Daniel A.

Romano: Metodika Nastave matematike (intelektualna svojina)

METODIKA NASTAVE MATEMATIKE

Realizatori:
Nastavnik: Dr Daniel A. Romano, redovni profesor za uzu matematicku oblast
(1) Osnove matematike, sto ukljucuje:
1.1. Matematicka logika
1.2. Naivna, Aksiomatska i Deskriptivna teorija skupova
1.3. Formalna aritmetika
1.4. Formalne teorije
1.5. Teorija algoritama
1.6. Teorija izracunljivosti
1.7. Algebarski sistemi – Univerzalna algebra
1.8. Teorija polugrupa
1.9. Teorija mreza
(2) Metodika nastave matematike i informatike, sto ukljucuje:
2.1. Opsta metodika nastave matematike i informatike;
2.2. Metodika nastave algebre i analize;
2.3. Metodika nastave geometrije

Mr Branislav Prastalo, visi asistent za uzu matematicku oblast:

(1) Metodika nastave matematike

U dijelu koji se odnos na (opstu) metodiku nastave matematike trebalo bi da se obradjuju

slijedeci sadrzaji:

MATEMATIKA I NASTAVA MATEMATIKE

METODIKA NASTAVE MATEMATIKE
MATEMATICKO MISLJENJE
PSIHOLOSKO-PEDAGOSKE I LOGICKE OSNOVE NASTAVE MATEMATIKE
MOTIVISANJE ZA UCENJE MATEMATIKE
NASTAVNI PRINCIPI U NASTAVI MATEMATIKE
NASTAVNE METODE I NASTAVNI SISTEMI
PLANIRANJE NASTAVE MATEMATIKE
Linearno planiranje
Spiralno planiranje
Planiranje diferencirane nastave
Projekt MEP
ORGANIZACIJA I REALIZACIJA NASTAVE MATEMATIKE
Nastavni program matematike u osnovnoj skoli (RS, MEP projekt)
Nastavni program matematike u srednjoj skoli (RS, MEP projekt)
Linearna, Spiralna realacija
Realizacija diferencirane nastave
ZADACI U MATEMATICI
- Osnove matematike
- Algebra i Analiza
- Geometrija
- Nestandardni zadaci u matematici
PROVJERAVANJE RADA UCENIKA
Nacionalni testovi iz matematike
VREDNOVANJE REALIZACIJE NASTAVE MATEMATIKE
STRUCNO NAPREDOVANJE

1
 Daniel A. Romano: Metodika Nastave matematike (intelektualna svojina)

Literatura koristena za pripremanje ovog materijala:

[1] Friedrich Zeich: Metodika matematike; Goettingen 1995.

[2] Proceedings of the First Conference of the European Society for Research in Mathematical
Education, 27th – 31st August 1998, Osnabrueck – Haus Ohrbeck, Germany

[3] Proceedings of the Second Conference of the European Society for Research in Mathematical
Education, 24th - 27th February 2001 in Mariánské Lázne, Czech Republic

[4] Proceedings of the Third Conference of the European Society for Research in Mathematical
Education, 28 February - 3 March 2003 in Bellaria, Italy

[5] MEP project, Centre for Innovation in Mathematics Teaching, University of Exeter, UK

[6] Nastava matematike; Drustvo matematicara Srbije, Beograd

[7] Mat-kol (Banja Luka), Odsjek za matematiku i informatiku, PMF Banja Luka

[8] Program nastave matematike u osnovnoj skoli;

[9] Program nastave matematike u srednjoj skoli;

[10] 2nd International Conference on the Teaching of Mathematics (at the undergraduate level),
University of Crete, 1 – 6 July 2002, Hersonissos, Crete, Greece

CILJEVI, PRETPOSTAVKE KURSA

I PLANIRANJE KURSA

Prethodne napomene

U kursu “Metodika nastave matematike” trebalo bi:

- razjasniti ciljeve cijelog kursa, sa obrazlozenjima sprovodjenja kursa;
- poblize objasniti glavna pitanja koja ce biti obradjena ovim kursom;
- objasniti kojim ciljevima ce se teziti da bi se omogucila kompetetivna nastava;
- dati pregled sredstava kojima se planira postici te ciljeve, kao i nekoliko uporisnih tacaka;
- dati okvir za moguce planiranje kursa;
- uputiti na narocite karakteristike kojima nastava matematike obiljezena.

Opsti ciljevi

Svrha kursa je da integrise komponente obuke za nastavnike:

(a) psihologiju, (b) pedagogiju, (c) opstu didaktiku;
(d) strucnu didaktiku – metodiku nastave;
(e) nastavnu praksu.

