Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Kljucni Dokazi Hanefijskog Fikha (Fikh Al-Imam) - Abdur-Rahman Ibn Jusif

    Uploaded by

    Bosnamuslim-media
    577 views132 pages
    Mnogi muslimani danasnjice su cesto zbunjeni pojavom razlicitih nacina na koje klanjaju drugi muslimani. Novi muslimani koji nisu svjesni cinjenice da postoje cetiri tradicionalne skole islamskog prava posebno su skloni zbunjenosti u vezi s pitanjem, zasto neki od muslimana izgovaraju amin tiho (u sebi) nakon učenja sure al-Fatiha, dok drugi muslimani izgovaraju amin potpuno glasno. Radoznao vjernik, također, može se pitati: zašto neki muslimani dižu ruke prije ruku’a (pregibanja), a kod drugih su ruke spuštene niz tijelo? Bez obzira koji metod klanjanja osoba prati, posmatranje ovih vrsta razlika moze biti prilicno zbunjujuće za nekoga ko nije upucen u različite metode obavljanja namaza. Ova zbunjenost, ako se poveća ili odugovlaci, može dovesti osobu do kritiziranja svih metoda obavljanja namaza, a da ne spominjemo njegov, njen, nacin obavljanja namaza. Dodatno, postoje neki ljudi koji nametljivo obavjestavaju druge vjernike da je njihov nacin obavljanja namaza pogresan i da Poslanik, s.a.v.s, nikada nije klanjao na taj nacin. Oni, takoder, redovno osucluju svakoga ko slijedi stav koji se razlikuje od njihovog. Stoga, koji su razlozi za razlicite nacine klanjanja namaza? Jesu li neki od ovih nacina pogresni i predstavljaju li odstupanje od temeljnog ucenja islama? Ima li prostora za takve razlike u nacinu vjerovanja muslimana? Dalje, ako su mišljenja sve četiri tradicionalne škole islamskog prava, ili mezheba ispravna, da li, onda, postoji jedno mišljenje koje je superiornije od ostalih, ili su sva mišljenja jednake vrijednosti kod Allaha, dž.š.?

    Original Title

    Kljucni dokazi hanefijskog fikha (Fikh Al-Imam) - Abdur-Rahman ibn Jusif

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF, TXT or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    Mnogi muslimani danasnjice su cesto zbunjeni pojavom razlicitih nacina na koje klanjaju drugi muslimani. Novi muslimani koji nisu svjesni cinjenice da postoje cetiri tradicionalne skole islamskog prava posebno su skloni zbunjenosti u vezi s pitanjem, zasto neki od muslimana izgovaraju amin tiho (u sebi) nakon učenja sure al-Fatiha, dok drugi muslimani izgovaraju amin potpuno glasno. Radoznao vjernik, također, može se pitati: zašto neki muslimani dižu ruke prije ruku’a (pregibanja), a kod drugih su ruke spuštene niz tijelo? Bez obzira koji metod klanjanja osoba prati, posmatranje ovih vrsta razlika moze biti prilicno zbunjujuće za nekoga ko nije upucen u različite metode obavljanja namaza. Ova zbunjenost, ako se poveća ili odugovlaci, može dovesti osobu do kritiziranja svih metoda obavljanja namaza, a da ne spominjemo njegov, njen, nacin obavljanja namaza. Dodatno, postoje neki ljudi koji nametljivo obavjestavaju druge vjernike da je njihov nacin obavljanja namaza pogresan i da Poslanik, s.a.v.s, nikada nije klanjao na taj nacin. Oni, takoder, redovno osucluju svakoga ko slijedi stav koji se razlikuje od njihovog. Stoga, koji su razlozi za razlicite nacine klanjanja namaza? Jesu li neki od ovih nacina pogresni i predstavljaju li odstupanje od temeljnog ucenja islama? Ima li prostora za takve razlike u nacinu vjerovanja muslimana? Dalje, ako su mišljenja sve četiri tradicionalne škole islamskog prava, ili mezheba ispravna, da li, onda, postoji jedno mišljenje koje je superiornije od ostalih, ili su sva mišljenja jednake vrijednosti kod Allaha, dž.š.?

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF, TXT or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    577 views132 pages

    Kljucni Dokazi Hanefijskog Fikha (Fikh Al-Imam) - Abdur-Rahman Ibn Jusif

    Uploaded by

    Bosnamuslim-media
    Mnogi muslimani danasnjice su cesto zbunjeni pojavom razlicitih nacina na koje klanjaju drugi muslimani. Novi muslimani koji nisu svjesni cinjenice da postoje cetiri tradicionalne skole islamskog prava posebno su skloni zbunjenosti u vezi s pitanjem, zasto neki od muslimana izgovaraju amin tiho (u sebi) nakon učenja sure al-Fatiha, dok drugi muslimani izgovaraju amin potpuno glasno. Radoznao vjernik, također, može se pitati: zašto neki muslimani dižu ruke prije ruku’a (pregibanja), a kod drugih su ruke spuštene niz tijelo? Bez obzira koji metod klanjanja osoba prati, posmatranje ovih vrsta razlika moze biti prilicno zbunjujuće za nekoga ko nije upucen u različite metode obavljanja namaza. Ova zbunjenost, ako se poveća ili odugovlaci, može dovesti osobu do kritiziranja svih metoda obavljanja namaza, a da ne spominjemo njegov, njen, nacin obavljanja namaza. Dodatno, postoje neki ljudi koji nametljivo obavjestavaju druge vjernike da je njihov nacin obavljanja namaza pogresan i da Poslanik, s.a.v.s, nikada nije klanjao na taj nacin. Oni, takoder, redovno osucluju svakoga ko slijedi stav koji se razlikuje od njihovog. Stoga, koji su razlozi za razlicite nacine klanjanja namaza? Jesu li neki od ovih nacina pogresni i predstavljaju li odstupanje od temeljnog ucenja islama? Ima li prostora za takve razlike u nacinu vjerovanja muslimana? Dalje, ako su mišljenja sve četiri tradicionalne škole islamskog prava, ili mezheba ispravna, da li, onda, postoji jedno mišljenje koje je superiornije od ostalih, ili su sva mišljenja jednake vrijednosti kod Allaha, dž.š.?

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF, TXT or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 132

    la ru u u j 1 “

    ABDUR-RAHMAN IBN
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF
    JUSUF
    Kljucnidokazi
    Kljucni dokazihanefijskog
    hanefijskogfikha
    fikha

    ((Fikh
    F ikhaai-Imam)
    l-lmam )

    tu e m

    HANEFIJSKOG
    0o taklidu

    FIKHA
    taklidu ii hanefijskom
    hanefijskom tumacenju
    tumacenju Poslanikovih,
    Poslanikovih, s.a.v.s,
    s.a.v.s, rijeci:
    rijeci;

    .Klanjajte kako mene vidite


    „Klanjajte vidite da klanjam!“
    klanjam!"
    (Sahih al-Buhari)
    (Sahih al-Buhari)

    Sarajevo 2014.
    2014.
    KLJUCNI
    KLJUCNI DOKAZI
    DOKAZI HANEFIJSKOG
    HMiEFIJSKOG FIKHA
    FIKHA

    Predgovor
    Kljuin! dokazi
    Kljucni hanefijsleogfikha
    dokazi hanefijskog fikha
    Autor:: Abdur-Rahman
    Autor Abdur-Rahman Ibn ibn fusuf
    /usuf
    Prevod sa engleskogjezika:
    Prevodsa Verncs Bisi:
    englcskogjczilca: VernesBisic
    U ime Allaha Milostivog, Samilosnog.
    Urcdnik: doc. dr.
    Urednik: Esmil'lVl.llalilovic
    dr. Esmir M. Ilalilovic Dragi Abdur-Rahmane,
    Abdur-Rahrnane, neka je
    je Allahova zastita uz
    uz tebe!
    tebe!
    Tclll'lit'kiurednlk i DTP:
    Tehnicki urednik i DTP: Nihad tu«
    Nihad Talic U
    U skladu sa sunnetom,
    sunnetom, saljem
    saljern ti pozdrave
    pozdrave mira.
    mira.
    Naslovnica ::Nihad
    Naslovnica Talu:
    Nihad Talic
    Lektor: Ibnel
    Lektor. lbnel Ramie
    Ramie Veliko je zadovoljstvo saznati za stampanje
    stampanje novog izdanja
    Za izdavaca:
    izdavaca. Mirsada
    Mirsada Gudic
    GudiC Filchal-Imam.
    Fikh al-Imam. Molim Allaha da blagoslovi knjigu i omoguci
    ornoguci da bude
    lzdavac. Udruzetije
    Izdavac: Udruienje “Etno
    "Etno Urban",
    Urban'; Sarajevo
    Saraievo prihvacena
    prihvacena od strane odabranih
    odabranih i neupucenih.
    neupucenih.
    La stampariju:
    Za Ibrahim Celenka
    stanuiariiu: Ibrahim Celenka
    Stanipa. ElifZenica
    Stampa: ElijZenica Ako
    Ako svaki vjernik
    vjernik procita
    procita ovu knjigu
    knjigu bar jedanput, ce
    jedanput, osjetit ce
    Tirai :300
    Tiraz: primjeraka
    300 primjeraka preokret
    preokret u nacinu
    nacinu obavljanja svog namaza. Kako je do sada svoj
    svoj na­
    na-
    maz obavljao u skladu sa pravnim
    pravnim odredbama (jetava) - a posto ce
    odredbama (fetava)
    nakon
    nakon citanja ove knjige njegovo vjerovanje ojacati - shvatit ce da je
    nacin na koji stoji na kijamu,
    kijarnu, uci, pregiba se, cini sedzdu
    sedzdu i sjedi tokom
    CIP-- Katalogizacija u publikaeiji
    CIP publikaciji
    univerzitetska biblioteka
    Nacionalna i univerzitetska biblioteka namaza
    namaza ustvari potpuna,
    potpuna, 100% imitaeija
    imitaeija i slijedenje nacina
    nacina obavlja­
    obavlja-
    Bosne ii Hercegovine,
    Bosne Hercegovine, Sarajevo
    Sarajevo namaza Milosti svjetova, Allahovog
    nja namaza Allahovog poslanika
    poslanika Muhameda,
    Muhameda, s.a.v.s,
    s.a.v.s,
    28-428
    28-428 pa ce osjetiti posebnu
    posebnu vrstu zadovoljstva
    zadovoljstva ii srece.
    srece,
    28-725-4/-5
    28-74
    28-74
    omoguo u slijedenju
    Molim Allaha da nas omoguci slijedenju Poslanika, s.a.v.s,
    s.a.v.s,
    ABDUR-Rahman ibn
    ABDUR-Rahman ibn Yusuf
    Yusuf
    hanefijskog fikha / Abdur-Rahman
    Kljucni dokazi hanefijskog Abdur-Rahman u svim postupcima
    postupeima vjerovanja
    vjerovanja i prakse. Molim Ga da u naraa
    nama sacuva
    ibn Jusuf;
    ibn Jusuf; [prevod
    [prevod sa
    sa engleskog
    engleskog jezika
    jezika Vernes
    Vernes ljubavprema
    ljubav prema Poslaniku,
    Poslaniku, s.a.v.s,
    s.a.v.s, sve do smrti.
    Bisic). - Sarajevo
    Bisic], Sarajevo:: Udruzenje Etno urban, 2014.
    2014.
    -- 262
    262 str.;
    str. ; 21
    21 cm
    em
    JusufMotala
    Sejh Jusuf Motala
    o autoru:
    O autoru: str.
    str. 252-254.
    252-254. hadisa iirektor
    profesor hadisa
    Visi profesor rektor
    ISBN978-9958-1952-6-6
    ISBN 978-9958-1952-6-6 al-Uloom al-‘
    Dar al-‘Uloom al-'Arabijja
    A rabijja al-Islamijja
    I.I. Abdur-Rahman
    Abdur-Rahman ibn
    ibn Jusuf
    Jusuf vidi
    vidi Abdur-Rahman
    Abdur-Rahman ibn
    ibn Yusuf
    Yusuf
    Holcombe, Burj, UK
    Holcombe,
    COBISS.BH-ID21492230
    COBISS.BH-ID 21492230
    2003/Rabi' al-awal
    Maj 6, 2003/Rabi’ al-avva14, 1424.
    4, 1424.

