Visoka škola "CEPS-Centar za poslovne studije" Kiseljak

Informacijske Tehnologije

Projekt

ArcGis
(Programski alati)

Mentor: doc.dr Hadžib Salkić Student: Denis Mihaljević 28-It-III/17

Kiseljak, prosinac 2018

 SADRŽAJ

1. Uvod .................................................................................................................................................... 3
1.1 ArcMap .......................................................................................................................................... 3
1.2 Tabela sadržaja.............................................................................................................................. 4
1.3 Podatkovni okvir ........................................................................................................................... 4
1.4 Shape file....................................................................................................................................... 6
2.0 Kreiranje, korištenje i prezentacija shapefile elemenata................................................................. 7
2.1 Kreiranje novog shapefile-a ......................................................................................................... 7
2.2 Uređivanje shapefile-a .................................................................................................................. 9
2.3 Ispis i eksport karte sa završenim elementima .......................................................................... 10
2.4 Atributna tablica i geometrijske operacije.................................................................................. 11
3.0 SQL operacije na atributnim tablicama........................................................................................... 14

2
1. Uvod
ArcGis (Geographic Information System) je paket programskih alata za rad sa kartama i
geoprostornim podacima. Tipična geoprocesorska operacija uzima skup ulaznih podataka, obavlja
operaciju na tom skupu podataka i vraća rezultat operacije kao izlazni skup podataka, koji se također
naziva izvedenim podacima. Za takve operacije ArcGis koristi DBMS (database management system)
koji nam također omogućava da i sami radimo SQL-upite nad podacima i tako dolazimo do željenih
informacija, što ćemo poslije i pokazati.
Jedna od grana privrede koja znatno benificira od primjene geoprocesorskih alata je
šumarstvo gdje ga i sam koristim. Ipak, priroda rada kojeg obavljamo na ovim alatima nije takva da
bih na jednom projektu imao potrebe upotrijebiti i time demonstrirati više njegovih funkcija, pa ću
umjesto jednog večeg projekta na ArcGisu demonstrirati nekoliko manjih radova, kakve inače i
susrećemo na poslu.

1.1 ArcMap

Glavna komponenta tog ArcGis programskog paketa je program ArcMap u trenutnoj verziji
10.3. koji se koristi za pregledanje, uređivanje i kreiranje karata. ArcMap korisniku dozvoljava
analizu i vizualizaciju data setova. Glavna interakcija na programu radi se preko dva glavna dijela
programa; tabela sadržaja i podatkovni okvir. Slika 1 i Slika 2.

Slika 1. Tabela sadržaja

3
 Slika 2. Podatkovni okvir (data frame)

1.2 Tabela sadržaja

Tabela sadržaja nam daje pregled nad svim podacima koji su nam dostupni za rad,
omogućava nam organiziranje i grupiranje podataka, kao i odabir simbola koje želimo koristiti
na mapi.

1.3 Podatkovni okvir

U ovom dijelu ArcMapa se podaci iz tabele sadržaja prostorno prikazuju u vidu rastera i
vektorskih slojeva. Prvi sloj koji vidimo na slici 2 je osnovni rasteski sloj karata na kojem se
nalaze nazivi mjesta i lokacija . Format koji se najčešće koristi za raster sloj je georeferentni
TIFF, format slike sa ugrađenim kordinatama. Postoje dva načina prezentacije podatkovnog
okvira, Data View i Layout View.

Data View je geografski prikaz karte i elemenata karte koje je korisnik kreirao. U ovom
prikazu se vrši većina operacija od strane korisnika tipa unos, pregled i uređivanje podataka te
definiranje kordinatnog sistema. Slika 3.

4
 Slika 3. Data View

Layout View je finalni izgled karte, predviđen ili za eksport završnog dokumenta u neki
od formata koje podržava kao što su pdf i jpeg ili za direktno printanje. U ovom prikazu također
uređujemo legendu, kompas, skalu i podešavamo omjer karte . Slika 4.

Slika 4. Layout View

5
1.4 Shape file

U ovom uvodu treba još spomenuti i tip datoteke koji se najčešće koristi u radu s
programima ovog tipa. Shapefile (*.shp) je popularan geoprostorni format vektorskih podataka
za geografski informacijski sustav (GIS). Razvila ga je firma ESRI 1990. godine koja je razvila i
ArcGis paket programa ali su ga prihvatili i drugi developeri. Kao format je jednostavan.
Sprema informacije kao primitivne geometrijske oblike poput točaka, linija i poligona. Te oblike
zatim veže putem atributne tablice koja sadrži kordinatne podatke i tako uvezuje razne oblike
kreirajuči vizualnu, vektorsku reprezentaciju geoprostornih podataka. Primjere točke, linije i
poligona možemo vidjeti u slici 5. Točkama smo obilježili posađena stabla, linijom stazu za
šetanje a poligonom privatne površine u koje se ne smijemo miješati.

