You are on page 1of 54

SAOBRA]AJNICE

- PISANA PREDAVANJA -

Prof. dr Dragan Luki},


dipl.gra|.in`.
PROGRAM PREDMETA

Op{te o saobra}aju - klasifikacija


Op{te o saobra}aju - karakteristike
Razvoj putnog saobra}aja i uloga putne mre`e
Razvoj `elezni~kog saobra}aja i uloga `elezni~ke mre`e
Vodni saobra}aj
Vazdu{ni saobra}aj
PUTEVI
Klasifikacija puteva
Projektni parametri
Elementi popre~nog profila
Elementi osovine puta
PROGRAM PREDMETA

Odre|ivanje polo`aja puta - trasiranje


Donji stroj puteva
Fleksibilne kolovozne konstrukcije
Betonske kolovozne konstrukcije
AERODROMI
Osnovni elementi aerodroma
@ELEZNI^KE PRUGE
Klasifikacija pruga
Osnovni elementi vu~e i otpora
Elementi popre~nog profila
PROGRAM PREDMETA
Elementi trase i podu`ni profil pruge
Donji stroj pruga
Gornji stroj - elementi gornjeg stroja
Osnovni elementi stanica
Literatura:
1. J.Katani}, V.An|us, M.Maletin: Projektovanje puteva, Bgd 1983
2. A. Cvetanovi}: Osnove saobraćajnica
3. D.Baji}: Osnove projektovanja `elezni~kih pruga, Bgd 1978
4. S.Janji}: @elezni~ke stanice I , Bgd 1973
5. M.T.Torlakovi}, S.Rankovi}: Gornji stroj `eleznica, Bgd.1996
6. D.Luki}: Osnove saobra}ajnica pisana predavanja, Su. 2004
7. D.Luki}: Praktikum 2012
Polaganje ispita: pismeno i usmeno
OP[TE O SAOBRA]AJU - KLASIFIKACIJA

Privredna grana - organizovan transport dobara i ljudi


Klasifikacija: prema vrsti puta po kome se odvija
Kopneni: `elezni~ki i automobilski
Vodni: re~ni i pomorski
Vazdu{ni
Telekomunikacije
Transport cevima
Specifi~nosti i preimu}stva pojedinih vidova saobra}aja
Zastupljenost: kod nas i u svetu
OP[TE O SAOBRA]AJU - KARAKTERISTIKE

@elezni~ki saobra}aj
1. Pogodan za masovni prevoz na du`im relacijama
2. Transportni tro{kovi masovnog prevoza ni`i
3. Velika bezbednost - ss ure|aji
4. Ne zavisi bitno od vremenskih uticaja
5. Udobnost putnika na du`im relacijama
6. Brzina prevoza se pove}ava - modernizacija
Drumski saobra}aj
1. Elasti~nost u pogledu izbora puta
2. Neposredna dostava robe i putnika
OP[TE O SAOBRA]AJU - KARAKTERISTIKE

3. Prednost u prevozu na kra}im relacijama


4. Prevoz robe koja ne trpi pretovar
Vodni saobra}aj
1. Veliki kapaciteti za prevoz masovne robe
2. Najmanji prevozni tro{kovi
3. Najmanje brzine prevoza
4. Bez konkurencije za prevoz masivnog tereta
Vazdu{ni saobra}aj
1. Najve}e brzine prevoza
2. Putni~ki saobra}aj na velike daljine
OP[TE O SAOBRA]AJU - KARAKTERISTIKE

Telekomunikacije
PTT saobra}aj
TV saobra}aj
Satelitski saobra}aj i internet
1. Dostupnost
2. Redovnost saobra}aja
3. Niske cene usluga
4. Masovnost prenosa informacija
Transport cevima - nafta i njeni derivati
1. Ni`e cene prevoza
OP[TE O SAOBRA]AJU - KARAKTERISTIKE

2. Puno obezbe|enje nafte u prevozu


3. Automatizacija operacija oko nalivanja i istakanja
4. Manji tro{kovi ulaganja
Razvoj saobra}aja u budu}nosti
Prenos energije
Prednosti pojedinih vidova saobra}aja
Zasi}enost vazdu{nih prostora
Razvoj velikih metropola
RAZVOJ PUTNOG SAOBRA]AJA I ULOGA
PUTNE MRE@E

