupac Što želim znati te dovoljno
vremena kako bi učenici pročitali tekst ili se održalo predavanje i popunili stupac Što smo
naučili. Valja utrošiti još nešto vremena na razgovor o onome što su zapisali u stupac Što smo
naučili. To se može napraviti na sljedećem satu.

8
Veličina grupa: ta se tehnika može primjenjivati pojedinačno, u paru ili u grupama u kojima je
do pet učenika.
Potrebno pripremiti
Nastavnici moraju unaprijed razmisliti o tome koje bi predznanje učenici svakako morali
imati prije nego što krenu čitati tekst ili slušati predavanje. Osim toga, tekst nastavnicima
mora biti poznat kako bi učenike mogli usmjeriti prema nekim od pitanja na koja će tekst
odgovoriti. Potrebno je pripremiti tablicu na ploči ili na grafoskopskoj prozirnici.
Redoslijed rada
1. Pronaći stručni tekst ili pripremiti predavanje koje će učenici trebati razumjeti.
2. Pripremiti tablicu s trima stupcima na grafoskopskoj prozirnici (ili ju nacrtati na ploču). U
prvi stupac upisati ZNAM, u drugi upisati ŽELIM ZNATI, a u treći NAUČIO/LA SAM.

ZNAM ŽELIM ZNATI NAUČIO / LA SAM

3. Prije nego što učenici pročitaju tekst ili poslušaju predavanje, recite im koja je tema pa
neka u velikoj grupi izvijeste što već o toj temi znaju. Te informacije upišite u prvi stupac.
Prihvatite sve, čak i ono za što znate da nije točno. Potičite ih na raspravu i moguća
neslaganja.
4. Pitajte učenike što bi željeli saznati o toj temi. Njihova pitanja upišite u drugi stupac. Ako
je bilo neslaganja ili različitih mišljenja o tome što “znaju” o temi, neka to budu pitanja za
drugi stupac. Ako ne budu postavljali pitanja na koja tekst ili predavanje odgovara,
“usmjerite” ih na ta pitanja tvrdnjama poput: “Pitam se...”.
5. Zamolite učenike da pročitaju tekst ili slušaju predavanje i pritom provjere je li ono što su
već znali točno. Neka pokušaju odgovoriti na pitanja što su ih sami postavili i neka uoče i
neke druge važne informacije u vezi s temom. Zamolite ih da te informacije zapišu u
posljednji stupac.
6. Kad svi završe s upisivanjem bilježaka u treći stupac, neka u malim grupama porazgovaraju
o onome što su saznali. Zatim neka odgovore na svoja pitanja i sve dodatne informacije koje
smatraju zanimljivima prenesu cijeloj grupi.

9
7. Aktivnost je moguće proširiti tako da se od učenika zatraži da sastave sažetak u kojem će
upotrijebiti ono što su već znali i ono što su o toj temi naučili pročitavši tekst ili slušajući
predavanje.
8. Ako su učenici postavili pitanja na koje tekst ili predavanje nije odgovorilo, popričajte s
učenicima o načinima na koje bi se moglo doći do odgovora, pa im zadajte da to istraže u
različitim grupama.

6. GROZDOVI
Osobita prednost
Grozdovi predstavljaju vrstu tzv. kognitivnih mapa kojima se nastoji poticati strukturiranje i
prikazivanje određenih spoznaja i njihovih odnosa. Značajka grozdova je da je to
strukturiranje vrlo slobodno, odnosno nema nikakvih ograničenja osim što bi sve trebalo biti
povezano sa središnjim pojmom. Takvo slobodno strukturiranje potiče tzv. nelinearni oblik
mišljenja koji je u bliskoj vezi s načinom na koji naš mozak funkcionira.
Može se rabiti u različite svrhe i prije poučavanja novog gradiva i kao organizirano
ponavljanje naučenog i povezivanje s već poznatim.
Kad učenici uspoređuju svoje grozdove s grozdovima drugih pojedinaca ili grupa, imaju se
priliku osvjedočiti kako različito ljudi mogu strukturirati i prikazati iste pojmove i njihove
povezanosti. To može biti za njih dragocjeno iskustvo u razumijevanju različitosti u
procesima mišljenja kod ljudi.
Analiza grozdova nastavniku može biti vrlo značajna provjera razumijevanja određenog
gradiva.
Najkraće trajanje: 15 minuta.
Veličina grupa: može se primijeniti tako da svaki učenik izrađuje vlastiti grozd, da ga izrađuju
u paru ili maloj grupi (ne većoj od šest članova), a može se katkad napraviti grozd i za cijelu
veliku grupu.
Potrebno pripremiti: središnji pojam, temu ili pitanje, upute za rad, neki primjer grozda,
prazne papire za grupne grozdove, a učenici mogu pripremiti papire za vlastite grozdove.
Redoslijed rada: nakon što učenicima da uputu i na primjeru pokaže što treba raditi, nastavnik
ispisuje u središnji krug pojam, temu ili pitanje o kojem učenici trebaju razmisliti i izraditi
grozd.

10
Grozd se sastoji od “oblačića” u koje se upisuju pojmovi koji su sa zadanim pojmom, temom
ili pitanjem povezani i crtama ih se povezuje s njim. Na te pojmove, neposredno povezane sa
središnjim, mogu se nadovezivati novi “oblačići” i one koji su značenjem povezani treba
spojiti crtama.
Učenici trebaju upisivati u grozd sve čega se dosjete ne vodeći mnogo računa o pravopisu i
drugim ograničenjima. Ne smiju ograničiti količinu pojmova, ideja ili veza. Završavaju s
radom tek kad nastavnik da znak da je vrijeme isteklo ili više nemaju ideja.
Ako je svaki učenik izradio vlastiti grozd, mogu u paru ili manjim skupinama usporediti svoje
grozdove i cijelu skupinu izvijestiti o glavnim sličnostima i razlikama.
Ako učenici rade grozdove u malim grupama, svi bi trebali aktivno sudjelovati. Kad sve grupe
završe s radom, članovi mogu ukratko opisati što su učinili ili papiri s grozdovima mogu
kružiti među grupama.
Ako je to važno u odnosu na postavljene ciljeve, traži se na ploči nacrtati grozd cijele skupine
učenika, odnosno grozd koji će obuhvaćati sve dijelove svih grozdova koje su izradile
pojedine male
grupe.
Charles
Stephane ire
Baudela 80-tih
Mallarme godina
XIX. st.
Arthur
Paul ud
e Rimba
Verlain
FRANCUSKI
Sugla SIMBOLISTI
sja
Muzikalnost
stiha
Ars po
et
Pjesn ika
ičko Inzistiranje
umije
Samo će na formi
glasn
ici

7. SOCIOGRAM
-sociogram je vizualno predstavljanje odnosa među likovima književnoga djela
-učenici se za takav tip vizualnog prikazivanja služe različitim simbolima, oblicima, slikama,
bojama i tipovima crta/strjelica
-upotrebljava se za učenikovo bolje razumijevanje odnosa među likovima tijekom ili nakon
čitanja

11
-kako radnja napreduje tijekom čitanja učenici mogu prilagođavati sociogram novim
odnosima, dodavanjem naknadno uočenih kakrakternih crta, bilježenjem dodatnih sukoba itd.
-postoji mogućnost da se načini jedan sociogram nakon čitanja početnih poglavlja ili činova
djela, a drugi na kraju pročitanog (time se učenik usmjerava na analizu karakternoga i
fabularnoga razvoja)
-najbolje je kada učenici izrađuju sociogram individulano ili u skupinama, a nikako se ne bi
smjelo dogoditi da cijeli razredni odjel izrađuje samo jedan sociogram
-učenicima najprije treba pokazati način organizacije sociograma pomoću zajedničkih
prijedloga koje učitelj sam najprije skicira na ploču na temelju prethodno interpretiranog
književnog djela
-učenici mlađe dobi prikaz mogu načiniti lijepljenjem već nacrtanih likova i ispisanih riječi
-pozorno slušanje učeničkih objašnjenje u vezi sa sociogramom koji su izradili daje bogatu
povratnu informaciju o njihovim razmišljanjima, shvaćanjima i zaključcima do kojih su došli
čitanjem književnoga djela
IZGLED SOCIOGRAMA
-glavni je lik smješten u središte sociograma, a ostali likovi oko njega
-prostorni razmještaj likova trebao bi dočaravati prirodu odnosa likova s glavnim likom, ali i
osobitosti njihovih međusobnih odnosa
-različiti tipovi crta/strjelica naznačuju karakterističnost veza među likovima (prijatelj –
neprijatelj; nadređenost – podređenost; jakost – slabost itd.)
-na početku izrade organiziranje sociograma trebali bi učenicima olakšati papirići s imenima
likova koji se položajno lako mijenjaju po željama i zamislima učenika
-jednom kad se utvrdi kostur prostornoga smještaja, učeni pristupaju izradi sociograma u
obliku plakata
UPUTE ZA IZRADU SOCIOGRAMA
-glavne likove stavite u središte prikaza
-prostorna udaljenost među likovima trebala bi odražavati psihološko-emocionalnu distancu
među njima
-simboli, oblici i veličina prikazanog lika morali bi metaforički prikazivati njegovu osobnost,
važnost, snagu, slabost itd.
-smjer odnosa među likovima obilježuje se crtom/strjelicom s kratkom naznakom (iznad nje)
o prirodi odnosa (strjelice i/ili crte moguće je upotrijebiti za kreativno izražavanje različitosti
odnosa pa su velike mogućnosti njihovih oblika: valovitost, isprekidanost, debljina i sl.)

12
-važniji odnosi naznačuju se punim crtama/strjelicama, a posredniji odnosi isprekidanim
crtama/strjelicama
-aktivne likove potrebno je zaokružiti punom crtom, a neaktivne i odsutnije likove
isprekidanom crtom
-likovi koji podržavaju glavni lik stavljaju se na njegovu stranu, a antagonisti na suprotnu
stranu
-atmosfera/tema ilustriraju se bojom i simbolima
-motivacija lika može se dočarati karakterističnom riječi/ sintagmom/ rečenicom u prostoru
namijenjenom za prikaz toga lika
-izvan kruga koji označuje lik mogu se nalaziti prikazi sila koje utječu na njega

SOCIOGRAM ZA FEDRU JEANA RACINEA

13
OBJAŠNJENJE SOCIOGRAMA
Francuska klasicistička tragedija Fedra sastoji se od pet činova. Zato sam prikazala pet likova koje

smatram najbitnijima (Fedra, Enona, Tezej, Hipolit i Aricija). Fedra je glavni lik i nalazi se u središtu

sociograma. Prikazala sam ju poput crno-bijele maske jer se u njoj isprepleću svjetlo i tama, izmjenjuju se

dobro i zlo. Ona voli posinka, ali zna kako griješi te osuđuje samu sebe ubivši se otrovom. Maska produbljuje

Fedrin lik jer označava razotkrivanje pred Hipolitom u trenutku priznanja ljubavi prema njemu. Fedra je

povezana s Enonom koja je dadilja i koja ju je poticala na priznanje ljubavi Hipolitu. Ona Fedru izvlači iz

neugodne situacije i laže Tezeju kako zapravo Hipolit voli Fedru, a ne Fedra njega. Enonu sam prikazala kao

more i valove jer je uzrokovala burnu situaciju, a i ubila se bacivši se u more. Odvojena je od ostalih likova i

nalazi se pri dnu socograma jer predstavlja Fedrin, u dubini skriven alter ego. Povezanost između Enone i

