AGONIJA

Dolazi do slabljenja osjeta vida, zatim njuha i okusa i na kraju osjeta sluha. Tjelesna temperatura je u
pravilu ispod normale (35 – 35,5 ⁰C), osim u zaraznim bolestima, kada je povišena.

. Po završetku agonije nastupa klinička smrt (kardiopulmonalni arest) koja se utvrđuje na temelju
prestanka rada srca i prestanka disanja

moždane ili cerebralne smrti.

Među posljednjima umiru spermiji i stanice epitela respiratornog sustava, nakon čega nastupa
biološka smrt.

U većini slučajeva, ireverzibilni kardiopulmonalni arest je glavni uzrok smrti.

MEHANIČKA PODRŽLJIVOST SKELETNIH MIŠIĆA

Prvu fazu obilježava kontrakcija čitavog mišića koji je podražen, što se može vidjeti do 2 sata nakon
smrti. U drugoj fazi, koja može trajati 5 sati nakon smrti, na mjestu podražaja javlja se jaka,
reverzibilna kontrakcija u obliku kobasičastog izbočenja (eng. idiomuscular pad) da bi u konačnoj,
trećoj fazi to izbočenje bilo izrazito malo a kontrakcija perzistentna. Ova faza traje do 12 sati nakon
smrt

Zjenice postaju nereaktivne na svjetlosni podražaj ubrzo nakon smrti, ali ih je farmakološki moguće
podražiti 12 do 25 sati nakon smrti

Da bi reakcija bila pozitivna, mora doći do proširenja (atropin, noradrenalin) ili suženja zjenica
(acetilkolin) 5 do 30 minuta nakon aplikacije. Trajanje reakcije je u pravilu oko 1 sat.

MRTVAČKA UKOČENOST

Najprije se javlja na ošitu i srčanom mišiću i to već 30- ak minuta nakon smrti, a skeletnu muskulaturu
zahvaća 2 do 4 sata poslije smrti.

Primarna mrtvačka mlohavost-mrtvalka ukočenost-sekundarna mrtvačka mlohavost.

Mrtvačka ukočenost je najizraženija 6 do 9 sati nakon smrti, da bi nakon 24 do 72 sata popustila

Postmortalna hipostaza ili mrtvačke pjege (lat. livores mortis) su posljedica navedenog procesa.
Mrtvačke pjege su najraniji znak smrti i pojavljuju se obično na bočnim stranama vrata 45 minuta
nakon smrti.Prvih 6 sati su pomične, nakon 12 sati su fiksirane.

MRTVAČKA HLADNOĆA

Mrtvačka hladnoća (lat. algor mortis) pojavljuje se najprije na licu i okrajinama nakon 1 do 2 sata, a
na ostalim dijelovima tijela nakon 4 do 5 sati. Tijekom prva 4 sata nakon smrti tjelesna temperatura
se u pravilu smanji za 1 ⁰C i dalje pada za 0,5 do 1 ⁰C svaki sat. Površina tijela se u potpunosti ohladi
za 12 do 24 sata, dok se unutrašnjost, zbog već navedenog odgođenog hlađenja, u potpunosti ohladi
za 18 do 24 sata.
Najtočnija ali i najkompliciranija metoda određivanja poslijesmrtnog razdoblja jest Henssge-ova
formula.

ISUŠENJE TIJELA I PROMJENE NA OČIMA

stvaranja trokutaste formacije tzv. „tache noir“ (slika 12). Obično se javlja 1 do 2 sata nakon smrti kao
žućkasta diskoloracija, koja se postepeno mijenja u crveno smeđu i konačno u crnu boju.

Osim isušenja, na očima su vidljive i druge promjene. Očna jabučica gubi tonus i omekša zbog pada
arterijskog tlaka, nestaju kornealni i konjuktivalni refleksi, a oftalmološkim pregledom očne pozadine
mogu se vidjeti „isprekidane“ retinalne krvne žile

KASNI ZNAKOVI SMRTI

DEKOMPOZICIJA

Dekompozicija ili raspadanje je posljednji stadij razgradnje tijela koji u konačnici dovodi do disolucije i
likvefakcije tkiva. Kompleksni organski spojevi razgrađuju se do jednostavnijih anorganskih, uz
stvaranje truležnih plinova i transudata.