Slika 5. Točke, linije i poligoni- primarni geometrijski oblici s kojima Arcmap radi.

6
2.0 Kreiranje, korištenje i prezentacija shapefile elemenata
Za početak, pokazat ćemo proceduru izrade točaka, linija i poligona koje smo naveli u
primjeru sa slike5. te nad tim izrađenim elementima obaviti neke geometrijske operacije koje
nam software omogućava.

2.1 Kreiranje novog shapefile-a

Za kreiranje shapefile-a na Arcmap programu postupak je isti bilo da se radi o točki,

liniji ili poligonu. Za ArcGis je poslije instalacije potrebno napraviti folder na računalu na kojem
će se nalaziti sve njegove datoteke i projekti. Poželjna je praksa u tom folderu napraviti
subfolder za svaki sljedeći projekt radi bolje organizacije datoteka.

Tako i mi napravimo naš folder u koji ćemo smjestiti naše shapefilove. Nakon što folder
napravimo možemo ga pronaći u odjelu Arcmap programa nazvan Katalog gdje možemo pronaći
sve datoteke i foldere koji se nalaze u gore pomenutom, prethodno definiranom folderu koji je
označen ikonom kučice. Slika 6.

Slika 6. Katalog

Desnim klikom na naš folder odaberemo New> Shapefile iz padajućih menija, što nam
otvori prozor za kreiranje shapefile-a gdje odaberemo tip i naziv shapefile-a te definiramo
kordinatni sustav. Slika 7 i 8.

7
 Slika 7. Slika 8.

Nakon što kreiramo naš shapefile pojavit će se u našem folderu koji smo kreirali za
projekt u katalog sekciji Arcmap-a i u tabeli sadržaja gdje možemo urediti simbol našeg
elemnta tj. odrediti kako će izgledati na karti.
Klikom na ikonu shapefile-a kojeg smo kreirali otvorit će nam se simbol slektor meni
gdje iz kolekcije simbola izaberemo i uređujemo simbol po našim specifikacijama. Za shapefile
posađeni bor koji smo već kreirali, izabrat ćemo krug zelene boje i velićine 6, dok ćemo za
posađeni javor odabrati samo drugačiju smeđu boju.
Treba napomenuti da se pri izradi nekih elemenata na karti treba pridržavati zakonskih
smjernica ili nekih drugih konvencija pri odabiru simbola za npr. asfaltni put, makadam itd.
Slika 9.

Slika 9. Simbol selektor

8
2.2 Uređivanje shapefile-a

Nakon što smo kreirali naše shapefilove i za njih odabrali simbole, vrijeme je da ih
smjestimo na željene lokacije na karti. Za potrebe ovog primjera ja sam ih slagao proizvoljno ali
obično za sve elemente koje radimo, prethodno znamo kordinate na kojima se trebaju nalaziti.
Uređivanje shapefilova startamo klikom na editor te odaberemo opciju start editing.
Odmah nakon toga nam se otvori prozor na kojem moramo odabrati jedan ili više od
raspoloživih elemenata koje želimo uređivati. Slika 10.

Slika 10. Editor>Start editing prozor

Tu ćemo izabrati naše shapefileove i kliknuti ok, što će otvoriti još jednu sekciju
Arcmapa koju često koristimo a zove se Create Features. U toj sekciji ćemo vidjeti sve elemene
koje smo odlučili uređivati kao i same alate za uređivanje. Tu se naravno proces malo razlikuje
sa obzirom da li radimo sa točkom, poligonom ili linijom ali je zapravo postupak vrlo
jednostavan i praktički jednak crtanju. Za točku samo klikamo gdje želimo, za liniju vučemo
mišom gdje želimo da linija prolazi i za poligon samo crtamo oblik koji želimo. Slika 11.