Fedre u oba je smjera, ali je narušena valom koji označava promjenjivost odnosa. Fedra i Tezej povezani su

kao žena i muž; strjelica ide u oba smjera, no na njoj se nalazi trnje kako bi se dočarala narušenost njihova

odnosa. Tezej je ratnik i junak i zato sam ga prikazala u obliku štita i koplja. Tezeja i Hipolita povezala sam

lancem. U ovom slučaju lanac nije simbol ropstva, ne označava zarobljeništvo, već neraskidivu vezu oca i sina

budući da se Tezej kaje nakon Hipolitove smrti. Hipolita sam prikazala kao sunce jer je bio dobar, plemenit,

častan i pravedan. Nije imao niti jednu manu, dakle, u sebi nije nosio ništa crno pa je simbolika njegovoga lika

svjetlost. U drugom prizoru četvrtoga čina Hipolit ocu govori kako je “čistoća njegova srca sjajnija od

sunca”, što znači da sam sebe uspoređuje sa suncem. Fedra je povezana s Hipolitom jer je zaljubljena u

njega, no on nju ne voli i zato strjelica ima samo jedan smjer – od Fedre prema Hipolitu. Između njih nalazi

se Hipolitov mač kojim se Fedra pokušala ubiti. Iako joj to nije uspjelo, njezino je srce ostalo probodeno jer

joj Hipolit ne uzvraća ljubav i ovdje sam ga prikazala crnim. Srce je crno i zbog toga što je Fedrina ljubav

prema Hipolitu na neki način bila incestna. Ariciju sam prikazala kao bijelo srce jer je bila dobra, a crta

između nje i Hipolita u oba je smjera jer je ljubav bila uzajamna. Pojačana je srcima umjesto strjelicama

upravo zato kako bi se ta ljubav naglasila. Veza je između Tezeja i Aricije dvostruka: prvi sam odnos

prikazala munjom i naznačen je brojem 1 jer je Tezej Ariciju isprva držao u zarobljeništvu i nije ju volio.

Drugi je odnos prikazan lancem i naznačen je brojem 2, a predstavlja neraskidivu vezu oca i kćeri budući da

je Tezej uvidio koliko je Aricija voljela njegovoga sina i na kraju ju je prihvatio kao vlastitu kćer. (Ivana

Dumančić)

8. MREŽA DISKUSIJE
Osobita prednost
Ta tehnika od učenika zahtijeva da dobro promisle. Ona potiče kritičko mišljenje i pažljivu
analizu argumenata. Može se upotrebljavati pri čitanju stručnog i narativnog teksta ili se može
raditi kao aktivnost prije čitanja. Obično se primjenjuje u fazi refleksije.
Najkraće trajanje

14
Ta će aktivnost trajati između četrdeset pet i šezdeset minuta, ovisno o duljini trajanja
diskusije i veličini grupe. Ako je diskusija povezana s nečim što su učenici čitali, mora se
pridodati i vrijeme potrebno za čitanje. Ono se može obaviti i prije nastave.
Veličina grupe: ta se tehnika može raditi u parovima, grupama od četiri učenika i s cijelom
grupom.
Potrebno pripremiti
Nastavnici moraju pripremiti kontroverzna pitanja na koja se odgovara s “da” ili “ne”, koja će
učenici prodiskutirati. Učenicima bi morala biti zanimljiva, a to mogu biti pitanja u vezi s
onim što su čitali, u vezi s nekim lokalnim problemom ili s općenitim etičkim problemom iz
određenog područja.
Redoslijed rada
1. Pripremite mrežu diskusije s pitanjem u sredini, s prostorom na lijevoj strani u koji će se
upisivati razlozi za negativan odgovor i s prostorom na desnoj strani u koji će doći razlozi za
potvrdan odgovor. Na dnu mreže ostavite mjesta za zaključak.

MREŽA DISKUSIJE

RAZLOZI RAZLOZI
__________________ PITANJE __________________
__________________ NE _______________ DA __________________
__________________ _______________ __________________
__________________ _______________ __________________
__________________ _______________ __________________
__________________ _______________ __________________
__________________ _ __________________
__________________ __________________
__________ __________

ZAKLJUČAK

2. Učenici u parovima navode sve svoje razloge za NE i DA.

3. Svaki par učenika pridružuje se drugom paru pa uspoređuju razloge. Nakon diskusije
učenici dodaju razloge na svoje popise.
4. Učenici, svaki za sebe, odlučuju što misle o tom pitanju.

15
5. Svi koji su se odlučili za niječan odgovor odlaze na jednu stranu učionice, a oni koji su
odgovorili potvrdno na drugu.
6. Svaka strana u sedam do deset minuta određuje najjače argumente.
7. Po jedna osoba sa svake strane u tri minute iznosi razloge za potvrdan, odnosno niječan
odgovor.
8. Nakon što se iznesu uvodne tvrdnje, svi se mogu uključiti pobijajući argumente, iznoseći
dodatne argumente i tražeći pojašnjenje. Te bi se primjedbe trebale ograničiti na po jednu
minutu.
9. Kod iznošenja primjedaba valjalo bi uspostaviti neka osnovna pravila: učenici ne smiju
jedan drugog prekidati i moraju biti pristojni.
10. Svaki učenik kojeg je druga strana uspjela uvjeriti svojom argumentacijom, može prijeći
na drugu stranu učionice i priključiti se drugoj grupi.
11. Nakon toga učenik svaki za sebe piše svoje zaključke u svoju mrežu diskusije.
Primjeri pitanja za organiziranje mreže diskusije
 Je li ljubav Fedre iz istoimene tragedije Jeana Racinea samo žudnja ili prava ljubav?
 Je li Majka Hrabrost iz istoimene drame Bertolta Brechta beskrupulozna ratna
profiterka?
 Je li Hamlet zaista lud?

9. DEBATA
Osobita prednost
Pod debatom kao vrstom edukativne rasprave podrazumijeva se neslaganje u kojem dvije
strane zauzimaju suprotstavljene pozicije o nekom problemu i pokušavaju uvjeriti suca ili
publiku da je njihovo stajalište nadmoćno onom drugom. Debata je vjerojatno najsloženiji
oblik rasprave iz više razloga. U njoj uvijek netko zastupa stranu “za”, tzv. afirmacijsku
stranu, a netko suprotstavljenu stranu “protiv”, tzv. negacijsku stranu. Prema pravilima, strana
koju će sudionici debate zastupati određuje se po slučaju neposredno prije debate, a time i
neovisno o osobnim stajalištima debatanata. To znači da se sudionici uvijek moraju pripremiti
za zastupanje i jedne i druge strane te često zastupati stavove s kojima se ne slažu.
Najkraće trajanje: najmanje 45 minuta.
Veličina grupa: cijela skupina, ali s različitim zadacima.
Potrebno pripremiti

16
Debata će biti uspješna ako je teza koju se zastupa ili opovrgava tako formulirana da niti
jedna strana nije u prednosti. Kako bi se to spriječilo, poželjno je da nastavnik kao dio
pripreme pokuša sam zastupati obje strane.
Debata je rasprava u kojoj je unaprijed određeno koliko je vremena predviđeno za pojedinog
sudionika, kojim redoslijedom debatanti izlažu svoja obrazloženja, ispituju sugovornike,
dovode u pitanje suprotstavljena obrazloženja i “osnažuju” svoja. Broj sudionika je također
unaprijed određen i on se kreće u postojećim oblicima natjecateljskih debata – od jedan do
četiri sa svake strane.
Kad nastavnik odluči primijeniti debatu, raspoloživom vremenu mora prilagoditi broj
sudionika i trajanje njihovog sudjelovanja u debati, a obično se predvidi i vrijeme za
dogovaranje članova iste “strane” između njihovih nastupa.
Za debatu se preporuča da najveći dio pripreme učenici obave kao neki domaći zadatak jer je
školski sat prekratak da bi se debata mogla pripremiti, održati i suditi. U pripremu se može
uključiti sve učenike na neki način, ali sudjelovati u debati može samo ograničen broj.
U različitim oblicima debate govori pojedinih sudionika traju od 4 do 8 minuta, a u nekima su
predviđene i mogućnosti međusobnog ispitivanja za vrijeme ili između govora. Kad će se
međusobno ispitivanje dopustiti, koliko će trajati, prema kojim pravilima će se provoditi,
također treba unaprijed odrediti.
Može se dopustiti da se u određenom dijelu debate uključuje i nekoliko govornika iz publike
vrlo kratkim govorima ili pitanjima.
Kad su sva navedena pravila određena i debatanti dobro pripremljeni, debata bi trebala trajati
upravo koliko je predviđeno. Govornicima se u debati ne dopušta da prekorače vrijeme, već ih
se nekim zvukom prekida kad završe rečenicu koju su govorili kad je vrijeme isteklo. Voditi
računa o vremenu je zadatak mjeritelja vremena. On se može dogovoriti s debatantima kako
će im pokazivati istjecanje vremena za govor i označiti kraj govora. Najčešće se preostale
minute govora pokazuju brojem uzdignutih prstiju, a govornika koji ne staje “ušutkava” se
lupkanjem po klupi.
Između govora i međusobnih ispitivanja može se predvidjeti i vrijeme za dogovaranje članova
ekipa. Najčešće se odredi koliko svaka ekipa može ukupno upotrijebiti vremena za to, a
prepušta joj se da odluči koliko će i kad potrošiti prije govora svog člana i prije nego njezin
član ispituje.
Osim onih koji raspravljaju, u debati u pravilu sudjeluju suci – unaprijed određeni, uvijek
neparni broj, ali se mogućnost sudjelovanja u suđenju može dati i publici.

