Professional Documents
Culture Documents
1. Početak rada
Word (reč) omogućava pisanje reči odnosno izradu tekstova različite sadržine. Word se
pokreće pritiskom na dugme Start, zatim All Programs i izborom Microsoft Office Word 2007 iz
grupe programa Microsoft Office. Drugi način je pokretanjem ikone Word 2007 na ekranu
monitora. Nakon pokretanja programa Word pojavljuje se osnovni prozor.
Na vrhu prozora je dugme Office (otvara funkcije za rad sa dokumentom: New, Save, Print,
...), paleta alatki Quick Access Toolbar, traka za naslov i dugmad za zatvaranje programa,
minimalnu i maksimalnu veličinu prozora. Ispod njih nalaze se palete sa alatkama (Home, Insert,
Page Layout, References, Mailings, Review i View), grupisanim po funkcijama koje su
predstavljene ikonama.
Prilikom prvog pokretanja Word-a postavljena je veličina strane - Letter (američki format)
pa je moramo promeniti našim standardom A4 (Page Layout/Page Setup/Size i izaberemo A4). Na
sličan način se na kartici Margins postavljaju odgovarajuće margine. U polje Guter upisujemo nula
(0) jer označava prostor predviñen za povez. U opciji Orientation izaberemo Portrait (uspravna
strana) ili Landscape (položena strana). Na kartici Layout u opciji Headers and footers odreñujemo
izgled zaglavlja i podnožja. U opciji From edge odreñujemo prostor za Header i Footer. U opciji
Page odreñujemo vertikalno ravnanje teksta na stranici (standardno je Top – početak teksta na vrhu
strane). Ukoliko želimo da nam dimenzija strane, vrednosti margina i drugi definisani parametri
budu početni kod svakog narednog pokretanja Word-a pritisnemo na dugme Default.
Margine možemo podešavati i na osnovnom prozoru tako što strelicom miša doñemo na
granicu belog i sivog dela lenjira, sačekamo da se pojavi dvostruka strelica, pritisnemo levi taster
miša i držimo ga sve vreme dok se krećemo po lenjiru.
Iz palete alatki Home izaberemo karticu Font. Postavimo za Font (Ctrl + Shift + F) Times
New Roman ili željeni font, za veličinu 12 ili željenu veličinu ili desni klik na radnu površinu pa
opcija Font. Nakon toga podesimo željeni Font, Font style – Regular, Size – 12, Font color -
postavimo Automatic, Underline style – (none). Sve opcije u Effects isključimo. Na kartici
Character Spacing, postavimo Scale – 100%, Spacing – Normal, Position – Normal, isključimo
Kerning for fonts. Kad smo završili sa svim podešavanjima pritisnemo na Default.
2. Rad na tekstu
Pre početka rada na tekstu podesimo prikaz strane na ekranu. Opcije prikaza strane nalaze se
u paleti alatki View: Print Layout, Full Screen Reading, Web Layout, Outline, Draft. Najbolje je da
postavimo Print Layout jer se u tom slučaju na ekranu vidi strana onako kako će biti odštampana
1
(View, potvrdimo Print Layout). Ovaj izbor je od velike pomoći dok kucamo tekst jer smo stalno u
mogućnosti da kontrolišemo položaj teksta na strani. Ako želimo da vidimo i margine u toku
kucanja teksta (one se inače ne vide na štampi): Office button/Word Options/Advanced/Show
document content i uključimo opciju Show text boundaries.
Izborom Office button/New otvara se Task Pane s opcijom New Document, na osnovnom
radnom prostoru biće otvoren nov, prazan dokument.
Kad počnemo s unosom dokumenta treba odmah pristupiti upisu: Office button/Save As u
polju Save in biramo mesto u fajl sistemu gde će biti upisan dokument, u polju File name upišemo
naziv dokumenta a u polju Save as type izaberemo Word document(*.docx). Upis potvrdimo
pritiskom dugmeta Save.
