Professional Documents
Culture Documents
FUNGI=MYCOTA=MYCETALIA
Uvod
Physarum
3. Nemicelijko somatsko telo
:
1. Somatsko
Deobom ćelije jednoćelijske
gljive
Pupljenjem
Raskidanjem hifa na segmente
(fragmentacijom)
konidionoša
Aspergillus
Penicillium
Polno:
Sluzave gljive – hologamija, izogamija
Prave gljive – oogamija
specifični vidovi
zigogamija
polnog
razmnožavanja
gametangiogamija
somatogamija
spajanje gametangija
Zigogamija (kod Zygomycotin a) kod vrste M ucor m ucedo
bazidij e sa
Ramaria flava-oblik korala
bazidiosporama
razdeo razdeo
5 podr azdela
Sistematika
Razdeo : Myxomycota (sluzave
gljive)
hlebna buđ
vrste roda Rhisopus
Saprolegnia
Peronospora
parasitica
3. Podrazdeo Ascomycotina
- oko 30% svih poznatih gljiva
- naseljavaju suvozemna staništa
- najčešće su saprobi (na namirnicama) ili paraziti (biljaka, životinja,
čoveka)
- mogu biti simbionti (u lišajevima)
- somatsko telo može biti: jednoćelijsko, nemicelijsko (kod malog broja,
npr.kvasci)) i micelija (izgradjuju je veoma razgranate septirane hife)
Razmnožavanje:
1) somatsko (pupljenjem ili delovima tela)
2) sporulativno (egzosporama)
3) polno (gametangiogamija - obrazuju se aksusi u askokarpima)
) – nemicelijski jednoćelijski
KVASCI (Saccharomyces
talus, nežan omotač oko ćelije, razmnožavanje pupljenjem, vrše
vrenje (fermentaciju u anaerobnim uslovima), ponekad obrazuju
pseudomiceliju
Penicillium – gljiva koja proizvodi antibiotik
penicilin, koji sprečava sintezu ćelijskog zida Gram
+ bakterija
Aspergillus – često se sreću u prirodi i domaćinstvu
Tartufi (gomoljače) – mikorizne gljive
Mikoriza je obostrano korisna zajednica gljive sa
korenjem drvenastih biljaka (gljiva dobija organske
materije a zauzvrat obezbeđuje biljci vlagu i mineralne
materije). Jedan od načina njihovog pronalaženja je svinja
“tragač” koja je na uzici kako ne bi pojela tartufe, na
dubini su do 30cm. Apotecije u zrelom obliku imaju izgled
krtole kod krompira.
Morchella (smrčak) – jestiva, ima složenu apoteciju
Taphr ina def or mans – parazitira na listu breskve,
deformišući ga, ne obrazuje plodonosna tela
. – brojne peritecije su utisnute u
Xylar ia sp
telo dugo do 15 cm. Jedino ih nema na dršci.
- ražena glavnica, parazitira u
Claviceps pur pur ea
cvetu raži. Micelija obrazuje sklerocije (lat. sclerotium,
tvrd) za prezimljavanje - tvrde tvorevine od zbijenih
spleta hifa, sadrži alkaloide, poznata lizerginska kiselina
(LSD)
Podrazdeo Basidiomycotina
bazidije sa bazidiosporama
Ovaj podrazdeo se deli na tri klase prema
prisustvu/odsustvu plodonosnog tela:
Taphrina deformans
- u Japanu i Kini
samonikla vrsta na
deblima hrasta, u
svetu najviše gajena
gljiva odmah iza
šampinjona
- antitumorsko,
amtibakterijsko,
antivirusno delovanje
Judino ili šumsko uvo
A u r i c u l a r i a au r i c u l a – jud ae,
koristi se samo u malim količinama, 150 gr
svežih ili 15 gr suvih pečuraka nedeljno
B o l e t u s e d u l i s , vrganj
,
P l e u r o t u s o s t r e at u s bukovača
, hrastova sjajnica,
G an o d er m a lu c id u m
u Kini ling-ći gljiva besmrtnosti, u Japanu reiši
Sadrži:
Polisaharide
Polipeptide
16 vrsta aminokiselina
Proteine
Steroide
Kumarine
Mikroelemente
Fe, P, Zn,Se
zelena
pupavka
ludara
muhara
Neke vrste roda Agaricus u narodu se nazivaju
rudnjače i veoma su cenjene jestive gljive. Ovom
rodu pripada i najpoznatija pecurka iz prodavnica-
šampinjon
Bukovača je pored šampinjona jedna od dve pečurke
koje se kod nas uspešno komercijalizuju, proizvode
za ishranu ljudi. U novije vrem odgaja se šitake ali se
jos uvek ne prodaje masovno.
Neke vrste Boletus u narodu se nazivaju vrganji i
veoma su cenjene gljive. Veoma su skupe jer pored
nesumnjivih kvaliteta, ne mogu da se gaje budući da
su mikrozne.
4. Gljive - paraziti čoveka (medicinski značaj)
Candida albicans
aspergiloza na koži čoveka
dermatomikoza
Poreklo gljiva
teško ga je utvrditi jer gljive ne ostavljaju
fosile
evolutivno su bliže životinjama nego biljkama
vode poreklo od bezbojnih Protista koji su
naseljavali Zemlju pre nego što su se biljke
odvojile od životinja
vilinsk a ko la
Plod breskve sniman na svakih 12 sati u periodu od 6 dana