7.4.

2 KONVERGENTNO DIVERGENTNI MLAZNIK

Ako smo razumjeli fizikalne pojmove Brzina zvuka;Kritične i totalne (zaustavne veličine) Machov broj, Mahov talas
(kosi udarni talas) udarni talas (normalni udarni talas) razmotrimo strujanje u cijevi proizvoljno promjenjivog
protočnog presjeka, koristeći jednadžbe održanja mase, količine kretanja i energije.

Strujanje kroz
KONDI mlaznik
KONTROLNA
p POVRŠINA “A” p1
p1 T1
1

p2
T1
ρ1 ρ1

T1 C1 C1
T2
KONTROLNI
ρ1 VOLUMEN “V” ρ2
C1 C2
p1
T1
ρ1
C1

Skica br.7.4-6

1.Jednadžba kontinuiteta(zakon održanja mase)

ρ1 ⋅ C1 ⋅ A1 = ρ 2 ⋅ C 2 ⋅ A 2 (1)

2.Jednadžba količine kretanja (zakon održanja količine kretanja)

A2

p1 ⋅ A1 + ρ1 ⋅ C ⋅ A1 + ∫ pdA = p 2 ⋅ A 2 + ρ 2 ⋅ C 22 ⋅ A 2
2
1
A1 (2)
3.Jednadžba energije (zakon održanja energije)

C12 C2
i1 + = i2 + 2
2 2
(3)
Iz ovih jednadžbi, mogu se dobiti diferencijalne jednadžbe iz kojih se mogu donijeti vrlo važni zaključci vezani za
izentropsko strujanje kroz mlaznike

Diferencijalni oblik jednadžbe kontinuiteta može se direktno dobiti iz jednadžbe

ρ1 ⋅ C1 ⋅ A1 = ρ 2 ⋅ C 2 ⋅ A 2 = const

dρ dC dA
ρ ⋅ C ⋅ A = const → lnρ + lnC + lnA = const → + + =0
ρ C A
(4)
Diferencijalni oblik jednadžbe količine kretanja dobijemo iz
A2

p1 ⋅ A1 + ρ1 ⋅ C ⋅ A1 + ∫ pdA = p 2 ⋅ A 2 + ρ 2 ⋅ C 22 ⋅ A 2
2
1
A1
kad tu jednadžbu primijenimo na infinitezimalni kontrolni volumen

p p + dp
ρ ρ + dρ
C C + dC
A A + dA

Skica br.7.4-7

pA + ρC A + pdA = (p + dA)(A + dA) + (ρ + dρ )(C + dC) 2 (A + dA)

2

1
ako sad zanemarimo diferencijalne članove drugog i višeg reda dobivamo:

Adp + AC2dρ + ρC 2dA + 2ρρCd = 0

(5)
Napišimo jednadžbu kontinuiteta d(ρ ⋅ C ⋅ A) = 0 kao:

ρ ⋅ CdA + ρ ⋅ A ⋅ dC + A ⋅ Cdρ = 0
i pomnožimo je s brzinom C pa dobivamo:

ρ ⋅ C2dA + ρ ⋅ A ⋅ CdC + A ⋅ C2dρ = 0

(6)
Ako oduzmemo (6) od (5) dobivamo sljedeću jednadžbu:

dp = −ρCdC
(7)
koja se naziva i Eulerova jednadžba.

Jednadžbu (7) možemo pisati u sljedećem obliku

dp dp dρ
= = −CdC
ρ dρ ρ (8)

NAGLASIMO:Razmatramo izentropsko strujanje – adijabatsko strujanje neviskoznog fluida bez razmjene topline
s okolinom i ostalih gubitaka – disipativnih i gubitaka trenja.

Znači.Bilo koja promjena pritiska dp je praćena izentropskom promjenom gustoće

dp  ∂p 
=   = C 2z
dρ  ∂ρ s (9)
ako to ubacimo u jednadžbu (8) dobivamo
dρ dρ CdC C2 dC dC
C 2z = Cdc → =− 2 =− 2 = − M a2
ρ ρ Cz Cz C C (10)
dρ dC dA
Konačno ako sad (10) ubacimo u diferencijalni oblik jednadžbe kontinuiteta (4) + + =0
konačno dobivamo: ρ C A
dA dC
= (M a2 − 1) (11)
A C
Zavisnost promjene brzine strujanja fluida od promjene protočnog presjeka strujne cijevi i broja Ma.

1.NESTIŠLJIVO - NESTLAČIVO strujanje Ma → 0

Slijedi da je
dA dC
Ma → 0 → =− → AC = const
A C
dobro poznata jednadžba kontinuiteta za nestišljivo strujanje

2.DOZVUČNO STRUJANJE 0 < Ma < 1

Slijedi da je povećanje brzine C(pozitivna vrijednost dC) povezano sa smanjenjem protočnog presjeka
(negativno dA) i obratno.
dA dC
3.NADZVUČNO STRUJANJE =
A C

Povećanje brzine je povezano sa povećanjem protočnog presjeka - suštinska razlika u odnosu na dozvučno
strujanje
Ma = 1
4.KRITIČNO STRUJANJE

Iz jednadžbe se dobije (dA/A)=0 a fizikalno značenje je minimum površine poprečnog presjeka

2
 C C dA dC
Ma < 1 = (M a2 − 1)
A C
dA
= (M 2a − 1)
dC Ma =1 Ma = 1
Ma = 1 Ma = 1
A C

Ma < 1 Ma > 1 Ma > 1 Ma < 1

C C
Ma > 1
Ma = 1

STRUJANJE U KONVERGENTNIM I DIVERGENTNIM

STRUJNIM PROSTORIMA
Skica br.7.4-8 Skica br.7.4-9

Pokušajmo sad promatrati strujanje kroz KONDI mlaznik na isti način kako smo ga promatrali
za konvergentni mlaznik.
Neka su u spremnicima I. i II , između kojih je pričvršćen KONDI mlaznik, pritisci jednaki i
iznose p ∗6 , s tim da se pritisak u spremniku II, kao kontra pritisak (označit ćemo ga s pk),
može mijenjati od vrijednosti p ∗6 do vrijednosti nula.
Mijenjanjem vrijednosti kontra pritiska*, promatrat će se brzina strujanja (Ma), promjena
pritiska kao odnos vrijednosti pritiska u nekom presjeku, i totalnog pritiska u spremniku I
(p/p*), i promjena masenog protoka RF kao odnos trenutnog i maksimalno mogućeg protoka.
Pritisak u spremniku I je stalan bez obzira na istjecanje.
U slučaju jednakih pritisak u spremnicima strujanja nema, Ma =0, odnos pritisaka p/p* =1
maseni protok jednak je nuli (skica br.7.4-10a).
p*6 p7 p
p 0k p*6 Ak p 7 pp k0
Ak 2
2
1 1