17
Poželjno je da u debati postoji još jedna uloga, a to je uloga voditelja debate koji pozdravlja
sve prisutne, najavljuje debatu i tezu, predstavlja debatante, daje riječ govornicima, zahvaljuje
debatantima, sucima i publici na njihovu sudjelovanju ili podršci.
Pred ploču se mogu staviti dvije klupe i odgovarajući broj stolica gdje će sjediti debatanti, dok
svi ostali mogu sjediti na uobičajen način. Suci obično sjede u prvim klupama, a mjeritelj
vremena mora sjediti tako da ga svi debatanti dobro vide.
Redoslijed rada
Nastavnik na neki način odredi tko će što biti u debati – debatant, sudac, mjeritelj vremena,
voditelj debate ili publika – i zamoli da se rasporede na svoja mjesta. Prepusti zatim vođenje
debate onom učeniku koji je dobio taj zadatak.
Natjecateljska debata
Taj oblik debate primjenjuje se u radu osnovnoškolskih i srednjoškolskih debatnih klubova
kao izvannastavna aktivnost. Debata između dviju tročlanih ekipa može uključivati:
 govor prvog člana (1+) afirmacijske ekipe (vrijeme za dogovaranje),
 međusobno ispitivanje – treći član negacijske ekipe (3-) ispituje prvog člana
afirmacijske (1+) ekipe (vrijeme za dogovaranje),
 govor prvog člana negacijske (1-) strane (vrijeme za dogovaranje),
 međusobno ispitivanje – treći član afirmacijske ekipe (3+) ispituje prvog člana
negacijske (1-) ekipe (vrijeme za dogovaranje),
 govor drugog člana afirmacijske (2+) ekipe (vrijeme za dogovaranje),
 međusobno ispitivanje – prvi član negacijske ekipe (1-) ispituje drugog člana
afirmacijske (2+) ekipe (vrijeme za dogovaranje),
 govor drugog člana negacijske (2-) ekipe (vrijeme za dogovaranje),
 međusobno ispitivanje – prvi član afirmacijske ekipe (1+) ispituje drugog člana
negacijske (2-) ekipe (vrijeme za dogovaranje),
 govor trećeg člana afirmacijske (3+) ekipe (vrijeme za dogovaranje),
 govor trećeg člana negacijske (3-) ekipe.
Kad debatanti završe, svi bi suci trebali imati papiriće na kojima će, skrivajući od pogleda
drugih, upisati slovo A ako misle da je afirmacijska ekipa bila bolja ili N ako daju svoj glas
negacijskoj ekipi. Kad se prebroje sudački glasovi i time dozna tko je bio bolji, suci trebaju
obrazložiti svoju odluku. Ako se odluči da su svi učenici suci, tad obrazlaže svoju odluku
barem dvoje koji su različito odlučili.
Suci bi trebali odlučivati tko je uvjerljivije zastupao svoju stranu za ili protiv, nastojeći
zanemariti koliko su pojedina izlaganja u skladu ili neskladu s njihovim osobnim stavovima,

18
što se zna da nije lako. Odluke trebaju donositi neovisno i one se najprije zbroje i otkriju.
Nakon toga bi suci morali obrazložiti što je utjecalo na njihovu odluku i reći debatantima što
im se i zašto svidjelo u njihovom zastupanju. Važno je da to učine na što obzirniji i poučniji
način. Glavni zadatak sudaca je da pri davanju povratnih informacija budu i djeluju
podržavajuće i ohrabrujuće, čak i kad ističu pogreške i propuste. Dok to suci rade, debatanti
smiju samo slušati, a kad suci završe, mogu razgovarati sa sucima ako im to oni dopuste.
U primjeni debate dobro je od samog početka ustrajati na strogom poštivanju svih pravila jer
su ona doista važna za kvalitetu rasprave. Sudjelovati u debati je jako zahtjevno i treba
uvažavati svakog tko ima hrabrosti u tome se javno iskušati. Koliko je debata zahtjevna, bilo
bi dobro da nastavnici osjete najprije osobno u nekoj situaciji prije nego je počnu provoditi u
nastavi. Na početku je obično uspjeh ako neiskusni govornici uspiju govoriti jednu do dvije
minute (od predviđenih pet ili šest) i reći što je najvažnije.
Brza debata
U njoj sudjeluju samo dva debatanta. Jedan je afirmacijski, drugi negacijski. Debatanti su se
pripremili za debatu: teza im je najavljena ranije. Svaki je debatant prikupio argumente i za
afirmacijsku i za negacijsku stranu. Voditelj kockom određuje tko će biti afirmacijski, a tko
negacijski debatant.
1. Afirmacijski debatant objašnjava svoj stav prema tezi i iznosi svoje argumente. Vrijeme mu
je ograničeno na 90 sekundi.
2. Negacijski debatant napada argumente afirmacijskoga postavljajući mu pitanja kojima ga
nastoji dovesti u proturječje i oslabiti ili srušiti njegove argumente. Vrijeme mu je ograničeno
na 60 sekundi.
3. Negacijski debatant objašnjava svoj stav prema tezi i iznosi svoje argumente. Vrijeme mu
je ograničeno na 90 sekundi.
4. Afirmacijski debatant napada argumente negacijskoga postavljajući mu pitanja kojima ga
nastoji dovesti u proturječje i oslabiti ili srušiti njegove argumente. Vrijeme mu je ograničeno
na 60 sekundi.
5. Debatanti iznose svoje završne govore. Svaki ima 45 sekundi vremena. Prvo govori
afirmacijski, a zatim negacijski debatant.
6. U završnom govoru svaki debatant ponavlja i sažima svoje glavne argumente i dopunjuje ih
osporavanjima protivnikovih argumenata koja je dokazao ispitujući ga. U završnome govoru
nije dopušteno unositi nove argumente.
KORACI I VRIJEME ZA BRZU DEBATU
Afirmacijski govornik - uvodni govor

19
(90 sekundi)
2. Negacijski govornik napada pitanjima
(60 sekundi)
3. Negacijski govornik - uvodni govor
(90 sekundi)
4. Afirmacijski govornik napada pitanjima
(60 sekundi)
5. Afirmacijski govornik - završni govor
(45 sekundi)
6. Negacijski govornik – završni govor
(45 sekundi)

20
10. GRAFIKONI
INTERPRETACIJSKI GRAFIKON
(Slavko Kolar: Breza)

TKO?
Janica i Marko – središnji likovi
Janica je tragičan lik mlade seoske žene koju je ubila težina života i bešćutnost njezina muža.
Simbol je pravih i neuništivih vrijednosti (ljubavi i ljepote).
Marko je Janičin muž zaokupljen sporednim vrijednostima i prolaznim užitcima, prekasno
postaje svjestan da je zauvijek izgubio ono što životu daje smisao (ljubav).

ZAŠTO? ŠTO?
Janičina nesretna sudbina U prvom planu je tužna sudbina
posljedica je života u zatvorenoj mlade seoske žene kojoj
materijalno i duhovno siromašnoj bezuvjetna ljubav daje snagu da
sredini koja nije poznavala ljubav. strpljivo i pokorno podnosi težinu
U takvoj sredini Janica, simbol
BREZA života i bešćutnost svoga muža.
bezuvjetne ljubavi, nije mogla Shrvana grubošću okoline Janica
opstati. umire, ali samo osam dana nakon
Janičine smrti, Marko se susreće s
Janicom (brezom), u njemu se
budi savjest i osjećaj krivnje.

KADA? GDJE?

Kasna jesen, razdoblje između dva svjetska Labudan – brdo, selo Bikovac, kuća br.27
rata. (područje Vukomeričkih gorica, južni i
jugozapadni dio Turopolja).

21
22
FABULARNI GRAFIKON
(Eugen Kumičić: Začuđeni svatovi)

Dok Alfred stražari Marku i

Elviri, u samoobrani ubija Alfreda
i bježi.

Antonio spašava Mariju od Alfreda i Antonio saznaje da je sin Marina

narušava ugled obitelji Saletti. Alfred Salettija.
naručuje Antonijevo ubojstvo.

U Mariju je zaljubljen i Antonio, Žandari na zahtjev M.Salettija

siroče koje su Šabarićevi uzeli u uhite Matu Bartolića i Marka
zaštitu, ali i Alfred Salleti koji ju Šabarića. Antonio se predaje.
pokušava pridobiiti silom.

Doznaje se istina o Antonijevom

Mato se oporavlja u kući Šabarićevih, porijeklu. Sudac oslobađa
gdje ga njeguje Marija, kći Antuna Antonija.
Šabarića. Između njih se rađa ljubav.

Vjenčanje Marije i Mate, Marko

šalje Antonija Elviri.
Mornara Matu Bartolića
spašava Antonio.

M. Saletti puca u Antonija, a ovaj ga

Brodolom u istarskom iako ranjen ubije nožem. Nakon
gradiću Lučica. nekoliko dana pronalaze mrtvog
Antonija.

23
KARAKTEROLOŠK GRAFIKON
(Božidar Prosenjak: Divlji konj)

DIVLJI
KONJ

buntovan uporan

- odlučan u svojim postupcima,

ustrajan u namjeri da bude
neovisan
- nemiran duh navodi ga na - nikada ne posustaje pred
nesmotrene postupke preprekama i poteškoćama na
dovodeći sebe i druge u koje nailazi
opasnost

- željan učenja i stjecanja

vještina
- od djetinjstva pokazuje
- tijekom zaotočeništva u
otpor i neposlušnost
podzemlju jedini se trudio
Zakonu kojim je stado
pronaći izlaz i nastojao
ustrojeno
- težnja za samostalnošću i
odan poticati ostale konje na
pobunu
slobodom

- odanost Gospodaru nakon što ga spašava - prijateljstvo s nekadašnjim najvećim

od pogibelji suparnikom Šarcem
- skrb za obitelj, tj. svoju kobilu Zvijezdu i - čuvanje uspomene i poštovanje vlastitog
kćer Gezu oca koji ga, kao glas savjesti, vodi kroz
teške trenutke njegova života

24
11. TABLICE
Osobita prednost
Jednostavne za primjenu uz veliku mogućnost prilagođavanja najrazličitijim ciljevima
poučavanja.
Najkraće trajanje: 10 minuta, ali ovisi o složenosti zadatka.
Veličina grupa: učenici mogu tablice ispunjavati pojedinačno ili u paru ili maloj skupini, a
može se primijeniti i s cijelom skupinom.
Potrebno pripremiti: zadatak, uputu za rad, primjer određene tablice na ploči.
Redoslijed rada: nakon što se učenicima objasni što trebaju raditi, nastavnik to može na
primjeru i pokazati.
Od učenika se može tražiti da kategoriziraju neke podskupine, određuju se prema nekoj
pojavi, sami stvore tablice s više “ulaza”, što uključuje vrlo složen opis, a time i vrlo duboku
razinu obrade, odnosno razumijevanja tog dijela gradiva i mnoge druge.
Kad učenici završe s radom, tablice se mogu uspoređivati, čitati pred cijelom skupinom
učeniak , ispunjavati “zajedničku” na ploči.

T-TABLICA
Razvrstajte pozitivne i negativne likove iz Zlatarevog zlata Augusta Šenoe.

Pozitivni likovi Negativni likovi

25
LEKSIČKA TABLICA

PISAC I DJELO
LEKSIK

VULGARIZMI ŽARGONIZMI DIJALEKTIZMI

nigdi
Ivo Brešan: Predstava guzica tamburati šta
Hamleta u selu Mrduša
Donja šenica
drocati se mile-lale đava

pobiga, sakrija se
guzata stani-pani di

mliko
isprdak gubica tute

taka
dupe učo prestava

čovik
posrani zdipiti posal

lipo
kurvača grijati strinu svršija

GRAMATIČKO-STILISTIČKA TABLICA

PISAC I DJELO TEKST STILEM

August Šenoa: Propast Venecije O bijelih kulah svijetlilo se vije… bijelih kulah
Dragotan hladak povrh vala diše… dragotan hladak
Al u noć crnu strši veličajno… veličajno

Čedance milo drijema joj na čedance

grudi…
Sred vreve silne crnijeh talasa… crnijeh

A vijeće? Sjedi, drhtnu, jedva drhtnu

diše…

26
TEMATSKA TABLICA ZA KNJIŽEVNI OPUS

PISAC TEMATIKA DJELO (izbor) KNJIŽEVNA VRSTA

Antun Rat, politika Iz primorja Putopis
Gustav Pejsaž i povijest Oko Lobora Putopis
Matoš Ljubav Cvijet sa raskršća Pripovijetka
San Moć savijesti Pripovijetka
Ljubav Camao Pripovijetka
Ljubav Suza Poezija
Pejsaž Notturno Poezija
Rodoljublje Domovini iz tuđine Poezija
Smrt, bol, ljepota Utjeha kose Poezija
Pejsaž Jesenje veče Poezija
Ljubav Mističan sonet Poezija
Domoljublje, rat 1909. Poezija
Život Pjesme Dragutina M. Domjanića Kritika
Život Verlaineov život Esej
Život August Šenoa Članak