Činjenica da zbog cene često radimo na opremi koja nije vrhunskog kvaliteta, bez UPS
ureñaja kao i zbog nepouzdanosti koju u radu povremeno pokazuje Windows operativni sistem,
dovodi do neregularne situacije na opremi koja onemogućava upis dokumenta. Zbog navedenih
razloga treba povremeno upisivati uneti sadržaj u dokument. Meñutim, već posle prvih gubitaka
ukucanog a neupisanog sadržaja dolazimo do zaključka da upis sadržaja prepustimo samom
programu. Upis sadržaja od strane programa znatno umanjuje mogući obim izgubljenog teksta.
Word pruža nekoliko načina poravnanja teksta. Prvo moramo označiti ceo tekst ili njegov
deo, koji želimo poravnati. Označavanje obavljamo tako što pritisnemo mišem na početak teksta
koji poravnavamo i držeći taster prelazimo preko teksta koji poravnavamo. Kad doñemo do kraja
teksta koji želimo poravnati puštamo taster miša a tekst koji smo markirali pojavljuje se u negativu
(bela slova na crnoj podlozi). Za obeležavanje celog teksta (naročito ako je tekst većeg obima)
koristimo prečicu Ctrl + A ili Home/Editing/Select/Sellect All. Pošto smo označili tekst
pristupamo poravnanju. Na paleti Home/Paragraph pritiskom na odgovarajuću ikonu biramo način
poravnanja:
Poravnanje možemo postaviti i pre unosa teksta, tako da je tekst po unosu već poravnat.
2
2.3.2 Promena vrste zapisa
Selektujemo tekst kome menjamo font, pritisnemo strelicu koja se nalazi s desne strane polja
s nazivom fonta u paleti Font, na padajućem meniju izaberemo vrstu slova. Markirani tekst će
promeniti font u onaj koji smo izabrali. Izmenu fonta možemo vršiti na sadržaju od jednog slova do
celog teksta.
Za selektovani tekst pored osnovnog stila (Normal) možemo izabrati Bold (B)– podebljan,
Italic (I) – iskošen i Underline (U) – podvučen. Izgled slova možemo definisati i pre unosa teksta.
Za promenu veličine slova pritisnemo strelicu koja stoji s desne strane od broja za veličinu
slova. Od ponuñenih veličina izaberemo jednu. Tekst možemo da unosimo tek pošto smo izabrali
veličinu slova ili označimo uneti tekst koji prevodimo u drugu veličinu slova pa izaberemo veličinu.
Ako nam ne odgovara ni jedan od ponuñenih parnih brojeva možemo uneti i neparan broj uz
prethodni klik na polje.
Markiramo deo teksta koji prevlačimo, pritisnemo na markirani tekst i držimo pritisnuti
taster miša pri čemu se kursor pretvori u isprekidanu liniju a u podnožju strelice se pojavi
isprekidani kvadrat. Kad doñemo na željeno mesto otpuštanjem tastera vršimo upis.
Markiramo tekst, postavimo kursor na markirani tekst, pritisnemo desnim tasterom miša,
izaberemo operaciju (Cut, Copy, Paste, ...) postavimo kursor na željeno mesto, desni klik miša i
izaberemo funkciju.
Markiramo paragraf i biramo Home/Paragraph ili desni klik miša pa opcija Paragraph.
Nakon otvaranja dijaloga, uključimo karticu Indents and Spacing: u opciji Alignment biramo
ravnanje teksta (Left, Right, Center ili Justify), u Indentation opciji podešavamo udaljenost od
3
margine (Left, Right), u opciji Special (Frst line – za uvlačenje prve linije, Hanging – uvlačenje
svih linija osim prve), u opciji Spacing (Before – razmak izmeñu prethodnog i selektovanog
paragrafa, After – razmak izmeñu selektovanog i narednog paragrafa), Line spacing – prored
unutar paragrafa. Na kartici Line and Page Breaks podešavamo sledeće parametre paragrafa:
Markiramo pasus koji želimo preformatirati u više stubaca. Iz palete Page Layout/Page
Setup biramo Columns/More Columns. U opciji Presets biramo jednu od pet opcija, a ukoliko
želimo više od tri stupca u polje Number of columns upišemo broj stubaca, u opciji Width vršimo
podešavanje širine stubaca, a u opciji Spacing podešavanje razmaka izmeñu njih (Word automatski
prema broju stubaca postavlja iste vrednosti za širinu svih stubaca i razmak, ukoliko želimo da
stupci budu različite širine kao i razmak izmeñu njih onda isključujemo opciju Equal column
width čime polja postaju aktivna i za svaki stubac upišemo širinu i razmak), u opciji Apply to
postavimo This section. Ako želimo da izmeñu stubaca postavimo liniju uključimo opciju Line
between. U prozoru Preview možemo pratiti izmene.