Ma Ma

1 1
p kr p kr

pk pk
p 1 p A
C 1
p* p*
B
p kr p kr
p* p*

& RF /m
m & RF max & /m
1m & max
(a) (b)
Skica br.7.4-10
Smanjivanje kontra pritiska pk na vrijednost pc (pk =pc) počinje strujanje. Brzina RF u
konvergentnom dijelu mlaznika se povećava da bi u grlu dostigla maksimalnu vrijednost ali
Ma < 1 da bi se u divergentnom dijelu smanjivala. Vrijednost pritiska. U grlu dostiže
minimalnu vrijednost, ali ne i kritičnu, jer nije dostignuta brzina zvuka.
U divergentnom dijelu, pritisak podzvučne struje raste jer se protočni presjek povećava.
Strujanje je u cijelom području podzvučno.
Kako postoji strujanje, postoji i neki maseni protok (skica br.7.4-10b).
Daljnjim smanjivanjem kontra pritiska (pk =pE) brzina RF u konvergentnom dijelu mlaznika
raste i dostiže brzinu zvuka (Ma =1), pritisak dostiže kritičnu vrijednost, ali vrijednost kontra
pritiska ne omogućava daljnje povećanje brzine u divergentnom dijelu. Brzina se uslijed
povećanja protočnog presjeka smanjuje, a pritisak raste i dostiže vrijednost pE(skica br.7.4-11a).
_________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
*Možemo zamisliti kako letjelica leti u području od 0 do npr.20000 m, pri čemu se atmosferski pritisak mijenja od 101320 Pa
do~ 5000 Pa

3
 p*6 Ak p 7 ppk0 p*6 p 7 ppk0
2 Ak
2
1 1

Ma Ma

1 1
p kr p kr
pk pk
pi A
E 1 p A 1
p ∗6 p*

p kr D p kr D
p* p*
F p nom
& /m
m & max & /m
m & max
(b) (b)
Skica br.7.4-11

Smanjimo sad kontra pritisak na minimalnu vrijednost – vrijednost blizu vrijednosti „0“ Pa.
U konvergentnom dijelu brzina se povećava i u najužem dijelu – grlu dostiže brzinu zvuka.
Kako je vrijednost kontra pritiska zanemariva, brzina se u divergentnom dijelu i dalje
povećava i na izlazu iz mlaznika dostiže maksimalnu vrijednost.
Pritisak se u konvergentnom dijelu smanjuje, u grlu dostiže kritičnu vrijednost a u
divergentnom dijelu se smanjivanje nastavlja sve do vrijednosti kontra pritiska na izlazu iz
mlaznika.
Maseni protok u grlu dostiže maksimalnu vrijednost i bez obzira na povećanje brzine
strujanja ostaje konstantan.
Strujanje u konvergentnom dijelu mlaznika je podzvučno, u grlu jednako brzini zvuka a u
divergentnom dijelu nadzvučno.
Napravimo mali rezime dosadašnjeg razmatranja.
Mijenjanjem ( smanjivanjem) vrijednosti kontrapritiska npr. povećanjem visine leta letjelice od
H=0 do H= Hmax u početku kad je vrijednost kontrapritiska niža od vrijednosti pritiska p6, a
obavezno viša od vrijednosti kritičnog pritiska u grlu mlaznika pkr , pa imamo:
a) čisto podzvučno strujanje ( kriva A – B – C) s ubrzavanjem u konvergentnom i
usporavanjem u divergentnom (difuzorskom) dijelu mlaznika. Ovaj režim strujanja
naziva se PODKRITIČNI REŽIM STRUJANJA FLUIDA U MLAZNIKU. Ostvaruje se
u konvergentnom dijelu mlazniku bez dostizanja brzine zvuka na kraju (u grlu).
Površina protočnog presjeka u grlu veća je od kritične površine, a aksijalna dužina
mlaznika manja je od ”kritične dužine ”;

b) Kriva A – D – E pokazuje slično ponašanje s tim što je u grlu dostignuta brzina zvuka
a kontrapritisak okolne sredine je nešto niži nego u prethodnom slučaju, ali obavezno
viši od kritičnog pritiska u grlu.Ovaj režim strujanja naziva se KRITIČNI REŽIM
STRUJANJA FLUIDA U MLAZNIKU. Postiže se na kraju konvergentnog dijela
mlaznika s brzinom zvuka u grlu.Pri određenim ulaznim uvjetima u ovom režimu
postiže se maksimalni protok fluida *
π m > π kr = p 6
p kr
c) Kriva A – D – F prikazuje režim pune ekspanzije. Režim u kojem se u potpunosti
raspoloživa potencijalna, pretvara u kinetičku energiju u KONDI mlazniku stalnih
dimenzija (dužine Lm i površine protočnog presjeka grla mlaznika Akr).
Vrijednost kontrapritiska jednaka je vrijednosti nominalnog, proračunskog pritiska pri
kojem se jedino postiže režim pune ekspanzije. Pri ovom režimu strujanja postiže se

4
 nadzvučna brzina na izlazu iz KONDI mlaznika a protok ostaje maksimalan kao i u
kritičnom režimu.Režim se naziva NADKRITIČNI REŽIM STRUJANJA FLUIDA U
MLAZNIKU i moguć je samo u KONDI mlazniku, jer se za povećanje brzine iznad
brzine zvuka, postignute u grlu, širenje mora nastaviti u divergentnom dijelu.
Pogledajmo sad slučajeve kad je pri nepromjenjivoj geometriji KONDI mlaznika :
a) kontra pritisak niži od nominalnog pritiska pk < pn
b) kontra pritisak viši od nominalnog, ali niži od kritičnog pritiska u grlu pn < pk < pkr

a) pk < pn

U slučaju da je kontrapritisak niži od nekog, za mlaznik ovih dimenzija, proračunskog –

nominalnog pritiska, strujanje u KONDI mlazniku je NADKRITIČNO m > πkr π
ali postoji
PODEKSPANZIJA tj. nije se sva potencijana energija na raspolaganju pretvorila u kinetičku –
širenje u mlazniku je nedovršeno i nastavlja se izvan njega kao „slobodno širenje“ kroz
„snop“ ekspanzionih valova na ivicama mlaznika i kroz ubrzavanje u jezgru strujnog mlaza.
To znači da je dužina mlaznika manja, od neke za te uvjete proračunske dužine, a to znači
da se „skraćivanjem“ neke proračunske dužine mlaznika (pri stalnom kontrapritisku) puna
ekspanzija zamjenjuje podekspanzijom a „ produžavanjem“ neke proračunske dužine
mlaznika, puna ekspanzija pretvara u nadekspanziju.
EKSPANZIONI KOMPRESIONI
VALOVI VALOVI

p6

pkr
p7
p k < p nom
“SLOBODNO ŠIRENJE”
IRENJE” pri NADKRITIČ
NADKRITIČNOM
REŽ
REŽIMU i PODEKSPANZIJI
Skica br.7.4-12