INTERPRETACIJSKA TABLICA

STIHOVI OSJEĆAJI, PROŽIVLJAVANJA

Gledo sam te sinoć. U snu. Tužnu. Mrtvu.
U dvorani kobnoj, u idili cvijeća
Na visokom odru, agoniji svijeća
Gotov da ti predam život kao žrtvu
Nisam plako. Nisam. Zapanjen sam stao
U dvorani kobnoj, punoj smrti krasne.
Sumnjajući, da su tamne oči jasne.
Odakle mi nekad bolji život sjao.
Sve baš, sve je mrtvo: oči, dah i ruke
Sve, što očajanjem htjedoh da oživim
U slijepoj stravi i u strasti muke
U dvorani kobnoj, mislima u sivim
Samo kosa tvoja još je bila živa,
Pa mi reče: - Miruj! U smrti se sniva.
Prisjećanje,vizija mrtve drage, sjetnost i pomalo tuga
(rečenice vrlo kratke, kao da ih izgovara s nevjericom)
Sjetnost i određena bol (= kobna dvorana); idila cvijeća
= prizor kao u snu, pomalo smirujući, bajkovit
Nastavlja se sjetno nabrajanje pomalo pomućene
svijesti, nestvarno; i svijeće kao da su pred smrt ( =
agonija (vrlo bitna riječ u cijelom prizoru!)
Iskazuje svoje najdublje osjećaje / svoju ljubav; želi
svoj život predati njoj; shrvanost, tuga, potištenost
Kao da se hoće pribrati, unatoč shrvanosti suzdržao se
od suza, previše je zapanjen,’skamenjen’ tim prizorom;
uz žalost osjeća se neko ‘divljenje’,’veličanje’ smrti ( =
punoj smrti krasne); san
Nada i sumnja da je draga možda živa,da samo spava;
(kao da su joj oči žive / gledaju ga!)
Uspomene – draga mu je uljepšavala život (živio za
nju), ljubav i sjetnost (s tužnim prizvukom)
Opet zapada u očaj; beznađe, bol, pomalo nevjerica
Očaj i nevjerica, hoće naći 'izlaz'; preplavljen je
emocijama, depresija
Ta dvorana / taj prizor kao da u njemu budi ogorčenje;
istodobno neka praznina, kao da će pokleknuti
( = sam naslov pjesme!..) Iznenadno smirenje, smrt =
san – misli da ga draga nije napustila u potpunosti;
nježnost; sav taj mir i melankolija su ga umirili, pružili
mu UTJEHU

27
KARAKTEROLOŠKA TABLICA
POSTUPCI,
PISAC I LIK KARAKTERISTIKE SITUACIJE,
DJELO RIJEČI,
REČENICE

Ranko Glorija / 1. tri imena: svjetovno, cirkusko i crkveno “Vaša je ljubav

Marinković, sestra 2. bez vanjske karakterizacije (pisac samo ionako neka čudna
Glorija Magdalena / kaže da je lijepa) mješavina straha i
Jagoda 3. nije pokretač, nego žrtva drame dječje okrutnosti...
4. lutka, instrument u rukama najbližih Vi ste jedno takvo
muškaraca okrutno dijete koje
5. rastrgana između ljubavi, poslušnosti i razbija igračku u
sebe same času kada mu je
6. ljudska pobuna vraća ju iz jednog sustava najdraža.” (129)
u drugi iz kojeg je ranije pobjegla
7. sebe pronalazi u smrti “Vi ste u zabludi,
časni oče, kada
mislite da sam je
vaša velika lutka
kojom se želite
igrati Majke Božje!
Svršila se igra, don
Jere.” (126)

TEMATSKA TABLICA ZA KNJIŽEVNO DJELO

Pisac Djelo Tematika Epizoda u kojima se očituje tema
Nedjeljko Smrt Vronskog 1. Ispraznost Vronski razmišlja o izgubljenoj ljubavi.
Fabrio razočaranog čovjeka
2. Nada u svjetliju Vronski sudjeluje u ispraćaju srpske vojske u rat u
budućnost Hrvatskoj.
3. Osjećaj pripadnosti Vronski se pridružuje srpskim trupama u
Hrvatskoj.
4. Osjećaj krivnje Vronski osjeća krivnju zbog Anine smrti.
5. Nemoć Pokolj na Ovčari
6. Sonja Vronski upoznaje Sonju.
7. Konačna odluka Oproštajno pismo majci
8. Katarza Vronski trči kroz minsko polje osjećajući sreću
zbog skorog susreta s Anom.

28
DIJAKRONIJSKO-SINKRONIJSKA TABLICA (KRITIČKI REALIZAM)

GODINA PISAC I DJELO

EUGEN KUMIČIĆ Slučaj

1880. ANTE KOVAČIĆ Bježi-hajka
IVO VOJNOVIĆ Geranium
1881. EUGEN KUMIČIĆ Olga i Lina
1882. ANTE KOVAČIĆ Fiškal
EUGEN KUMIČIĆ Primorci
1883. EUGEN KUMIČIĆ Začuđeni svatovi
1884. EUGEN KUMIČIĆ Gospođa Sabina
KSAVER ŠANDOR GJALSKI Illustrissimus Battorych
1885. EUGEN KUMIČIĆ Sirota
1886. ANTE KOVAČIĆ Među žabari
1887. FRAN MAŽURANIĆ Lišće
KSAVER ŠANDOR GJALSKI U noći
Janko Borislavić
1888. JOSIP KOZARAC Mrtvi kapitali
1889. VJENCESLAV NOVAK Podgorske pripovijesti
1890. EUGEN KUMIČIĆ Sestre
Obiteljska tajna
JOSIP KOZARAC Donna Ines

PROBLEMSKA TABLICA

BROJ EPIZODA PROBLEMI

1. Ivičino buđenje u Laurinoj sobi Moral gradskog života. Erotika.

2. Mecena uči svečani govor Ograničenost i neobrazovanost.
3. Gozba u Meceninu domu Hedonizam. Laž i pretvaranje.
4. Laurino djetinjstvo Gradska periferija. Mračna slika
života.

12. VOĐENO ČITANJE I ČITANJE S PREDVIĐANJEM

VOĐENO ČITANJE
Osobita prednost
Ta se tehnika najčešće rabi kad učenici čitaju narativne tekstove. Ona ih aktivno uključuje u
priču jer stalno predviđaju što će se dogoditi i provjeravaju jesu li njihova predviđanja bila
ispravna. Kako bi mogli predviđati, učenicima mora biti poznata struktura priče, likovi i
moguća motivacija. Zato dok čitaju, moraju moći donositi zaključke. Ta se tehnika obično
upotrebljava kod narativnih tekstova u fazama razumijevanja značenja i refleksije.
Najkraće trajanje
Vrijeme koje je potrebno za tu tehniku ovisi o duljini priče koju učenici čitaju. Nastavnik će
na nekoliko mjesta učenike prekinuti u čitanju radi diskusije i predviđanja. Svaki takav prekid

29
trajat će pet do deset minuta. Razgovor o priči nakon što su je učenici pročitali trajat će
otprilike petnaest minuta.
Veličina grupe: to je tehnika koju vodi nastavnik. Možete ju raditi s cijelom grupom ili s
malim grupama.
Potrebno pripremiti
1. Nastavnik mora pronaći priču koja po težini odgovara učenicima.
2. Nastavnik mora odrediti ključna mjesta u priči na kojima će učenike prekinuti u čitanju i
zatražiti ih da predvide što će se sljedeće dogoditi. (Lakše je ako se ta mjesta nalaze na kraju
stranice kako učenici ne bi pali u iskušenje da čitaju unaprijed prije nego što je završio
razgovor u kojem predviđaju nastavak.)
Redoslijed rada
1. Prikladnom motivacijom pobudite zanimanje za priču te učenicima dajte potrebno
predznanje prije nego što počnu čitati.
2. Pročitajte naslov i ime autora priče. Zamolite učenike da predvide o čemu se u priči radi.
Ako to bude potrebno, pročitajte na glas prva dva ili tri odlomka pa zapitajte učenike što misle
o čemu bi se u priči moglo raditi. Pitajte ih zašto to misle.
3. Neka učenici pročitaju dio priče do prvog prekida. Pitajte ih jesu li se njihova predviđanja
ostvarila te žele li promijeniti svoja predviđanja. Neka vam ponovno objasne zašto to
predviđaju. Neki će nastavnici kod svakog prekida postavljati pitanja u kojima će pitati
učenike što se događa u priči i što misle o likovima. Cilj je tih pitanja učenike natjerati da
bolje promisle o priči i razjasniti sve nejasnoće koje se možda pojave.
4. Nastavite čitati do drugog, trećeg i četvrtog prekida. Svaki put zatražite od učenika da vam
kažu svoja predviđanja i pitajte ih žele li ih mijenjati.
5. Kad su svi pročitali priču, zamolite učenike da porazgovaraju o njoj. Neka izraze svoje
osjećaje i uspostave veze s vlastitim životom i iskustvima koja imaju s književnošću. Zatim
neka govore o svojim predviđanjima, razlozima za njih te jesu li im se ona pokazala točnima.

ČITANJE S PREDVIĐANJEM
Osobita prednost
Ta je tehnika vrsta vođenog čitanja koja potiče učenike da vrlo pozorno čitaju tekst
provjeravajući svoja predviđanja o dijelovima teksta. Uspoređivanje vlastitih predviđanja o
tekstu i onoga što je stvarno napisano povećava i interes za čitanjem teksta, ali pridonosi i
razumijevanju i provjeri vlastitog razumijevanja.
Najkraće trajanje: ovisi o duljini teksta, ali najmanje tridesetak minuta.

30
Veličina grupe: u cijeloj grupi uz razmjenu u parovima i malim grupama ili samostalno izvan
nastave.
Potrebno pripremiti: treba pripremiti tekst koji će učenici čitati, mjesta na kojima će u čitanju
zastajati i uputu o zadatku. Svatko mora imati i tablicu koja sadrži tri stupca, a broj redova
ovisit će o broju prekida u tekstu:

TABLICA PREDVIĐANJA
PRVI DIO

Što mislite da će se dogoditi? Kakvim dokazima raspolažete? Što se dogodilo?

DRUGI DIO

Što mislite da će se dogoditi? Kakvim dokazima raspolažete? Što se dogodilo?

TREĆI DIO

Što mislite da će se dogoditi? Kakvim dokazima raspolažete? Što se dogodilo?

Stanke u čitanju, kao i njihov broj, treba birati vrlo pozorno kako bi se učenike što više
motiviralo, ali također i da im se da prilika da u tekstu nađu dokaze na kojima će temeljiti
svoja predviđanja.
Redoslijed rada
Učenicima se objasni da će čitati određeni tekst tako da će na označenim mjestima prekidati
čitanje. Kad prekinu čitanje, nastojat će predvidjeti što će se u tekstu dalje događati i to svoje
predviđanje zapisati u prvi stupac tablice. U drugi će stupac učenik napisati što ga je u tekstu
navelo da to predviđa, a zatim će nastaviti čitati idući dio. Kad dođe do nove stanke, treba u
treći stupac tablice zapisati što se stvarno u tekstu zbilo, a u novi red napisati predviđanja o
idućem odlomku i dokaze iz teksta na kojima se ta predviđanja osnivaju te nastaviti čitati opet
do iduće stanke.
Prije početka čitanja teksta obično se također daje neki zadatak predviđanja o prvom dijelu
teksta ili o cijelom tekstu. Nakon čitanja cijelog teksta i provjere predviđanja obično se zadaje
zadatak koji je refleksija na cijeli tekst.