Ako želimo da naglasimo početak dokumenta ili istaknemo pasus možemo povećati početno
slovo da bi izgledalo kao inicijal. Doñemo kursorom na pasus u kome želimo da postavimo veliko
početno slovo. Iz palete Insert/Text/Drop Cap izaberemo Drop Cap Options, u opciji Position
izaberemo jedan od ponuñenih načina za vodeće slovo:
• Dropped – početno slovo će zauzeti broj redova koji zadajemo u opciji Lines to
drop a ako želimo da tekst bude malo odmaknut od početnog slova onda u polju
Distance from text upišemo željenu vrednost. Možemo promeniti i font početnog
slova u polju Font.
• In margin – početno slovo biće postavljeno u marginu levo od teksta
4
Text Box Tools/Format/Text/Text direction izaberemo smer pisanja. Kad je tekst
formiran možemo ga premestiti na bilo koje mesto u dokumentu (kursor dovedemo iznad polja,
pritisnemo levim tasterom miša, polje će biti uokvireno i
spremno za pomeranje, dovedemo strelicu Ovaj tekst se lako pomera miša na ivicu okvira,
pojavi se na njenom vrhu krstić u obliku strelica, pritisnemo
levi taster miša i držimo ga dok pomeramo okvir s tekstom). Pomeramo okvir dok ne doñemo na
željeno mesto.
Prvi način je desni klik na okvir i izabere se opcija Format Text Box - otvara se dijalog
Format Text Box. U kartici Layout podešavamo kako će se ponašati tekst u odnosu na okvir za
crtanje grafike. Ako je okvir za tekst izvan okvira za grafiku u opciji Wrapping style na
raspolaganju su sledeće mogućnosti:
• In line with text – okvir je u liniji s tekstom tj. nema meñusobnog prekrivanja
• Square – tekst okružuje okvir
• Tight
• Behind text – okvir je ispod teksta
• In front of text – okvir je iznad teksta
• Through
• Top and Bottom – tekst je ispod i iznad okvira s tekstom
5
2.3.9 Unošenje specijalnih znakova u tekst
Ponekad je potrebno uneti neki specijalni znak koji se ne nalazi na tastaturi. Postavimo
kursor na mesto gde želimo da upišemo takav znak, Insert/Symbols/Symbol, izaberemo font,
selektujemo željeni znak i on će se uvećati, pritisnemo Insert, (ili dva puta levi klik na znak), Close
za povratak u Word.
Tačnu kontrolu položaja slike ostvarujemo desnim pritiskom na sliku, Format Picture
(postupak je sličan kao formatiranje bilo kog objekta u Word-u).
6
2.4.3.1 Premeštanje slike u dokumentu
100
80
60 East
West
40
North
20
0
1st Qtr 2nd Qtr 3rd Qtr 4th Qtr
Ako želimo da tokom rada na formiranju dijagrama odmah vidimo efekat promena
pritisnemo i držimo pritisnuto dugme Press and Hold to View Sample. Na kartici Custom Types
postoji nekoliko vrsta grafikona sa detaljnim grafičkim ureñenjem. Posle izbora pritisnemo OK.
Pritisnemo desnim tasterom na grafikon a zatim izaberemo Chart Options da bi upisali oznake na
grafikonu i odredili kako će on izgledati:
Kad smo završili rad na grafikonu pritisnemo levim tasterom miša na radnu površinu i
vraćamo se u Word.