Iz ovoga proizilazi sljedeći zaključak:

Da bi se u mlazniku uvijek postizala puna ekspanzija pri promjeni vanjskih uvjeta leta treba
se podešavati dužina ( a time i površina vanjskog protočnog presjeka pri stalnoj divergenciji zidova
nadzvučnog dijela mlaznika) obrnuto promjeni vanjskog kontrapritiska.
Dakle.Pri opadanju kontrapritiska porastom visine leta, treba dužinu mlaznika povećavati.

b) pn < pk < pkr

U slučaju kad je kontrapritisak okolne sredine jednak nekom nominalnom pritisku pk = pn

kazali smo da imamo punu ekspanziju i nadkritični režim jer je koeficijent širenja u mlazniku
veći od kritičnog koeficijenta pirenja.
Ako se sad kontrapritisak mijenja tako da je veći od nominalnog pritiska na izlazu mlaznika,
uvijek će se u grlu mlaznika dostizati brzina zvuka, ali u divergentnom dijelu će se u
zavisnosti od vrijednosti kontrapritiska pk javljati normalni udarni talas.
Tako će se u slučaju da je pk > pn = pkG javiti NUT određene jačina i položaja, a u slučaju pkI>
pkG javiti jači i udarni talas bliže grlu mlaznika.
Znači.U ovim slučajevima pojam NADKRITIČNI REŽIM STRUJANJA nije opravdan jer
promatrajući brzinu u grlu mlaznika uvijek imamo brzinu jednaku brzini zvuka, ali
promatrajući brzinu na izlazu, imamo podzvučne brzine, čiji intenzitet zavisi od jačine NUT-a
odnosno vrijednosti kontrapritiska.

5
Dakle.Sa gledišta potpunosti ekspanzije – širenja u KONDI mlazniku , puna ekspanzija se
vrši samo po krivoj A – D – F jer se promjena pritiska vrši od pritiska p*6 na ulazu do
nominalnog pritiska pn na izlazu mlaznika.

p*6 Ak p 7 ppk0 p*6 Ak p 7 pp k0

2 2
1 1

Ma Ma

1 1
p kr p kr

pk pk
p A 1 p A 1
p* p*
K L
p kr D p kr D
i
p* H p*

G p nom J p nom
& /m
m & max & /m
m & max
(c) (b)
Skica br.7.4-13

Sve ostale krive (A –D –G – H –I ; A – D – J – K - L), iako dobivene pod uvjetom izjednačavanja

izlaznog pritiska p7 i pritiska okolne sredine po = pk ne prikazuju režim pune, kontinuirane
ekspanzije već kombinacije širenja i sabijanja (s obzirom na to da se u divergentnom dijelu
sabijanje iza NUT-a vrši kroz podzvučnu difuziju (krive H – I i K – L ) odnosno kombinacijom
diskontiunalnog sabijanja kroz NUT i podzvučne difuzije (krive G – H – I ; J – K – L).

Kao zaključak možemo kazati.

U praksi turbomlaznih propulzora koeficijenti širenja kroz mlaznik jako se mijenjaju u
zavisnosti od uvjeta leta i režima rada TMP pa je nemoguće koristiti KONDI mlaznik pri svim
uvjetima bez pojave udarnih talasa u procesu širenja.
FKONV
0.9
FKONDI
ŠENJE U MLAZNIKU

0.92

0.94
GUŠ

0.96
GU

κ = 1,33
0.98 c p = 0,276
π∗M
1.0
2 4 6 8 10 12
Skica br.7.4-14

Razlike u silama potiska pri ovim i uvjetima pune ekspanzije mogu biti značajne ali pri
visokim vrijednostima koeficijenta širenja u mlazniku zato se pri ovim uvjetima isplati
korištenje KONDI mlaznika čiji se divergentni dio profilira za jedan, proračunski koeficijent
širenja.
Na skica br.7.4-14 prikazana je teorijska razlika u ostvarenim potiscima s konvergentnim i
KONDI mlaznikom pri izentropskom širenju.U praksi razlika može biti i manja uslijed trenja i
gubitaka pri strujanju kroz udarne talase u divergentnom dijelu mlaznika.
Jedino izentropsko nadzvučno strujanje koje može nastati u Lavalovom – KONDI mlazniku
je pri proračunskim vrijednostima površine protočnog presjeka grla mlaznika, izlaznog
presjeka odnosno dužine mlaznika (kuta divergencije).

6
 A ul A izl A ul A izl
→∝ →∝ A ul A izl
A kr A kr →∝
A kr A kr A kr A kr
A gr = A kr A gr = A kr
Ma = 1 Ma = 1
p∗ p∗ Ma e > 1 p∗ Ma e > 1
Ma < 1 Ma e > 1 Ma < 1 Ma < 1
T∗ T∗ T∗
pa pa pa

p x T x
x
p∗ T∗ −1
Ma -κ T  κ −1 
1.0 p  κ −1  κ -1 = 1 + Ma 2 
= 1 + Ma 2  1.0 T∗  κ 
p∗  κ  0.833
0,528

1
0
x x x

Skica br.7.4-15

Pri nižim koeficijentima širenja i mlaznikom fiksne geometrije na izlazu bi dolazilo do

odcjepljenja, te da bi se sve skupa ovo izbjeglo, treba podešavati odnose protočnih presjeka,
a ako se ipak odluči na primjenu konvergentnog mlaznika, onda se odabire onaj protočni
presjek kojim se postiže maksimalna radna temperatura na proračunskom broju okretaja.