31
13. VRUĆA STOLICA I AUTOROV STOLAC
VRUĆA STOLICA
-izvodi se u dogovoru s jednim ili više učenika (no nije nužna unaprijedna pripremljenost)
-ostvaruje se na satu tijekom ili nakon interpretacije književnog djela
-učenik sjeda pred cijeli razred te se predstavlja kao jedan od književnih likova iz djela koje
se interpretira
-ostali učenici postavljaju pitanja učeniku koja sjedi na “vrućoj stolici”
-učenici tom metodom otkrivaju svoje razumijevanje likova i djela te razvijaju sposobnost
uživljavanja
-potrebno je dobro poznavanje djela za takvu nastupnu izvedbu
-trajanje metode: sve dok se ne iscrpe sva pitanja koja učenici imaju za “gostujući lik”

AUTOROV STOLAC
Osobita prednost
Ta tehnika je način na koji će učenici razmijeniti ono što su napisali s drugim učenicima.
Razmijene li ono što su napisali s cijelom grupom umjesto da pišu samo za nastavnika,
učenici će bolje osjećati publiku. Učenici se više trude da svoje pisanje učine zanimljivim kad
znaju da će to pročitati svojim vršnjacima. Oni koji slušaju, usavršit će vještine slušanja i
postati bolji u analizi napisanog.
Najkraće trajanje: za autorov stolac vam obično neće trebati više od deset do petnaest minuta.
“Autoru” morate dati vremena da pročita svoj rad i da zatim odgovori na pitanja drugih
učenika.
Veličina grupe: jedan će učenik sjesti u autorov stolac i pročitati svoj rad cijeloj grupi.
Potrebno pripremiti:
Važno je da nastavnik odredi pravila za autorov stolac. Učenici moraju pristojno saslušati
autora. Trebali bi mu postaviti pitanja o onome o čemu bi željeli znati nešto više te bi autoru
trebali reći što im se svidjelo u njegovu pisanju. Autorov stolac nije prilika za kritiziranje
onog što je autor napisao.
Redoslijed rada
Nakon što su učenici napisali tekst i preradili ga tako da su zadovoljni rezultatom, mogli bi
dobiti priliku da sjednu u autorov stolac. (Neki nastavnici traže da učenici sjednu u autorov
stolac i prije nego što su dovršili svoj rad te da od slušatelja zatraže da im daju ideje kako da
svoj rad učine boljim.)

32
Učenik koji je napisao tekst sjedi u autorovom stolcu ispred grupe i čita svoj rad cijeloj grupi.
Nakon što autor završi s čitanjem, sluša komentare drugih (i nastavnika) te odgovara na
njihova pitanja o tekstu.
3. Na jednom satu obično jedan ili dva učenika čitaju svoje radove sjedeći u autorovom
stolcu.

14. VENNOV DIJAGRAM

Osobita prednost
Vennov dijagram sastoji se od dva (ili tri) kruga koja se djelomično preklapaju. Za prostor u
kojem se preklapaju smatra se da im je zajednički, a preostali predstavlja dijelove pojedinog
kruga. Može se rabiti za najrazličitije ciljeve kada se učenike želi potaknuti da razlikuju ono
što je i nije zajedničko nekim pojavama, značenjima, teorijama, rezultatima istraživanja...
Najkraće trajanje: 10 minuta.
Veličina grupa: može svaki učenik raditi pojedinačno, u paru, u malim grupama ili u cijeloj,
velikoj skupini.
Potrebno pripremiti: ono što se želi da učenici uspoređuju, uputu za rad i crtež Vennovog
dijagrama na ploči uz oznake koji se dio dijagrama odnosi na koji dio zadanog.
Redoslijed rada:
Učenicima se da uputa za rad koja može uključivati i neki dobar primjer.
Učenici u predviđenom vremenu trebaju raditi samostalno, u paru ili u maloj grupi. Zadatak
im je utvrditi što je zajedničko u onom što je zadano i to upisati u prostor gdje se krugovi
preklapaju, a također u čemu se zadano razlikuje i to upisati u predviđeni dio pojedinog kruga.
Na kraju studenti mogu uspoređivati pojedinačne ili grupne dijagrame. Ako se radi Vennov
dijagram s velikom, cijelom, skupinom, nastavnik može voditi postupak i na ploči upisivati
što i gdje učenici predlažu. Može također zamoliti nekog da upisuje prijedloge, a on poticati
ostale da smisle što više zajedničkog i posebnog u zadanim pojavama.

Primjer 1
Služeći se metodom Vennova dijagrama, usporedite Šimunovićeve likove Muljiku i Srnu.

Muljika Srna

33
Primjer 2
Služeći se metodom Vennova dijagrama, usporedite likove prijana Lovre (August Šenoa: Prijan

Lovro), Đure Martića (Janko Leskovar: Misao na vječnost) i Đure Andrijaševića (Milutin Cihlar
Nehajev: Bijeg).

15. METODA OZNAČIVANJA TEKSTA (METODA INSERT)

Osobita prednost
Tom se tehnikom učenike potiče na to da pri čitanju nekog teksta stalno budu aktivno
uključeni. Moraju razmisliti o tome što već znaju te odrediti podupire li tekst to znanje ili ga
pobija. Učenici također moraju odrediti razumiju li ono što se u tekstu izlaže, čime razvijaju
praćenje vlastitog razumijevanja i metakognitivne sposobnosti. Tehnika označivanja teksta
rabi se sa stručnim tekstovima kao aktivnost u fazi razumijevanja značenja i refleksije.
Najkraće trajanje
Za tu tehniku potrebno je vrijeme u kojem će učenici pročitati određeni tekst te vrijeme
potrebno za sastavljanje tablice i njezino dopunjavanje nakon čitanja. To bi moglo trajati od
pola sata do sat vremena, ovisno o duljini teksta. Čitanje teksta i sastavljanje tablice može se
raditi izvan učionice, a rasprava nakon čitanja u učionici.
Veličina grupe
Čitanje uz primjenu tehnike označivanja teksta obično se radi individualno, a nakon čitanja
učenici mogu raspravljati u parovima, malim grupama ili u velikoj grupi.

34
Potrebno pripremiti
Nastavnici koji namjeravaju upotrijebiti tu tehniku moraju prije toga svoje učenike naučiti
kako označavati tekst odgovarajućim oznakama. Moraju pronaći tekstove o kojima žele da
njihovi učenici dobro promisle, po mogućnosti one za koje pretpostavljaju da će sadržavati
informacije koje su proturječne onom što učenici znaju ili misle da znaju, ili tekstove koji će
učenike donekle zbuniti. Također, moraju učenicima dati dovoljno vremena da nakon čitanja
porazgovaraju o tablicama koje prate tu metodu.
Redoslijed rada
1. Nastavnici bi trebali objasniti način označavanja.
 Stavite kvačicu na rubnicu ako nešto što ste pročitali potvrđuje ono što ste znali.
– Upišite minus ako neka informacija koju ste pročitali proturječi ili se razlikuje od
onoga što ste znali ili mislili da znate.
+ U rubnicu upišite plus ako je informacija na koju ste naišli nova za vas.
? U rubnicu stavite upitnik ako vas neka informacija zbunjuje ili ako
postoji nešto o čemu biste željeli znati više. Učenici ne moraju označiti svaku
iznesenu informaciju; to će ovisiti o njihovu predznanju i razumijevanju.

2. Kako bi učenike pripremili za čitanje teksta, nastavnici bi s njima trebali izvesti neku
evokacijsku aktivnost. To može biti razmisli i razmijeni u paru / grupi ili nešto drugo.
3. Učenici čitaju tekst služeći se načinom označavanja INSERT.
4. Po izboru. Učenici individualno rade tablicu koja se temelji na njihovim bilješkama.
Informacije se ispisuju u četiri stupca:

 – + ?

5. Učenici o tekstu i o svojim tablicama raspravljaju u parovima, malim grupama ili u cijeloj
grupi. (Ako nisu radili tablice, o informacijama će razgovarati gledajući rubnice teksta.)
Trebali bi razgovarati o informacijama koje su različite od onog što su znali ili mislili da
znaju, o informacijama koje su potvrdile ono što su već znali, o novim informacijama i o
pitanjima koja su se javila.

35
16. T/U/P/F (tema / uloga / publika / forma)
Osobita prednost
Tom se tehnikom učenike potiče da pišu o različitim temama, za različitu čitateljsku publiku,
u različite svrhe i u različitim formama. Istražujući različite uloge, čitateljske publike, forme i
teme, učenici počinju bolje pisati i čitati. Ta se tehnika može rabiti u fazama razumijevanja
značenja i refleksije.
Najkraće trajanje
Nastavnici moraju predvidjeti dovoljno vremena za istraživanje teme, pronalaženje uloga iz
kojih će se o toj temi pisati i pronalaženje čitalačke publike za koju će se pisati, te određivanje
formi u kojima bi se moglo pisati. (To se određuje zajedno s učenicima u velikoj grupi.) To
obično traje između dvadeset minuta i pola sata. Za prvu radnu verziju trebat će još petnaest
do dvadeset minuta. Razmjena napisanog zahtijevat će još petnaest do dvadeset minuta.
Pronalaženje uloge, publike i forme može se napraviti u učionici, a učenike zamoliti da
pisanje obave kod kuće. Na sljedećem se satu može razmjenjivati napisano.
Veličina grupe: učenici mogu pisati pojedinačno ili u parovima. Razmjena napisanog može se
napraviti u malim grupama ili u velikoj grupi.
Potrebno pripremiti: nastavnici moraju pronaći temu koja će učenicima biti zanimljiva, o
kojoj mogu postojati različita stajališta i koja će utjecati na različite čitatelje. Obično je bolje
da tema bude donekle kontroverzna.
Redoslijed rada
1. Prezentirajte učenicima temu koja bi ih mogla zanimati. Napišite je na ploču.
2. Napravite zajedno s učenicima popis uloga. Neka učenici razmisle tko bi sve mogao pisati
o toj temi. Popišite ih na ploči ili prozirnici.
3. Napravite zajedno s učenicima popis mogućih čitatelja. Neka učenici razmisle o ljudima za
koje bi pisci mogli pisati o toj temi. Popišite ih na ploči.
4. Napravite zajedno s učenicima popis formi u kojima bi se moglo pisati. Neka učenici
razmisle o mogućim formama. One bi mogle uključivati privatna pisma, elektroničke poruke,
brzojave, peticije, pisma urednicima novina itd.
Za 2., 3. i 4. korak može se na prozirnici ili ploči nacrtati tablica:

Uloga Publika Forma

36
5. Neka svaki učenik (ili par) odabere ulogu, odredi čitalačku publiku za koju će pisati i
formu u kojoj će pisati i neka pišu.
6. Neka učenici razmijene svoje pisane radove. To se može napraviti tako da pročitaju ono što
su napisali u maloj ili velikoj grupi. Učenike se također može zamoliti da svoje radove izvjese
na oglasnoj ploči kako bi ih drugi mogli pročitati ili da naprave “časopis” svih radova na tu
temu.