    5
    KUUC~II DOKAZI HANEFlJSKOG FIKHA
    KUUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG

    UVOD

    Mnogi muslim ani danasnjice


    Mnogi muslimani danasnjice su cesto zbunjeni
    zbunjeni pojavom
    pojavorn ra-
    nacina na koje klanjaju
    zlicitih nacina klanjaju drugi
    drugi muslimani.
    muslimani. Novi muslimani
    muslimani koji
    nisu
    nisu svjesni cinjenice da postoje
    postoje cetiri tradicionalne
    tradicionalne skole islamskog
    posebno su skloni zbunjenosti
    prava posebno zbunjenosti u vezi s pitanjem,
    pitanjern, zasto neki od
    muslimana izgovaraju amin tiho
    muslimana tiho (u sebi) nakon
    nakon ucenja sure al-Fati-
    drugi muslimani
    ha, dok drugi muslimani izgovaraju amin potpuno
    potpuno glasno. Radoznao
    Radoznao
    takoder, moze se pitati: zasto neki muslimani
    vjernik, takoder, muslimani dizu ruke prije
    rukuaa (pregibanja),
    ruku’ (pregibanja), a kod drugih
    drugih su ruke spustene
    spustene niz tijelo?
    tiielo?
    Bez obzira
    obzira koji metod
    metod klanjanja
    klanjanja osoba prati, posmatranje
    posmatranje
    ovih vrsta razlika moze biti prilicno prilicno zbunjujuce
    zbunjujuce za nekoga
    nekoga ko nije
    upucen
    upucen u razlicite metode
    metode obavljanja namaza. Ova zbunjenost, ako
    zbunjenost,
    se poveca ili odugovlaci, moze dovesti osobu do kritiziranja kritiziranja svih me-
    toda obavljanja namaza, a da ne spominjemo spominjemo njegov,
    njegov, ili njen, nacin
    obavljanja namaza.
    Dodatno, postoje neki ljudi koji nametljivo
    Dodatno, nametljivo obavjestavaju
    obavjestavaju
    druge vjernike da je njihov nacin obavljanja namaza
    druge vjernike namaza pogresan
    pogresan ii da
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, nikada
    nikada nije klanjao
    klanjao na taj nacin.
    nacin. Oni, takoder, redov-
    osuduju svakoga ko slijedi stav
    no osucluju stay koji se razlikuje od njihovog.
    Stoga, koji su razlozi za razlicite nacine klanjanja
    klanjanja namaza? Jesu [esu li neki
    nacina pogresni
    od ovih nacina pogresni i predstavljaju
    predstavljaju li odstupanje
    odstupanje od temeljnog
    temeljnog
    prostora za takve
    ucenja islama? Ima li prostora takve razlike
    razlike u nacinu
    nacinu vjerovanja
    muslimana? Dalje, ako su misljenja
    muslimana? rnisljenja sve
    sve cetiri tradicionalne
    tradicionalne sko­sko-
    le islamskog prava, ili iii mezheba, ispravna, da li, n, onda, postoji jedno
    rnisljenje koje je superiornije
    misljenje superiornije od ostalih, ili ili su sva misljenja
    misljenja jednake
    jednake
    vrijednosti
    vrijednosti kod
    kod Allaha,
    Allaha, dz.s.?
    di.s.?

    77
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF ::
    ABDUR-RAHMAN
    ............................................ KUUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
    KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    ••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• M

    FIKH AL-IMAM
    FIKH AL- IMAM ma Poslaniku,
    rna s.a.v.s, zadrzao
    Poslaniku, s.a.v.s, zadrzao sve nacine
    nacine i drzanja
    drzanja koja je Poslanik,
    s.a.v.s, prakticirao
    s.a.v.s, prakticirao tokom formi cetiri mezheba,
    tokom zivota - u formi odnosno
    mezheba, odnosno
    pravne skole (Hanefijska, Malikijska, Safijska ii Hanbelijska
    pravne pravna
    Hanbelijska pravna
    Postepene promjene na
    Postepene promjene na Poslanikovom,
    Poslanikovom , s.a.v.s,
    s.a.v.s, primjeru
    primjeru skola).
    skola),
    Jedan od glavnih
    [edan glavnih ciljeva u pripremi
    priprerni ove knjige je bio svima
    Namaz, odnosno
    Narnaz, odnosno nacin
    nacin njegova
    njegova obavljanja,
    obavljanja, prosao
    prosao je kroz
    osigurati pristup
    osigurati pristup cjelokupnoj literaturi na engleskorn
    cjelokupnoj literaturi engleskom jeziku
    jeziku 0
    0 hane-
    hane-
    razne promjene tokom
    razne prornjene tokorn zivota Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s.
    s.a.v.s. Naprimjer,
    Naprirnjer, u ranim
    ranirn
    fijskom nacinu
    fijskom nacinu klanjanja',
    klanjanja1, u nadi
    nadi da ce pomoci
    pomoci boljem
    boljem razumijeva­
    razurnijeva-
    danima islama
    danirna islarna bilo je dozvoljeno
    dozvoljeno da se govori u molitvi. Takoder, bilo
    hanefijskog stava o0 nacinu
    nju hanefijskog nacinu obavljanja namaza, te da ce,
    obavljanja namaza, ce, takoder,
    takcder,
    dozvoljeno kretati
    je dozvoljeno kretati se tokom namaza. Ruke su se diza1e
    tokorn narnaza. dizale gotovo
    gotovo na
    izazvati vece pouzdanje
    pouzdanje u takav nacin obavljanja namaza,
    takav nacin namaza, pogotovo
    pogotovo
    svakom drzanju,
    svakorn drzanju, ukljucujuci nakon prvog
    ukljucujuci i nakon prvog padanja 11a t10
    padanja na tlo isedida)
    (sedzda)
    sljedbenike Hanefijske
    za sljedbenike Hanefijske skole. Uvidom
    Uvidom u cvrstinu
    cvrstinu dokaza
    dokaza i zdravu
    zdravu
    izmedu dvije sedzde,
    (tj. izrnedu sedzde, i o0 tome
    tome su preneseni
    preneseni vjerodostojni
    vjerodostojni (sahih)
    (sahih)
    metodologiju kroz
    metodologiju kroz koju Hanefijska
    Hanefijska pravna
    pravna skola donosi
    donosi svoje propi-
    propi-
    hadisi.
    hadisi. p.u.).
    se, covjek se moze
    moze osjecati sigurnije
    sigurnije u vezi s ispravnoscu
    ispravnoscu slijedenja
    slijedenja te
    Slicno tome, post je pocinjao
    tome, post pocinjao od vremena
    vremena kad osoba
    osoba zaspe,
    pravne skole.
    pravne
    makar to bilo i nakon
    pa rnakar nakon zalaska Sunca. Mogu
    Mogu se naci mnogi
    rnnogi primje-
    prirnje-
    Ova knjiga, iako naglasava
    naglasava neke razlike u misljenjima izme­
    mislienjima izme-
    promjena i transformacija
    ri promjena transforrnacija koje su se desile u razlicitim
    razlicitim obredirna
    obredima
    raznih skola u pogledu
    du raznih pogledu odredenih
    odredenih aspekata namaza (salat),
    aspekata namaza (salat), prven-
    prven-
    islamske prakse
    islarnske periodu od preko
    prakse u periodu dvadeset godina
    preko dvadeset godina poslanstva.
    poslanstva.
    stveno
    stveno se fokusira
    fokusira na predstavljanje
    predstavljanje istaknutih misljenja Hanefijske
    istaknutih misljenja Hanefijske
    Dakle, jedan
    jedan od mogucih
    mogucih razloga
    razloga zasto su neke predaje
    predaje o0 na­
    na-
    skole o0 tim
    tim pitanjima. Allahovom, dz.s,
    pitanjima. Allahovorn, di.s, voljom, rnnogo
    mnogo nedournica
    nedoumica
    cinu obavljanja
    obavljanja namaza
    narnaza u (prividnoj)
    (prividnoj) medusobnoj
    rnedusobnoj suprotnosti
    suprotnosti (kon-
    koje su ljudi irnali
    imali u vezi s tim pitanjima
    pitanjima - bilo da su vidjeli druge
    druge da
    fliktu), jest postepena
    postepena transformacija
    transformacija namaza
    narnaza (salat) koja se desila za
    klanjaju
    klanjaju drugacije
    drugaCije od njih, ili su na njih
    njih utjecali oni
    oni koji ne slijede ni
    vrijeme
    vrijeme zivota Poslanika, s.a.v.s. Prisustvo
    Poslanika, s.a.v.s. Prisustvo ovih, ocigledno
    ocigledno medusob-
    medusob-
    jednu od cetiri tradicionalne
    jednu tradicionalne skole prava
    prava - uklonjene
    uklonjene su prethodnim
    prethodnim
    suprotstavljenih, predaja,
    no suprotstavljenih, predaja, dakle, jedan
    jedan je od razloga
    razloga postojanja
    postojanja
    izdanjima knjige iidrugim
    izdanjima ove knjige drugim slicnim
    slicnirn publikacijama.
    publikacijama.
    danasnjih razlika
    danasnjih razlika u misljenjima o namazu
    misljeniima 0 namazu i drugirn
    drugim aspektima
    aspektirna vje-
    Utemeljenost
    Uiemeljenost cetiri pravne skale
    pravne skole
    rovanja medu
    rovanja medu islamskim
    islamskirn pravnim
    pravnirn ucenjacima.
    ucenjacima, Obaveza irnarna mu-
    Obaveza imama
    Moramo zapamtiti da cilj ove knjige nije bio da se, na bilo
    Moramo zaparntiti
    dztehida (osoba koja samostalno
    dztehida (osoba samostalno donosi
    donosi rjesenja
    rjesenja 0o serijatskopravnim
    serijatskopravnim
    koji nacin,
    nacin, omalovazi
    omalovazi misljenje
    misljenje i jedne
    jedne od ostale
    ostale tri tradicionalne
    tradicionalne
    propisima) bila je da provjere
    propisirna) provjere ove ocigledne
    ocigledne kontradikcije
    kontradikcije i odaberu
    odaberu
    pravne
    pravne skole (Malikijske, Safijske i Hanbelijske).
    Hanbelijske). Svaka od cetiri skole
    predaje
    predaje koje su pomogle
    pornogle razumijevanju
    razumijevanju i forrnuliranju
    formuliranju sunneta na'
    sunneta na:
    svoje izvore ima u Kur’anu
    Kur'anu i hadisu,
    hadisu, a razlikuju
    razlikuju se samo
    same u tumacenju,
    tumacenju,
    sistematski nacin.
    sisternatski nacin.
    primjeni ii analizama
    primjeni analizama tih izvora. Dakle, ako neko
    neko nade
    nade da su argu-
    Neki ucenjaci
    Neki ucenjaci tvrde
    tvrde da je Allah, dz.s, zbog Svoje milosti
    milosti pre-
    1 Knjiga
    Knjiga je izvorno
    izvorno pisana na engleskom
    engleskom jeziku,
    jeziku, p.p.
    8 9
    ABDUR-RAHMAN KUUCNI DOKAZI HANEFIJ5K0G
    KUUCNI HANEFIJSKOG FIKHA
    ..IJBNjySJJF !1
    .~.~.~~.~.:~~.~~~.~
    .WN~.~f
    menti
    menti i dokazi
    dokazi u Hanefijskoj pravnoj
    pravnoj skoli cvrsti ii ubjedljivi, moguce
    moguce cvrstinu hanefijskog
    kazati cvrstinu hanefijskog stava, a ne drugih
    drugih validnih
    validnih pravnih
    pravnih skola.
    je da ce se osjecati isto i ako se susretne
    susretne s literaturom
    literaturom neke od ostale Dakle, termini prva grupa
    termini prva grupa ili grupa se odnose
    ill druga grupa odnose na konfliktne
    konfliktne
    tri pravne
    pravne skole. Bas iz tog razloga, veliki imami
    imami su imali duboko
    duboko po- poglede
    poglede i stavove. Takoder, kad god se diskutira
    diskutira o0 konsenzusu
    konsenzusu ceti­
    ceti-
    stovanje
    stovanje prema
    prema pravnom
    pravnom misljenju
    misljenju drugih
    drugih imama. ri imama
    imama o
    0 nekom
    nekom pitanju,
    pitanju, misljenje koje je konfliktno
    konfliktno sa konsen-
    konsen-
    Shodno
    Shodno tome, prihvatanje
    prihvatanje misljenja
    misljenja sve cetiri pravne skole ispravnim
    ispravnim zusom je misljenje
    zusom misljenje onih koji ne slijede jednu
    jednu od cetiri tradicionalne
    tradicionalne
    postalo
    postalo je temelj ehli-sunnetskog
    ehli-sunnetskog prava. Ipak, stav
    stay koji je bio, i jos pravne skole,
    pravne skole.
    uvijek jeste, zastupljen
    zastupljen od strane
    strane sve cetiri skole jest slijedeci:
    Nase misljenjeje
    misljenje je ispravno,
    ispravno, uz rnogucnost
    mogucnost da bude netacno, a Format knjige
    Format
    njihova
    njihovo misljenjeje
    misijenje je netacno, s mogucnoscu da bude tacno.
    tacna.
    obuhvata dvanaest
    Ova knjiga obuhvata dvanaest najbitnijih
    najbitnijih aspekata
    aspekata nama­
    nama-
    za za koje postoje
    postoje razlike u misljenjima.
    misljenjima. Svako poglavlje po-
    Dakle, ucenjaci jedne
    jedne skole ne kritiziraju
    kritiziraju ucenjake
    ucenjake druge sko­
    sko-
    uvodom, a nakon
    cinje uvodom, nakon toga se iznose razlicita misljenja ucenjaka
    ucenjaka o0
    le,
    Ie, nego radije razumiju
    razumiju da svaka skola slijedi svoje tumacenje
    tumacenje istih
    odredenorn aspektu
    odredenom asp~ktu namaza
    narnaza o0 kojem
    kojern se diskutira. Dokazi
    Dokazi iz Kur
    Kurana
    ana
    serijatskih
    serijatskih izvora (Kur’ana
    (Kur'ana i hadisa) kao sto je predlozeno
    predlozeno i objesnja-
    predaja ashaba i logickog rasudivanja
    i hadisa, predaja rasudivanja objasnjeni
    objasnjeni su u pod-
    no od njihovih
    njihovih imama
    imama i ucenjaka
    ucenjaka - od lcojih
    kojih svi posjeduju
    posjeduju mogucnost
    rnogucnost
    naslovima i, konacno,
    naslovima konacno, analizirani
    analizirani su i objasnjeni
    objasnjeni oni hadisi koji su
    izvodenja
    izvodenja zakljucaka
    zakljucaka direktno
    direktno iz Kur’ana i hadisa Poslanika, s.a.v.s.
    Kur'ana s.a.v.s.
    kontradiktorni hanefijskom
    kontradiktorni hanefijskorn stavu. Diskusija je, na kraju, sumirana
    sumirana
    Ove cetiri skole su prihvatane
    prihvatane od sljedbenika
    sljedbenika ehli-sunneta
    ehli-sunneta i dzemata
    dzernata
    zakljuckom.
    zakljuckorn.
    al-Sunna va ‘l-Dzema’
    (Ehlu al-Sunna 'l-Dzemou}
    a) stoljece za stoljecem.
    stoljecern. Iako postoje oni
    dodata na pocetku
    Cetiri poglavlja su dodata pocetku knjige, a u njima
    njima se
    koje ne slijede ni jednu
    jednu pravnu
    pravnu skolu i tvrde da se oslanjaju samo na
    diskutira o0 slijedecim temama:
    diskutira temama: vaznost
    vaznost taklida, tj.
    tj. slijedenja islamske
    hadise, to sto oni tvrde ustvari je pripadnost
    pripadnost jednom
    jednom od cetiti sunij-
    pravne skole, zatim status Abdullaha
    pravne Abdullaha ibn Mes’uda,
    Mes'uda, r.a, polozaj imama
    ska imama
    imama (ili njihovim
    njihovirn tumacenjima,
    tumacenjirna, p.p.)-
    p.p.). Ti isti
    ish ljudi, takoder,
    takoder, sli­
    sli-
    sljedbenika ashaba (tabi’ina),
    Ebu Hanife kao sljedbenika itabi'ina), ucenjaka ii prenosila-
    prenosila-
    jede tumacenja
    tumacenja ucenjaka kojima vjeruju, sto je slicno slijedenju jedne
    ca hadisa, te pitanje o0 tome koje misljenje je tacno ii prihvaceno
    prihvaceno kod
    od cetiri islamske pravne skole.
    skole. Razlika je, pale,
    pak, u tome
    tome da oni mi-
    dz.s. Nadam
    Allaha, dz.s. Nadam se da ce ova poglavlja osigurati dalji uvid u me-
    me-
    jenjaju misljenja
    misljenja pravednih
    pravednih imama
    imarna iz ranijih stoljeca sa misljenjima
    misljenjima
    todologiju hanefxjske
    todologiju hanefijske pravne skole pogotovo i tradicionalnog
    tradicionalnog ucenja
    ucenjaka
    ucenjaka kasnijeg vremena.
    islama opcenito.
    islama
    Bitno je napomenuti
    napomenuti da su, prilikom
    prilikom nabrajanja
    nabrajanja misljenja
    misljenja o0 razlicitim
    razlicitirn
    los je vazno
    Jos vazno zapamtiti
    zapamtiti da je muslimanu
    muslimanu dovoljno osloniti se
    aspektima
    aspektima namaza,
    narnaza, uu ovoj knjizi navedena
    navedena samo imena
    imena imama
    imarna koji
    pravna misljenja bilo koje
    na pravna koje od
    od cetiri
    cetiri pravne skole uu islamu, bez
    bez po-
    po-
    imaju isto
    isto misljenje
    rnisljenje kao
    kao i haneiije
    hanefije - posto je
    je glavna svrha knjige
    knjige po-
    po-
    sebnog poznavanja
    sebnog poznavanja dokaza
    dokaza za takvo misljenje,
    misljenje, jer taklid
    taklid znaci slijede-