Istorijski koreni stari oko 5000 godina


Prelomni trenutak u razvoju putnog saobra}aja vezano je
za usavr{avanje to~ka oko 3000 godine pre n. e.
konstruisana prva zapre`na kola
Egipat, Vavilon, Kina - zapre`na kola u ograni~enim
razmerama- materijal do gradili{ta, oko palata vladara
Pojava vladara osvaja~a i sna`enjem anti~ke civilizacije
dolazi do izgradnje mre`e puteva
Istorijski pregled
Od bogate istorije izdvajaju se neka ostvarenja koja su
imala uticaj na tehniku gra|enja
RAZVOJ PUTNOG SAOBRA]AJA I ULOGA
PUTNE MRE@E

Kraljevski put - Persija (vlada Darija I - 521-485 g.p.n.e.)


Kolski put du`ine 2500 km (povezao Malu Aziju sa
Persijskim zalivom)
Transport trupa, trgova~ki promet i po{tanski saobra}aj
Kona~i{ta (razmena zaprega, ugostiteljske usluge) - 25 km
Put je obilazio velike gradove, pod vojnim nadzorom
Prvi me|unarodni put za kolski saobra}aj
Stara Gr~ka
Putevi za interni robni i putni~ki saobra}aj
Putevi gra|eni po strogim tehni~kim kriterijumima:
RAZVOJ PUTNOG SAOBRA]AJA I ULOGA
PUTNE MRE@E

Oko 500 g.p.n.e. postojali standardi za kola (dvokolice) na


osnovu kojih se gradili kolovozi u planinskom terenu, na
stenovitom tlu kolovoz je imao profilisane zljebove
kolotrage za to~kove (bezbedniji saobra}aj, smanjenje
otpora kotrljanja)
Problem mimoila`enja - mimoilaznice - legenda
RAZVOJ PUTNOG SAOBRA]AJA I ULOGA
PUTNE MRE@E

Pored standarda gr~ki graditelji su nastojali da put bude


prilago|en prirodi
Rimski putevi
Efikasne vojne i privredne veze sa metropolom ( Svi
putevi vode u Rim )
Putevi sa ~vrstim kolovozima ( oko 150 000 km )
Izgradnja vijadukata, galerija, mostova
Ostaci rimskih puteva se mogu na}i na evropskom
kontinentu
U na{oj zemlji ostaci rimskih puteva: Ljubljana Be~,
Ptuj Osijek Sremska Mitrovica Kostolac, Trsat Senj
Skadar i mnogi drugi
RAZVOJ PUTNOG SAOBRA]AJA I ULOGA
PUTNE MRE@E

Neki od ovih puteva su poslu`ili kao podloga za deonice


kasnije sagra|enih puteva
RAZVOJ PUTNOG SAOBRA]AJA I ULOGA
PUTNE MRE@E

Posle pada Rimskog carstva ( 476 god.n.e ) dugi period


zastoja u putogradnji
Makadamski kolovoz
1820 god. John Loudon Mac Adam - kolovozna konstrukcija
od uvaljanog tucanika makadamski kolovoz
Masovna primena parne ma{ine - drobilice i valjci
Nova putna mre`a kao podloga budu}im putevima
RAZVOJ PUTNOG SAOBRA]AJA I ULOGA
PUTNE MRE@E

Postoje}e stanje - prognoza razvoja


Razvoj automobilske industrije - stepen motorizacije broj
stanovnika po jednom putni~kom vozilu k [st. / PA]
Razvoj putne mre`e posebno autoputevi
RAZVOJ PUTNOG SAOBRA]AJA I ULOGA
PUTNE MRE@E

Razvoj putne mre`e u svetu


Razvoj putne mre`e u Evropi
Razvoj putne mre`e na teritoriji Srbije
Razvoj putne mre`e u Vojvodini
Koridor 10
RAZVOJ @ELEZNI^KOG SAOBRA]AJA I ULOGA
@ELEZNI^KE MRE@E