Prvi vidljivi znak putrefakcije je pojava zelenkasto obojenih mjesta na prednjoj strani trbuha, što se
naziva pseudomelanoza (slika 15). Nastaje zbog ulaska bakterija u tkivo i produkt je spajanja
hemoglobina sa sumporovodikom. Pseuomelanoza se javlja 1 do 2 dana poslije smrti u desnoj
ilijačnoj fosi jer je u tom području cekum najbliže površini kože.

Dolazi do hemolize i bojenja okolnog tkiva ljubičasto što se može vidjeti na koži kao mramorizacija
(slika 16). Mramorizacija postaje uočljiva 36 do 48 sati nakon smrti , najviše na površinskim venama
trbuha, ramena i vrata.

Period dekompozicije varira od tijela do tijela, što ovisi o samom stanju tijela u trenutku smrti, ali i o
okolišu u kojem se ono nalazi. Činitelje koji utječu na raspadanje možemo podijeliti na vanjske i
unutarnje. Vanjski činitelji su :  temperatura okoliša  utjecaj zraka  imerzija u vodu  pokop u
zemlju.

Truljenje . Casparovo pravilo:truljenje na zraku je 4 puta brže nego u vodi, a u vodi 2x brže nego na
zemlji.

Obdukcija se mora provesti kod nasilnih smrti (KD), a kod nenasilnih samo ako je uzrok smrti
nepoznat ili je nastupila u sumnjivim okolnostima.

Odreživanje vremena smrti:

1.mjerenje temperature leša

2- ako od smrti prošlo malo vremena, pokus o električnoj provodljivosti mišića ili pokus mehaničke
mišićne podražljivosti

3.reakcija zjenice(pupila)

4. istiskivanje mrtvačkih pjega

Znakovi na osnovu kojih se mogu odrediti vrijeme smrti:

a)znakovi na lešu

b)znakovi u okolini leša koji su u vezi s njim

c)znakovi u okolini leša koji nemaju veze sa lešom.

Mehaničke ozljede su oštećenja tijela nastala djelovanjem oštre / poluoštre / tupe sile, a
mogu nastati kretanjem sredstva po tijelu / kretanjem tijela prema sredstvu / uzajamnim
kretanjem tj. sudarom tijela i sredstva.

Prema značajkama sredstva ozljeđivanja, dijelimo ih na ozljede nastale šiljkom / oštricom /

plohom / projektilom ručnog vatrenog oružja.

O guljotina kože nastaje kosim povlačenjem tupog tvrdog sredstva (najčešće hrapave
površine) po koži, zbog čega dolazi do struganja i traumatskog defekta površinskog sloja
kože (epidermisa).

Krasta se odljušti nakon cca 7 dana. Ostane neorožnjena koža koja se za 2-3 tjeda orožni pa
je nemoguće ustanoviti mjesto guljotine.

Krvni podljev kože, hematom(modrica):

Posljedica udarca tupo-tvrdo sredstva po tijelu ili padom tijela na takvo sredstvo

Postaje vidljiv na koži 1-2 dana nakon ozljeđivanju.

6 dana plavoljubičasta, 6-8 dana zelenkasta, nakon 8 dana žućkasta.

1) rana prskotina – ako na kožu djeluje sila rastezanja, ali jedva toliko da prekorači
elasticitet kože. Rana je obično linearnog oblika (npr najčešće kod prometnih
nesreća, penjanjem kotača na tijelo i sl.)
rezna rana – povlačenjem oštrice i pritiskom sredstva tangencijalno po površini tijela, pa je
obično veća dužina nego dubina. Rubovi rane su glatki, kutevi oštri. Presjek rane ima klinasti
oblik.

Rana sjekotina- ima klinasti oblik.

Balistika

► prilikom opaljenja, iz cijevi oružja osim projektila u obliku kruškolikog oblaka izlijeću:
neizgorene barutne čestice (dopiru najdalje), dim, plamen. Dim dopire do polovice
udaljenosti do koje dopiru barutne čestice, a plamen do polovice udaljenosti do koje doseže
dim.
Š ok je akutno, generalizirano zatajenje cirkulacije, naročito periferije tijela, s padom tlaka i
oštećenjem tkiva zbog manjka kisika.