    10 il
    11

    l
    ~, '._ .,,", ,-;':;-- -. (IJIII "'.

    ABDURiAHM
    ABDUR-RAHMAN MIBNjysyF IBN JUSUF f:i
    ............................................ DOKAZI
    “KUUCNI1dPMLHANEFIJSKOG
    hM ™ gf FIKHA
    |kha
    nje imama
    imama s potpunim
    potpunim povjerenjem
    povjerenjem da je tacno
    tacna protumacio
    proturnacio serijatske 10 nekoliko
    lo nekoliko godina. Allahovom miloscu
    godina. Allahovom miloscu i voljom, trece izdanje Filch
    izdanje Fikh
    tekstove, uIIskladu
    skladu sa njegovim
    njegovim mogucnostima.
    rnogucnostima. Ipak, u svjetlu
    svjetiu tvrdnje al-Imama, spremno
    al-Imama, spremno je. Promjene
    Promjene u ovom izdanju
    izdanju su slijedece:
    cesto ponavljane
    ponavljane od strane
    strane onih prakticiraju taklid
    onih koji ne prakticiraju taklid mezheba
    mezheba poglavlje je detaljno
    detaljno pregledano
    pregledano i napravljenje
    napravljenje su
    1. Svako poglavlje
    slijedenje odredenog
    (tj. slijedenje odredenog mezheba
    mezheba p.p.) da tradicionalne
    tradicionalne pravne
    pravne skole mnoge
    mnoge promjene
    promjene ujeziku
    u jeziku i strukturi.
    strukturi.
    temelje
    temelje svoja misljenja
    misljenja i propise
    propise na cistim pretpostavkama
    pretpostavkama i analogiji Raspored stranica
    stranica i formatiziranje
    formatiziranje poglavlja su promijenjeni,
    promijenjeni,
    2. Raspored
    prije nego na zdravim
    zdravim dokazima,
    dokazima, bilo je neophodno
    neophodno sakupiti
    sakupiti dolca-
    doka- lakse,
    razumijevanje bilo lakse.
    kako bi citanje i razumijevanje
    ze Hanefijske skole. Predstavljajuci
    Predstavljajuci dokaze i naglasavajuci
    naglasavajuci neku
    neku od Transkripcija arapskih
    arapskih termina
    termina je preradena,
    preradena, kao sto se moze
    3. Transkripcija
    metodologija
    metodoIogija Hanefijske skole, demonstrirat
    demonstrirat cemo
    cerno neukima
    neukima kako ta primijetiti iz samog naslova, originalno
    originalno objavljenog File-
    objavljenog kao Fik-
    primijetiti
    skola
    skola izvlaci pravila iz Kur ana, hadisa
    Kur'ana, hadisa i drugih
    drugih serijatskih
    serijatskih izvora. Filch al-Imam.
    hul-Imaam, a sada kao Fikh
    hul-lmaam,
    Zadatak
    Zadatak sakupljanja,
    sakupljanja, izucavanja, analiziranja
    analiziranja i donosenja
    donosenja Nekoliko novih tacaka i argumenata
    4. Nekoliko argumenata je dodato
    dodato u diskusijama
    diskusijama
    propisa
    propisa iz svetih izvora islama
    isiama je tezak posao, i sigurno
    sigurno nije posao uIIrazlicitim
    razlicitim poglavljima.
    studenta
    studenta islamskih
    isiamskih nauka, kakav je sakupljac ove knjige. Takav zada­
    zada- 5. Mnogi arapski termini
    Mnogi termini koristeni
    koristeni u prethodnim
    prethodnim izdanjima
    izdanjima za-
    tak je vec
    vee uspjesno
    uspjesno obavljen od strane
    strane velikih ucenjaka
    ucenjaka iz proslosti, mijenjeni su njihovim
    mijenjeni njihovim engleskim
    engleskim ekvivalentima,
    ekvivalentima, sa arapskim
    arapskim
    kao sto su: Imam
    Imam Bedr al-din
    al-din al-’
    Ajni, Dzemalu
    al-Ajni, Dzernalu al-din
    al-din al-Zejle’i,
    al-Zejle'i, Mur- terminom u zagradama,
    terminom zagradama, gdje se to smatra
    smatra neophodnim.
    neophodnim.
    tada al-Zabidi, Muhammed
    tadaal-Zabidi, Muhammed Nimavi, Zafer Ahmed
    Ahmed ‘Osmani
    'Osmani i Envar Manual of
    6. The Chicago Manual of Stile je
    )e koristen
    koristen sto je moguce
    moguce blize,
    Sah Kasmiri - da spomenemo
    Sah'lKasmiri spomenemo nekoliko renomiranih
    renomiranih hanefijskih nekim izuzecima
    izuzecima u predstavljanu
    predstavljanu ove knjige. Napri-
    iako s nekim
    ucenjaka. Islamski
    lslamski ummet
    ummet uveliko duguje ovim i drugim
    drugim ucenjacima
    ucenjacima opcirn arapsldm
    arapskim terminima,
    terminima, kao sto su hadis, selam,
    mjer, opcim
    na studijama
    studijama koje su poduzeli
    poduzeli i radovima
    radovima koje su iza sebe ostavili, a rek'at, je dodato
    mezheb i rek’at, dodato 's' rek'a, ¥'1'
    rnnozini, a u slucaju rek’a,
    s’ u mnozini,
    koji predstavljaju
    predstavljaju svjetiljku
    svjetiliku u mraku
    mraku neznanja.
    neznanja. Ovo je dio istinskog radi jasnoce.
    naslijeda muslimana
    muslirnana ii oblika tradicionalnog
    tradicionainog ucenjastva. 7. Takoder, uu ovoj
    ovoj fazi korisno
    korisno je spomenuti
    spomenuti osnovne
    osnovne referen­
    referen-
    Prvo izdanje ove knjige je objavljeno
    objavijeno prije, otprilike, osam godina, djelo. Vecina diskusija u ovoj knjizi je bazirana
    bazirana na
    ce za ovo djelo.
    u januaru
    januaru 1996.
    1996. godine, dok je autor bio na petoj godini studija na popularnim fikhskim i hadiskim
    hadiskim djelima na arapslcom
    arapskom i urdu
    popularnim
    Darul-Uloom
    Darul-Uloom al-Arabijja
    al-Arabijja al-Islamijja,
    al-Islamijja, uu Burju, u Sjevernoj Engleskoj.
    Engieskoj. istaknutim hanefijskim
    jeziku, te istaknutim hanefijskim ucenjacima.
    ucenjacima. Slijedeca djela
    Allahovom
    Allahovom voljom, knjiga je dozivjela veliki uspjeh. Stoga
    Stoga je drugo sacinjavaju osnovni izvor materijala za ovu knjigu:
    izdanje (ispravljeno i prosireno)
    prosireno) pripremljeno
    priprernljeno i objavljeno u septem- 8. Ma’
    8. Maari] al-Sun en (Knowledge of the Vajs)
    a rif al-Sunen Vajs) - djelimican
    djelimican ko-
    bru iste godine, zajedno
    zajedno sa tri dodatna
    dodatna poglavlja. Drugo
    Drugo izdanje je, mentar na Sunen al-Tirmizi
    mentar al-Tirmizi na
    na arapskom
    arapskom jeziku, kasnog
    kasnog ha-
    ha-
    takoder,
    takoder, brzo
    brzo nestalo
    nestalo sa polica
    polica knjizara,
    knjizara, nakon
    nakon cega se nije stampa-
    starnpa- nefiiskog hadiskog
    nefijskog hadiskog ucenjaka
    ucenjaka Imam
    Imam Jusufa
    lusufa Binnurija
    Binnurija iz
    iz Paki-