Razvoj `eleznice u svetu


Prva `elezni~ka pruga Engleska (Darlington-Stokton)
1825 -19 km gra|ena 4 g. Stivenson
Prvi voz 38 vagona ugalj i p{enica, prose~na brzina 9
km/h, najve}a brzina 18 km/h
Druga `elezni~ka pruga Man~ester Liverpul, 60 km,
1830 god, 56 km/h, Stivenson
Kraj 19.veka 600.000 km `el. Pruga
Prva pruga u Rusiji Moskva-Petrovgrad, 650 km, 1843.
godine
RAZVOJ @ELEZNI^KOG SAOBRA]AJA I ULOGA
@ELEZNI^KE MRE@E
Od 1875. god. Nema~ka preuzima vo|stvo u Evropi
Amerika razvoj `eleznice kasnije, vode}e mesto u svetu
1965. god: Evropa - 420.000 km, SAD 582.500 km
Rusija nagli razvoj posle Oktob. Revolucije

Razvoj `eleznice na ovim prostorima


Prva pruga [entilj-Celje 1896 god. 82 km
Bosna prva pruga Bosanski Novi - Banja Luka, 1879.god
Posle okupacije Austro-Ugarske grade se pruge: B.Luka-
Prijedor 1878; Prijedor-Dobrljin 1879;
Hercegovina: prva pruga uz.kol. Metkovi} - Mostar 1885;
Mostar - Sarajevo 1891.god.
RAZVOJ @ELEZNI^KOG SAOBRA]AJA I ULOGA
@ELEZNI^KE MRE@E

Vojvodina: prva pruga Segedin-Temi{var 1857god.;


Temi{var-Jasenovo 1858god
Pruga sa konjskom vu~om Lisava-Oraovica-Jasenovo-
Bazija{ 1856god.
Pruga Zagreb-Sisak 1862; pruga Zagreb-Rijeka; pruga
Zagreb-Budimpe{ta
Srbija: prva pruga Beograd-Ni{ 1884 (na osnovu odluka
Berlinskog kongresa 1878)
Crna Gora: prva pruga Bar-Virpazar 1909
Pruga Nik{i}-Bile}a pred II svetski rat
RAZVOJ @ELEZNI^KOG SAOBRA]AJA I ULOGA
@ELEZNI^KE MRE@E

Karakteristike na{e `elezni~ke mre`e

Posle I svetskog rata 9 360 km


Krajem 1982.god: 9 389 km {irine 1435 mm
Nedostaci :
Neplanska izgradnja `elezni~ke mre`e kao celine
Razli~ite {irine koloseka
Neravnomernost izgradnje `elezni~ke mre`e
Nedovoljna propusna i prevozna mo} pruga
Slab kapacitet pojedinih pruga na mre`i
Uloga `elezni~ke mre`e
VODNI SAOBRA]AJ

Saobra}ajna hidrotehnika - prou~avanje saobra}aja na


plovnim putevima
Plovni putevi: mora, jezera, reke i ve{ta~ki plovni kanali
More i jezera zadovoljavaju potrebe saobra}aja u svom
prirodnom stanju
Prirodni vodeni tokovi zahtevaju izvesne tehni~ke mere da
bi zadovoljili potrebe plovidbe plovne i neplovne reke
Na plovnim rekama preduzimaju se mere za pobolj{anje
uslova plovidbe (regulacija reka za plovidbu)
Na neplovnim rekama obavlja se kanalisanje reke u cilju
osposobljavanja za plovidbu
VODNI SAOBRA]AJ

Plovni kanali - rade se u cilju spajanja plovnih reka (re~ni),


spajanja mora (morski kanali)
Kanalom se mogu spojiti dva dela iste reke ( razdvojena
brzacima, kod hidrotehni~kih postrojenja, obilazak stena u
koritu)
Odr`avanje plovnih puteva prirodne plovne reke,
kanalisane reke i plovni kanali zahtevaju tehni~ke mere
radi odr`avanja nesmetane plovidbe:
1. ve{ta~ko pove}anje dubine na pli}acima
2. obele`avanje nepovoljnih mesta za plovidbu
3. signalne stanice za regulisanje prolaza
VODNI SAOBRA]AJ

Pristani{ta - slu`e za pretovar robe sa vodenih puteva


na kopnene i obratno
Klasifikuju se prema vrsti plovnog puta: morska,
jezerska, re~na i kanalska pristani{ta
Splavne reke - za saobra}aj splavova
1. Prevoz drveta
2. Turisti~ko splavarenje
Prekookeanska plovidba - prevoz robe i putnika sa
kontinenta na kontinent
Razvoj plovila i velikih lu~nih pristani{ta
Masovan robni i putni~ki saobra}aj
VAZDU[NI SAOBRA]AJ