1. Gušenje: stezanje vrata prstima šake.

 uvijek se radi o ubojstvu zbog nerazmjera u fizičkoj snazi žrtva – napadač
 obdukcijski nalaz: ozljede na vratu, sitne crtaste oguljotine, krvni podlijevi,
plavičasto lice

2. Davljenje: stezanje vrata strangulacijskim sredstvom koje zateže neka mehanička sila
različita od vlastite težine tijela (omča, žica, remen…)
 najčešće, ubojstvo (samoubojstvo ili nesretni slučaj rijetko)
 obdukcijski nalaz: plavičasto lice, strang. sredstvo, strang. brazda na vratu…

3. Vješanje: stezanje vrata omčom koju zateže djelomično ili čitava težina vlastitog tijela.
 omča se sastoji od luka, krakova, čvora. Ako nema čvor, «otvorena omča»

 strang. brazda je uvijek vidljiva, u gornjem dijelu vrata, ide koso prema natrag i gore. Ako
se radi o konopcu, smeđa je ili tamnocrvena, duboka

 mrtvačke pjege u donjim ekstremitetima (ako je tijelo visilo više od 12 h)

 jezik često viri iz usta, zbog podizanja baze jezika djelovanjem omče

 99% slučajeva samoubojstvo, često u starijih muškaraca

 na vratu se znaju pojaviti «lažni tragovi vješanja» (npr pregibi kože kod pretilih ljudi, uski
okovratnici košulje…)

Začepljenje dišnih puteva (sufokacija)

Začepljenje ždrijela i grkljana nastaje začepljenjem dišnih puteva stranim tijelom (npr
igračke, koštice, proteze…)
 ubojstvo ILI nesretni slučaj (kod male djece i odraslih)

Začepljenje nosa i usta nastaje zatvaranjem vanjskih dišnih puteva (nosa i usta)
rukom ili drugim sredstvom.
 uglavnom ubojstvo zbog bitne razlike u snazi napadač – žrtva (mala djeca, starci)

Začepljenje dušnika i dušnica stranim tijelom

 najčešće nesretni slučaj, ali MOGUĆE ubojstvo i samoubojstvo

Utapanje = nasilno mehaničko začepljenje završnih dišnih puteva tekućinom, najčešće
vodom.

 obdukcijski nalaz: «svježi utopljenici» (lice je plavo, s pjenom na ustima i nosu, pluća su
povećana, blijedosiva, pri rezanju pucketaju, karakterističan je spužvasti edem pluća: kad se
prerežu, iz njih izlazi pjenušavi tekući sadržaj) / utopljenici umrli refleksnim mehanizmom
(koža blijeda, nema znakova asfiksije ni edema pluća, samo tekuća krv) / utopljenici koji su
dugo boravili u vodi (nakon 3-4 h pojavljuje se naježenost kože, «gušćja koža», prsti su
naborani i blijedi. Nakon 7-10 dana, na koži se pojavljuje sluzavi sivi sloj algi. Nakon 2-3
tjedna, čitava se epiderma zajedno s noktima skida poput rukavice.)

 najčešće nesretni slučaj, samoubojstva i ubojstva rijetka

Djelovanje niske temperature na organnizam

A. lokalno
I. st. ozeblina: natečenost, koža blijeda i hladna, plava, svrbež, bol, pečenje

II. st. stvaranje mjehura na koži (ispunjeni tekućinom. Upala kože. Zacijeli za 10 dana)

III. st. nekroza (propast tkiva)

D JELOVANJE ELEKTRICITETA NA ORGANIZAM

a) udar električne struje, kad se organizam uključi strujni tok. Hoće li izazvati smrt ovisi o
naponu i jakosti.

 paraliza središta za disanje i zastoj rada srca zbog fibrilacije

 prolaz koji ne uzrokuje smrt: trnjenje, pečenje, kontrakcije mišića, bol, gubitak svijesti

 organizam je 4x osjetljiviji na izmjeničnu nego na istosmjernu struju

 najveći otpor prolazu struje daje koža (suha i žuljevita povećava otpor)

 prilikom smrti, na mjestu dodira el. vodiča s tijelom nalazi se «električni biljeg» (u 50%
slučajevima nestane nakon udara; termička ozljeda koja izgleda kao opeklina III ili IV st.)