7
2.4.6 Pisanje formula u Word-u
Brojevi (24, 145), promenljive (x, y, z) i matematički operatori (=, +, -) mogu se unositi
direktno s tastature. Da bismo uneli operator ili simbol koji ne postoji na tastaturi, pritisnemo
odgovarajuće dugme u gornjem redu palete alatki Equation i izaberemo jednu od opcija koje se
pojavljuju u padajućem meniju. Složeni izrazi kao što su razlomci, kvadratni koreni sume ili
integrali, mogu se dodavati pritiskom na odgovarajuće dugme u donjem redu palete alatki i izborom
jedne od opcija iz padajućeg menija.
Primer:
Napisati sledeću formulu: α + β = γ
Kad završimo pisanje formule pritisnemo na radnu površinu izvan okvira sa formulom čime
se vraćamo u Word. U Word-u možemo prema potrebi kompletirati formulu, kao objekat,
povećavati je ili smanjivati. Prvo je selektujemo kao objekat, zatim dovedemo strelicu miša do
jednog od kvadratića, kad se strelica pretvorila u kosu crtu sa strelicama prema van pritisnemo levi
taster i držimo sve vreme dok menjamo veličinu formule.
Kao i kod slika, ako želimo nešto da izmenimo u formuli dvaput pritisnemo tasterom miša
na okvir s formulama i automatski se ulazi u Equation editor. Posle izmena se vraćamo u Word a
na mestu stare formule biće formula s izmenama. Formula se može pisati u okviru teksta, tako da
ona automatski odreñuje razmak izmedju redova.
Primer:
− b ± b 2 − 4ac
Napisati formulu: x 1, 2 =
2a
8
površinu vraćamo se u režim za pisanje teksta. Ako prilikom pisanja formule želimo da nam prikaz
bude veći pritisnemo na prazan prostor, čime privremeno izlazimo iz režima za pisanje formula,
pritisnemo na formulu koja je do tada napisana i povećamo pravougaonik koji je uokviruje, dobili
smo krupniji prikaz u tekstu i kad dva puta pritisnemo na formulu s takvim prikazom ulazimo u
režim pisanja s krupnijim prikazom.
Primer:
n
−
− 25
n n
i − xi − π 4
lim ∑ − Π (n )
Napisati formulu:
n→∞ i =1 i − 25 + 1
Za pisanje limesa kod koga n teži beskonačno prvo pritisnemo treću ikonu u donjem redu i
izaberemo srednju ikonu u poslednjem redu, pojavljuju se dva aktivna polja pri čemu u donje
upisujemo n → ∞ (simbole pronalazimo u 5 i 8 ikoni prvog reda), a u gornje aktivno polje
ukucamo lim, ako smo obrnutim redom popunili polja moramo se strelicama ili pritiskom miša
vratiti na nivo pisanja gde je lim, pristupamo pisanju sume (∑ ) tako što izaberemo četvrtu ikonu
u drugom redu, a zatim treću ikonu u prvom redu (ima tri aktivna polja), u aktivno polje s desne
strane znaka za sumu pišemo formulu na već opisan način s tim da strogo vodimo računa šta je pod
korenom a šta ne podešavajući položaj pisanja strelicama ili pritiskom miša i prateći spojene
horizontalnu i vertikalnu liniju koje pokazuju položaj za nastavak kucanja formule.
Relativni razmaci unutar formule definišu se izborom opcija na padajućem meniju čime se
otvaraju okviri za dijalog pomoću kojih kontrolišemo rastojanje izmeñu redova, izmeñu matičnih
redova i kolona, visinu eksponenata, dubinu indeksa, graničnu visinu izmeñu simbola i sl.
Insert/Header & Footer/Page Number - odreñujemo gde će se nalaziti broj stranice (Top
of Page – zaglavlje, Bottom of Page – podnožje), margine i trenutnu poziciju. Pritisnemo na
Insert/Header & Footer/Page Number i pojavi se okvir za dijalog Page Number Format, u
opciji Number format biramo način numerisanja strana (arapski i rimski brojevi, velika i mala
slova i sl.), u opciji Page numbering biramo Continue from previous section ako želimo da se
brojevi stranica normalno nastavljaju (1, 2, 3, ...) ili u polje Start at upišemo broj od kojeg želimo
da počne numerisanje dokumenta.