PRIMJERI NA TEMELJU ROMANA POVRATAK FILIPA LATINOVICZA

Prvi primjer
Uloga Publika Forma

PSIHIJATAR SAM SEBI PSIHOLOŠKI PRESJEK

(DIJAGNOZA)

IZ LIJEČNIČKOG KARTONA FILIPA LATINOVICZA

Filip Latinovizc nalazi se dulje vrijeme u anksioznom stanju. Njegovi simptomi su refleksija njegovog
raspoloženja. U svom anksioznom stanju vjeruje da ne zaslužuje ništa dobro u životu. Ne nalazi zadovoljstvo u
stvarima kojima se ranije radovao. Njegove su misli odsutne,a koncentracija na niskoj razini. Opsjednut je
opsesivnim mislima i uvjeren da za njega nema spasa. U njegovom stanju , bitno je naglasiti, da je prisutna
agorafobija (strah od ljudi) i socijalna fobija, naime Filip ima poteškoću stupanja u kontakt s drugim ljudima, a
posljedica toga je narušena kvaliteta njegova života. Sve navedeno utječe na njegov svakidašnji život. Opterećen
je, osjeća se tužno i nesretno, a time su njegovi problemi veći. Tjeskoba u toj mjeri vlada njegovim razmišljanjem
da mu to ometa normalno funkcioniranje, a svakodnevni život mu postaje trajno stanje zabrinutosti.

Drugi primjer
Uloga Publika Forma

DRAMSKI PISAC KAZALIŠNA PUBLIKA DRAMSKI TEKST

PRIZOR POSLJEDNJI

Filip je uznemiren, ima strašnu glavobolju , dotučen je i potišten. Uzima fiolu umirujućeg sredstva
za smirenje. Majka ga cijelo vrijeme nepomično promatra. Pokušava s njim razgovarati, ali Filip
nije raspoložen za dijalog.

FILIP (vidno uznemiren glasno poviče na majku): Mati, ko Boga vas molim, da prestanete već da
me gnjavite! Što ste sjeli tu večeras na mene kao čavka? Pustite me, molim Vas, da ostanem sam!
Zar ne vidite, da sam nervozan?
REGINA (potpuno sabrano i hladnokrvno ): Pravo da ti kažem, dijete moje, ja se bojim za tebe!
FILIP: A što vi imate da se bojite za mene?

37
REGINA: Pravo da ti kažem, bojim se, da se ova ne prilijepi uz tebe! Ja vidim, da si ti naivan,
nemaš pojam o ženama!
FILIP (bijesno poviče): I Vi mislite da ste upravo Vi pozvani da mi u tom pogledu otvarate oči?
Vi?
REGINA (smireno): Da, ja sam ti mati! Ti si moje dijete! A tko ti je bliži na svijetu od mene?
FILIP (ustane i odrješito kaže što mu je na srcu, a zatim histerično počne bacati stvari): Što me
gledate kao da sam poludio? Evo, ja sam navršio četrdesetu godinu, a još ni dan danas ne znam tko
mi je zapravo otac! Čitavog svog djetinjstva ja sam se grizao nad tim pitanjem, moja mladost
ostala je razorena zbog te tajne, a Vi, koji ste svemu tome krivi, Vi ćete sada večeras meni
govoriti nešto s nekakvog moralnog pijedestala?
REGINA (sagne se i kupi razbacane stvari i progovori tiho i pomirljivo): Bog budi s tobom, dijete
moje! Griješiti je ljudski, a najvažnije je da čovjek progleda, da je griješio i da se pokaje. Ako te
je to pitanje toliko mučilo, zašto nisi pitao? Ja te nisam vidjela, sada ima ravno jedanaest godina,
a za slučaj svoje smrti ja sam ti to sve napisala! Ja sam i sama već nekoliko puta htjela da
govorim s tobom o toj stvari, ali u posljednje vrijeme nije bilo prilike. Evo, molim, slike tvog oca!
(Pokazuje mu sliku Leipacha plemenitog Kostanjevečkog.)

17. RAZMISLI I RAZMIJENI

Osobita prednost
To je vrlo jednostavna tehnika suradničkog učenja koja se može primjenjivati za različite
ciljeve, uklapati u nastavničko predavanje, prethoditi drugim tehnikama. Osobito je prikladna
u početnoj primjeni grupnog rada u razredima koji na to nisu navikle iz nekoliko razloga –
parovi se najčešće sastoje od članova koji se dobro poznaju pa im je lakše razmjenjivati ideje,
ne gubi se vrijeme na premještanje. Preporučuje se tu tehniku rabiti uvijek kad učenici sami
spontano komentiraju ono što čuju u predavanju kako bi se unio red i cilj u njihov razgovor
umjesto da ih se nastoji utišati i spriječiti da razgovaraju o onom o čemu ih se poučava.
Najkraće trajanje: samo nekoliko minuta.
Veličina grupe: par učenika.
Potrebno pripremiti: pitanje ili temu razgovora ili zadatak i upute za rad.
Redoslijed rada
Tehnika se sastoji u tome da svaki učenik određeno vrijeme sam o nečemu razmisli, a zatim
svoj zaključak, iskustvo, ideju razmijeni s drugim članom para.
Kad parovi završe s radom ili predviđeno vrijeme istekne, može se zamoliti predstavnike
parova koji to žele ili po slučaju izabrati nekolicinu koji će iznijeti o čemu su razgovarali. Ako
bude dovoljno vremena, broj se može povećati ili se može tražiti od svih parova izvještaj o
njihovom razgovoru.

38
Ta je tehnika s možda najvećim mogućnostima različitih modifikacija, ovisno o ciljevima
primjene. Tako se u nju može ugraditi i vježba slušanja ako svaki član para mora izvijestiti o
onom što je čuo od svog suradnika.

18. KNJIŽEVNA PISMA

Osobita prednost
Primjenom te tehnike daje se prilika učenicima da pisanjem izraze svoje dojmove o nekom
književnom tekstu. Pritom se ne moraju brinuti o pravopisu i gramatici, već trebaju nastojati
osjećaje i misli koje je tekst izazvao što vjernije prenijeti u obliku pisma. To je pismo
namijenjeno kolegi ili drugima koji čitaju istu knjigu ili o istoj temi ili knjige istog autora.
Najkraće vrijeme: može se ograničiti na desetak minuta ili prepustiti da učenici pišu bez
vremenskog ograničenja.
Veličina grupe: učenici pišu individualno, a razmjenjuju pisma u parovima.
Potrebno pripremiti: uputu za učenike o zadatku te sam zadatak – o kojoj knjizi i kome će o
njoj pisati.
Redoslijed rada
Svaki učenik samostalno piše pismo o zadanoj knjizi. Kad završi ili kad istekne vrijeme, svoje
pismo razmijeni sa svojim kolegom. Učenici mogu jedni drugima pisati o istoj knjizi koju
oboje čitaju ili su pročitali, ali i o različitim knjigama na istu temu ili od istog autora.
-pisati može: a) učenik književnom liku, b) jedan književni lik drugom liku iz istog djela, c)
jedan književni lik drugom liku iz drugog djela, d) učenik autoru djela itd.
Primjer
Dragi don Quijote,
kad god mi misli polete u Vaš začarani svijet, ne mogu, a da se ne sjetim pitanja koja mi opterećuju misli –
kakva je to izvanljudska volja, snaga i mašta koja hara Vašim razumom? Kako je moguće da se do te mjere
udubite u priče o lutajućim vitezovima i da jednostavno postanete dio njih? Vjerojatno ne razumijete što i
zašto Vas to pitam jer ste uvjereni da živite u realnosti koja je ispunjena hrabrim vitezovima, njihovim
nedostižnim gospama i koja Vam svakodnevno pruža mogućnost za nove avanture. Vaš bijeg od stvarnosti, u
nekom prenesenom značenju, predstavlja svojevrsnu želju čovjeka za promjenom. A ona je poželjna i
pozitivna. Zaista bi bilo divno kad bih se i ja mogla, barem na nekoliko sati, odmaknuti od dosade i užurbane
stvarnosti i kaosa. Nekoliko sati u svom svijetu mašte značilo bi mi više od svih ovozemaljskih zadovoljstava.
Bilo bi sjajno naći se u svijetu vitezova, gospi, neposlušnih vjetrenjača i začaranih divova. Boriti se protiv
viših sila zvuči besmisleno, ali u Vašem slučaju dobiva sasvim novu dimenziju. Borite se iz osobnog uvjerenja
da možete poboljšati svijet i učiniti ga sigurnijim pa makar to značilo boriti se protiv nevidljivog suparnika.
Vaš žar je ono u čem leži najveća vrijednost Vaše borbe. Sposobnost imaginacije je nešto što nas održava na
životu, a upravo Vaš primjer to dokazuje. Želim da znate kako se divim Vašoj mašti i lucidnosti. Vaš je vjerni
konjušar, Sancho Panza, Vaša jedina spona s realnim svijetom i on ima veliku ulogu u Vašem životu. I iako Vas
svako malo pokušava “vratiti na zemlju”, u tome na uspijeva, ali je i dalje uz Vas unatoč svim nedaćama kroz
koje ga vodite. Zar nama svim ne bi trebala takva jedna osoba u životu? Osoba koja će biti uz nas kad krene
po zlu, kada pretrpimo još jedan udarac i nalet okrutne stvarnosti i kada se povrijeđeni i postiđeni trebamo

39
dići s dna? Ili da bude naša veza sa životom u trenutku kad “odletimo među oblake”? Budimo iskreni i
priznajmo da više ovisimo o nekoj osobi nego što smo to voljni priznati te da joj često ne priznajemo sve
zasluge. A tako i Vi, dragi do Quijote, niste svjesni vrijednosti svoga vjernoga prijatelja. Zar ne bi bilo lijepo
kada bi ste mu odali barem malu zahvalnost? Vaša upornost i volja u nečem nesvakidašnjem daju mi nadu da
naša mašta zaista može činiti čuda. Svako dijete ima pravo maštati o boljem i sigurnijem svijetu, a svaka
odrasla osoba ima dužnost takav svijet stvarati za svu djecu. Ja još uvijek maštam s Vama i Vaše
dogodovštine drže na životu dijete u meni. Na tom sam Vam neizmjerno zahvalna.
Vaša vjerna sljedbenica u svijetu mašte
Biljana Rajter

19. BIOPJESMA (BIOGRAFSKA PJESMA O LIKU)

-metoda sažimanja obavijesti o liku književnoga djela
-može poslužiti i za bolje shvaćanje autora, mjesta, vremena, događaja itd.
-omogućuje samorazumijevanje, razumijevanje književnoga teksta, posebice lika i teme
-primjenjiva prije ili poslije interpretacije
-svaki stih treba sadržavati odrednice po obrascu (upisuju se riječi ili sintagme)
-stih se može prenijeti i u drugi i treći red ako to zahtijeva grafički oblik pjesme
-ovisno o ciljevima nastavne jedinice, odrednice se mogu mijenjati (upute su samo pomoćno
sredstvo, a ne obrazac kojeg se treba slijepo držati)
UPUTE
1. stih – ime lika
2. stih – četiri karakteristike svojstvene liku
3. stih – brat, sestra, otac... (komu?)
4. stih – koji / koja voli (navesti tri stvari ili osobe)
5. stih – koji / koja osjeća (tri riječi i/ili sintagme)
6. stih – koji / koja treba (tri riječi i/ili sintagme)
7. stih – koji / koja se boji (tri riječi i/ili sintagme)
8. stih – koji / koja daje (tri riječi i/ili sintagme)
9. stih – koji / koja bi htio / htjela vidjeti(tri riječi i/ili sintagme)
10. stih – stanovnik / stanovnica (ime sela, grada... )
11. stih – prezime lika