Prevozna sredstva: avioni, helikopteri, rakete i baloni


Razvoj prevoznih sredstava
Razvoj aerodroma
Putni~ki saobra}aj
Problemi zasi}enosti vazdu{nog prostora
Savremeni trendovi u razvoju vazdu{nog saobra}aja
Putovanje u zemljinu orbitu i svemir
PUTEVI - KLASIFIKACIJA PUTEVA

OSNOVNA PODELA DRUMSKIH SAOBRAĆAJNICA:


• VANGRADSKI PUTEVI
• GRADSKE SAOBRAĆAJNICE
ČETIRI OSNOVNA PODRUČJA (VRSTE) KLASIFIKACIJE:
• FUNKCIONALNA
• ADMINISTRATIVNA
• SAOBRAĆAJNA
• GRAĐEVINSKO-TEHNIČKA
PUTEVI - KLASIFIKACIJA PUTEVA
FUNKCIONALNA KLASIFIKACIJA

DVA SU OSNOVNA VIDA USLUGE KOJU PUT PRUŽA:


• OMOGUĆAVANJE PRISTUPA NEPOSREDNOJ OKOLINI
• MOGUĆNOST TRANZITA KA NEKIM UDALJENIM
DESTINACIJAMA
U ZAVISNOSTI OD ODNOSA POTREBA FUNKCIJE PUTNOG
PRAVCA MOGU BITI:
• PRETEŽNI TRANZIT U ODNOSU NA POSMATRANO
PODRUČJE
• POVEZIVANJE NAJZNAČAJNIJIH CENTARA U OKVIRU
JEDNOG PODRUČJA
• PRIKUPLJANJE I RASPODELA SAOBRAĆAJA
• NEPOSREDAN PRISTUP OKOLNOM ZEMLJIŠTU I
OBJEKTIMA
PUTEVI - KLASIFIKACIJA PUTEVA
FUNKCIONALNA KLASIFIKACIJA
OVA KLASIFIKACIJA MOŽE DA SE PRIMENI I NA VANGRADSKE PUTEVE I NA
GRADSKE SAOBRAĆAJNICE. U NAŠOJ ZEMLJI PREMA ZNAČAJU (FUNKCIJI)
PUTEVI SE DELE:
• MAGISTRALNI
• REGIONALNI
• LOKALNI
MAGISTRALNI PUTEVI SU OD PRVORAZREDNOG ZNAČAJA ZA CELU ZEMLJU:
KRITERIJUMI ZA ODREĐIVANJE MAGISTRALNIH PUTEVA SU:
• DA POVEŽU PRIMARNE CENTRE U ZEMLJI
• DA FORMIRAJUCELOVITU MREŽU KOJA MOŽE DA FUNKCIONIŠE KAO
NEZAVISAN SISTEM- BEZ SLEPIH KRAKOVA
• POVEZIVANJE SA REGIONALNOM MREŽOM SA OGRANIČENIM
MINIMALNIM MEĐUSOBNIM RASTOJANJEM
• U PRINCIPU SE NE POVEZUJE SA LOKALNOM MREŽOM
NAŠA MREŽA DEFINISANA JE NA SLEDEĆI NAČIN:
DA SE POVEŽU NASELJA SA PREKO 50 000 STANOVNIKA
DA INTENZITET SAOBRAĆAJA U NAREDNIH 10 GODINA 2 000 RA J/dan
PUTEVI - KLASIFIKACIJA PUTEVA

Funkcionalna klasifikacija
PUTEVI - KLASIFIKACIJA PUTEVA
ADMINISTRATIVNA KLASIFIKACIJA

DIREKTNA JE POSLEDICA FUNKCIONALNE, ODRAŽAVA


NADLEŽNOSTI POJEDINIH NIVOA UPRAVE NAD
POJEDINIM KATEGORIJAMA PUTEVA (ZAKON O JAVNIM
PUTEVIMA RS 01.01.2006):
• DRŽAVNI PUT
• AUTOPUT
• OPŠTINSKI PUT
• NEKATEGORISANI PUT
PREMA ZNAČAJU SAOBRAĆAJNOG POVEZIVANJA:
• DRŽAVNI PUTEVI I REDA
• DRŽAVNI PUTEVI II REDA
• OPŠTINSKI PUTEVI
• ULICE
PUTEVI - KLASIFIKACIJA PUTEVA