9
2.5.3 Prelazak na drugu stranu
Kad u Word-u tekstom ispunimo celu stranu automatski se otvara nova. Ako ne želimo da
ispunimo stranu a da preñemo na drugu moramo napraviti prekid strane. Postavimo kursor gde
želimo da završimo stranu. Izaberemo Page Layout/Breaks, izaberemo opciju Page break/Page
(prekid strane). Pojaviće se nova strana na čijem vrhu će biti kursor. To je znak da možemo da
nastavimo pisanje na novoj strani. Primena ovakvih prekida je recimo kod početka novog paragrafa
bez obzira na popunjenost prethodne strane.
3. Rad s tabelama
Kod Word-a 2007 tabela se ponaša kao objekat, što znatno olakšava selektovanje, promenu
veličine i premeštanje dokumenta.
Kad doñemo kursorom iznad tabele u gornjem levom uglu pojavi se oznaka, na koju
pritisnemo levim tasterom miša i tabela je selektovana.
10
3.4.1.1 Selektovanje kolone ili reda
Za selektovanje reda potrebno je doći kursorom s leve strane tabele u nivo reda koji
selektujemo i pritisnemo levim tasterom miša. Za selektovanje više redova odjednom držimo
pritisnut levi taster miša i prelazimo preko redova koje želimo da selektujemo.
Veličinu cele tabele možemo promeniti kao i kod svakog drugog objekta u Word-u. Kad
doñemo kursorom iznad tabele u donjem desnom uglu izvan tabele pojaviće se mali kvadratić.
Doñemo kursorom na njega i kad se kursor pretvori u dvostruku strelicu pritisnemo levi taster miša.
Držimo pritisnut taster dok povlačimo ugao tabele unutar ili van tabele. Kad smo završili s
promenom veličine puštamo taster. Promenom veličine tabele ne menjamo veličinu unetog teksta
(slova i brojevi) jer njihovu veličinu menjamo kao svaki drugi tekst.
Doñemo kursorom iznad tabele, selektujemo tabelu pomoću oznake u gornjem levom uglu,
držimo pritisnut levi taster miša i premestimo tabelu kao objekat do željenog mesta u dokumentu.
Kad postavimo tabelu u tekst potrebno je da odredimo položaj teksta i tabele. Selektujemo tabelu,
desni klik, Table Properties, u kartici Cell podešavamo ponašanje oznaka unetih u tabelu, u opciji
Vertical alignment odreñujemo vertikalno ravnanje u tabeli. Options, definišemo da li će oznake u
polju tabele proširivati tabelu ili će se smanjivati na fiksnoj širini tabele (Fit text) ili će povećavati
visinu polja (Wrap text).
Selektujemo polje u tabeli (pritisnemo na polje), desni klik, izaberemo Text Detection, u
opciji Orientation biramo orijentaciju teksta, u polju Preview možemo videti izabrani smer
pisanja.
Desni klik na polje, Cell Alignment, biramo jedan od devet načina poravnanja.
Selektujemo kolonu, desni klik, biramo Insert, levo od markirane kolone biće umetnuta
nova iste širine kao markirana, ostale kolone biće pomerene udesno bez promene njihove širine. To
može dovesti do toga da tabela ispadne iz formata za štampanje pa je potrebno ponovo podesiti
širinu pojedinih kolona.
Postavimo kursor u red gde treba da se umetne nov red. Desni klik, biramo Insert i mesto
gde ćemo umetnuti novi red (Insert Rows Above – umetanje iznad selektovanog ili Insert Rows
Below – umetanje ispod selektovanog reda). Za dodavanje više redova ponavljamo isti postupak.
11
3.4.8 Podešavanje širine kolone
Postavimo kursor u neku ćeliju kolone kojoj želimo da promenimo širinu. Table/Table
Properties/Column u polje Preferred width unosimo željenu vrednost. Za promenu širine
prethodne ili sledeće kolone pritisnemo odgovarajuće dugme (Previous – prethodna ili Next –
sledeća). Širina kolone se može menjati i ručno na samoj tabeli. Doñemo kursorom na liniju tabele i
držeći levi taster miša prevlačimo čime menjamo širinu kolone.