    12 13
    A ?.Pyj?-BMMANJB
    ABDUR-RAHMAN NJU
    IBN SUF |:~
    JUSUF KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    KUUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
    ...................................................
    ............................................

    stana. Ostala
    Ostala koristena
    koristena djela su navedena
    navedena uIIbibliografiji.
    9. Darse Tirmizi
    Tirmizi (Lessons on Tirmizi) - objasnjenje
    objasnjenje poglavlja o
    0 Vecina citiranih hadisa
    Vecina citiranih hadisa i tekstova
    tekstova u gore navedenim
    navedenim knjiga-
    vjerovanju ('ibadat) u Sunen al- Tirmizi
    vjerovanju (‘ibadat) Tirmizi na urdu
    urdu jeziku, reno- ma potvrdena
    potvrdena su iz njihovih
    njihovih originalnih
    original nih izvora od strane
    strane sakupljaca
    sakupljaca
    miranog
    miranog savremenog
    savremenog ucenjaka
    ucenjaka Mufti
    Mufti Taki ‘Osmanija.
    'Osmanija. Oni koji nisu
    ove knjige. Oni nisu potvrdeni
    potvrdeni (uglavnom
    (uglavnom zbog nedostatka
    nedostatka ori-
    10.
    10. Tanzim al-ashtat (Arrangement
    (Arrangement of the Scattered),
    Scattered), potpun
    potpun ginalnog
    ginalnog teksta),
    teksta), oznaceni
    oznaceni su sa ‘U’
    'U:.
    i sveobuhvatan
    sveobuhvatan (i sazet) komentar urdu jeziku, Miskat
    komentar na urdu Miskat skladu sa hadisom
    Na kraju, u skladu hadisom Allahovog
    Allahovog Poslanilca,
    Poslanika, s.a.v.s,
    s.a.v.s,
    al-Masabih (Niche of the Lamps), Maulana
    Maulana Ebu ‘1-Hasana,
    'I-Hasana, .Ko je nezahvalan
    koji kaze: „Ko nezahvalan ljudima,
    ljudima, nezahvalan
    nezahvalan je i Allahu", zavr-
    predavaca
    predavaca hadisa
    hadisa i drugih
    drugih vjerskih nauka u Bangladesh
    Bangladesu. savam ovaj uvod, izrazavajuci zahvalnost svima koji su pomogli,
    izrazavajuci zahvalnost pomogli, na
    11.
    11. Path al-Mulhim
    al-Mulhim (Victory
    (Victory of the Inspirer)
    Inspirer) - komentar
    komentar prvog bilo koji nacin,
    nacin, kroz razlicita izdanja ove knjige. Posebno
    razlicita izdanja Posebno se zelim
    zelim
    dijela Sahih Muslima,
    Muslima, u tri toma, na arapskom
    arapskom jeziku,
    jeziku, od veli- predavacima, koji su mi bili veliki izvor inspiracije,
    zahvaliti svojim predavacima, inspiracije,
    kog tumaca
    tumaca i hadiskog
    hadiskog ucenjaka
    ucenjaka Maulana
    Maulana Shabbira Ahmeda
    Ahmeda znanja i upute, kao i svojoj porodici,
    znanja porodici, prijateljima
    prijateljima i kolegama,
    kolegama, bez ko-
    'Osrnanija, koji je kasnije dovrsio Mufti Taki ‘Usmani
    ‘Osmanija, 'Usmani sa do- jih bi rad na ovoj knjizi bio otezan. Allah dobro zna njihov doprinos,
    jih doprinos,
    datnih
    datnih pet tomova
    tomova poznatih naslovom Takmila (Com­
    poznatih pod naslovom (Com- beznacajnim cinio.
    koliko god se beznacajnim ih obilato nagradi
    cinio, Molim Allaha da ih nagradi
    pletion). iina
    na ovom i na buducem
    buducern svijetu, i da prihvati
    prihvati ovaj skromni
    skromni doprinos
    doprinos
    12.
    12. Avjaj al-maslik (Most Concize
    Concize of the Paths) - jedan
    jedan prosi­
    prosi- porodice, predavaca
    uIImoje ime, ime moje porodice, predavaca i prijatelja. Amin!
    komentar Muvettae
    ren komentar Muvettae (The Trodden
    Trodden Path) Imami
    lmami Malika Iusuf
    Abdur-Rahman ibn Jusuf
    Abdur-Rahman
    na arapskom
    arapskom jeziku, od renomiranog
    renomiranog hadiskog
    hadiskog ucenjaka
    ucenjaka sa Maj 2, 2003. god./Rabi' al-awal
    2003. god./Rabi’ al-avvaI9,
    9, 1424.
    Indijskog
    Indijskog potkontinenta,
    potkontinenta, sejh Zakarijja
    Zakarijja Handelvija.
    13.
    13. Ihtilafe Ummat
    Ummat ovr Sirate Mustakim
    Mustakim (Differences in the the
    Umma and the Straight Path) - djelo na urdu jeziku, kasnog
    ucenjaka
    ucenjaka hadisa, hkha
    fikha i tasawufa,
    tasavvufa, sejha Jusufa
    [usufa Luzjanvija
    Luzjanvija iz
    Pakistana.
    14.
    14. Ashraf
    Ashraf al-tavdih (The Most Noble Clarification)
    Clarification) - objasnje­
    objasnje-
    nje Miskat al-Masabiha (Niche of the Lamps) na urdu jeziku,
    Maulana
    Maulana Nazira Ahmeda,
    Ahmeda, viseg predavaca hadisa u Pakista-
    nu.

    14 15
    KUUC~II DOKAZI HANEFIJSKOGFIKHA
    ABDUR-RAHMANANIBN
    ABDUR-RAHM IBN JUSUF
    JUSUF : KUUCMIDOKAZIHANEFIJSKOG FIKHA
    .............................................
    STA JE TAKLID?
    STA JE TAKLID?
    PRVI DIO
    Definicija Taklida
    Definicija Taklida
    Doslovno, taklid je glagolska imenica izvedena iz arapskog
    Doslovno, taklid je glagolska imenica izvedena iz arapskog
    korijena k-I-d, sto znaci: staviti, opasati, iIi ukrasiti se ogrlicom.
    korijena k-l-d, sto znaci: staviti, opasati, ili ukrasiti se ogrlicom.
    Formalno, taklid je prihvatanje neCijeg naucnog misljenja
    TAKLID
    TAKLID Formalno, taklid je prihvatanje necijeg naucnog misljenja
    bez zahtijevanja dokazivanja istog, sa uvjerenjem da je misljenje usta-
    bez zahtijevanja dokazivanja istog, sa uvjerenjem da je misljenje usta-
    novljeno u skladu sa cinjenicama i dokazima.
    EBUHANIFA
    EBUHANIFA novljeno u skladu sa cinjenicama i dokazima.

    'ABDULAH
    ‘A IBN ME’SUD,
    BDULAH IBN ME'SUD, r.a.
    r.a. Taklid uopceno
    Taklid uopceno
    Sposobnost i potreba za taklidom je nasljedno i nuzno prisut-
    ISTINSKI STAY
    ISTINSKI STAV Sposobnost i potreba za taklidom je nasljedno i nuzno prisut-
    na u nama. Da smo se suzdrzavali taklida (slijedenja) nasih roditelja
    na u nama. Da smo se suzdrzavali taklida (slijedenja) nasih roditelja
    i ucitelja, onda bismo danas bili uskraceni cak i za osnovne i preli-
    i ucitelja, onda bismo danas bili uskraceni cak i za osnovne i preli-
    minarne potrebe covjecanstva. Svojom prirodom, covjek je obdaren
    Taklid: Slijedenje
    Slijedenje skole
    skole uuislam
    islamskom pravu minarne potrebe covjecanstva. Svojom prirodom, covjek je obdaren
    Taklid: skom pravu mogucnoscu da imitira i slijedi druge. Da nije tako, ne bismo bili u
    mogucnoscu da imitira i slijedi druge. Da nije tako, ne bismo bili u
    Glavni cilj
    Glavni ciljove
    oveknjige
    knjigejeje osigurati
    oSigurati opsirne
    opsirne diskusije
    diskusije o0onim
    onim stanju nauciti maternji jezik. Da smo neupitno odbili da prihvatimo
    stanju nauciti maternji jezik. Da smo neupitno odbili da prihvatimo
    aspektima muslimanskog
    aspektima muslimanskog namaza
    namaza kojikojisu
    supodlozni
    podlozni razlicitim
    razlicitim tuma-
    tuma- (bez zahtijevanja dokaza) svaku naredbu, znak i poziv nasih ucitelja,
    (bez zahtijevanja dokaza) svaku naredbu, znak i poziv nasih ucitelja,
    cenjima uucetiri
    cenjima cetirimezheba,
    mezheba, iliiliislamske
    islamskepravne
    pravneskole,
    skole,pridajuci
    pridajuci poseb-
    poseb- ne bismo znali cak ni abecedu jezika koji govorimo - da ne spomi-
    ne bismo znali cak ni abecedu jezika koji govorimo - da ne spomi-
    nupaznju
    nu paznjuhanefijskom
    hanefijskom misljenju
    misljenjuo0svakora
    svakompitanju.
    pitanju.Ipak,
    Ipak,posto
    postojejecak
    cak njemo proucavanje i pisanje knjiga na tim jezicima. Nas cjelokupan
    njemo proucavanje i pisanje knjiga na tim jezicima. Nas cjelokupan
    i ikoncept taklida, iliilislijedenja
    koncept taklida, slijedenjaskole
    skoleuuislamskom
    islamskom pravu,
    pravu, nepoznat
    nepoznat zivot - svaki njegov aspekt: jelo, pijenje, nosenje odjece, hodanje,
    zivot - svaki njegov aspekt: jelo, pijenje, nosenje odjece, hodanje,
    mnogirn muslimanima,
    mnogim muslimanima, diskusija
    diskusijao0taklidu
    taklidujejeneophodna
    neophodna na
    napocetku.
    pocetku. privredivanje - povezan je sa konceptom taklida. Nas intelektualni
    privredivanje - povezan je sa konceptom taklida. Nas intelektualni
    UUtom
    tompogledu,
    pogledu, o0taklidu
    takliduceceseseuuovom
    ovompoglavlju
    poglavljugovoriti
    govoritiuu i kulturni razvoj rezultat je taklida nasih roditelja, ucitelja i drugih
    i kulturni razvoj rezultat je taklida nasih roditelja, ucitelja i drugih
    slijedecatritripodnaslova:
    slijedeca podnaslova: osoba.
    osoba.
    Sta jeTaklid;
    (1)Staje
    (1) Taklid; Da tehnicka terminologija svake branse znanja nije stecena
    Da tehnicka terminologija svake branse znanja nije stecena
    (2)Taklid-.
    (2) Taklid:Slijedenje
    Slijedenjeimama
    imamapopopitanjima
    pitanjimaSerijata;
    Serijata; na osnovama taklida (tj. bez preispitivanja autoriteta te terrninolo-
    na osnovama taklida (tj. bez preispitivanja autoriteta te terminolo-
    (3)Slijedenje
    (3) Slijedenjejednog
    jednogodredenog
    odredenog imama
    imamapoposvakom
    svakompravnom
    pravnompitanju.
    pitanju. gije), onda vjestina u takvom znanju ne bi mogla biti ostvariva. Da
    gije), onda vjestina u takvom znanju ne bi mogla biti ostvariva. Da
    Ovoce,
    Ovo ce,nadam
    nadamse,se,ukloniti
    uklonitibilo
    bilokakvu
    kakvuzbunjenost
    zbunjenost uuvezi
    vezis spitanjem
    pitanjem znacenja rijeci i njihove idiomatske upotrebe nisu stecene kroz taklid
    znacenja rijeci i njihove idiomatske upotrebe nisu stecene kroz taklid
    taklidai utjesiti
    taklida i utjesitione
    onekoji
    kojitragaju
    tragajuzazapojasnjenjima
    pojasnjenjimao 0ovoj
    ovojtemi.
    temi.
    17
    1616 17
    KUUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
    KUUCNI DOI<AZI HANEFIJSKOG FIKHA
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF

    lingvista
    lingvista i normi
    normi nasih jezickih
    jezickih diskursa,
    diskursa, ne bismo
    bismo se upoznali
    upoznali ni sa prepisivanja Kur'ana
    prepisivanja Kur’ana i hadisa.
    hadisa. Ipak, bilo je neophodno
    neophodno zapisati
    zapisati Kur an
    Kur'an
    i hadis
    hadis da bi se sacuvala
    sacuvala njihova autenticnost i da bi bili dostupni
    njihova autenticnost dostupni
    jednim jezikom.
    jednim jezikom.
    sirim masama.
    sirim masama. Stoga, smatra
    smatra se da takvo
    takvo zapisivanje nije u konfliktu
    konfliktu
    Ponekad covjek
    Ponekad nauci stetne
    coviek nauci otrova, kao i sporedne
    stetne efekte otrova, sporedne
    ovim hadisom,
    sa ovim hadisom, pa niko ne preispituje
    preispituje neophodnost takve vrste za-
    neophodnost takve
    efekte lijekova, zahvaljujuci
    zahvaljujuci taklidu. U ratu, da jedna
    jedna armija
    armija ne pri- pisivanja, niti iko zahtijeva
    pisivanja, dokaz za to.
    zahtijeva dokaz
    hvata
    hvata neupitno svaku naredbu
    neupitno svaku naredbu svog komandanta,
    komandanta, pobjeda mozda ne
    pobjeda rnozda Ocuvanje Kur’ana i hadisa
    Ocuvanje Kur'ana hadisa je kategoricno
    kategoricno nareden
    nareden cin (dakle,
    bi bila postignuta.
    postignuta. Ako razne
    razne vladine
    vladine agencije ne slijede zakone, onda
    onda vudzub biz-zat)
    vudiub biz-zat) i apostrofiran
    apostrofiran Serijatom.
    Serijatom. Iskustvo nam nam govori da je
    zakon i red ne mogu
    zakon ired mogu biti uspostavljeni
    uspostavljeni u zemlji. Ukratko, napredak i
    Ukratko, napredak ocuvanje Kur’ana
    takve ocuvanje Kur'ana i hadisa
    hadisa uglavnom nemoguce bez njihovog
    uglavnom nernoguce
    usavrsavanje
    usavrsavanje naseg fizickog, duhovnog, intelektualnog, akadernskog,
    duhovnog, intelelctualnog, akademskog, zapisivanja. Iz tog razloga
    razloga je zapisivanje
    zapisivanje Kur ana i hadisa
    Kur'ana hadisa odredeno
    odredeno
    vadzib. Konsenzus
    kao vadiib. ummeta (zajednice
    Konsenzus ummeta (zajednice svih muslimana)
    muslim ana) u pogle-
    moralnog
    moralnog i drustvenog
    drustvenog zivota cvrsto je ukorijenjena taklidu - pri-
    ukorijenjena u taklidu pri-
    du zapisivanja
    zapisivanja Kur’ana hadisa prisutan
    Kur'ana i hadisa prisutan je u jednom
    jednom neprekidnom
    neprekidnom
    hvatanju i slijedenju
    hvatanju slijedenju strucnog
    strucnog autorileta.
    autorileta.
    lancu prenosenja.
    prenosenja. Stoga je potreba zapisivanja ovih izvora klasifici-
    lancu potreba zapisivanja
    ranaa kao vudzub
    ran 'l-gajr. Upravo
    vudzub bi 'l-gajr. Upravo na isti nacin, taklid, ili "slijedenje
    „slijedenje
    necijeg misljenja po pitanjima
    neciieg misljenja pitanjima islamskog
    islamskog prava“,
    prava", takoder smatra
    takoder se smatra
    Neophodnost taklida
    Neophodnost taklida
    esencijalnim ili vadzibom,
    esencijalnim vadzibom, i spada
    spada pod kategoriju vudzub
    pod kategoriju 'l-gajra.
    vudzub bi ‘l-gajra.
    vudzuba (obaveznog)
    Postoje dvije vrste vudzuba (obaveznog) u serijatskom
    serijatskom pravu: Postoje brojni
    Postoje brojni dokazi neophodnost taklida u svjetlu prethodnog
    dokazi za neophodnost prethodnog
    vudzub biz-zai ii vudiub
    vudzub biz-zat 'l-gajr.
    vudzub bi ‘l-gajr. objasnjenja.
    objasnjenja.
    Taklid je posebno
    posebno bitan
    bitan u danasnjem vremenu, u kojem
    danasnjern vremenu, kojem veci-
    Vudzub biz-zat
    Vudiub biz-zat znaci „obavezno
    "obavezno samo
    samo po sebi“.
    sebi". Drugim
    Drugim ri-
    na muslimana
    muslimana zivi u neznanju
    neznanju osnovnih
    osnovnih islamskih nauka.
    islamskih nauka.
    jecima,
    jecirna, to su radnje
    radnje naredene
    naredene ili zabranjene
    zabranjene islamskim
    islamskim pravom
    pravom zbog taklida, slijedenje
    Dakle, bez taklida, slijedenje jasnih
    jasnih i preciznih
    preciznih serijatskih naredenja
    seriiatskih naredenja
    neceg u njihovoj unutrasnjoj
    neceg unutrasnjoj prirodi
    prirodi - kao sto je naredba
    naredba obavljanja
    obavljanja bilo bi skoro
    skoro nemoguce.
    nernoguce. Za one koji ne posjedujuposjeduju cak ni osnovno
    osnOVI1O
    namaza, i zabrana
    namaza, zabrana visebostva. znanje
    znanje o0 izvorima Serijata i metodama
    izvorima Serijata metodama donosenja (iditihad)
    propisa (idztihad)
    donosenja propisa
    vudzub bi ‘l-gajr
    Vudzub 'l-gajr znaci „obavezno
    "obavezno zbog nekog
    nekog vanjskog
    vanjskog fak- iz svetih taklid postaje
    svetih tekstova, taklid postaje ii esencijalan
    esencijalan i obavezan.
    tora“. Drugim rijecima,
    tor a".Drugim rijecima, to su radnje nisu naredene
    radnje koje nisu naredene ili zabranjene
    zabranjene
    same po sebi, ali sacinjavaju
    sacinjavaju osnovu
    osnovu za druge
    druge radnie
    radnje koje su naredene
    naredene
    Dokazi u hadisima
    Dokazi hadisima
    ili zabranjene
    zabranjene u Kur'anu
    Kur’anu i hadisu;
    hadisu; ili kazemo da takve radnje
    iii da kazerno radnje popri-
    popri-
    Esved ibn [ezid
    Jezid prenosi:
    prenosi:
    majuprirodu
    maju prirodu obaveznih
    obaveznih radnji
    radnji ciji temelj cine.
    Takav primjer
    primjer je pisanje
    pisanje Kur’ana
    Kur'ana ii hadisa.
    hadisa. Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, a JIj aj
    .;jl.) Ic. auI yJ..a..lJ1
    ¥c..lJI ka u.J'""_)'),~u tk (jJ
    Jf?- tY. ~~ kus \..49 ^~ uc
    :JI.9 ;J.J'""~I(jc-
    kako prenosi
    prenosi ‘Abdullah
    Abdullah ibn ‘Omer,
    'Orner, r.a, rekao
    rekao je: „Narod
    "Narod smo koji niti ~~I ~l.) q
    ,u...dJ1 AjjVI ~~
    ~':ll ,4.1;..1.) ~I ~y Lk..) ~
    tAiklj Alijl liljii ^ ^:r. rL.)
    ^u..dJ1
    a, — .\tl
    pise, niti racuna.“ (Buhari, Muslim)
    niti racuna." Muslim) Ovaj hadis
    hadis implicira
    implicira (posto
    (posto ga
    Poslanik, s.a.v.s,
    je Poslanik, s.a.v.s, rekao
    rekao u vezi s posmatranjem
    posmatranjem Mjeseca) negiranje
    negiranje
    18 19

    . ...... ~ -: " ~ - ------------------


    ABDUR-RAHM
    ABDUR-RAHMAN ANIBNIBN JUSUF
    JUSUF
    ............................................ ::
    KLJUCNI
    K.y.^iE!2.K DOKAZI HANEFIJSKOG
    .^.L™fI J5KOGFIKHAFIKHA
    ...................................................
    „Kod
    .Kod nas je u Jemen
    [emen dosao
    dosao Mu’az
    Mu'az b. Dzebel, r.a, kao ucitelj i
    vedno upucenih
    vedno upucenih ucenjaka. Ovo neizbjezno potcinjavaniu vjere
    neizbjezno vodi potcinjavanju
    kadija, a Al1ahov
    Allahov Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s, je bio ziv.
    s.a.v.s,je ziv Pitali smo ga o
    0 osobi koja
    ljudskim prohtjevima.
    ljudskim prohtjevima. Hadisi 0 fitnetima (razdorima,
    Hadisi ofitnetima (razdorima, iskusenjima
    iskusenjima i
    je umrla
    umrla ostavljajuci iza sebe (nasljednike)
    (nasljednike) kcerku
    kcerku i sestru. Odredio
    Odredio je
    stradanjima) unaprijed
    stradanjima) unaprijed su nas upozorili porastu ovih losih svojsta-
    upozorili o0 porastu
    pola nasljedstva
    nasljedstva za kcerku sestru." (Sahih al-Buhari
    kcerku ii pola za sestru.“ al-Buhari 2:297)
    covieka, cega su svjesni vjerski ucenjaci.
    va kod covjeka, uceniaci.
    Ovo je bio slucaj tokom
    tokom zivota Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s.
    s.a.v.s. Iz ovog ha-
    taklid sahsi
    Odsustvo taklid
    Odsustvo sahsi (licnog slijedenja) ce uzrokovati
    uzrokovati veliku
    disa mogu
    mogu se izvuci brojni
    brojni zakljucci;
    zakljucci:
    pokvarenost u vjeri. Jedno od destruktivnih
    stetu i pokvarenost destruktivnih zala, koje ce poka-
    1.
    1. Taklid je prakticiran
    prakticiran za vrijeme
    vrijeme Poslanika, s.a.v.s.
    s.a.v.s. Osoba
    Osoba koja pita zati svoju ruznu
    ruznu stranu odsustvu taklid sahsi,
    stranu u odsustvu iahsi; jest pojava samopro-
    samopro-
    (u hadisu)
    hadisu) nije zahtijevala
    zahtijevala dokaz ili temelj
    ternelj na osnovu
    osnovu kojeg je zvanih mudztehida
    zvanih mudiiehida i ucenjaka. Neki ljudi ce sebe smatrati
    smatrati kompeten-
    kompeten-
    odluka
    odluka donesena.
    donesena. Prihvatila
    Prihvatila je propis, oslanjajuci se na Mu’azov,
    Mu'azov, tnim da donose
    tnim donose vjerske propise
    propise i upustiti
    upustiti se u proces pravnog (Ser'i)
    pravnog (ser’i)
    r.a, integritet,
    integritet, poboznost
    poboznost i pravednost.
    pravednost. Ovo je precizan primjer
    primjer analoskog rasudivanja (kijas). Za sebe ce smatrati
    analoskog rasudivanja smatrati da su jednakog,
    jednakog, ili
    iii
    taklida u praksi
    praksi ashaba
    ashaba i tabi’ina!
    tabi'ina! viSeg stepena
    viseg stepena od cuvenih
    cuvenih mudztehida
    mudiiehida i ucenjaka
    ucenjaka iz ranog
    ranog doba isla-