9
 Slika 11. Create Features sekcija

2.3 Ispis i eksport karte sa završenim elementima

Po mom iskuvstvu kad završimo s uređivanjem elementa najčešće moramo kartu s

novim elementima printati ili uraditi eksport u neke od podržanih formata, obično ze potrebe
nekog projekta gdje će ići u priložene dokumente.
Prvo u tabeli sadržaja naše elemente organiziramo u grupe te se pobrinemo da su
uključeni dok sve nepotrebne elemente isključimo, buduči da polje legende u layout pregledu
sadrži sve elemente odabrane u tabeli sadržaja. Layout pregled uključimo tako što na gornjem
meniju View odaberemo Layout View opciju. Slika12.

Slika 12. Layout view sa odabranim elemntima

10
 U layout pregledu možemo još urediti natpise, omjer karte, legendu, orijentaciju,
veličinu radnog lista tipa A4 format. Ikona ruke koja je selektirana u traci s alatima nam služi za
namještanje karte u svim smjerovima, tipično za centriranje željenih podataka. Nakon toga
idemo na File> Export i odaberemo željeni format u kojem želimo našu kartu. Alternativno
možemo odmah printati iz ArcMap programa. Gotovi proizvod možete vidjeti na slici 13, a
isprintani primjer se nalazi u prilogu rada.

Slika 13. Karta u *.png formatu

2.4 Atributna tablica i geometrijske operacije

Svaka shapefile datoteka ima svoju atributnu tablicu te sadrži georeferentne podatke, u
suštini kordinatne podatke pomoću kojih software zna gdje se na mapi nalaze elementi. Sa obzirom
da znamo gdje se nalazi, gdje počinje a gdje prestaje naš shapefile u odnosu na ostatak naše karte,
pomoću atributne tablice možemo geometrijskim operacijama izračunati i dodatne informacije.

Tako ako želimo naprimjer znati koliku hektara imaju privatne površine ili koliko je dugačak
put za šetanjekoji smo napravali metoda je ista. U ovom primjeru računat ćemo površinu privatnih
ploha. Kliknut ćemo desnim klikom na shapefile u pitanju i odabrati Open Atribute Table, nakon
čega će nam se otvoriti tabela, koja je u suštini tabela baze podataka. Slika 14.

11
 Slika 14. Atributna tablice

Zatim moramo dodati još jedno polje u table u kojem ćemo računati našu površinu, tako
što ćemo kliknuti na prvu lijevu ikonu i odabrati Add Field iz ponuđenog menija. U Add Filed
prozoru novom polju damo naziv, specificiramo tip podataka, te opcionalno unesemo preciznost
i skalu, čime odredimo koliko će polje imati znamenki (Precision) i koliko će imati znamenki iza
decimalnog zareza (Scale). Slika 15.

Slika 15. Add Filed Prozor

12
 Novo polje zatim odaberemo i desnim klikom idemo opciju calculate geometry koji nam
otvori prozor gdje odaberemo koje svojstvo želimo izračunati. Pošto se radi o poligonu jedina
opcija je area tj. površina, zatim potvrdimo kordinatni sustav i odaberemo mjernu jedinicu koju
želimo; tipa hektar, metar kvadratni itd. Nakon toga naša atributna tablica sadrži i podatke o
površini za naš shapefile. Slika16 i 17.

Slika 16. Računanje površine

Slika 17. Dobijeni izračun za obe privatne površine.

13
3.0 SQL operacije na atributnim tablicama

Zadnji primjer ću demonstrirati iako nema veze sa našim shapefileovima koje smo
pravili, prvenstveno radi toga što je interesantna operacija s informatičke strane.

Odjeli u šumarstvu su radne jednice koje se gledaciju kao cjelina te se nad njima vrši
gospodarenje. U našim datotekama sam zatekao prethodno unesene odjele u shapefilove, za
koje nisam siguran tko i kako je radio. Pretpostavljam da je napravljeno u sklopu šumske
taksacije koja se radi svakih 10 godina i za koju se iznova definiraju spomenuti odjelu. Budući
da se za to obično angažira treća stranka pretpostavljam da su oni odradili i taj dio posla. Što je
zanimljivo jest da pomoću atributne tablice tog elementa koji obuhvaća sve odjele, možemo u
atributnoj tablici raditi i sql upite. To radimo tako što otvorimo atributnu tablicu tog elementa
koji izgleda oavko na slici 18.

Slika 18. atributna tablica šumskih odjela

U meniju iznad odaberemo alat za sql upite gdje odredimo upit. Dobijene rezultate
poslje možemo spremiti kao novi shapefile te i na njemu poslije po potrebi raditi gemoetrijske
operacije. Slika 19.

14
Slika 19. Sql alata i tablica sa rezultatima

15