 uglavnom nesretni slučajevi

b) udar groma

 grom: pražnjenje elektriciteta koji se stvara u atmosferi, praćeno bljeskom i praskom

 ozljede: opekline, razderotine, lomovi, «šare groma» kao prugice na koži, tragovi gorenja
na odjeći…

 ako ne nastupi smrt, osoba se kasnije ne sjeća samog događaja (retrogradna amnezija) i
javlja se bol u mišićima

Simulirano ubojstvo je prikazivanje samoubojstva ili nesretnog slučaja kao ubojstvo.

Disimulirano ubojstvo je prikazivanje ubojstva kao samoubojstvo ili nesretni slučaj.

Sudsko medicinski, ubojstvo Homicidogeni činioci koji postoje i kod izvršitelja i kod žrtve:

a) psihički (psihofiziološki – intelektualni, etički, emocionalni…; psihopatološki –

traumatska psihoza, sumračna stanja…)
b) somatski (somatofiziološki – pubertet, tjelesni izgled, menstruacija…; somapatološki –
akutna i kronična oboljenja, nakaznost…)
c) socijalni (primitivizam, nisko obrazovanje, besposlenost…
d) alkohol kao homicidogeni stimulans (40-50% ubojica su alkoholizirani)
Na kinematiku naleta vozila na pješaka utječu:

- način i brzina kretanja vozila

- način i brzina kretanja pješaka

-oblik vozila i dijelova vozila s kojima je tijelo pješaka u kontaktu

Daljina nabacivanja tijela pješaka na vozilo ovisi o naletnoj brzini vozila.

Sumpor-vodonik (H2 S) je bezbojan gas, ima miris pokvarenih jaja, teþi je od vazduha, zapaljiv je, a u
smesi sa vazduhom (4–45%) je eksplozivan. Nastaje bakterijskom razgradnjom organskih materija,
nakuplja se u septiæ- kim i osoænim jamama, naftnim cisternama, kanalima otpadnih voda, naroæito
šeœerana i fabrika skroba itd. Ima ga u vodi nekih banjskih leæilišta. Moþe se nakupljati u peœinama
u blizini vulkana i mineralnih izvorišta. Velike koliæine ovog gasa oslobaðaju se prilikom vulkanskih
eksplozija. Mehanizam dejstva.

Obdukcioni nalaz sveþih leševa karakteriše plaviæasto prebojenje koþe. Mrtvaæke mrlje imaju
zelenkastu nijansu. Organoleptiæki se registruje miris trulih jaja.

MDMA- ekstazi

Indikacije za kliničku obdukciju:

-U zdravstvenoj ustanovi

-Na zahtjev kliničara

-Na zahtjev rodbine

Indikacije za sudskomedicinsku obdukciju:

Kada?

- U slučajevima ubojstva, samoubojstva, nesretnog slučaja

- Prema ZKP-u: i u slučaju sumnje! (?)

- Uloga mrtvozornika

- Na zahtjev obitelji

- Na zahtjev kliničara

- U zdravstvenoj ustanovi (i bez zhatjeva) – obveza! (ZZZ)

- UZROK SMRTI:
- Bilo koje oštećenje ili ozljeda koja vodi ka fiziološkom poremećaju koji
rezultira smrću
LAŽNI TRAGOVI STEZANJA VRATA MOGU SE NAĆI: SVE NAVEDENO JE TOČNO

NAJDULJE OD USTA CIJEVI ORUŽJA DOBRU : NESAGORJELA BARUTNA ZRNCA.

SMRT U SUMNIVIM OKOLNOSTIMA JEST ONA KOD KOJE NEKE OKOLNOSTI UPUČUJU NA
MOGUĆNOST POSTOJANJA NASILNE SMRTI.

ZA KAZNENO DJELO UBOJSTAV VRIJEDI SVE OSIM: DA JE OBLJEKT KAZNENOG DJELA JE ČOVJEK OD
ZAČEĆA DO SMRTI.