    2. Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, nije kritizirao
    kritizirao ljude svog vremena
    vremena koji su slijedili ma!
    mal

    Mu’aza,
    Mu'aza, r.a, (niti bilo kojeg drugog
    drugog ashaba, p.p.) niti je imao ikak- Naprimjer, raniji mudztehidi
    Naprimjer, mudztehidi su sa sigurnoscu
    sigurnoscu tvrdili
    tvrdili da su

    ve primjedbe mnogi propisi zasnovani


    mnogi zasnovani na odredenim
    odredenim povodima, tj, sa odredenim
    povodima, tj. odredenim
    primjedbe u vezi s tim pitanjem.
    pitanjem.
    Hadis daje dokaz ispravnosti
    ispravnosti taklid sahsi,
    sahsi, ili „slijedenja
    "slijedenja jednog
    jednog odre- uzrokom (mu'allel), a ne opcenitim
    uzrokom (muallel), opcenitirn razlozima. Pozivajuci se na ovo,
    ovo,

    denog ucenjaka
    ucenjaka u pitanjima
    pitanjima islamskog prava“.
    prava". Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, odre­
    odre- neki modernisti
    modernisti mogu
    mogu tvrditi
    tvrditi da je cak i naredba
    naredba uzimanja
    uzimanja abdesta

    dio je Mu’aza,
    Mu'aza, r.a,
    r.a, da ljudima
    ljudima Jemena
    [ernena osigura vjerska uputstva
    uputstva (i
    (i po- prije obavljanja
    obavljanja namaza
    namaza zasnovana
    zasnovana na odredenom
    odredenom povodu (mu'allel).
    povodu (muallel).

    uci ih vjeri). Evidentno


    Evidentno je da je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, dao ljudima
    ljudima Jemena
    [emena Prema njima, ova naredba
    Prema naredba se mogla odnositi
    odnositi na rane Arape, koje je

    pravo i dozvolu da slijede Mu’aza, pitanjima dina (vjere).


    Mu'aza, r.a, u svim pitanjima obaveza uzgajanja zivotinja
    zrvotinja stalno izlagala necistoci, koja zahtijeva
    Dopustenje ispravnost taklida je, dakle, iz ovog primjera
    Dopustenje i ispravnost prirnjera jasno, po- obredno ciscenje u obliku vudu’
    obredno vuduaa (abdesta). Takoder, na osnovu
    osnovu ovo-

    gotovo zbog njegove rasprostranjenosti


    rasprostranjenosti u vrijeme Poslanika, s.a.v.s.
    s.a.v.s. danasnjeg vremena
    ga mogu tvrditi da, posto ljudi danasnjeg vremena zive u uslovima
    kojima je higijena
    u kojima higijena na visem
    visern nivou, vudu
    vudu' vise nije neophodan
    neophodan za
    Posljedice odbacivanja
    odbacivanja taklida
    taklida namaza (sto je svakako bez ikakvog dokaza i suprotno
    obavljanje namaza suprotno sta-
    Dobro je
    je poznato
    poznato da mnogo, ako ne i vecina, ljudi
    ljudi danasnjice
    danasnjice vu cjelokupne
    cjelokupne uleme!)2.
    ulernel)".
    ne zivi
    zivi svoje
    svoje zivote po uzoru na Poslanika,
    zivo~epo Poslanika, s.a.v.s.
    s.a.v.s. Kao rezultat
    rezultat toga,
    toga,
    , :
    vodeni su sebicnoscu, pokvarenim
    pokvarenim namjerama,
    namjerama, pozudom,
    pozudorn, neiskre-
    noscu, pakoscu,
    pakoscu, anarhijom,
    anarhijorn, i suprotstavljanjem
    suprotstavljanjem konsenzusu
    konsenzusu pra-
    20 22 Iz
    Iz uvodnih
    uvodnih poglavlja
    poglavlja knjige
    knjige Taklidi
    Taklid iidztihad,
    iditihad, Sejh
    Sejh Masiluillah
    Masihullah Jalalabadija.
    Jalalabadija.
    21
    21
    KLJUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA_
    KLJUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
    .................................................
    AABDUR-RAHMAN
    B D U R -R A H M A NIBN IB NJUSUF
    JU S U F ;::
    ............................................
    voljstvo.
    TAKLID: SLIJEDENJEIMAMA
    TAKLID: SLIJEDENJE IMAMA
    tumacenje Kur’ana
    Ipak, srz stvari je da tumacenje Kur'ana i sunneta
    sunneta nije jed-
    VEZI S PITANJIMA
    U VEZIS PITANJIMA SERIJATA
    SERIJATA
    nostavno. Ono
    nostavno. Ono zahtijeva
    zahtijeva intenzivno
    intenzivno i prosireno
    prosireno proucavanje
    prouCavanje svetih
    Pitanje
    Pitanje (Kur'ana i sunneta),
    izvora Serijata (Kur’ana sunneta), koje ne moze poduzeti
    poduzeti osoba
    osoba koja
    taklid (slijedenje skole jednog
    Neki ljudi tvrde da je taklid jednog imama)
    imama) kvalificirana u tom polju. Da je svaki
    nije kvalificirana svaki musliman
    musliman obavezan
    obavezan da se

    nezakonit
    nezakonit u islamu. Oni insistiraju
    insistiraju na tome
    tome da bi istinski musliman
    musliman poziva na Kur
    poziva Kur'an sunnet za svaki problem
    an i sunnet problem s kojim se suoci, to bi mu

    trebao
    trebao slijediti samo Kur’an
    Kur'an i sunnet,
    sunnet, te tvrde
    tvrde da je slijedenje
    slijedenje imama
    imama u predstavljalo veliku odgovornost,
    predstavljalo odgovornost, lcoju
    koju bi bilo skoro nemoguce
    nemoguce ispu-

    vezi s pitanjima jednako sirku (mnogobostvu).


    pitanjima Serijata jednako (rnnogobostvu). Takoder, oni niti. To je zato sto donosenje
    donosenje serijatskih
    serijatskih propisa
    propisa na osnovu
    osnovu Kur’ana
    Kur'ana
    tvrde da su Henefijska,
    Henefijska, Safijska,
    Safijska, Malikijska ii Hanbelijska
    Hanbelijska skola
    skola nastale
    nastale sunneta zahtijeva detaljno
    i sunneta detaljno poznavanje
    poznavanje arapskog
    arapskog jezika ii svih rele-
    rele-

    dvije stotine
    stotine godina
    godina nakon
    nakon smrti
    smrti Poslanika, s.a.v.s,
    s.a.v.s, i, stoga, ove skole vantnih nauka
    vantnih nauka - sto
    sto je kombinacija
    kombinacija koja
    koja nije poznata
    poznata svakoj osobi.
    su pokudena
    pokudena inovacija (bidat).
    at). Neki, takoder,
    inovacija (bid’ takoder, naglasavaju
    naglasavaju da bi mu­ mu- [edno rjesenje
    Jedno rjesenje ovog problema
    problema je da se nekoliko
    nekoliko ljudi poduci
    poduci potreb-
    potreb-
    sliman trebao
    trebao traziti uputu
    uputu direktno
    direktno u Kur’anu
    Kur'anu i sunnetu,
    sunnetu, i da su in- nim znanjem
    znanjem o0 Serijatu, i drugi
    drugi bi ih trebali konsultirati
    konsultirati o0 propisima
    propisima
    tervencija
    tervencija i pojasnjenje
    pojasnjenie jednog
    jednog imama
    imama nepotrebni
    nepotrebni da bi se prakticirao
    prakticirao u njihovim
    njihovim svakodnevnim
    svakodnevnim poslovima.
    poslovima. Upravo je to ono sto je Allah,
    Serijat. Molim vas da objasnite, koliko tacnosti
    tacnosti ima u ovoj tvrdnji? di.S, naredio
    dz.s, naredio muslimanima
    muslimanima u slijedecem
    slijedecern kur’
    kur'anskorn ajetu.
    anskom ajetu:

    Odgovor
    Odgovor Mufti
    Mufti Taki ‘Osmanija
    'Osmanija jjjall
    ~~I ~ 1 ~~'i~)l
    I-.JS ~lb ~ ~~ US O?~ 1_)Ja 1V ~ ~c ~\S IIJM
    jjjijjJ uh jA11 (jlS Usj
    LA) u\S
    ,n)'
    ((' ^ i ) oj '~o'.i:".o·'11
    l)-.J_) .. ~~,
    '--Ijl"-'''I '-..".
    y..;._) ,I"t"" _,s J_)-fl:):IJ
    Ova tvrdnja
    tvrdnja je zasnovana
    zasnovana na odredenom
    odredenorn nerazumijevanju,
    nerazumijevanju,
    „Svi boj. Neka se po nekoliko
    "Svi vjernici ne treba da idu u boj. nekoliko njih iz
    koje nastaje
    nastaie iz nepotrebnog
    nepotrebnog bavljenja kompliciranim
    kompliciranim pitanjima
    pitanjima o0 ko-
    svake zajednice potrudi
    svake zajednice potrudi da se uputi
    uputi u vjerske nauke i neka opominju
    opominju
    jima
    jima se ovdje govori. Puno pojasnjenje
    pojasnjenje ove pogresne
    pogresne tvrdnje
    tvrdnje zahti-
    narod svoj
    narod svoj kad mu se vrate, da bi se Allaha bojali.“
    bojali." (9:122)
    (9:122)
    jeva detaljan i poseban
    poseban clanak. Ipak, pokusat
    pokusat cu objasniti osnovne
    osnovne
    tacke sto je krace moguce. kur'anski ajet na jasan nacin ukazuje
    Ovaj kur’anski ukazuje da grupa
    grupa musli-
    rnusli-
    Tacno je da pokornost,
    pokornost, u istinskom
    istinskom smislu, pripada
    pripada samo
    sarno mana ih drugi
    mana treba da se posveti stjecanju serijatskog znanja, i da ih
    Allahu, dz.s.
    dB. Ne pokoravamo
    pokoravamo se nikome
    nikome osim Njemu. Ovo je logican konsultiraju o0 vjerskim
    konsultiraju vjerskim propisima.
    propisima. Dakle, ako neko pita pouzdanog
    pouzdanog
    doktrinu tavhida (vjerovanje
    uslov za doktrinu (vjerovanje u Allahovu
    Allahovu jednocu).
    jednocu). Pokora- ucenjaka (alima)
    ucenjaka ('alima) o0 pravnom
    pravnom (serijatskom)
    (serijatskom) propisu
    propisu uu vezi s odre-
    vanje Poslaniku,
    Poslaniku, s.a.v.s,
    s.a.v.s,naredeno
    naredeno nam jeje samo
    sarno zato sto
    sto je on Allahov denim
    denim pitanjem,
    pitanjem, ii postupi
    postupi po njegovom rnoze liIi ga ijedna
    njegovom savjetu, moze
    Poslanik,
    Poslanik, koji nam je prenio
    prenio bozanske
    bozanske zapovijedi. U protivnom,
    protivnom, on razumna
    razumna osoba optuziti
    optuziti da pocinio sirk zato sto je slijedio
    da je pocinio slijedio savjet
    nema
    nerna sveti status koji
    koji zahtijeva
    zahtijeva nase
    nase pokoravanje.
    pokoravanje. Pokoravajuci
    Pokoravajuci se
    se ii liudskog bica
    ljudskog bica umjesto
    umjesto Kur’
    Kur'ana
    ana ii sunneta?
    sunneta? Svakako
    Svakako da
    da ne
    ne moze!
    djelujuci prema
    prema ucenju
    uceniu Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s,
    s.a.v.s, stjecemo
    stjecemo Allahovo
    Allahovo zado-
    zado-
    22 23
    ABDUR-RAHM ANIBN
    ABDUR-RAHMAN J U S U F j~:
    IBN JUSUF
    ............................................ KUUCNIDOKAZIH ANEFIJ5K0G FIKHA
    KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG

    Razlog je ocigledan
    oCigledan - on tim cinom
    cinom nije napustio
    napustio pokornost
    pokornost Sto se tice razlika medu skolama,
    razlika medu skolama, one su se pojavile
    pojavile kroz
    kroz razli-
    Allahu, d:U,
    Allahu, dz.s, i Njegovom
    Njegovom Poslaniku, s.a.v.s. Zapravo, on je trazio
    Poslaniku, s.a.v.s. trazio na- dta moguca tumacenja
    cita rnoguca tumacenja propisa spomenutih iii
    propisa spomenutih ili izvedenih
    izvedenih iz Kur'ana
    Kur ana
    cin da im se pokorava.
    pokorava. Kako god, ne znajuci serijatsku naredbu,
    znajuci serijatsku naredbu, kon- i sunneta.
    sunneta. U cilju pravilnog
    pravilnog razumijevanja
    razumijevanja ove stavke, relevantno
    relevantno je
    sultirao je ucenjaka
    sultirao ucenjaka da bi znao sta je obavezan
    obavezan uciniti
    uciniti prema
    prema Allahu. znati da su pravila
    znati pravila spomenuta
    spomenuta u Kur’anu
    Kur'anu i sunnetu
    sunnetu razlicitog
    razlicitog tipa.
    Nije uzeo ucenjaka predmetom pokoravanja,
    ucenjaka predmetom pokoravanja, nego
    nego prije tumacem
    turnacern Prvi tip pravila
    pravila jesu ona koja su
    su spomenuta
    spomenuta u ovim svetim
    bozanske naredbe.
    bozanske naredbe. Niko ga ne rnoze optuziti za sirkl
    moze optuziti sirk! izvorima tako jasnim
    izvorima jasnim rijecima
    rijeCima da je rnoguce
    moguce sarno
    samo jedno
    jedno tumacenje,
    tumacenje.
    osnova taklida: osoba
    Ovo je osnova osoba koja nije u stanju
    stanju razumjeti
    razumjeti Ni jedno
    jedno drugo
    drugo tumacenje
    tumacenje nije moguce
    moguce izvuci iz toga, kao
    kao sto je slucaj
    Kur’an i sunnet,
    Kur'an konsultira se sa muslimanskim
    sunnet, konsultira muslimanskim pravnikom,
    pravnikom, cesto s naredbom
    naredbom obavljanja
    obavljanja namaza,
    namaza, zekata, posta
    posta i hadza,
    hadza, ili zabranom
    iii sa zabranom
    zvanim imamom,
    zvanim imamom, ii postupa
    postupa u skladu
    skladu sa njegovim
    njegovim tumacenjem
    tumacenjem Se- svinjetine i bluda-zinaluka.
    svinjetine bluda-zinaluka. Sto se tice ovog skupa
    skupa pravila,
    pravila, nikada
    nikada nije
    rijata. Osoba nikada ne smatra
    Osoba nikada imama vrijednim
    smatra imama vrijednim pokoravanja,
    pokoravanja, ali postojala razlika
    postojala razlika u misljenjima.
    misljenjima, Sve pravne
    pravne skole su jednoglasne
    jednoglasne u
    trazi njegovu
    trazi uputu da bi znala
    njegovu uputu znala serijatske
    serijatske zahtjeve, jer nema
    nema direktan
    direktan njihovom tumacenju.
    njihovom tumacenju, Stoga, ne postoji idztihad ili taklid u
    prostor za idztihad
    postoji prostor
    pristup Kuranu
    pristup Kur'anu i sunnetu,
    sunnetu, ili
    iii nema
    nema adekvatno
    adekvatno znanje
    znanje za izvodenje
    izvodenje se- vezi s ovim pitanjima.
    pitanjima. Takoder, kako svako moze
    moze da ih lahko
    lahko razumi-
    razumi-
    rijatskih
    rijatskih propisa ovih izvora. Ovakvo
    propisa iz ovih ponasanje se zove taklid tog
    Ovakvo ponasanje samog Kur
    je iz samog ana i sunneta,
    Kur'ana postoji potreba
    sunneta, ne postoji potreba za konsultiranjem
    konsultiranjem sa
    pravnika ili imama.
    pravnika imama. Stoga, kako je moguce
    moguce reci taklid ekvivalent
    red da je taklid ekvivalent imamom pravnikom.
    imamom ili pravnikom.
    sirkuV.
    sirku?! S druge
    druge strane,
    strane, postoje
    postoje neka serijatska pravila
    neka serijatska pravila izvedena
    izvedena iz
    Kompetentni
    Kompetentni muslimanski pravnici, ili imami,
    muslimanski pravnici, imami, koji su po- Kur’ana i sunneta
    Kur'ana sunneta gdje se moze
    moze desiti neka od slijedecih
    shjedecih situacija:
    svetili svoje zivote idztihadu,
    idztihadu, skupili su serijatske
    serijatske propise
    propise u skladu
    skladu sa • Koristene rijeci u svetim
    Koristene svetim izvorima
    izvorima dozvoljavaju
    dozvoljavaju vise od jednog
    jednog
    njihovim tumacenjima
    njihovim tumacenjima serijatskih
    serijatskih izvora
    izvora u skoro sifriranom
    sifriranom obliku. tumacenja.
    tumacenja. Naprimjer,
    Naprimjer, prilikom
    prilikom spominjanja trajanja perioda
    spominjanja trajanja perioda ce-
    Zbirka serijatskih
    Zbirka serijatskih propisa
    propisa prema
    prema tumacenjima
    tumacenjima odredenog
    odredenog pravnika
    pravnika kanja
    kanja (‘iddet)
    ('iddet) za zenu
    zenu raspustenicu,
    raspustenicu, u Kur’anu se koristi
    Kur'anu koristi slijedeci
    zove se mezheb, ili skola tog pravnika.
    pravnika. izraz:
    Dakle, skola jednog imama nije nesto
    jednog imama nesto sto je strano
    strano Serijatu,
    Serijatu. E?J kiiblj (Jffaua.iL j j j Cjtalkxi]|j
    Ustvari, to je odredeno
    odredeno tumacenje
    tumacenie Serijata i zbirka
    zbirka glavnih
    glavnih serijatskih
    serijatskih
    „Raspustenice neka cekaju tri mjesecna
    .Raspustenice neka pranja [kuru).“
    mjesecna pranja (kuru}."
    propisa izvedenih
    propisa izvedenih iz Kur’ana
    Kur'ana i sunneta,
    sunneta, od strane pouzdanog pravni­
    strane pouzdanog pravni- 2 :228)
    ((2:228)
    ka, aranziranih
    aranziranih po temama,
    temama, s namjerom
    namjerom da bude
    bude pogodna sljedbeni-
    pogodna sljedbeni-
    cima
    cima Serijata. Stoga, ko slijedi odredenu
    odredenu skolu, slijedi Kur an i sunnet
    Kur'an sunnet
    Rijec kuru
    kuru ima
    ima dvojako
    dvojako znacenje. Oznacava
    Oznacava i period men-
    period men-
    u skladu
    skladu s tumacenjem
    tumacenjern odredenog
    odredenog i pouzdanog
    pouzdanog pravnika,
    pravnika, za kojeg se
    struacije, period cistoce (tj. ar. tuhr). Oba znacenja
    struacije, ii period znacenja su moguca
    moguCa u
    vjeruje
    vjeruje da je najvjerodostojniji
    najvjerodostojniji i najupuceniji
    najupuceniji u serijatska
    serijatska pitanja.
    ovom ajetu, i svako od njih ima
    ima razlicite pravne
    pravne posljedice.

