Mehanika I

Geometrijske karakteristike ravnih

površina -
momenti površina

Katarina Pisačić, 2018

 1. Statički moment površine
(moment površine prvog reda)

y Statički moment površine:

A
S x = ∫ ydA
A
dA
S y = ∫ x dA
A

y Jednica:
x
 m ⋅ m 2  =
 m3 
O x
Koordinate mogu pozitivne i negativne
Sx i Sy mogu biti:
– manji od nule
– jednaki nuli
– veći od nule
Iz težišta:
1 Sx
ys = ∫ ydA = ⇒ S x = ys ⋅ A
AA A
1 Sy
xs = ∫ xdA = ⇒ S y = xs ⋅ A
AA A

Težište ima koordinate: ( xS , y S )

Ako su osi oko kojih se računa moment u težištu tada je:

=Sx ∫=
A
y dA
s 0 =
Sy ∫=
x dA
s 0
A
 2. Aksijalni moment tromosti ili inercije
(moment površine drugog reda reda)
A x
y dA d
dA
A

y d

O x x

I x = ∫ d 2 dA - Aksijalni moment tromosti ili moment tromosti obzirom na jednuos

A Ix i Iy mogu biti:
– jednaki nuli
I x = ∫ y 2 dA y ∫
I = x 2 dA – veći od nule
A A Jednica:  m 2 ⋅ m 2  =
 m 4 
 3. Polarni moment tromosti
(moment tromosti obzirom na pol O)
A
y
dA

y r

O x x

y  
I Ix

I p =∫ r 2dA =∫ ( x 2 + y 2 )dA =∫ x 2dA + ∫ y 2dA

A A A A

I=
p Ix + Iy
Jednica:  m 2 ⋅ m 2  =
 m 4 
 3. Centrifugalni ili devijacijski moment tromosti
(moment tromosti obzirom na dvije okomite osi)

A
y y
dA II kvadrant I kvadrant
−⋅+ +⋅+
y
x
III kvadrant IV kvadrant
x x −⋅−
O +⋅−

- Aksijalni moment tromosti ili moment

I=
xy ∫ ( x ⋅ y )dA
A
tromosti obzirom na dvije okomite osi
Ixy može biti:
Jednica:  m ⋅ m  =
2 2
 m 
4
– jednak nuli - ako postoji os simetrije
– veći od nule,
– manji od nule
 Osnovni teoremi o momentima inercije

• 1. Pravilo o zbrajanju momenata inercije

Ako je ravna ploha sastavljena od više dijelova, onda je njezin
moment inercije, s obzirom na os x koja leži u ravnini plohe
jednak zbroju momenata inercije pojedinih dijelova obzirom
na istu os.

I x = I xI + I xII + I xIII
II III

x
I
• 2. Pravilo o paralelnom pomicanju dijelova presjeka
Moment inercije presjeka obzirom na bilo koju os neće se
promijeniti ako cio presjek ili neke njegove dijelove
pomaknemo po pravcu paralelnom s tom osi.

1
=Ix (b1h13 − b2h2 3 )
12
• 3. Steinerovo pravilo za aksijalni moment
tromosti
Moment inercije presjeka obzirom na os x’, koja je paralelna s
osi kroz težište presjeka jednak je momentu inercije tog
presjeka s obzirom na težišnu os plus umnožak površine
presjeka i kvadrata udaljenosti os x’ od težišne osi
A
= ∫ dA
= ∫ s dA
+
2 2
I x' y ( y a)
dA A A
e
= ∫ s + ⋅ +
2 2
I x' ( y 2 y s a a )dA
A
yS y S x
I x' =∫A s + ∫A s + ∫A dA
2 2
y dA 2 a y dA a
a
   
x' I xs S xs =0 Steinerov dodatak

I x ' = I xs + a 2 ⋅ A
Osim momenata inercije u praksi se često koristi moment
otpora presjeka (modul presjeka), koji je opisan relacijom:
e – najveća udaljenost konture presjeka od osi kroz njegovo
težište

dA
e
Ix
Wx =
yS y e
S x
a
x'
• 4. Steinerovo pravilo za centrifugalni moment
tromosti
Centrifugalni moment inercije presjeka obzirom na dvije
međusobno okomite osi, koje se paralelne s osima kroz težište
presjeka jednak je centrifugalnom momentu inercije tog presjeka s
obzirom na težišne os plus umnožak površine presjeka i razmaka
između oba para paralelnih osi.
y' y A I x ' y ' = ∫ x ' y 'dA
A
dA
x '= b + x y '= a + y
b x
I x ' y ' =∫ ( x + b)( y + a )dA
y A
S x
a ∫A x ydA + b∫A ydA + a ∫A xdA + a ⋅ b∫A dA
I x ' =⋅
       