2
 Daniel A. Romano: Metodika Nastave matematike (intelektualna svojina)

Zapravo, namjera je da se poveze teorija i praksa nastave matematike. Teorija, u ovom slucaju,
znaci prvenstveno psiholosko-pedagoske osnove ucenja matematike. Praksa, u ovom slucaju, je
usmjerena na odgovarajuce principe u nastavi matematike.

Osnovne ideje uz realizaciju

Potrebno je da se postavi teorijska osnova za tipicne nastavne situacije, koja se onda u malim
nastavnim opitima usmjereno provjeravaju i oslije toga o njima raspravlja. Lako je pojmiti da se
ne treba iskljucivo zadrzati na recepciji i isprobavanju uopstenih nastavnih postupaka, niti na
recepciji usko ogranicene opste-didaktickim pojedinacnim tehnikama, vec treba teziti
kompleksnije, ali isto tako ogranicene i pregledne nastavne situacije u stucno-didaktickom
okviru, gdje se tacno, a samim tim i blisko praksi, mogu opisati uslovi ucenja. Kod izbora
nastavnih situacija kumovali su Ganjeovi “tipovi ucenja” koji su istaknuti kao narocito
vazni – a to su ucenje pojmova, ucenje pravila, rjesavanje problema. Opste uslove ucenja trebalo
bi za nastavu matematike tako prilagoditi, precizirati i modifikovati, te da se uzme u obzir
postojeca stucna didaktika (metodika nastave matematike), i vise koristi “kognitivna teorija”, koje
su za ovo narocito relevantne, a koje kasnije djelimicno i kod Gagnea igraju vecu ulogu. Zbog
toga treba, s jedne strane, obratiti paznju na razvojne stadijume matematickog misljenja, tj. Na
kognitivne sposobnosti ucenika uslovljene uzrastom a, s druge strane, na stepen apstrakcije, tj.
kognitivni nivo koji odgovara stupnju ucenja nezavisno od uzrasta. Nadalje, nastoji se utvrditi
zasto se ucenje sa razumjevanjem istice u odnosu na druge oblike ucenja kod ucenika.
Po skolsko-pedagoskim i opte-didaktickim shvatanjima trebalo bi znatno osvijetliti tzv. faze
ucenja, odvijanje procesa ucenja, tj. podsticaj, tipicne teskoce i njihovo prevazilazenje,
ucvrscivanje, vjezbanje i primjena naucenog. Uvjek uz obuhvatanje relevantnih nastavno-
psiholoskih i metodickih tacaka gledista. Posebni paznju treba obratiti na teorijske elemente o
motivaciji, vjezbanju i transferu.
Takodje je jasno da se matematika moze poducavati samo ako se zna sta iz toga treba da
proizadje. Zbog toga bi trebalo osvijetliti opste i specijalne ciljeve nastave matematike.

Teorijski model poducavanja i ucenja nastave matematike

U slijedecim poglavljima, korak po korak, stvara se model, kojim su obuhvaceni najbitniji

cinioci u organizaciji nastave matematike. U poglavljima 2-6 postavlja se opsta utemeljenost na
teoriji poucavanja i ucenja i razradjuju slijedece glavne kategorije:
- Poglavlje 2: Opsti uslovi;
- Poglavlje 3: Ciljevi;
- Poglavlje 4: Razvojni stadijum i nivoi apstrakcije;
- Poglavlje 5: Ucenje sa razumjevanjem;
- Poglavlje 6: Tipovi ucenja;
- Poglavlje 7: Faze ucenja;

U slijedecem poglavlju povezuju se opsta polazista za sistematsku pripremu i posmatranje

nastave matematike:
- Podlavlje 8: Priprema, posmatranje, realizacija nastave matematike;

U daljim poglavljima obradjuju se najvazniji tipovi ucenja u nastavi matematike, uslovi

potrebne za njih usmjerene na nastavne opite, koji su blizi djelimicnim modelima nastave
matematike:
- Poglavlje 9: Ucenje matematickih pojmova;
- Poglavlje 10: Ucenje matematickih pravila i postupaka;

3
 Daniel A. Romano: Metodika Nastave matematike (intelektualna svojina)

- Poglavlje 11: Rjesavanje problema i neophodne kognitivne strategije.

U konstrukciji tri djelimicna modela, u poslednja tri poglavlja, lako je shvatljivo da bi trebalo
slijediti faze pojedinacnih tipova ucenja zato sto odredjuju osnovni redoslijed i omogucavanju
“ubacivanje” stavova datih kroz druge dimenzije nastave matematike.

