Mehanika I

Težišta

Katarina Pisačić, 2018

 1. Definicija težišta

Težište materijalnog tijela "je točka u kojoj kao da je sadržana

sva težina tijela"
Svako kruto tijelo je sačinjeno od velikog broja
elementarnih čestica. Ako se tijelo nalazi u prostoru
kojeg možemo prikazati u koordinatnom sustavu
tada na svaku česticu tijela, odnosno svaki
diferencijal mase djeluje gravitacijska sila.
U slučaju kada je tijelo dovoljno malo i dovoljno
blizu površine Zemlje, smatra se da je ubrzanje
konstantno te je tada težište (eng. Center of
Gravity) tijela isto što i centar mase (eng. Centroid).
U tom slučaju gravitacijske sile svake čestice tijela
su paralelne i predstavljaju prostorni skup
paralelnih sila. Rezultanta svih paralelnih sila je
težina tijela.
2. Određivanje težišta redukcijom gravitacijske sile
i primjenom Varignonovog teorema

 
d=
G dm ⋅ g
 
=
G ∫ g ⋅ dm
m

g = konst

G = g ∫ dm
m

G= m ⋅ g
Bez obzira na položaj tijela, pravac djelovanja gravitacijske sile probada tijelo
uvijek u istoj točki, težištu tijela. Može se reći da je težište tijela hvatište
njegove težine.
Za određivanje težišta može se koristiti Varignonov teorem ili momentno
pravilo.
Varignon-ov teorem: Moment na neku točku prostora rezultante sustava sila,
koje djeluju na istu točku, jednak je zbroju momenata tih sila na istu točku
prostora.
Reduciranjem ukupne gravitacijske sile oko ishodišta dobivamo
  
M O= rS × G

Redukcijom diferencijala težine tj. sustava paralelnih sila u prostoru vrijedi:

  
M= O ∫ r × dG
G
Prema Varignonovom teoremu i slijedi
   
rS × G = ∫ r × d G
G

g = konst G = g ∫ dm G= m ⋅ g

m

 ∫ rdG
rS = G
G

 ∫ r ⋅ gdm
rS = m
g ⋅m

 ∫ rdm
rS = m
m
 2. Određivanje težišta postavljanjem uvjeta
statičke ravnoteže

Težina tijela je distribuirana na čestice tog tijela (kontinuirano odnosno

distribuirano opterećenje).
Momentni utjecaj svih distribuiranih gravitacijskih sila mora biti isti kao i
momentni utjecaj koncentrirane zamjenske gravitacijske sile. U prostoru mora
postojati točka u kojoj je moment koncentrirane gravitacijske sile jednak nuli. U
istoj točki je i suma svih momenata distribuirane gravitacijske sile jednaka nuli.
Postavlja se uvjet ravnoteže:
  
∫ (r − rS ) × dG =
G
0

  
∫ (r − rS ) × g ⋅ dm =0
m
   
g ∫ (r − rS ) ⋅ dm =
0
m

  
∫ (r ⋅ dm − rS ⋅ dm) =
m
0

  
∫ r ⋅ dm − rS ∫ dm =
m m
0


 ∫ r ⋅ dm
rS = m

m
 3. Analitičko određivanje težišta
Kod analitičkog određivanja težišta vrijede sljedeće pretpostavke:
• ako tijelo ima jednu ravninu simetrije tada težište leži u toj ravnini
• ako tijelo ima dvije ravnine simetrije tada težište leži na presječnici dviju
ravnina simetrije
• položaj težišta tijela u odnosu na konture tijela ne mijenja se u različitim
koordinatnim sustavima
Određivanje težišta tijela kada je masa jednoliko raspoređena po volumenu

Kod homogenih tijela (tijela koja u svim točkama imaju ista mehanička svojstva) gustoća i
centar mase se može računati pomoću volumena, težište se podudara sa geometrijskim
centrom.