7.4.3 PROMJENA VRIJEDNOSTI SILE POTISKA MIJENJANJEM GEOMETRIJE

MLAZNIKA
UMJESTO UVODA
U poglavlju 6 bilo je riječi o reguliranju protočnog presjeka mlaznika odnosno promjeni geometrije mlaznika kako
bi se on , s visokim vrijednostima koeficijenta korisnog djelovanja, efikasno mogao koristiti u širem području
brzina i visina leta.
Kako će se pri objašnjavanju ove problematike koristiti fizikalni pojam karakteristike kompresora, kažimo najprije
par riječi o tom pojmu.

Pod pojmom karakteristike kompresora podrazumijevat će se zavisnost koeficijenta sabijanja od masenog

protoka zraka, pri stalnom broju okretaja.
U idealnom slučaju kod radijalnog kompresora ta kriva bila bi paralelna s apscisom tj koeficijent sabijanja ne bi
zavisio od masenog protoka zraka pri stalnom broju okretaja, a kod aksijalnog kompresora je to pravac, prikazan
na skici br. 7.4-16 .
U stvarnim uvjetima rada prisutni su gubici pri strujanju, kako gubici trenja tako i gubici strujanja (hidraulični
gubici) pa kriva ima oblik prema kojem koeficijent sabijanja raste pri smanjenju protoka do neke maksimalne
vrijednosti (točka M) a zatim opada (skica br. 7.4 - 16 ).

IId
dea
p*3 lna
kar
akte
teris
P titik
p*2 ka
kom p *2
M
pr e
sor
a p*3
n=const &
m

& T2*
m
m& ⋅ p*2
NESTABILNO PRIGUŠ
PRIGUŠIVANJE
STRUJANJE
Skica br.7.4-16 Skica br.7.4-17
*
Sam postupak dobivanja zavisnosti π = f (m& )
c se vrši na sljedeći način (skica br.7.4 – 17).
Propulzor se postavi na ispitni stol, pokrene i režima rada postavi na određeni broj okretaja n= const.
Zatim se pogodno konstruiranim uređajem na izlazu prigušuje maseni protok radnog fluida.
* *
Mjernim instrumentima se mjeri zaustavni pritisak na ulazu p2 , i izlazu iz kompresora p3 .
Pri jednom broju okretaja samo je jedan proračunski režim, režim pri kojem koeficijent sabijanja ima maksimalnu
vrijednost u odnosu na određeni maseni protok.

7
Pri tom re Područje je ograničeno minimalnim , maksimalnim broje okretaja, linijom pumpanja – linijom koja spaja
minimalne masene protoke pri zadanom broju okretanja, i linijom koja spaja maksimalne masene protoke za
zadani broj okretaja.
Povezivanjem točaka maksimalnih koeficijenata sabijanja za svaki broj okretaja u području režima rada dobiva se
radna linija TMP(skica br.7.4-18a).

Već smo u prošlom poglavlju naglasili da kod klasičnog TMP, mlaznikom nepromjenjive
geometrije i visokim vrijednostima koeficijenta sabijanja u kompresoru, radna temperatura
pred turbinom T4 raste porastom temperature T1 na ulazu u uvodnik, pri stalnom broju
okretaja turbokompreskorskog sklopa, dakle i pri stalnom maksimalnom broju okretaja.
Samim tim ako se podesi da se maksimalna temperatura postiže u fazi polijetanja tada će na
nadzvučnoj brzini leta biti potrebno smanjiti broj okretaja, a time i maseni protok i potisak,
kako bi radna temperatura bila u zadanim granicama.

p*3 LINIJA PUMPANJA p*3 LINIJA PUMPANJA

p*2 ZONA NESTABILNOG STRUJANJA

Prorač
Proračunska radna linija p*2 ZONA NESTABILNOG STRUJANJA
Prorač
Proračunska radna linija
n = n max
n = n max
m& = m& min 2
& =m
m & min RADNA TOČ
TOČKA RADNA TOČ
TOČKA

1
& =m
m & max n = n min m & max n2=const
& =m
n = n min

KRIVE STALNIH KOEFICIJENATA

n n
KORISNOG DJELOVANJA UGLAVNOM
= const n1=const = const
SU ELIPSASTOG OBLIKA T *
2 T2*
& T2*
m & T2*
m
m& ⋅ p *2 m& ⋅ p *2
(a) (b)
Skica br.7.4-18

Suprotno ovome, ako se podesi da se maksimalna radna temperatura podesi za nadzvučni

let tada će radna temperatura pri polijetanju biti niža od maksimalne (osim u slučaju da se pri
ovom režimu dozvoljava kratkotrajno prekoračenje maksimalno dozvoljenog broja okretaja).

Pogledajmo konkretan slučaj pri kojem TMP na nekoj visini i brzini leta ima broj okretaja n1 a
pilot iz nekog razloga želi naglo povećati silu potiska.
Naglim dodavanjem goriva, broj okretaja povećava se brže nego maseni protok zraka a
vjerojatnost ulaska u nestabilnu oblast strujanja (pumpanje kompresora) vrlo je velika (skica
br.7.4 -18b) .
Da bi se to izbjeglo mogu se koristiti „ograničivači porasta ili pada okretaja“ ali se onda bitno
mijenjanju performanse propulzora (propulzor postaje trom).
Ovakvi i slični problemi izbjegavaju se primjenom mlaznika promjenjive geometrije –
promjenom izlaznog protočnog presjeka pa se :
a) maksimalni broj okretaja i maksimalna radna temperatura mogu dostići istovremeno;
b) nagla promjena broja okretaja TMP (režima rada) može odvijati izvan oblasti
nestabilnog rada - pumpanja kompresora .
To omogućava nezavisan izbor radne temperature i broja okretaja odnosno masenog
protoka i sile potiska.
Tako je u granicama vrijednosti radne temperature i broja okretaja, moguće pri svim uvjetima
leta i režimima rada TMPG, odrediti optimalni protok za cijeli propulzor kako bi se ostvarila
minimalna specifična potrošnja goriva pri određenom potisku.
Korištenjem mlaznika fiksne geometrije kontrola vrijednosti sile potiska jedino je moguća
mijenjanjem odnosa protoka goriva i zraka i tako prijeći iz jedne u drugu radnu točku radne
linije, dok se kod mlaznika promjenjive geometrije, i bez mijenjanja odnosa gorivo/zrak,

8
samom promjenom izlaznog protočnog presjeka, može preći iz jedne u drugu radnu točku pa
se tako radna linija transformira u radno područje (skica br.7.4-19 ) .