Ukupna konstrukcija teorijske osnove i konstrukcija djelimicnih modela moze se kratko

prikazati u slijedece dvije skice:

Shema 0: Shema modela za nastavu matematike

Razvoj
Opsti uslovi Ciljevi misljenja Tipovi ucenja Faze ucenja

Poglavlje 2 Poglavlje 3 Poglavlje 4 Poglavlja 5 i 6 Poglavlje 7

Planiranje nastave
Poglavlje 8

Ucenja pojmova Ucenje pravila Rjesavanje problema

Poglavlje 9 Poglavlje 10 Poglavlje 11

Shema 1: Konstrukcija djelimicnih modela

Opsti uslovi Specificni uslovi ucenja

Motivacija Teskoce Rjesenje Vjezbanje Primjena

transfera

Ciljevi Razvoj misljenja

Intencija sadrzaja

Glavna namjera ovog kursa moze se opisati ovako: On bi trebalo da podstakne planiranje,
realizovanje i vrednovanje procesa razlicitih tipova ucenja u oblasti matematike (ucenje pojmova,

4
 Daniel A. Romano: Metodika Nastave matematike (intelektualna svojina)

ucenje pravila, ucenje rjesavanje problema), vodeci racuna o odgovarajucima uslovima. Shodno
ovoj glavnoj namjeri, ciljevi bo trebalo da su ostvarivi na razlicitim nivoima ucenja:
(a) Kognitivnom – razumjevanje i primejna i odgovarajuca afektivna zelja za uzimanjem u obzir;
(b) Analitickog posmatranja;
(c) Konstruktivnog planiranja;
(d) Nastavnog djelovanja;
(e) Evaluacija posmatranja.
Ovi nivoi vidno stoje u izvjesnoj hijerarhijskoj vezi. Za uspjesno poucavanje je vjerovatno veoma
vazno da se ne zapostavi ni jedan od ovih nivoa ucenja, zato sto je svaki od njih preduslov za
slijedeci, ili ga barem unapredjuje.
Shodno tome, moguce je formulisati grube ciljeve slijedece vrste:
- Ucesnici kursa bi trebalo da poznaju nivoe apstrakcije po Bruneru;
- u posmatranju nastave matematike trebalo bi da budu sposobni za identifikaciju;
- u planiranju i realizaciji matematickih nastavnih procesa trebalo bi da su pazljivi;
- u osvrtu trebalo bi da budu sposobni za kriticku refleksiju.
- Ucesnici kursa bi trebalo da se trude da, obradjujuci jedan matematicki pojam, prijece,
pomocu odgovarajucih primjera i protiv-primjera, nenamjernu pod- i/ili nad – generalizaciju
tog pojma. Ovom cilju bi, u odgovarajucoj specificnpoj razradi, trebalo stremiti na razlicitim
nivoima ucenja;
- Ucesnike kursa treba uputiti da pri organizaciji ucenja rjesavanja problema pruzaju
odgovarajucu pomoc ucenicima zavisno od zadatka.

Medeiji i metode ovog kursa i njihova funkcija

U skaludu sa intencijom sadrzaja, za postizanje ciljeva preporucuju se slijedeca sredstva koja

se, zavisno od situacije u obuci, mogu modifikovati:
(a) ovaj kurs radi upucivanja u vazne aspekte teorije poucavanja i ucenja matematike kao pomoc
za pracenje i planiranje nastave;
(b) grupne rasprave za rjesavanje pisanih osnova i eventualno za vrednovanje nastavnih opita;
(c) hospitacije za pracenje nastave prema odredjenim kategorijama, u pocetku eventualno radi
upoznavanja odjeljenja i dotadasnjeg nastavnika;
(d) probni casovi za provjeravanje nastavnog koncepta razradjenog na osnovu ovih predavanja i
datih prijedloga za planiranje.

Pozeljne pretpostavke (uputstva za literaturu)

Planiranje kursa

I. Teorijska faza, u skladu sa intencijom citavog kursa bi trebalo da se usmjeri na slijedeca

tezista:
I.1. Ciljevi i planiranje seminara;
I.2. Opsti uslovi za nastavu matematike;
I.3. Ciljevi nastave matematike;
I.4. Taksonomija i operacionalizacija ciljeva ucenja matematike;
I.5. Kognitivni razvoj i operativna metoda;
I.6. Predstave uz ucenje sa razumjevanjem;
I.7. Faze ucenja u nastavi matematike;
I.8. Tipovi ucenja u nastavi matematike;
I.9. Priprema, pracenje i rasprava o nastavi matematike;
I.10.Ucenje pojmova u nastavi matematike;
I.11. Ucenje pravila u nastavi matematike;

5
 Daniel A. Romano: Metodika Nastave matematike (intelektualna svojina)

I.12.Rjesavanje problema u nastavi matematike;

I.13.Rjesavanje nestandardnih problema u nastavi matematike.