40
Primjer biopjesme pisane za lik Janice iz pripovijetke “Breza” Slavka Kolara.

Janica,
očiju plavljih od samoga neba, slaba, marljiva, visoka i vitka kao breza,
supruga Markova, čovjeka vječnog lutanja,
koja ga voli više od svega,
ali osjeća tugu zbog samoće, ljutnju zbog nepravde i čežnju za zdravljem,
koja treba Markovu ljubav i toplinu, mir i tišinu u svojoj bolesti,
jer strahuje ostati sama i boji se bolesti,
koja daje ljubav, daje život za rad, po kiši, po snijegu – svaki dan,
koja bi htjela katkad puknuti od jada i tuge, razbiti sve, pobuniti se, ali Janica – ipak ne,
stanovnica sela Bikovca
do trenutka predaje,
Labudan

20. SLAGALICA
Osobita prednost
Slagalica je jedna od najpoznatijih tehnika suradničkog učenja, vrlo omiljena i među našim
nastavnicima koji rabe suradničko učenje, iako je često potrebno dosta vremena uložiti u
pripremu. Glavna značajka te tehnike jest da je svaki učenik u prilici proučiti neki novi dio
gradiva i u suradnji s drugima pripremiti vlastito kratko predavanje o tom gradivu koje zatim
održava u maloj grupi. Time se svim učenicima daje prilika da poučavaju jedni druge o nečem
još sasvim nepoznatom što je, izgleda, izuzetno motivirajuće. Ako svatko svoj dio zadatka
dobro obavi, onda “slaganjem” dijelova, u grupama, zajedno prouče i nauče nešto novo.
Slagalica se može rabiti, osim za učenje novog gradiva, i za rješavanje različitih problema,
stvaranje neke priče, predstave, stripa...
Najkraće trajanje: 30 minuta.
Veličina grupa
“Matične” grupe imaju onoliko članova koliki je broj dijelova teksta koji će se proučavati.
Broj članova “ekspertnih” grupa dobije se tako da se ukupan broj članova skupine učenika
podijeli s brojem dijelova teksta. Kad su ekspertne grupe veće od šest članova, treba ih
podijeliti u više podskupina koje nezavisno rade svoje zadatke.
Potrebno pripremiti
Najvažniji dio pripreme je izbor teksta (slika, nacrta, “stripova”...) primjerenog cilju koji se
želi ostvariti i znanju i sposobnostima učenika. Tekst se može podijeliti na nekoliko

41
podjednako zahtjevnih dijelova i po opsegu i prema sadržaju. U literaturi se najčešće opisuje
podjela na četiri dijela, ali nema razloga da se tekst ne podijeli na tri ili više dijelova ako to
odgovara cilju koji se želi ostvariti. Kad se izabere tekst i podijeli na određen broj dijelova,
broj učenika treba podijeliti brojem dijelova teksta i pripremiti za svakog učenika neki dio
teksta. Ako se koristi tekst iz knjiga (udžbenika) koje imaju svi učenici, onda im samo treba
vrlo precizno najaviti tko će koji dio teksta proučavati.
Za svaki dio primjene slagalice treba predvidjeti dovoljno vremena da svi stignu sve napraviti
– i za samostalno čitanje i proučavanje gradiva i za rad u “ekspertnim” grupama i za rad u
“matičnim grupama”, a ne unaprijed odrediti neko razdoblje u kojem se sve to mora obaviti.
Pri prvoj obradi nekog gradiva na ovakav način teško je unaprijed procijeniti koliko će najviše
vremena trebati, te je nužno predvidjeti što će se učiniti ako učenici ne završe u raspoloživom
vremenu ili završe mnogo ranije ili budu velike razlike među “matičnim” grupama u vremenu
koje im je potrebno.
Iskustva pokazuju da u početku primjene tehnika suradničkog učenja većina nastavnika
predvidi manje vremena nego je stvarno za uvođenje novih tehnika potrebno. Međutim, kako i
nastavnici i učenici postaju iskusniji u određenom načinu rada, tako se obično smanjuje
trajanje primjene pojedinih tehnika, pa tako i slagalice, a procjene potrebnog vremena postaju
sve točnije. Za početak primjene slagalice uvijek je dobro izabrati kraće tekstove jer će njih
svi moći dosta brzo pročitati i proučiti, pa je mogućnost značajnije pogreške u procjeni
potrebnog vremena manja.
U primjeni te, kao i mnogih drugih tehnika suradničkog učenja, iznimno je važno vrlo
precizno odrediti kako će se grupe formirati, kako će se rasporediti učenici koji su “ostatak”,
kako “označiti” ili imenovati grupe. Ako ima dovoljno vremena, može se nekoliko minuta
posvetiti tome da svaka mala grupa smisli svoje ime. Zajedničko ime, osobito ako su njime
jako zadovoljni, zna ojačati osjećaj zajedništva u grupi.
Kako će se “matične” i “ekspertne” grupe raspoređivati, poželjno je i nacrtati na ploči.
Vrlo je važno pripremiti precizne i jasne upute za svaki korak da ne bi bilo zbrke u tijeku
rada.
Redoslijed rada
“Matična” grupa je mala grupa u kojoj ima onoliko učenika koliko je dijelova teksta i u kojoj
je svaki zadužen za proučavanje i poučavanje ostalih o svojem dijelu teksta. Na početku rada
učenici iz matičnih grupa premještaju se u takozvane “ekspertne” grupe ili grupe “stručnjaka”.
Broj premještanja, a time i vrijeme koje je potrebno za primjenu tehnike, može se skratiti tako
da se učenike na početku podijeli u “ekspertne” skupine. Najbrže se to može učiniti tako da se

42
svakom učeniku pridruži broj od jedan do četiri (ako je tekst podijeljen u četiri dijela). Kad
učenici s istim brojem formiraju grupe, ako je broj učenika u grupama veći od šest, može ih se
podijeliti u dvije ili više podgrupa. Broj ekspertne skupine treba odgovarati rednom broju
dijela teksta koji ta grupa proučava i priprema za poučavanje kolega. Ako to nije već
napravljeno, u svakoj ekspertnoj skupini učenicima se zatim pridruži oznaka (na primjer
slovo) njihove matične skupine.
Svaki učenik mora imati svoj primjerak svojega dijela teksta i dovoljno vremena da ga
pažljivo prouči i iz njega izdvoji ono što smatra važnim prenijeti članovima matične grupe.
Nakon što samostalno prouče tekst i izdvoje što je najvažnije, u ekspertnoj grupi
porazgovaraju o onom sto su izdvojili i o tome kako bi to bilo najbolje prenijeti članovima
svoje matične skupine. Kad u suradnji s drugim “ekspertima” pripreme svoja kratka
predavanja, vraćaju se u matične grupe. Za rada grupa stručnjaka nastavnik ih obilazi, prati
rad, odgovara na pitanja ili se uključuje ako smatra potrebnim.
Kad sve grupe završe s radom u ekspertnim skupinama, raspoređuju se u matične skupine
prema nacrtu koji je na ploči. Dobro je uvijek ponuditi onima koji se teže snalaze pomoć
nastavnika u nalaženju njihove grupe. Kad se svi smjeste, nastavnik zamoli da provjere je li u
svakoj matičnoj grupi onoliko članova koliko je dijelova teksta.
U matičnim grupama redoslijedom određenim rednim brojem dijelova teksta učenici
održavaju kratka predavanja o gradivu koje su proučili. Ostali članovi grupe zapisuju bilješke
i mogu i moraju postavljati pitanja ako im je što nejasno. Nakon što svaki član matične grupe
pouči ostale o svojem dijelu gradiva, mogu svi zajedno porazgovarati o cijelom gradivu koje
su slagalicom obrađivali, razjasniti ako je nešto ostalo nejasno, napisati pitanja o onome što je
ostalo nerazumljivo ili što ih zanima za nastavnika.
U tijeku rada matičnih grupa nastavnik obilazi grupe, sluša predavanja, pitanja i odgovore na
njih te se uključuje ako to učenici od njega traže ili ako sam procijeni da bi bilo poželjno
nešto bolje pojasniti.
Na završetku rada matičnih grupa nastavnik se može uključiti u rad određene grupe
odgovarajući na pitanja na koja članovi grupe nisu znali odgovore ili se na pitanja svih grupa
može odgovarati u cijeloj, velikoj skupini učenika.
Preporučuje se nakon primjene slagalice rabiti još neku suradničku ili drugu tehniku kojom će
se provjeravati razumijevanje gradiva naučenog slagalicom. Grupe koje ranije završe s
cijelom slagalicom mogu s time odmah nastaviti, a za grupe koje završe posljednje može se
smisliti nešto što će napraviti kod kuće da ih ostali predugo ne čekaju.

43
21. METODIČKI BONUS

LITERARNA KRIŽALJKA
ILIJADA

1
H E K S A M E T A R
2
I N V O K A C I J O M
3
A G A M E M N O N
4
A H I L E J
5
M U D R O S T I
6
S T I H O V A
7
V E R G I L I J E
8
P J E V A NJ A
9
P R I J A M

VODORAVNO
1. STIH KOJIME JE NAPISANA ILIJADA?
2. KAKO (ČIME) POČINJE ILIJADA?
3. KAKO SE ZVAO ZAPOVJEDNIK GRČKE VOJSKE?
4. KOJI JE SREDIŠNJI LIK U ILIJADI?
5. ATENA JE BOŽICA …?
6. 15 696 JE BROJ … U ILIJADI?
7. KOJI JE AUTOR NEKE DIJELOVE ILIJADE KORISTIO U SVOM DJELU
ENEIDA?
8. ILIJADA SE SASTOJI OD 24 …?
9. KAKO SE ZVAO TROJANSKI KRALJ, HEKTOROV OTAC?