I xy =S xs 0=S ys 0 Steinerov dodatak
O x'
I x ' y ' = I xy + a ⋅ b ⋅ A
 Primjer – pravokutni presjek
y' y
= ∫ s + ⋅A
2 2
A I x' y dA a
A
x dx dA
I x' = I x + a2 ⋅ A
dy

y = dx ⋅ dy
dA
S h /2 b /2
x = ∫ ∫ dx ⋅= ∫ ∫ y 2dx ⋅ dy
2
Ix y dy
− h /2 − b /2
O h /2 b /2 h /2
2 b b
=
Ix ∫
− h /2
y2 ⋅ x =
dy
− b /2
∫
− h /2
y (
2
− ( −
2
))dy

x'
 h 3 h 3
h /2
y 3 h /2 ( ) (− )
Ix = ∫ ⋅ = ⋅ = ⋅ 2 − 2 )
2
b y dy b b (
− h /2
3 − h /2 3 3
h3 h3
−
8 8 h3 h3
I x =⋅
b ( − ) =⋅
b ( + )
3 3 24 24
h3 b3
I x= b ⋅ I y= h ⋅
12 12

h 2 h3 h2 bh 3 3bh 3 4bh 3
I x' = I x + ( ) ⋅ A = b ⋅ + h ⋅ b = + =
2 12 4 12 12 12
bh 3 hb3
I x' = I y' =
3 3
 Mohrova kružnica tromosti - drugi momenti površine
kod rotacije koordinatnog sustava

I y + Iz I y − Iz
Iy = + ⋅ cos 2ϕ − I yz sin 2ϕ
2 2

I y + Iz I y − Iz
Iz = − ⋅ cos 2ϕ + I yz sin 2ϕ
2 2

I y − Iz
I yz = ⋅ sin 2ϕ + I yz cos 2ϕ
2

Prva invarijanta za momente tromosti - zbroj aksijalnih momenata tromosti

za dvije međusobno okomite osi uvijek je konstantan!

I y + I z = I y + I z = I1 + I 2
Rotacijom osi za 360° moguće je iscrtati Mohrovu kružnicu tromosti. Uvršatavanjem
prethodnih izraza dobiva se izraz:

I y + Iz I y − Iz
(I y − ) +
2
= 2
I
yz( ) 2 + I yz 2
2 2

koji predstavlja jednadžbu kružnice:

( x − p )2 + ( y − q)2 =
r2

gdje su p i q koordinate središta kružnice S:

I y + Iz I y − Iz
p= , = 0,
q= r ( ) 2 + I yz 2 .
2 2
Upute za crtanje Mohrove kružnice tromosti:

1. Nacrtamo koordinatni sustav u kojem na osi apscisa nanosimo osne momente

tromosti, a na osi ordinata devijacijske momente tromosti.
2. U tom koordinatnom sustavu ucrtamo točke A(Iy,Iyz) i B(Iz,-Iyz) .
3. Kroz točke A i B povlačimo kružnicu kojoj se središte nalazi na osi apscisa.
4. Kružnica siječe os apscisa u točkama C i D. Apscise tih točaka su glavni momenti
tromosti I1 i I2 .
5. Kroz točku A povlačimo paralelu s osi y, a kroz točku B paralelu s osi z. Sjecište tih
paralela P nalazi se na kružnici i naziva se pol Mohrove kružnice tromosti.
6. Spojnica pola P i točke C definira os na koju se odnosi glavni moment tromosti I1.
Spojnica pola P s točkom D definira drugu glavnu os tromosti.
7. Želimo li naći momente tromosti oko neke zarotirane osi, povlačimo iz pola P
paralelu sa rotiranom osi. Ta paralela siječe kružnicu u točki E. Apscisa točke E
predstavlja aksijalni moment tromosti u smjeru osi y u rotiranom koordinatnom
sustavu, a ordinata točke E predstavlja centrifugalni moment tromosti u rotiranom
sustavu.
Iz Mohrove kružnice mogu se odrediti glavni momenti
tromosti:
I y + Iz I y + Iz 2
I1 = + ( ) + I yz2
2 2 I1 > I 2
I y + Iz I y + Iz 2
I2 = − ( ) + I yz2
2 2
Polarni moment tromosti iznosi:
I=
p I y + Iz

Kut rotacije glavnih osi mjeri se od one osi oko koje je veći
moment tromosti, iznosi:
−2 I yz
tan 2ϕ 0 =
I y − Iz