p*3 LINIJA PUMPANJA

p*3 LINIJA PUMPANJA

p*2 ZONA NESTABILNOG STRUJANJA

Prorač
Proračunska radna linija
p*2 ZONA NESTABILNOG STRUJANJA
Prorač
Proračunska radna linija

n = n max n = n max
3
& =m
m & min RADNA TOČ
TOČKA
& =m
m & min RADNA TOČ
TOČKA

1
& =m
m & max & =m
m & max
n = n min n = n min 2
n RADNO n
RADNO = const = const
PODRUČ
PODRUČJE T2* PODRUČ
PODRUČJE T2*
& T2*
m & T2*
m
m& ⋅ p*2 m& ⋅ p *2
Skica br.7.4-19 Skica br.7.4-20

Tako npr. na skici br.7.4-17 prikazano je najprije otvaranje (povećanje protočnog presjeka)
mlaznika pri čemu se povećava maseni protok proizvoda izgaranja i mijenjaju parametri
strujanja u mlazniku koji se, pri stalnom broju okretaja, prenose kroz izduvni sklop i turbinu.
Dovođenjem nove količine goriva, temperatura T4 pred turbinom naglo raste, a s njom broj
okretaja , maseni protok i kao rezultat svega sila potiska, što je i bio cilj.
Ova nagla promjena režima rada, odvija se dalje od linije pumpanja, a vrijeme ubrzanja je
mnogo kraće.

p*3 LINIJA PUMPANJA

p*2 ZONA NESTABILNOG STRUJANJA

Prorač
Proračunska radna linija

n = n max
2
& =m
m & min RADNA TOČ
TOČKA

1
& =m
m & max
n = n min
n
RADNO = const
PODRUČ
PODRUČJE T2*
& T2*
m
m& ⋅ p*2
Skica br.7.4-21
Na skica br.7.4-21 prikazan je sinkroniziran slučaj istovremenog „otvaranja“ mlaznika i
„dodavanja gasa“ propulzoru, a putanja trenutnih radnih točaka može imati različiti oblik i u
zavisnosti od programirane automatike.
Mlaznik promjenjivog izlaznog otvora osim olakšanog pokretanja TMP omogućava i niz
drugih pogodnosti:
a) izbjegavanje pojave odcjepljenja pri pokretanju TMP;
b) smanjenje vremena ubrzanja rotorskog sklopa bez ulaska u oblast nestabilnog
strujanja – pumpanja;
c) smanjenje specifične potrošnje goriva c pri malim vrijednostima sile potiska ;
d) smanjenje gubitka sile potiska u fazi polijetanja pri izrazito toplom vremenu;
e) izbjegavanje pretjerano visokih i niskih radnih temperatura pri naglim promjenama
režima leta;
No ima i nedostatke:

9
 a) mehanička složenost;
b) potreba za besprijekornom zaptivenošću u cilju postizanja visokih vrijednosti
koeficijenta korisnog djelovanja;
c) veliki gubici ispred kompresora i iza turbine u režimu krstarenja uslijed velikih protoka
RF (malim brzinama i niskim vrijednostima sile potiska).

Sama promjena geometrije mlaznika u cilju promjene vrijednosti sile potiska može se vršiti
na razne načine kako mehaničkim tako i aerodinamičkim načinom.

(a) (b)

Skica br. 7.4-22 ;a mehanička promjena geometrije preko hidrauličnih pokretača; b) „aerodinamička“ promjena geometrije
ubacivanjem i izbacivanjem tercijarnog zraka u područje između primarnog i sekundarnog mlaznika

Posebno interesantna promjene geometrije mlaznika se odvija kod DTMP bez miješanja
„tople“ i „hladne“ struje u izduvnom sklopu pri kojem strujanje jedne utječe na strujanje druge.
Isto tako promjena geometrije može se vršiti i ubacivanjem tzv. sekundarne struje pa
geometrija „ovisi“od brzine leta i količine ubačene/izbačene mase zraka kroz dopunske
otvore.

(a) (b) (c)

Skica br.7.4-23

Pogledajmo kako se ta promjena geometrije ostvarila na nadzvučnom avionu Concord.

(a) (b)

Skica br. 7.4-24:1 pokretna rampa za preusmjeravanje zraka iz uvodnika upravljana računalom ; 2 ventili za reguliranje protoka
„tople“ i „hladne“ struje; 3 „upusno/ispusni“ ventil za reguliranje tople struje zraka; 4 upusni ventil za reguliranje mase hladne –
sekundarne struje zraka; 5 tercijarni ventil za snabdijevanje mlaznika zračnom masom u cilju reguliranja pritiska i protočnog
presjeka „grla“ mlaznika; 6 – primarni konvergentni mlaznik TMP; 7 sekundarni- mlaznik TMPS

Kao što je poznato Concord su pokretala 4 TMP Model Olympus 593 Mrk610 kao zajednički
projekt britanskog Rolls-Roycea i francuske SNECMA-e i to je bio jedan od rijetkih
zrakoplova, ako ne i jedini, koji je imao mogućnost „superkrstarenja“( Supercruise) – leta
nadzvučnim brzinama preko Ma = 2,04 na visinama preko 18 000 m ali, ovo naglasimo, bez
korištenja KDI.

10
TMP je imao maksimalni potisak i dominantnu ulogu pri polijetanju s uključenom KDI
ostvarujući silu potiska FmaxKDI ~ 170 KN tj. ukupno 680 KN potiska. KDI pri polijetanju
sudjeluje s ~ 27 KN.
Najveći potisak pri nadzvučnom letu TMP ima Fmax (Ma~2,2) ~ 45 KN tj.180 KN ukupno.
U fazi polijetanja - prosječne brzine polijetanja od 400 km/h, kad je potreban maksimalni
potisak, rampa 1 ima potpuno uvučeni položaj pri kojem se maksimalni dio zraka iz uvodnika
odvaja kao primarna – topla struja RF, ventili „tople“ struje 2 i upusni ventil 3 maksimalno su
otvoreni omogućavajući m & RFmax , a upusni ventil 4, je zatvoren (ventil 3 otvoren je sve do brzine od
Ma~ 0,93 kada se potpuno zatvara).

Znači.Pri malim brzina sav zrak iz uvodnog sklopa ulazi u TMP i čini toplu struju.Povećanjem
brzine leta, pri Ma~0,55 sekundarni mlaznik 7 počinje se otvarati da bi pri brzini Ma~ 1,1
mlaznik bio potpuno otvoren.
Rampa 1 počinje se pritvarati pri brzini Ma = 1,3, pri brzinama formiranja KUT-a na ulazu u
uvodnik, regulirajući protok i položaj NUT-a i osiguravajući uvijek podzvučnu brzinu strujanja
na ulazu u TMP od oko Ma=0,5.