Administrativna klasifikacija
PUTEVI - KLASIFIKACIJA PUTEVA
PUTEVI - KLASIFIKACIJA PUTEVA
SAOBRAĆAJNA KLASIFIKACIJA
PREMA NAMENI PUTA:
• JAVNI PUTEVI
• TURISTIČKI PUTEVI
• POLJOPRIVREDNI PUTEVI
• ŠUMSKI PUTEVI
• INDUSTRIJSKI PUTEVI
• RUDNIČKI PUTEVI
PREMA INTENZITETU SAOBRAĆAJA PGDS:
PUTEVI 1 RAZREDA VIŠE OD 12 000 vozila
PUTEVI 2 RAZREDA OD 7 000 DO 12 000 vozila
PUTEVI 3 RAZREDA OD 3 000 DO 7 000 vozila
PUTEVI 4 RAZREDA OD 1 000 DO 3 000 vozila
PUTEVI 5 RAZREDA DO 1 000 vozila
PUTEVI - KLASIFIKACIJA PUTEVA
SAOBRAĆAJNA KLASIFIKACIJA

Me|unarodni putevi predstavljaju javne puteve


koji su me|unarodnim aktom, koji je ratifikovan,
svrstani u mre`u me|unarodnih puteva
PREMA VRSTI SAOBRAĆAJA:
1. auto-putevi - najvi{a klasa javnih puteva, brz
saobra}aj, fizi~ki razdvojene jednosmerne trake,
najmanje po dve trake, nema ukr{tanja u nivou.
obezbe}uju: bezbednost, udobnost
2. putevi za motorni saobra}aj - saobra}aj motornih
vozila, savremeni kolovoz, ve}ina puteva
magistralne putne mre`e i najoptere}enijih
regionalnih puteva
PUTEVI - KLASIFIKACIJA PUTEVA

3. putevi za me{ovit saobra}aj - saobra}aj svih vrsta vozila,


samo na pojedinim deonicama regionalnih puteva i
lokalnoj putnoj mre`i
Klasifikacija puteva na klase
Klasifikacija po tehni~kiom kriterijumu
1. Topografija terena direktno uti~e na geometrijske
elemente, saobra}ajne parametre, tro{kove gra|enja i
eksploatacije: ravni~arski, brdovit i planinski teren
• (stara klasifikacija: ravničarski, brežuljkast, brdski i
planinski teren)
PUTEVI - KLASIFIKACIJA PUTEVA

2. Kvalitet kolovoznog zastora -


savremeni zastor - me{avina bitumena i portland
cementa sa agregatom - omogu}uju u svim uslovima
nivo udobnosti i bezbednosti
nesavremeni zastor - tucani~ki kolovozi, kaldrme i
zemljani putevi
PUTEVI - KLASIFIKACIJA PUTEVA

3. Prema stepenu kontrole pristupa:


Putevi bez kontrole pristupa
Putevi sa delimičnom kontrolom pristupa
Putevi sa potpunom kontrolom pristupa
4. Prema broju kolovoza:
Putevi sa jednim kolovozom za dvosmerni saobraćaj
Putevi sa razdvojenim kolovozima za svaki smer
Putevi sa 4 kolovoza, po dva za svaki smer
PUTEVI - KLASIFIKACIJA PUTEVA

3. Prema nosivosti kolovoza (broj ESO):


• Kolovozi za veoma težak saobraćaj > 1 000 ESO/dan
• Kolovoz za težak saobraćaj 300 – 1 000 ESO/dan
• Kolovoz za srednji saobraćaj 100 – 300 ESO/dan
• Kolovoz za lak saobraćaj 30 – 100 ESO/dan
• Kolovoz za veoma lak saobraćaj < 30 ESO/dan
PUTEVI - KLASIFIKACIJA PUTEVA

Klasifikacija puteva u inostranstvu:


1. Vangradski: autoputevi,glavni putevi, sabirni i
lokalni
2. Gradski: autoputevi,glavni putevi, sabirni i
lokalni
Parametri za klasifikaciju: funkcija, obim
saobra}aja, karakteristike saobra}ajnog
toka,prose~na efektivna brzina, odnos du`ine
puta i obima saobra}aja, veze sa ostalim
tipovima puteva
ukupno vozila godišnje
PGDS = [voz / dan]
365