Pritisnemo na red, desni klik, Table Properties/Row, unesemo željenu vrednost. Visinu
reda možemo menjati i ručno na samoj tabeli. Kursorom doñemo na donju liniju reda. Kad se pojavi
dvostruka strelica pritisnemo levi taster miša i prevlačeći menjamo visinu.
Za pravljenje složenih oblika tabele često se javlja potreba za spajanjem više ćelija u jednu.
Markiramo sve sukcesivne ćelije u tabeli (koje spajamo u jednu), desni klik, Merge Cells.
Markiramo onaj deo tabele koji želimo da uokvirimo. Izaberemo Table Tools/Design/Table
Styles u kartici Borders definišemo kako će izgledati okvir.
Markiramo polja ili celu tabelu. Izaberemo Table Tools/Design/Table Styles i u kartici
Shading biramo boju kojom punimo markiranu površinu.
4. Automatsko označavanje
U cilju veće preglednosti možemo označiti pojedine pasuse, upisati redne brojeve spiskova i
sl.
12
5. Štampanje koverti i nalepnica
Office button/Open u polju Look in nañemo mesto gde se dokument nalazi. Pritisnemo na
Open. Ukoliko se ne radi o Word dokumentu u polju Files of type definišemo vrstu zapisa.
7. Štampanje
8. Pretraživanje
Home/Editing/Find, biramo jednu od kartica (Find, Go To). U polju Find what upišemo
izraz koji želimo pronaći, Find, kad pronañe pritisnemo na Find next, Close (i pre zatvaranja
dijaloga možemo raditi na dokumentu).
14
Vežba 1. Formatiranje znakova
a) Unesite i formatirajte radni tekst, kako je to prikazano.
b) Tekst sačuvajte pod imenom Font.docx.
Radni tekst:
Fontovi
Vrste slova mogu biti: Arial, Times New Roman, Courier New, ...
Veličina slova može biti: 8, 10, 12, 13, 14, 16, ...
15
Vežba 2. Formatiranje reda i pasusa
a) Unesite i formatirajte radni tekst, kako je to prikazano.
b) Tekst sačuvajte pod imenom Paragraf.docx.
Radni tekst:
Centriran naslov
Ovaj tekst je pisan fontom veličine 12 i prostire se od leve do desne margine. Prva
linija je uvučena 3 cm u odnosu na ostali tekst. Leva i desna strana teksta su poravnate. Razmak
paragrafa od naslova je 24 pt, a od narednog paragrafa 18 pt.
Naslov
Napomena: Ovaj paragraf ima izvučenu prvu liniju 3cm u odnosu na ostale.
Da bi se početak teksta poravnao sa preostalim linijama koristi
se Tab. Paragraf je uvučen sa leve i desne strane po 1.5 cm i
poravnat sa obe strane. Linije su skupljene na 0.8 veličine reda.
16
Vežba 3. Tabulacija i numeracija
a) Unesite i formatirajte radni tekst, kako je to prikazano.
b) Tekst sačuvajte pod imenom Tabulacija.docx.
Radni tekst:
Uputstvo za rad:
Postaviti tabulatore na lenjiru: levi za ime oca, desni za datum, decimalni za uplatu, centralni za
komentar.Uneti nazive i podatke u spisak, razdvajajući stavke tasterom Tab.
Selektovati putnike i definisati numeraciju. Napraviti okvire.
17
Vežba 4. Jednačine i specijalni znaci
c) Unesite i formatirajte radni tekst, kako je to prikazano.
d) Tekst sačuvajte pod imenom Jednacine.docx.
Radni tekst:
S
puštena velika slova, zvana inicijalna velika slova su dekorativna, stilizovana slova novih
poglavlja, koja su obično veća od okolnog teksta. Spušteno veliko slovo radi samo sa tekstom
koji ima jednostruki razmak, ne funkcioniše u tabelama ili zaglavljima. Nećete moći da vidite
poziciju spuštenog slova ili da ih kreirate u Outline pogledu.