Skica br. 7.4-25: Pri polijetanju jedan od velikih problema je buka koja se ublažava povećanjem protoka zraka (TERCIJARNA –
HLADNA STRUJA). Sekundarni mlaznik aktivira se – počinje se otvarati na Ma~0,55 i ostaje aktivan sve do Ma ~ 1,1

Rezultat ovakve regulacije strujanja u uvodnom i izduvnom sklopu pri polijetanju i malim
brzinama leta je ostvarenje maksimalnih vrijednosti potiska i učešće TMP u ostvarenju tog
potiska od preko 82%. U ovoj fazi leta utjecaj* uvodnog sklopa je promjenjiv i kreće se do
oko 21% dok je utjecaj izduvnog sklopa minimalan i kreće se do ~6%. Sustav i je koncipiran
tako da je u ovim uvjetima dominantan utjecaj TMP u usklađenom radu sva tri sklopa.

Skica br. 7.4-26: KDI ugrađen na Olimpu 593 Mk.610 ostvaruje dodatni potisak od 22% u fazi polijetanje i 30% u fazi
prijelaza s podzvučne na nadzvučnu brzinu leta. KDI se uključuje i za tzv. ULTRAZVUČNO UBRZANJE (brzine od Ma 1,7 –
2.0). Kad brzina dostigne Mach ~1,3 , ulazne rampe se počinju pomjerati prema dolje ograničavajući brzinu struje fluida pred
kompresorom a time i mase zraka. Rampe omogućavaju potrebnu količinu zraka TMP. Preostali zrak (sekundarni zrak) obilazi
TMP a koristi se za hlađenje, smanjenje buke, i KDI .

Povećanjem brzine ventil 2, upravljan automatskom regulacijom, postupno se zatvara i pri

Ma~ 0,93 je potpuno zatvoren. Pokretna rampa 1 ima zadatak da bez obzira na povećanu
brzinu leta, uspori i umiri zračnu struju prije ulaska u TMP tako da se sekundarni maseni
protok m& II postupno povećava, a tercijarni m & III postupno smanjuje do vrijednosti nula pri
visokim podzvučnim brzinama.
______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
* Dizajn ulaznog sklopa bio je presudan. Svi klasični TMP mogu primati zrak samo pri brzinama od oko Mach 0.5, te se radi
toga zrak mora usporiti s Mach 2.0 . Concorde je posebno morao kontrolirati udarne talase pri smanjenju brzine zraka s ciljem
izbjegavanja oštećenja TMP. To je omogućeno parom ploča na otvorima (intake ramp) i dodatnim zakrilcem čija se pozicija radi
usporenja zraka mijenja tokom leta. Ploče su bile na vrhu kućišta motora i pomicane prema dole, te je dodatno zakrilce
pomicano gore i dole, što je zraku omogućavalo da struji unutra ili van. Za vrijeme polijetanja, kada su propulzori pod velikim
opterećenjem, ploče su bile u ravnom položaju, a dodatno zakrilce uvučeno radi većeg protoka zraka. Pri ubrzavanju prema
Mach 0.7 zakrilce se zatvaralo; pri brzini Mach 1.3 ploče su počele djelovati, uklanjajući zrak i koji se tad počeo koristiti za
presurizaciju kabine. Pri brzini Mach 2.0 ploče su pokrile polovicu njihove moguće distance olakšavajući i rad kompresoru jer
nisu samo sabijale već i povećavale i temperaturu zraka.

11
Ubrzo nakon polijetanja (nakon 30 sekundi) isključuje se KDI i nivo buke se smanjuje.
Sekundarni mlaznik 7 se permanentno otvara od Ma ~ 0,55 pa do Ma ~ 1,1 kad je potpuno
otvoren, a pokretna rampa počinje mijenjati položaj pri Ma~1,3 kad se u uvodnom sklopu
počinju formirati udarni talasi (skica br.7.4-26 ).
Učešće pojedinih sklopova u fazi polijetanja i povećanja brzine do brzine zvuka u vrijednosti
sile potiska je različito uz dominantan utjecaj TMP (TMP ~ 82 %). Uvodni sklop ~ 21 % od
toga mlaznik svega 6%.
Pri nadzvučnim brzinama leta (Ma ~2,0) rampa 1, čiji je prvenstveni zadatak usporavanje i
smirivanje struje zraka prije ulaska u TMP, spuštena je preko 50% od maksimalno mogućeg
kretanja izazivajući NUT i podzvučno strujanje RF na ulazu u TMP. Kako se brzina leta
smanjuje ,“upusni“ ventil 3 se potpuno zatvara, a rampa 1 podiže sve do Ma ~1,3.
Rampa se, pri smanjenju brzine leta može kretati sve do Ma~0,7 kad se ventil 2 za
reguliranje protoka tople struje potpuno zatvara.
Prilikom nadzvučnog leta učešće TMP u ukupnom potisku se smanjuje sve do ~ 8% a
uvodni sklop sudjeluje sa 63% ostvarujući ukupni koeficijent sabijanja od π ∑ = 80 dok
mlaznik promjenjive geometrije sudjeluje s ~29%.
(Potrebno je napomenuti da je TMP dvovratilni pogon s dvodijelnim aksijalnim kompresorom opri
čemu i KNP i KVP imaju po 7 stupnjeva s ukupnim koeficijentom sabijanja π c = 15,5 )
Čisto ilustracije radi kapacitet spremnika iznosio je 119500 lit a specifična potrošnja pri
maksimalnom potisku bila je csp (Fmax) 10.500 (kg / h), a pri polijetanju i s uključenom KDI
csp (Fmax-KDI) 22.500 (kg / h) .