RANA NAGNJEČINA – TKIVNI MOSTIĆI

• PRIJELOMI

1. Baze lubanje

- mehanizam nastanka: najčešći pri padu

- vrste: uzdužni, poprečni, kosi, prstenasti, udaljeni

2. Svoda lubanje

- mehanizam nastanka: posljedica direktnog udarca

 1. ZAČEPLJENJE NOSA I USTA (occlusio n./o.)

- manuelnim pritiskom – u pravilu ubilačko

- pokrivanjem predmetom – češće ubilačko

- pritiskivanjem o podlogu – najčešće nesretni slučaj

- tragovi na koži!

2. ZAČEPLJENJE ŽDRIJELA I GRKLJANA (obturatio p./l.)

- strano tijelo - namjerno ili slučajno

3. ZAČEPLJENJE DUŠNIKA I DUŠNICA (obturatio tracheobronhiorum)

- najčešće slučajno (pijesak, koštice, grah)

• B. STEZANJEM VRATA I PRSNOG KOŠA

• 1. GUŠENJE (strangulatio colli manualis)

- vanjski i unutarnji nalaz (ogrebotine, podljevi, jaka cijanoza)

- najčešće ubojstvo, nesretni slučaj moguć, samoubojstvo nemoguće

• 2. DAVLJENJE (strangulatio colli funalis)

- stezanje vrata sredstvom koje zateže (sve osim vlastite težine)

- karakteristika: trag davljena (!. lažni trag – debljina)

unutarnji nalaz

(krvni podljevi, prijelomi)

- najčešće ubojstvo; samoubojstvo i

nesretni slučaj mogući /karakteristike čvora/

• 3. VJEŠANJE (suspensio)

- posljedica djelovanja vlastite težine

- karakteristika: strangulacijska brazda (sulcus strangulationis)

omča: luk, krakovi, čvor

- tipično - atipično

potpuno - nepotpuno

- mehanizam smrti (podražaj vagusa, pritisak na krvne žile, zatvaranje dišnih puteva,
prijelom vratne kralježnice)
 - najčešće samoubojstvo

• 4. PRITISAK NA PRSNI KOŠ (compressio thoracis)

- onemogućavanje dišnih pokreta, kombinacija

sa stezanjem trbuha

- najčešće nesretni slučaj

Poprečni prijelom dugih kostiju ruku i nogu nastaje u pravilu kao posljedica direktnog udarca?

ZNOJENJE LEŠA NASTAJE KADA SE MRTVO TIJELO PREBACI IZ PROSTORIJE S NIŽE TEMPERATUER U
PROSTORIJU S VIŠOM TEMPERATUROM

RANA PRSKOTINA- NASTAJE SAMO NA MJESTU DJELOVANJA TUPOTVRDOG PREDMETA

UTAPANJE:

1.FAZA: ulazak tekućine-prekid disanja

-----2.FAZA:refleksno dublje disanje,prodoru u pluća----

3.FAZA-uzetost padanje na dno

MORBOZNA OZLJEDA-OZLJEDA NASTALA ZBOG POSTOJEĆE BOLESTI ILI POGORŠANA NAKADNO

BOLEŠĆU

SUNČANICA DOVODI DO DISBALANSA TEKUĆINE I ELEKTROLITA

ODREĐIVANJE DOBI NA KOSTURIMA ODRASLIH OSOBA OBAVLJA SE NA TEMELJU ANALIZE:

MORFOLOŠKIH PROMJENA NA PUBIČNOJ SIMFIZI

KOD TJELESNE OZLJEDE: OPASNOST ZA ŽIVOT JE APSTRAKTNA

INDUCIRANO SAMOUBOJSTVO : kod kojeg jedna osoba pokretač-poticatelj a druga osoba izvršitelj?

ZJAP REZNE RANE BIT ĆE VEĆI KOD PRESJECANJA MIŠIĆNIH VLAKANA??

DIJATOMEJE U TKIVA I ORGANE UTOPLJENIKA MOGU DOSPJETI SAMO UTAPANJEM

KOD PSIHIČKE OZLJEDE SA SMRTNIM POSLJEDIUCOM POTREBNO JE UTVRDITI SVE OSIM:

ZNAKOVE OZLJEDA?? POSTOJANJE SNAŽNOG EMOCIONALNOG DOŽIVALJAJA?