Specijalni simboli: α β ô ü ó ŋ
Neke jednačine:
sin x
y = ax 3 + b5 x 2
x, x < 2,
y = 2, 2 ≤ x < 3,
x − 1, x ≥ 3.
50
S= ∑ (− 1)n −1 n
n =1 n +1
Korišćenje WordArta:
18
Vežba 5.
a) Unesite i formatirajte radni tekst.
b) Tekst sačuvajte pod imenom Odmor.docx.
Radni tekst:
Beč je glavni grad Austrije. Sa oko 1,7 miliona stanovnika (2,3 miliona na širem području) 10. je najveći
grad Evropske unije, daleko najveći grad Austrije i njeno političko, ekonomsko i kulturno središte.
Istorija Beča počinje pre oko 4 milenijuma, čime se područje grada svrstava među najstarije ljudske
naseobine. Beč je tako jedna od najstarijih metropola u “srcu” Evrope, carski grad i mesto ukrštanja raznih
kultura i uticaja, grad koji je vekovima imao vodeću ulogu u kreiranju političke scene Evrope i ovog dela
sveta. Bio je sedište imperatora Svetog rimskog carstva, glavni grad Austrijskog carstva i Austrougarske
monarhije, kada i dostiže svoj vrhunac krajem 19. veka i sa oko 2 miliona stanovnika postaje četvrti grad
po veličini na svetu (posle Londona, Pariza i Njujorka).
Beč je danas jedan od najvažnijih kongresnih centara na svetu i sedište mnogih međunarodnih
institucija. Grad je, između ostalog, i jedno od omiljenih evropskih odredišta turista iz čitavog
sveta i godišnje ga posete milioni, najviše zahvaljujući brojnim kulturno-istorijskim
spomenicima, palatama i raznovrsnoj kulturnoj ponudi.
Beč nosi i epitet muzičke prestonice sveta, u kojoj su živeli i stvarali kompozitori kao što su Mocart
ili Betoven. Od 2001. godine kulturno-istorijsko jezgro Beča je na listi centara kulturne baštine
od posebnog značaja i pod zaštitom Uneska. Na osnovu studije iz 2009. godine, Beč je po
kvalitetu života prvi grad na svetu.
Slika 1. Šenbrun
Informatika 1- Word
eč je glavni grad Austrije. Sa oko 1,7 miliona stanovnika (2,3 miliona na širem području) 10. je
B najveći grad Evropske unije, daleko najveći grad Austrije i njeno političko, ekonomsko i kulturno
središte.
Istorija Beča počinje pre oko 4 milenijuma, čime se područje grada svrstava među najstarije
ljudske naseobine. Beč je tako jedna od najstarijih metropola u “srcu” Evrope, carski grad i mesto
ukrštanja raznih kultura i uticaja, grad koji je vekovima imao vodeću ulogu u kreiranju političke scene
Evrope i ovog dela sveta. Bio je sedište imperatora Svetog rimskog carstva, glavni grad Austrijskog
carstva i Austrougarske monarhije, kada i dostiže svoj vrhunac krajem 19. veka i sa oko 2 miliona
stanovnika postaje četvrti grad po veličini na svetu (posle Londona, Pariza i Njujorka).
Slika 1. Šenbrun
Beč je danas jedan od najvažnijih kongresnih Beč nosi i epitet muzičke prestonice sveta, u
centara na svetu i sedište mnogih kojoj su živeli i stvarali kompozitori kao što su
međunarodnih institucija. Grad je, između Mocart ili Betoven. Od 2001. godine kulturno-
ostalog, i jedno od omiljenih evropskih odredišta istorijsko jezgro Beča je na listi centara kulturne
turista iz čitavog sveta i godišnje ga posete baštine od posebnog značaja i pod zaštitom
milioni, najviše zahvaljujući brojnim kulturno- Uneska. Na osnovu studije iz 2009. godine, Beč
istorijskim spomenicima, palatama i raznovrsnoj je po kvalitetu života prvi grad na svetu.
kulturnoj ponudi.