_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

*KDI se uključivala pri polijetanju i krozzvučnom ubrzanju između Mach 0.95 i 1.7, dok je bila isključena u svim ostalim
uvjetima leta.
Zanimljiva činjenica je da su propulzori zahvaljujući upravo računalom upravljanim uvodnim i izduvnim sklopom –
sinhromizirano reguliranje masenog protoka RF, bili sposobni dostići Ma 2 bez uključivanja KDI, ali se tako trošilo više goriva,
jer zrakoplov znatno više vremena letio pri visokom vrijednostima krozzvučnog aerodinamičkog otpora, iako dopunsko izgaranje
ima relativno veliku potrošnju.
(Concorde je trošio dvije tone goriva rulanjem po pisti s druge strane, pri brzinama od Mach 2, Concordeovi propulzori su što se
tiče specifične potrošnje goriva bili i ostali najefikasniji - csp= 12,168 kg/kNh =0,122 kg/daNh

12
PRILOG : RIJEŠENI ZADACI
1. ZADATAK

Pritisak koji vlada u spremniku aerotunela iznosi p* =1 bar dok je maseni protok kroz
aerotunel m & = 20 (kg/s)
U radnom dijelu, neposredno iza izlaznog presjeka Lavalovog mlaznika postavljena
*
je igla čiji
snimak pokazuje Machov kut od 30°.kao i termosonda koja pokazuje T = 500K
Odrediti vrijednosti fizikalnih veličina u grlu i izlaznom presjeku mlaznika ako on radi u
proračunskom režimu.
1
Ma =
sin µ
p0 Agr =Akr
(Ma=1.0) 2
ρ0
C1 C2
T0 Ma>1

C0 = 0 & = 20
m (kg/s)
Ma<1 2
T * = 500K
Ma p p2 >
µ 1= 30°
MACHOV KONUS ρ1 ρ2 >ρ
Postavka zadatka: T T>
A ul A izl
→∝
A kr A kr
A gr = A kr
Ma = 1
p∗
Ma < 1 Ma e > 1
T∗
pa

x
Ma

1
0
x
Podsjetimo se da je proračunski režim KONDI mlaznika onaj režim pri kojem se u grlu postiže brzina zvuka, a na
izlazu iz mlaznika nadzvučna brzina – puna ekspanzija pri kojoj pritisak na izlazu p7 dostiže vrijednost pritiska
okoline tj. p7 =p0
Znajući kut sa snimka možemo izračunati vrijednost brzine strujanja prije KUT-a tj vrijednost brzine strujanja u
presjeku 2-2
Brzina strujanja u presjeku 2-2
1 1 1
Ma 2 = = = = 2,0
sinµ sin30 0,5

Pritisak u spremniku je 1 bar, a temperatura – totalna ili zaustavna temperatura je 500 K i ostaju konstantni jer
strujanje je izentropsko.
Za vrijednost Ma =2.0 Iz TABELE 1 imamo vrijednosti odnosa totalnih i statički pritiska i temperature pa iz tih
odnosa možemo* izračunati
*
vrijednosti statičkog pritiska i statičke temperature
5
p p p0 10
= = 7,8244 → p 2 = = = 12780 Pa
p p2 7,8244 7,8244
T* T* T * 500
= = 1,8 → T2 = = = 277,8K
T T2 1,8 1,8
Kako sad znamo p2 i T2, možemo iz jednadžbe stanja pv = RT ili p = RT → ρ = RT
ρ p
izračunati gustoću u presjeku 2-2
p2 12780
ρ2 = = = 0,1603 (kg/m 3 )
RT2 287 ⋅ 277,8

13
a zatim i brzinu strujanja u presjeku 2-2

C 2 = Ma 2 ⋅ C z2 = Ma 2 kRT2 = 2 1,4 ⋅ 287 ⋅ 277,8 = 668,2 (m/s)

Iz poznate vrijednosti masenog protoka dobiva se površina protočnog kroz presjek 2-2
m& 20 2
& = ρ2 ⋅ C2 ⋅ A 2 → A 2 =
m = = 0,1867 m
ρ 2 ⋅ C 2 0,1603 ⋅ 668,2
Grlo mlaznika ima kritični presjek i njemu su kritične veličine
ρ1 = ρ kr ; p1 = p kr ; T1 = Tkr
Ma =1.0 pa su za zrak poznati odnosi (jer su pritisak i temperatura u spremniku totalne vrijednosti)
p1 p
= kr∗ = 0,528 → p1 = pkr = 0,528 ⋅ p 0 = 0,528 ⋅ 1 = 0,528bar
p0 p0
T1 T
= kr∗ 0,833 → T1 = Tkr = 0,833 ⋅ T0 = 0,833 ⋅ 500 = 416,5K
T0 T0
Zatim se izračuna gustoća
0,528 ⋅105 3
ρ1 = ρ kr = = 0,4417 (kg/m )
287 ⋅ 416,5
Brzina strujanja u grlu je

C1 = C zv ≡ C kr = κRTkr
C1 = 1,4 ⋅ 287 ⋅ 416,5 = 409 (m/s)

Maseni protok je :
m& 20
& = ρ1 ⋅ C1 ⋅ A1 → A1 =
m = = 0,1107m 2
ρ1 ⋅ C1 0,4417 ⋅ 409
Isti rezultat dobije se ako se koristi tabela 1 za Ma =2 korištenjem tablice T1 str.3
A2 A2
= 1,6875 → A kr ≡ A1 = = 0,112
A kr 1,6875
2. ZADATAK

Divergentni dio Lavalovog mlaznika izveden je konusno, pri čemu je r =10 mm i R= 14mm.
Na pola dužine divergentnog dijela javlja se normalni udarni talas – NUT. Ako je u
spremniku, na koji je mlaznik pričvršćen, pritisak p0 = 5 bar, odredi Machov broj i pritisak u
izlaznom presjeku mlaznika (p3 =? i Ma3 =?)
Skicirati promjenu pritiska duž mlaznika
p0 = 5bar = const

L/2 L/2
3
p0
k 1 2
C1 RC2
R1
r

=0 1 2
k
3
r+R
R1 = = 12mm
2
2 p 1
p2 >
A1 R 
=  1  = 1,44 → tabela
ρ1 1ρ2 >
A kr  r 
Skica br.1 T T>

14
Postavka zadatka:
Što znamo:
1.Od spremnika do presjeka 1-1 totalna vrijednost pritiska p*=const jer strujanje je izentropsko.