LITERARNA OSMOSMJERKA
ROMEO I JULIJA
RIJEŠI OSMOSMJERKU I SAZNAJ ŠTO SE KRIJE U RJEŠENJU.
O M E R C U Z I O C Ć O M
T R M S R  O P Z A S P Ž
R Ž R T V A  O N P V O E
O NJ V M M I R LJ E U A M D
V A E I E N  U R L Đ I O
M LJ R O K O O B O E A R B
O U O B U K I A L T N E Z
N B N I P L S C R T I NJ A
T A A T I A T I A I T E B
E V J E D B R LJ T B S S A
C A N LJ O U A L A A I J V
C D O E R K S I R L A E A
H A I H A R T S F D A N J
I N E S R E Ć A O O A E O

44
 I T A L I J A P R S T E N

BALKON CAPULETTI
MIR MONTECCHI
SVAĐA SMRT
VERONA MRŽNJA
OTROV ITALIJA
BODEŽ MOĆ
MERCUZIO ŽRTVA
FRATAR LORENZO RIMA
POMIRENJE DAN
TIBALDO ZABAVA
POLJUBAC STRAH
LJUBAV NESREĆA
OBITELJ ODAJA
ON STRAST
CILJ NADA
ISTINA ONA
KUPIDO SJENE
PRSTEN ISKRE

LITERARNI KVIZ
PAKAO
1. Na koji kršćanski blagdan započinje Pakao?
a) Veliki petak
b) Božić
c) Uskrs
d) Svi sveti

Koliko godina ima Dante na početku putovanja?

a) 45
b) 40
c) 35
d) 31

Koje tri zvijeri susreće Dante odmah na početku Pakla?

a) Lava, hijenu, zmiju
b) Jednoroga, tigra, pumu
c) Nosoroga, krokodila, jaguara
d) Panteru, lava, vučicu

Tko priča o sudbini Paola i Francesce?

a) Paolo
b) Vergilije
c) Francesca
d) Didona

Zašto Juda u paklu ne može govoriti?

a) Zato što mu je jezik pretvoren u zmiju
b) Usne su mu zapaljene
c) Glava mu je pod ledom
d) Lucifer mu žvače glavu

45
Iz kojeg je grada izgnan Dante?
a) Firence
b) Rima
c) Napulja
d) Venecije

U kojem dijelu pakla boravi Vergilije?

a) Malebolgu
b) Stiksu
c) Limbu
d) Pred-paklu

Koja se vrsta grešnika nalazi u četvrtom krugu pakla?

a) Bludnici
b) Škrci i rasipnici
c) Proždrljivci
d) Srditi i lijeni

LITERARNI KVIZ ASOCIJACIJA

ENEIDA

Bukolike Trojanski junak Veći od epilija Čizma

Georgike Julijevac Umjetnički Spaghetti
Publije Lutanja Narodni Pizza
Pjesnik Augustova doba Ratnik Ilijada Milan
VERGILIJE ENEJA EP ITALIJA
ENEIDA

LITERARNI REBUS

+A
+
(PROSJAK LUKA)

46
22. PISANJE KAO ODGOVOR NA KNJIŽEVNOST
 BILJEŽENJE PROČITANIH KNJIGA
 PISANJE SAŽETAKA
 DNEVNIK ČITANJA
 DVOSTRUKI DNEVNIK
 PISANJE PO UZORU NA NEKOG AUTORA
 BILJEŽENJE RIJEČI, STVARANJE RJEČNIKA
 BILJEŽENJE MISLI, SENTENCIJA, CITATA
 IZRADA REKLAMNOG PLAKATA ZA KNJIGU
 PISANJE PISMA AUTORU
 PISANJE DRUKČIJEG ZAVRŠETKA PRIČE
 PISANJE RADNJE KOJA PRETHODI PRIČI
 PISANJE NASTAVKA PRIČE
 PROUČAVANJE ODREĐENOG AUTORA, PISANJE IZVJEŠĆA ZA
RAZRED
 USPOREĐIVANJE DVIJU RAZLIČITIH KNJIGA
 OPISIVANJE RADNJE IZ POZICIJE GLAVNOG LIKA (PISANJE U 1. LICU)
 PISANJE SCENARIJA ZA FILM PREMA KNJIZI
 DRAMATIZACIJA PROZNOG DJELA
 PISANJE PITANJA ZA STVARNI / ZAMIŠLJENI INTERVJU S AUTOROM
 PISANJE PUTOPISA UTEMELJENOG NA MJESTMA RADNJE NEKOG
DJELA
 OPISIVANJE ZAMIŠLJENOG SUSRETA DVOJICE AUTORA
SUVREMENIKA ILI IZ RAZLIČTIH KNJIŽEVNIH RAZDOBLJA
 PISANJE ESEJA, KRITIKE
 ILUSTRIRANJE, CRTANJE STRIPA

47
STRIP O ROMEU I
JULIJI

23. Šest mislećih šešira (paralelno mišljenje)

Šest mislećih šešira korisna je metoda koja se rabi da bi se odluke razmatrale iz više
različitih kutova. Ona nam pomaže da izađemo izvan uobičajenog načina razmišljanja i
dobijemo obuhvatniji pogled na situaciju. Smatra da mnogi uspješni ljudi razmišljaju s
racionalne, pozitivne, točke gledišta te da je to dio razloga zašto su uspješni. Međutim često i
oni mogu posustati i početi gledati na problem s intuitivne, emocionalne, kreativne ili
negativne točke gledišta. To može značiti da podcjenjuju mogući otpor planovima i da neće
uspjeti napraviti kreativne korake. Također neće imati planove nepredviđenih situacija.
Nasuprot tome, pesimisti će pružati pretjerano obrambeni stav. Emocionalni ljudi neće
uspjeti na problem gledati smireno i racionalno. Ako gledamo na problem metodom šest
mislećih šešira, onda ćemo ga riješiti koristeći se svim pristupima, jer će odluke i planovi
uzeti u obzir ambicije, iskustvo, osjetljivost i dobro planiranje slučajeva, a može se
upotrebljavati u raznim situacijama.

48
Upute za rad:
BIJELI ŠEŠIR
S tim šeširom usredotočujete se na činjenice. Pogledat ćete informacije koje imate i vidjeti
što možete naučiti iz njih. Obratite pažnju na „pukotine“ u vašem znanju i pokušajte ih
ispuniti ili napraviti njihov obračun. Na taj način analizirate prošle trendove i pokušavate
izvršiti ekstrapolaciju činjenica (proširivanje zakonitosti ili zaključaka ustanovljenih za jedno
područje na šire, još neispitano područje).

CRVENI ŠEŠIR
Oblačeći crveni šešir vi gledate na probleme koristeći se intuicijom, lančanom reakcijom i
emocijama. Također pokušavate pretpostaviti kako bi drugi ljudi emocionalno reagirali.
Pokušavate razumjeti odgovore onih ljudi koji ne razumiju sasvim vaše razloge.

CRNI ŠEŠIR
Koristeći se crnim šeširom mišljenja na sve gledate negativistički, razmatrate sve loše strane
neke problematike. Na nju gledate s oprezom i suzdržano. Pokušavate vidjeti zašto odluke ne
bi mogle uspjeti. To je važno zato što se time ističu slabe točke u planu. Pokreće vas da ih
izmijenite te da pripremite i dodatni plan u slučaju da se počnu odvijati i negativna
predviđanja. Mišljenja crnog šešira pomažu vam da svoje planove učinite „grubljim“ ili
„elastičnijim“. Također vam može pomoći uočiti nedostatke i rizike prije nego krenete u
smjeru akcije. Mišljenje crnog šešira jedna je od glavnih prednosti te metode. Mnogo ljudi
toliko se navikne na pozitivno razmišljanje da često ne mogu vidjeti moguće probleme koji
će nastati tijekom realizacije plana. To ih ostavlja nesposobnima i nespremnim da se da se
snađu kada nastanu teškoće.

ŽUTI ŠEŠIR
Žuti šešir pomaže vam da mislite pozitivno. To je optimistička točka koja vam pomaže
razmotriti koristi odluke i njezine vrijednosti.

ZELENI ŠEŠIR
Zeleni šešir znači kreativnost. Ovdje možete razviti kreativna rješenja problema. Taj je način
mišljenja „slobodna vožnja“ u kojoj postoje i kritike, ideje te čitav domet kreativnih alatki
koje mogu pomoći.

49
PLAVI ŠEŠIR
Mišljenje plavog šešira znači kontrolu procesa. Taj šešir oblače ljudi koji vode sastanak.
Kada upadnete u teškoće, one mogu preusmjeriti aktivnost u mišljenje zelenog šešira. Kada
su potrebni planovi slučaja, on će pitati za mišljenje crnog šešira i slično.

Primjer (tema odnosa oca i sina)

Bijeli šešir – osnovne činjenice, informacije, učenici će pisati o odnosu oca i sina očevim
iznošenjem činjenica o genezi njihova odnosa.
Crni šešir – poteškoće vezane uz temu, učenici će pisati o odnosu oca i sina s dosta
negativnosti.
Žuti šešir – vrijednosti i prednosti, učenici će pisati o odnosu oca i sina s obzirom na to što je
otaca izvukao kao pouku iz njihova odnosa.
Crveni šešir – emocionalni kut gledanja, učenici crvenih šešira pisat će izrazito emotivno
pismo.
Zeleni šešir – fantazijsko, kreativno mišljenje, učenici će pisati o odnosu oca i sina s obzirom
na to kako otac zamišlja kako je mogla izgledati bolje njihova prošlost i sadašnjost.
Plavi šešir – refleksija, metakognicija (razmišljanje o razmišljanju), učenici će pisati o
odnosu oca i sina izrazito racionalno.

24. Uložnica (portfolio)

Zbirka učeničkih radova koje učenik prikuplja tijekom duljeg razdoblja. Odražava učenikove
napore, napredak i postignuća u određenom području. Sadrži: crteže, fotografije, slike (tiskane
ili na CD-u), sastave, članke, umne mape, grozdove, pokuse, istraživanja, odgovore na
zadatke itd. Omogućuje razvoj sistematičnosti, samostalnosti, interesa, kreativnosti,
istraživanja, odgovornosti, zapažanja, promišljanja, vrednovanja i samovrednovanja.

Upute za oblik uložnice

 dijelovi (naslovna stranica, zašto ta tema, što o njoj istražiti, kako itd.)
 način formiranja uložnice
 izgled stranica
 redoslijed materijala

50
  grupiranje materijala
 atraktivan dizajn, uvježbavanje prezentacije

Učeničko samoocjenjivanje uložnice (također dio uložnice)

 Kojim si se izvorima znanja služio/la u radu?
 Je li ti u radu netko pomagao ? Ako jest, tko i kako?
 Jesi li uživao/la u radu?
 Jesi li bio nezadovoljan/na i kako si prevladao/la taj osjećaj?
 Kako bi ocijenio/la svoj rad? Objasni!
 Što bi mogao/la poboljšati u svom radu?
 Što si naučio/la radeći na ovom zadatku?
 Kako se osjećaš sada kada si završio/la zadatak? Objasni!

25. Kockarenje
To je metoda poučavanja koja omogućuje obradu neke teme iz različitih perspektiva pri čemu
se učenici služe kockom na čijim su plohama napisane natuknice za mišljenje i pisanje.
Upute za kockarenje
OPIŠI – treba opisati što se vidi, boja, veličina, oblik.
USPOREDI – Čemu sliči? Od čega se razlikuje?
POVEŽI – Na što vas podsjeća? Što vam pada na um?
RAŠČLANI – Recite kako se proizvodi. (Može se i izmisliti.)
PRIMIJENI – Kako se može primijeniti?
ZA/PROTIV – Zauzmite stav.

Oscar Wilde, Slavuj i ruža (primjeri pitanja za svaku stranu kocke)

1) Pronađite i objasnite simbole u bajci!
2) Usporedite Studenta i Djevojku! Prikažite njihove sličnosti/razlike Vennovim dijagramom!
3) Raspravite: je li Studentova želja uopće dokazati Djevojci vječnu ljubav ili on samo želi
trenutnu zabavu? Shvaća li današnje društvo vrijednost prave i iskrene ljubavi?
4) Podijelite bajku na kompozicijske dijelove (uvod, zaplet, rasplet, vrhunac)!
5) Koja je poruka bajke i kako vam ona može pomoći?
6) Jeste li više za Slavujevo ili Studentovo poimanje ljubavi?

51
52
26. NASTAVNI OBLICI
-čelni (frontalni) rad, pojedinačan (individualni) rad, rad u paru (tandemski rad),
skupni (grupni) rad (pripremiti iz: Wolfgang Mattes: Nastavne metode: 75 kompaktnih
pregleda za nastavnike i učenike, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007, str. 38-62)

53