II. Prakticna faza provjeravanja (strucni praktikum, probni casovi).

II.A. Fazairanja i hospitovanja:
(1) Kontrola ciljeva ucenja polazeci od teorijskih osnova, eventualno povezanih sa
odgovarajucim nastavnim sadrzajima;
(2) Izrada preciznog plana praktikuma;
(3) Rjesavanje opstih uslova, ciljeva i sadrzaja;
(4) Hospitacija kod voditelja sa pitanjima;
(5) Podrobnija zajednicka priprema prvih casova.

II.B. Probni casovi mogu se organizovati ogledni casovi sa slijedecim tipicnim

situacijama u nastavi matematike:
(1) Uvodjenje pojma;
(2) Vjezbanje za utvrdjivanje pojma;
(3) Uvodjenje matematickih pravila;
(4) Produbljavanje matematickih pravila;
(5) Svjesno priblizavanje kognitivnih strategija za rjesavanje zadataka;
(6) Nastava rjesavanja problema.

Preporucuje se da praktikum obuhvati:

(7) Cas ponavljanja;
(8) Pismenu kontrolu ciljeva ucenja.

II.C. Zavrsna faza

(1) Rekonstrukcija citavog praktikuma;
(2) Rasprava o iskustvima sa svim ucesnicima.

Rad i vrijeme potrebno za kurs

Ako se kurs ostvaruje u cijelini, onda je napor veliki, ali se on, kako iskustvo govori, ‘isplati’.
Literatura, prethodna rasprava i obrada zadataka (djelimicno u malim grupama) zahtijeva da se
realizuje po poglavlju (kod poglavlja 3, 4 i 11) oko 2½ sata; oko 1 sat za citanje i 1½ sata za
prvu obradu. Rasprava u vrlikim grupama zahtjeva dodatnih oko 1½ sata, a kod intenzivne
obrade i rasprave o zadacima vjerovatno oko 3 sata. Kontrola ciljeva ucenja za sadrzaj predlozen
u poglavlju 12 zahtjeva oko 6 sati rada kod kuce. Razjasnjenje opstih uslova, ciljeva i sadrzaja
nastave, u skladu sa poglavljem 6, zahtijeva oko 7 sati rada u malim grupama u okviru
praktikumske grupe. Hospitacija, tj. probni cas zahtijevaoko 1 sat pred-dogovora i oko 2 sata
diskusije nakon casa. Za pripremu nastanog casa, po poglavlju 8, pripravniku je potrebno oko 7
sati. Zavrsna faza zahtijeva oko 2 dana (po 6 sati). Sve navedene brojke su gruba procjena
prosjecne vrijednosti, za koje, u pojedinacnim slucajevima mogu, mogu postojati i znatnija
odstupanja.

Dopune
Razumjevanje nastave
Zahtjevi za primjenu nastavnog modela

6
 Daniel A. Romano: Metodika Nastave matematike (intelektualna svojina)

Potrebna sredstva: (0) Kabinet za metodiku nastave

(1) Grafoskom sa dovoljnim brojem termo-folija
2 (2) Video-bim;
(3) Komjuter sa CD – pisacem i CD – citacem;
(4) Tabla, kreda (bijela i u boji),
(5) Matematicki alat: dva trokuta, ravnalo, sestar, rucni kalkulator

Obaveze slusalaca: (0) Obavezno redovno slusanje predavanja (minimalno 70%)

(0) Obavezno redovno prisustvo vjezbama (minimum 80%)
(1) Obavezno aktivno ucesce na vjezbama
(2) Obavezna uredna izrada domace zadace
(3) Obavezna uredna izrada i odbrana projektnih radova;
(4) Obavezno posmatranje tudjih casova (minimum 4 po semestru);
(5) Obavezna izrade seminarskih radova (Planiranje nastave matematike)
(6) Obavezno ogledno drzanje casova

Ocjenjivanje: (1) Uredno pohadjanje predavanja – 10%;

(2) Uredno pohadjanje vjezbi – 10%;
(3) Aktivno ucesce na vjezbama – 10%;
(4) Uredna izrada domace zadace – 20%;
(5) Uredna izrada i afirmativna odbrana projektnih zadataka – 30% ;
(6) Uredna izrada i afirmativna odbrana seminarskih radova – 30%;
(7) Afirmativno ocijenjeni izvjestaji posmatranja nastave – 20%
(8) Afirmativno ocijenjeno drzanje oglednih casova – 30%

(9) Pismeni dio (eliminatoran)

(10) Usmeni dio (fakultativan)

Literatura:

1. Nastavnik kednu sedmici dana prije svakog predavanja preda studentima rukopis narednog
predavanja;

2. Daniel A. Romano: Metodika nastave matematike, predavanja; Mat-Kol (Banja Luka) –

posebna izdanja, 5(2005)