TIPIČNI PRSTENASTI PRIJELOMI BAZE LUBANJE NASTAJU: pri padu na glavu

DOKAZIVANJE ZAŽIVOTNOG DODIRA TIJELA S VATROM JE NALAZ:

Savijanje ruku i nogu?? Prsnuća trbušne stijenke, lomova dugih kostiju udova

OSNOVNE ZNAČAJKE KOJE POKAZUJU DA JE RIJEČ O SAMOUBOJSTVU UBODNIM REZNIM RANAMA

SU : SLUČAJEVI S VIŠE OZLJEDA SU ČESTI GRUPIRANJE OZLJEDA NA NEKOM DIJELU TIJELA?
EKSHUMACIJA?

POTRES MOZGA:NASTAJE U NEKOM VREMENU NAKON OZLJEDE GLAVE

ELEKTRIČNI BILJEG JE UVIJEK PRISUTAN NA MJESTU DODIRA S VODIČEM.

MEHANIZAM SMRTI KDO VJEŠANJA UKLJUČUJE SVE OSIM ZATAJENJA RADA SRCA I PLUĆA

Nesto trovanje gasom zelenskasta boja koze

PRVI ZNAKOVI TRULJENJA:PREBOJENJE????

KRVARENJE UNUTAR TVRDE MOŽDANICE-NAJČEŠĆE NASTAJE ZBOG PUCANJA MOSNIH VENA.

Cijanovodoniæna kiselina je bezbojna, lako isparljiva teænost taæke kljuæanja 26° C, mirisa gorkog
badema

SMRT ZBOG DJELOVANJA NISKE TEMPERATURE:26-30 stepeni

KVALIFIKACIJA TJELESNIH OZLJEDA ZNAČI SVRSTAVANJE OZLJEDA U SKUPINU PREMA

KRITERIJUMIMA KAZNENOG PRAVA

ZAČEPLJENJE NOSA I USTA:POKRIVANJEM NEKAKVIM PREDMETOM REDOVITO JE UBILAČKO

ZA UNOŠENJE UBODNE RANE NAJVAŽNIJE JE:OŠŠTRINA ŠILJKA SREDSTVA?

ODREĐIVANJE DOBI NA TEMELJU MORFOLOŠKIH PROMJENA NA AURIKULARNOJ PLOHI BOČNE

KOSTI TEMELJI SE METODI PO:LOVEJOY

RAZDOR JE OZLJEDA UNUTARNJIH ORGANA

ARBORIZACIJA-promjena karakteristična za udar groma.

SMRT GLADOVANJE NASTUPA-KADA TIJELESNA MASA SMANJI NA 40-50% PRIJAŠNJE MASE

DUŽNOST MRTVOZORNIKA: SVE NAEVEDNO JE TOČNO

BRAZDA DAVLJENJEM NE VRIJEDI: OBUHVAĆA ČITAV OPSEG VRATA

KRVARENJE U MEKE MOŽDANICE- ČESTO NASTAJE UZ NAGNJEČENJE MOZGA

MRTVAČKE PJEGE POJAVLJUJU SE NAKON 45 MINUTA OD SMRTI

NA KOLIKO OSNOVNIH DOBNIH SKUPINA FORENZIČKI ANTROPOLOZI DJELI ŽIVOTNU DOB PREMA
METAMORFOZI PUBIČKE SIMFIZE-6 BROOKS I SUCHEY.

- Oblici tragova krvi:

1. slijevanjem:

lokve, pruge, prožimanje

2. kapanjem ili prskanjem

3. prijenosom:

brisotine, otisci
SEKUNDARNE OZLJEDE KOD NALETA VOZILA NA PJEŠAKA NASTAJU: NABACIVANJEM PJEŠAKA U
VOZILO.

VJEŠTAKA IZABIRE SUDAC.

NASILNE OKOLNOSTI PREKIDA TRUDNOĆE MOGU BITI : SVE NAVEDENO JE TOČNO.

RADI ZAŠTITE ŽIVOTA I ZDRAVLJA LJUDI ZAKONOM U CILJU SUZBIJANJA ZLOUPORABE OPOJNIH
DROGA UREĐUJE SE: SVE NAEDENO JE TOČNO

OTROVANJE SU:??

U SREDSTVA OVISNOSTI SPADAJU: OPIJATI I BARBITUATI.