m
ρ= → m = ρ ⋅V dm= ρ ⋅ dV
V
  
 ∫V rρ ⋅ dV ρ V∫ r ⋅ dV ∫ r ⋅ dV
rS = = V
ρ ⋅V ρ ⋅V V
 Radij vektor položaja težišta može se zapisati:
   
rS = xS i + yS j + zS k

∫ x ⋅ dV
xS = V
V

∫ y ⋅ dV
yS = V
V

∫ z ⋅ dV
zS = V
V
Za geometrijsko tijelo sastavljeno od više volumena čija su težišta poznata,
mora postojati zajedničko težište koje se određuje iz izraza za koordinate
težišta sastavljenog tijela:

n n n

∑x Si ⋅ Vi ∑y Si ⋅ Vi ∑z Si ⋅ Vi
xS = i =1
yS = i =1 zS = i =1

V V V
Određivanje težište tijela kada je masa jednoliko raspoređena po površini
U tehnici često treba naći težište nekih ploha npr. limovi, ljuske. U tom slučaju
zanemaruje se debljina i računa se težište površine odnosno geometrijskog
lika. Volumen se zamjenjuje površinom i vrši se integracija po površini,
koordinate težišta su:

∫ x ⋅ dA
xS = A
A

∫ y ⋅ dA
yS = A
A

∫ z ⋅ dA
zS = A
A
Za površinu sastavljenu od više ravnih površina čija su težišta poznata, mora postojati
zajedničko težište koje se određuje iz izraza za koordinate težišta sastavljenog lika:

∑ xSi ⋅ Ai
n

∑ ySi ⋅ Ai
n

∑z Si ⋅ Ai
xS = i =1
yS = i =1
zS = i =1
A A A
Određivanje težište tijela kada je masa jednoliko raspoređena po liniji

Volumen se zamjenjuje duljinom i vrši se integracija po liniji, koordinate

težišta se računaju:

∫ x ⋅ dL
xS = L
L

∫ y ⋅ dL
yS = L
L

∫ z ⋅ dL
zS = L
L
Za liniju sastavljenu od više linija čija su težišta poznata mora postojati zajedničko
težište koje se određuje iz izraza za koordinate težišta sastavljene linije
n

∑ xSi ⋅ Li
n

∑ ySi ⋅ Li
n

∑z Si ⋅ Li
xS = i =1
yS = i =1
zS = i =1
L L L
 Zašto se određuju težišta?

1. Određivanje hvatišta težine tijela

• Kod postavljanja momentne jednadžbe za tijelo koje ima složeni oblik
potrebno je odrediti težište zbog određivanja kraka sile, ako je zadano
kontinuirano opterećenje potrebno je odrediti poziciju koncentrirane sile
ekvivalentne kontinuiranom opterećenju.
2. Određivanje neutralne linije savijanja nosača
• Skup vlakana koji pri deformiranju nosača nije promijenio svoju dužinu
naziva se neutralni sloj. Presječnica neutralnog sloja i poprečnog presjeka
naziva se neutralna os.
• Neutralna os presjeka uvijek prolazi kroz težište presjeka. Trag neutralne
linije u uzdužnom presjeku je elastična linija nosača.
3. Određivanje položaja upinjala štance
• Upinjalo povezuje gornji sklop štance s
pritiskivalom preše. Odrediti njegov
položaj na gornjoj ploči znači odrediti
položaj sile rezanja jednorezne štance ili
položaj rezultante sila rezanja višerezne
štance. Ako upinjalo nije u osi sile
rezanja nastupiti će neravnomjerno
opterećenje, nepravilno vođenje i
savijanje žigova, neravnomjerna
zračnost i trošenje.
• Za određivanje položaja postoje 4
načina. Usadnu ploču sa žigovima
promatramo kao polugu i pomoću
momentnog pravila određujemo težište
sila rezanja, opsega žigova, površina
žigova ili reznih linija. Odabire se način
koji je najprikladniji u konkretnom
slučaju.
Težišta homogenih tijela
Težišta ravnih površina
Težišta linija