A ul A izl
→∝
A kr A kr
A ul A izl A gr = A kr
→∝
A kr A kr Ma = 1
A gr = A kr p∗ Ma e > 1
Ma = 1 Ma < 1
p ∗ T∗
Ma < 1
Ma e > 1 pa
T∗
pa
p x
p x pp∗ -κ
p∗ 5.0
1.0 p  κ −1  κ -1
-κ
= 1 + Ma 2 
1.0 p  κ −1
= 1 +
 κ -1
Ma 2 
3,64 p ∗ 2 κ 3
p∗  κ 
3,144
0,528
2,64
0,528

0,87 1
x 0 x
(a) (b)

Skica br.2

Kako znamo vrijednosti polumjera r – u grlu i R u presjeku 3-3 odmah možemo odrediti i
polumjer R1 u presjeku 1-1 pa odmah znamo i odnos površina u presjeku 1-1 i u kritičnom
presjeku A1
= 1,44
A kr

Ta tu vrijednost iz TABELE 1 očitamo vrijednosti Machovog broja Ma1 u presjeku 1-1

i vrijednost odnosa totalnog pritiska u spremniku i statičkog u presjeku 1-1, pa se izračuna
vrijednost statičkog pritiska u presjeku 1-1.
p0 p0 5
Ma 1 = 1,8; = 5,7457 → p1 = = = 0,8702 bar
p1 5,7457 5,7457

Sada idemo na proračun udarnog talasa (TABELA 2)

Iz tablice T2 za NUT i vrijednost Ma=1,8 dobiva se vrijednost brzine strujanja iza NUT-a, a dobivaju se odnosi
statičkih veličina poslije i prije NUT-a, kao i vrijednost odnosa totalnog pritiska iza, i statičkog pritiska ispred NUT-
a (str.9)
Sad izrač
izrač unavamo izentropsko strujanje na divergentnom
dijelu od 2-2 do 3 -3
3

2
Ma2 Ma3
Ma1 Ma2 Za Ma1 = 1,8 slijedi Ma2 = 0,6165
p2
= 3,6133 → p 2 = 3,1 44 bar; 2
p1 ; p1* p1
p2 ; p*2
3
p1* = 5 bar p *2 Iz tabele 1 za izentropsko strujanje i Ma2=0,6165
= 0,8127;
p 1*
A2
p *2 = 1,1712 (interpolacija)
= 4,6695 → p *2 = 4,063bar A kr
p1

(a) (b)
Skica br.3
Na skici br.2 a date su vrijednosti Ma , statičkog i totalnog pritiska iza NUT-a.

15
Sad promatramo izentropsko strujanje između presjeka 2-2 i 3-3
U presjeku 2-2 imamo podzvučno izentropsko strujanje, pa možemo koristiti tabelu T1 za
izentropsko strujanje.
Za Ma2=0,6165 iz T1 korištenjem interpolacije dobivamo vrijednost odnosa A2 /Akr=1,172
a kako već imamo vrijednost odnosa površina A3 /A2 računamo:
2 2
A3 A3 A 2  R   14  49
= ⋅ =   1,1712 =   1,1712 = ⋅ 1,1712 = 1,5941
A kr A 2 A kr  R1   12  36

Za ovu vrijednost odnosa površina 1,5941 → TABELA 1 dobivamo vrijednosti Ma i odnos

totalnih pritisak u presjecima 2-2 i 3-3

p*3 p*2
Ma 3 = 0,4; = = 1,1166
p3 p3
I na kraju vrijednost statičkog pritiska u presjeku 3-3 što je i bilo zadato.
p*2 p*2 4,063
= 1,1166 → p 3 = = = 3,639 bar
p3 1,1166 1,1166

A ul A izl
→∝
A kr A kr
A gr = A kr
Ma = 1
p∗ Ma e > 1
T ∗ Ma < 1
pa

x
Ma
1
1,8

1
0,6165 0,4
0
x

Objasniti ponašanje strujanja u divergentnom dijelu mlaznika s obzirom na vrijednost kontra

pritiska

3.ZADATAK
Temperatura zraka u spremniku je 20 °C. Iz spremnika zrak struji kroz KONDI mlaznik
masenim protokom
& zr = 1,2
m kg/s

Na izlaznom protočnom presjeku pritisak iznosi p3 =14 KPa a Machov broj je Ma3=2,8
Uz pretpostavku izentropskog strujanja i rada mlaznika u proračunskom režimu, potrebno je
odrediti:
a) Površine protočnog presjeka grla i izlaza
b) Pritisak koji vlada u spremniku
c) Pritisak u grlu mlaznika
d) Temperaturu i brzinu strujanja na izlaznom presjeku

16
 p3=14 kPa
t 1 = 20°C 3
p1 = ? 2

T1 i p1 su Ma3=2,8
konstantni
2
Agr=Akr
& zr = 1,2
m kg/s
3

NAPOMENA:
Za rješavanje ovog zadatka koristit će se tabele:
-izentropskog strujanja
-tabela za NUT
-tabela za adijabatsko strujanje s trenjem

Presjek 3-3 koristimo Tabelu 1 – izentropsko strujanje za Ma3 =2,8

p*3 T3* A
= 27,1383; = 2,568; 3 = 3,5001(strana 4)
p3 T3 A kr
Odredimo totalne-zaustavne vrijednosti temperature i pritiska na izlaznom presjeku 3-3 (ne
zaboravimo strujanje je izentropsko pa su totalne veličine konstantne)

T3* T1* 293

T3 = = = = 114 K
2,568 2,568 2,568

p*3 = 27,1383 ⋅ p 3 = 27,1383 ⋅14

p*3 = 379,9kPa = 3,799 bar ≡ p1
Brzina strujanja na izlaznom presjeku 3-3

C3 = Ma 3 ⋅ C z3 = 2,8 ⋅ kRT3 = 2,8 1,4 ⋅ 287 ⋅114 = 599,3 (m/s)

Gustoća zraka u izlaznom presjeku 3 – 3

p3 14 ⋅103
ρ3 = = = 0,428 (kg/m 3 )
RT3 287 ⋅114
Sad izračunajmo površinu izlaznog poprečnog presjeka jer znamo maseni protok
m&
& = ρ 3C 3 A 3 → A 3 =
m
ρ 3C 3
1,2
A3 = = 4,678 ⋅10 −3 (m 2 )
0,428 ⋅ 599,3
A 3 = 46,78 (cm )
2

17
Površina protočnog presjeka grla mlaznika je
A3 46,78
A gr ≡ A kr = = = 13,37(cm 2 )
3,5001 3,5001
Pritisak u grlu mlaznika iznosi (imamo vrijednost totalnog pritiska na izlazu mlaznika)
p*3
p 2 = p gr pri Ma = 1 → tabela br.1 → = 1,8929 (str.2)
p kr
p*3
p kr = = 2.007bar
1,8929
Pažnja:
Nigdje se egzaktno ne daje odgovor na postavljeno pitanje koliki je pritisak u spremniku
(zadatak pod b) pa to treba prodiskutirati, ne zaboravljajući činjenicu da je strujanje
izentropsko

18