PUTEVI - PROJEKTNI PARAMETRI

1. Saobra}ajno optere}enje - broj vozila koji u odre|enom


vremenskom intervalu prolazi kroz odre|eni putni presek;
dva stanja:
postoje}e mere za odr`avanje puta i regulisanja
saobra}aja; podaci dobijeni brojanjem-analize i razvoj
planiran budu}i saobra}aj: analiza prostornog razvoja,
Prose~ni godi{nji dnevni saobra}aj PGDS: za izbor
elemenata popre~nog profila, dobija se na osnovu
brojanja:
ukupno vozila godišnje
PGDS = [voz / dan]
365
PUTEVI - PROJEKTNI PARAMETRI
Dovoljno pouzdan podatak PDS - prose~ni dnevni saobra}aj
brojanje tokom najmanje sedam dana u vreme prose~nih
meseci (april,maj,oktobar)
Metodolo{ka razlika PGDS i PDS:
PUTEVI - PROJEKTNI PARAMETRI

Zakonitost promene optere}enja u toku sedmice


PUTEVI - PROJEKTNI PARAMETRI

2. Osnovna brzina Vo je polazni programski


parametar koji predstavlja indikator nivoa
usluge određenog putnog pravca pri
merodavnom saobraćajnom opterećenju
Qmer.
Vo – približno jednaka srednjoj brzini
saobraćajnog toka
PUTEVI - PROJEKTNI PARAMETRI

Osnovna brzina Vo istovremeno definiše i


dozvoljeno saobraćajno opterećenje Qd, pri
kome je Vo realno ostvarljiva.
PUTEVI - PROJEKTNI PARAMETRI

3. Računska brzina Vr – usvojena teorijska


vrednost koja služi za proračun graničnih
geometrijskih elemenata koji se mogu
primeniti u procesu projektovanja
Vr – zavisi od programirane osnovne brzine
Vo i ima značenje najveće bezbedne brzine
vozila u slobodnom saobraćajnom tokuu
najoštrijim uslovima puta
PUTEVI - PROJEKTNI PARAMETRI

Vrednosti računske brzine (Vr)

Maksimalne vrednosti računske brzine (Vr)


PUTEVI - PROJEKTNI PARAMETRI

Vrednosti osnovne i računske brzine u


zavisnosti od funkcionalne klasifikacije
PUTEVI - PROJEKTNI PARAMETRI

4. Projektna brzina Vp je teorijska vrednost


brzine merodavna za dimenzionisanje
odre|enog elementa puta pri uslovima sigurne
i udobne vo`nje u slobodnom saobra}ajnom
toku
Odre|ivanje projektne brzine: na osnovu
geometrijskih karakteristika trase u planu i
profilu pri tome je geometrija elementa
merodavni faktor bezbednosti i sigurnosti
Vp se određuje posledično i nalazi se u
rasponu:
Vri < Vp < max Vr
PUTEVI - PROJEKTNI PARAMETRI
Algoritam formiranja merodavnih brzina
PUTEVI - PROJEKTNI PARAMETRI
Opti prikaz profila projektne brzine
PUTEVI - PROJEKTNI PARAMETRI
Konstrukcija rezultujućeg profila projektne brzine
PUTEVI - PROJEKTNI PARAMETRI

5. Vozilo
Projektno - merodavno vozilo: putni~ka i teretna
Putni~ka vozila(< 8 sedi{ta bez voza~a) i kombi
Teretna vozila: autobusi (sa gledi{ta optere}enja);
kamioni; specijalna vozila (cisterne, damperi, hladnja~e);
radna vozila (vatrogasna,prikolice,grtala,autodizalice);
vu~na vozila (traktori, teglja~i) i vojna vozila
U zavisnosti od procentualnog u~e{}a odre|uje se
merodavno-reprezentativno vozilo: kao jedan od
parametara za odre|ivanje geometrijskih elemenata puta
Maksimalno dozvoljene dimenzije i mase teretnih vozila
ograni~ene su propisima ( tabela knjiga
Prof.Cvetanovi} str.8)
PUTEVI - PROJEKTNI PARAMETRI
Merodavno vozilo
PUTEVI - PROJEKTNI PARAMETRI
Projektno vozilo i uslovi manevrisanja:
Pro{irenje vozne trake u krivini - grafi~ki:

You might also like