    24 25
    ABDUR-RAHMAN
    AB DUR-RAHM A NIBN IBN JUSUF
    JUSUF
    ............................................. l KLJU(~II DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    KLJUCNIOOKAZIHANEFIJSKOG FIKHA
    pravno misljenje
    Pitanje koje zahtijeva pravno misljenje je slijedece: Koje zna- jatskih principa,
    principa, ii uredene
    uredene su su Rur’
    Kuranom
    jatskih anom ii sunnetom
    sunnetom za za sva
    sva vremena.
    vremena.
    ispravno u ovom ajetu? Odgovarajuci
    cenje je ispravno OdgovarajuCi na pilanje, logicno
    logicno je Muslimanski pravnik koji posjeduje
    Muslimanski pravnik koji posjeduje sve neophodne kva-sve neophodne kva-
    pravnika mogu
    da se misljenja pravnika mogu razilaziti, kao sto se i desilo.
    desilo. Imam
    Imam lifikacije za
    lifikacije za idztihad,
    iditihad, trebao
    trebao bi bi pokusati
    pokusati na na najbolji
    najbolji nacin
    nacin dokuciti
    dokuciti
    Safi' rijec kuru tumaci
    Safi’ tumaci kao period
    period cistoce, dok je imam Ebu Hanifa stvarna znacenja
    stvarna znacenja Kur’Kur'ana
    ana ii sunneta.
    sunneta. AkoAko toto uradi
    uradi uu skladu
    skladu sasa svojim
    svojim
    tumaci kao period
    tumaci period menstruacije.
    menstruacije. Obojica nude brojne razloge koji- najboljim mogucnostima
    najboljim mogucnostirna ii iskrenoscu,
    iskrenoscu, bit bit ce
    ce nagraden
    nagraden za za izvrsavanje
    izvrsavanje
    potkrepljuju svoja misljenja,
    ma potkrepljuju misljenja, i ni jedno
    jedno ne moze
    moie biti u potpunosti
    potpunosti svoje obaveze, i niko ga ne moze optuiiti za zanemarivanje
    svoje obaveze, i niko ga ne moze optuziti za zanemarivanje Serijata, Serijata,
    odbaceno. Ovaj primjer
    primjer naglasava jedan
    jedan od uzroka razlika u mislje- cak ii ako
    cak ako njegovo
    njegovo misljenje
    misljenje moze
    moie biti
    biti slabije
    slabije uu poredenju
    poredenju sa sa drugim
    drugim
    odbaceno.
    rnisljenjima. Ovo
    misljenjima. Ovo su su prirodne
    prirodne ii logicne
    logicne okolnosti,
    okolnosti, sasa sigurnoscu
    sigurnoscu po-po-
    njima medu
    medu razlicitim
    razlicitim ucenjacima.
    ucenjacima.
    stojane uu svakom
    stojane svakom pravnom
    pravnom sistemu.
    sistemu.
    Ponekad se
    • Ponekad se razlika
    razlika javlja
    javlja uu dva
    dva hadisa
    hadisa Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s,
    s.a.v.s, ii prav-
    prav-
    nici ih
    nici ih moraju
    moraju uskladiti, ill odabrati
    uskladiti, ili odabrati jedan
    jedan u odnosu
    odnosu nana drugi.
    drugi. U U Uspostavljeni zakoni uu bilo
    Uspostavljeni zakoni bilo kojem
    kojern pravnom
    pravnom sistemu
    sistemu nene obu-
    obu-
    hvataju svaki
    hvataju svaki sitan
    sitan detalj
    detalj ii mogucu
    rnogucu situaciju.
    situaciju. Takoder,
    Takoder, oviovi zakoni
    zakoni
    ovom slucaju,
    ovom slucaju, takoder,
    takoder, misljenja
    misljenja pravnika
    pravnika se
    se mogu
    mogu razlikovati.
    cesto su
    cesto su podlozni
    podlozni vise vise nego
    nego jednom
    jednom tumacenju,
    tumacenju, ii razliciti
    razliciti sudovi,
    sudovi, uu
    Npr, postoje
    Npr, postoje dva
    dva seta
    seta tradicije
    tradicije koji
    koji se
    se mogu
    mogu naci
    naci uu knjigama
    knjigama ha­
    ha-
    pokusaju da
    pokusaju da ih
    ih razumiju,
    razumiju, cesto
    cesto se se ne
    ne slazu
    slaiu sa
    sa njihovim
    njihovim znacenjima.
    znacenjirna.
    disa, koji
    disa, koji prenose
    prenose razlicita
    razlicita ponasanja
    ponasanja Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s,
    s.a.v.s,prilikom
    prilikom Iedan sud moze protumaciti zakon na odreden nacin, dok ga dru­
    dru-
    Jedan sud moze protumaciti zakon na odreden nacin, dok ga
    ruku'a
    ruku’ a uu namazu.
    namazu. Prvi
    Prvi set
    set hadisa
    hadisa spominje
    spominje da
    da Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, gi sud
    sud moze
    moze razumjeti
    razumjeti uu potpunom
    potpunom drugacijem
    drugaCijem smislu.
    smislu. Stoga,
    Stoga, niko
    niko
    gi
    nije dizao
    nije dizao ruke osim na
    ruke osim na pocetku
    pocetku namaza.
    namaza. Pravnici,
    Pravnici, prihvatajuci
    prihvatajuci ne moze
    moie reci
    reci da
    da islamski
    islamski pravnici,
    pravnici, izrazavajuci
    izrazavajuci razlicita
    razlicita misljenja,
    misljenja, ne
    ne
    ne
    da su
    da su oba
    oba nacina
    nacina ispravna,
    ispravna, izrazili
    izrazili su
    su razlicita
    razlicita misljenja
    misljenja o0 pitanju,
    pitanju, postuju islamske
    islamske zakone.
    zakone. I,I, posto
    posto svaki
    svaki sud
    sud pokusava
    pokusava primijeniti
    primijeniti us­
    us-
    postuju
    koji je
    koji je od
    od dva
    dva nacina
    nacina bolji?
    bolji? Dakle,
    Dakle, ovakve
    ovakve situacije
    situacije takoder
    takoder uzro-
    uzro- postavljeni zakon u skladu sa najboljim mogucnostima, njegova oba-
    postavljeni zakon u skladu sa najboljim mogucnostima, njegova oba-
    kuju razlike
    kuju razlike uu misljenjima
    misljenjima medu
    medu raznim
    raznim ucenjancima.
    ucenjancirna, veza prema
    veza prema Donosiocu
    Donosiocu zakonazakona (Allah,
    (Allah, dz.s)
    dB) bit
    bit ce
    ceispunjena,
    ispunjena, iinjegovi
    njegovi
    •• Postoje mnoga
    Postoje mnoga pitanja
    pitanja koja
    koja nisu
    nisu posebno
    posebno naznacena
    naznacena uu Kur’anu
    Kur'anu pravnici nagradeni,
    pravnici nagradeni, insa-Allah.
    insa-Allah .
    ii sunnetu.
    sunnetu. Rjesenje
    Rjesenje ovih
    ovih pitanja
    pitanja se
    se trazi
    trazi analogijom,
    analogijom, ili
    ili primje-
    primje- Naprimjer, akoako je je jedan
    jedan odod sudova
    sudova ranije
    ranije spomenutih
    spomenutih visi visi
    Naprimjer,
    rima nadenim
    rima nadenim uu svetim
    svetim izvorima,
    izvorirna, koji
    koji imaju
    imaju indirektan
    indirektan odnos
    odnos sud, svi
    svi nizi
    nih sudovi
    sudovi ii ljudi
    ljudi pod
    pod njihovom
    njihovom nadleznoscu
    nadleznoscu obavezni
    obavezni su su
    sud,
    sa odredenim
    sa odredenim pitanjem.
    pitanjem. U U ovakvim
    ovakvim situacijama
    situacijarna pravnici
    pravnici ponovo
    ponovo da slijede presude viseg suda, cak i ako se njihovo licno misljenje ne
    da slijede presude viseg suda, cak i ako se njihovo licno misljenje ne
    mogu imati
    mogu imati razlicite
    razlicite pristupe
    pristupe pronalazenju
    pronalaienju potrebnih
    potrebnih rjesenja
    rjesenja iziz slaze sa
    slaze sa misljenjem
    misljenjern viseg
    viseg suda.
    suda. U U tom
    tom slucaju,
    slucaju, ako
    ako nizi
    nih sudovi
    sudovi slijede
    slijede
    Kur'ana iisunneta.
    Kur’ana sunneta. odluke viseg
    odluke viseg suda,
    suda, niko
    niko ne ne moze
    moze reci
    reci dadanene postuju
    postuju zakon,
    zakon, ili
    ili da
    dapri-
    pri-
    hvataju visi
    hvataju viSisud kao zakonodavca.
    sud kao zakonodavca.
    To su
    To su osnovni
    osnovni uzroci
    uzroci razlika
    razlika uu misljenjima
    misljenjima medu
    medu skolama.
    skolama.
    Na potpuno
    Na potpuno isti isti nacin,
    nacin, skola
    skola muslimanskog
    muslimanskog pravnika
    pravnika pruzapruza
    Ove razlike
    Ove razlike ni
    ni na
    na koji
    koji nacin
    nacin nisu
    nisu nedostatak
    nedostatak Serijata.
    Serijata, One
    One su,
    su, prije,
    prije,
    pouzdano tumacenje
    pouzdano tumacenje Serijata.
    Serijata. Jos
    Josjedan
    jedan kvalificiran
    kvalificiran pravnik
    pravnik se semoze
    moze
    izvorfleksibilnosti,
    izvor fleksibilnosti, sacinjavaju
    sacinjavaju siroko
    siroko polje
    poljei-aucnog
    l' aucnog istrazivanja
    istrazivanja seri-
    seri-
    ne slagati
    ne slagati sa
    satumacenjem
    tumacenjern tog tog pravnika,
    pravnika, ah alinijedan
    nijedan odod njih
    njih ne
    ne moze
    moie
    26
    26 27
    27
    KLJUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
    KLJUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    FIKHA
    ABDUR-RAHMANANIBN
    ABDUR-RAHM IBN JUSUF
    JUSUF l:
    ............................................

    sljedbenike odredene
    optuziti sljedbenike odredene skole da da slijede
    slijede nesto drugo osim Se­Se- SLIJEDENJE JEDNOG
    SLIJEDENJE JEDNOG ODREDENOG
    ODREDENOG
    rijata, ili
    rijata, iii da
    da cine sirk. To je zato
    Cinesirk. zato sto
    sto ovi muslimani
    muslimani slijede
    slijede skolu
    skolu vjero-
    IMAMA UU SVIM
    IMAMA SVIM PRAVNIM PITANJIMA
    PRAVNIM PITANJIMA
    dostojnog tumacenja
    dostojnog tumacenja Serijata.
    Serijata, Pitanje
    Pitanje
    Slijedece pitanje koje se moze pojaviti
    Slijedece pojaviti glasi:
    glasi: „Sta
    "Sta bi osoba tre- Sunijski muslimani,
    muslimani, generalno,
    general no, vjeruju da su sve cetiri prav-
    uraditi u vezi
    bala uraditi vezi s pitanjem
    pitanjem razlicitih skola, i koju bi trebala slijedi-
    slijedi- ne skole (Hanefijska, Safijska,
    Safijska, Malikijska ii Hanbelijska)
    Hanbelijska) - svaka kao
    tii" Odgovor
    ti?“ Odgovor na ovo pitanje je veoma
    veoma jednostavan.
    jednostavan. SveSve ove skole su jedno
    jedno od mogucih
    mogucih tumacenja
    tumacenja Serijata - ispravne, i ni jedna
    jedna od njih
    naporima da dokuce pravo znacenje Serijata;
    bile iskrene u svojim naporima Serijata,
    . ne moze
    rnoze se smatrati
    smatrati kontradiktornom
    kontradiktornom sa Serijatom.
    Serijatorn. Ali,
    Ali, uu isto vrije-
    vrije-
    stoga su sve jednako
    jednako ispravne. Osoba bi trebala slijediti skolu imama
    imama
    me, mozemo
    mozerno vidjeti da sljedbenici Hanefijske skole ne odstupaju
    odstupaju od
    za kojeg vjeruje da je najobrazovaniji
    najobrazovaniji i najpobozniji.
    najpobozniji.
    hanefijskog
    hanefijskog misljenja, i ne prihvataju
    prihvataju misljenje
    miSljenje Safije
    Safije i Malika u vezi
    vezi
    . Iako postoje mnogi muslimanski
    muslimanski pravnici koji su se prihvatili s pravnim
    pravnim pitanjima.
    pitanjima. Radije, oni smatraju
    smatraju nedozvoljenim
    nedozvoljenim slijedenje
    idztihada, skole cetiri imama
    idztihada, imama - imama
    imama Ebu Hanife, imama
    imama Malika, jos jednog
    jednog pravnika
    pravnika o0 bilo kom pitanju. Kako se ovaj
    ovaj pristup
    pristup uklapa
    imama Safi’a
    imama Safi'a i imama
    imama Hanbela
    Hanbela - smatraju
    srnatraju se najobuhvatnijim,
    najobuhvatnijim, najor-
    u vjerovanje da se sve cetiri pravne
    pravne skole smatraju
    smatraju ispravnim?
    ispravnim? Ako su
    ganiziranijim i najocuvanijim
    ganiziranijim najocuvanijim do danasnjeg
    danasnjeg dana. Muslimanski um-
    Muslimanski um-
    sve ispravne, onda nema
    nema nista lose za pripadnike
    pripadnike Hanefijske skole da
    met u cjelini je prihvatio
    prihvatio ova cetiri imama
    imama kao najpouzdanije
    najpouzdanije tumace
    tumace
    slijede safijsko,
    safijsko, malikijsko, ili hanbelijsko
    hanbelijsko misljenje
    mislienje u nekim pitanji­
    pitanji-
    Serijata.
    ma?
    rna?
    poznate kao Hanefijska, Safi’jska,
    Cetiri skole su poznate Safi'jska, Malikijska i
    Odgovor
    Odgovor Mufti
    Mufti taki ‘Osmanija
    'Osmanija
    Hanbelijska skola. Ostatale
    Hanbelijska Ostatale skole (mezhebi)
    (mezhebi) ili nisu dovoljno
    dovoljno sveobu-
    hvatne, u smislu
    hvatne, smislu da ne sadrze sve aspekte
    aspekte Serijata, ili nisu dovoljno Tacno je da su sve cetiri skole ispravne, i slijedenje bilo koje
    ocuvane u pouzdanom
    ocuvane pouzdanom obliku. Iz ovog razloga, vecina muslimanskog
    muslimanskog od njih je dozvoljeno
    dozvoljeno u cilju slijedenja Serijata. Ipak, laik, kojem ne-
    ummeta pripada
    ummeta pripada jednoj od ove cetiri skole. Ako osoba prihvati
    prihvati skolu
    dostaje
    dostaje mogucnost
    mogucnost poredenja
    poredenja argumenata
    argumenata svake skole, ne moze bira-
    islamskog prava kao tumaca
    islamskog tumaca Serijata, onda
    onda je njena obaveza da slijedi
    ti i mijesati razlicite poglede
    poglede kako bi zadovoljio svoje licne prohtjeve.
    Serijat ispunjena.
    ispunjena.
    Razlog ovog pristupa
    pristupa je dvostruk.
    dvostruk. Allah, dz.s,
    dB, nedvosmisleno
    nedvosmisleno je, u
    Ovo je istinska term ina taklid u pogledu
    istinska slika termina pogledu pravnih
    pravnih sko­
    sko- velikom broju
    broju kur’ anskih ajeta, naredio
    kur'anskih naredio slijedenje serijatskih
    serijatskih uputa
    uputa i
    lao Nadam
    la. Nadam se da ce ovo objasnjenje
    objasnjenje biti dovoljan ta-
    dovoljan pokazatelj da ta­ striktno
    striktno zabranio
    zabranio slijedenje licnih
    licnih prohtjeva
    prohtjeva putem
    putem serijatskih
    serijatskih propi-
    nema nista
    klid nema nista sa sirkom, ili „pripisivanjem
    "pripisivanjem druga
    druga Allahu", nego je, sa. Muslimanski
    Muslimanski pravnici,
    pravnici, kada
    kada tumace
    tumace izvore Serijata, nikada
    nikada ne po-
    jednostavan i lahak
    ustvari, jednostavan lahak nacin slijedenja
    slijedenja Serijata.
    Serijata, kusavaju
    kusavaju zadovoljiti svoje licne
    bene prohtjeve.
    prohtjeve. Oni pokusavaju
    pokusavaju da najbo-
    dapajbo-
    ljim naporima
    naporima otkriju
    otkriju duh Serijata i zasnivaju
    zasnivaju svoja misljenja
    misljenja na
    ria snazi

    29
    28
    ABDUR-RAHMAN
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF \ KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    ............................................. K. y “ E L H M ™ 6 F|KHA
    potrazi za pogodnostima.
    dokaza, a ne samo u potrazi pogodnostima. Ne biraju tumacenje
    tumacenje putnik moze
    moze skracivati
    skracivati namaz
    namaz sve
    sve dok
    dok ne
    ne ostane
    ostane uu jednom
    jednom mjestu
    mjestu
    putnik
    na osnovu slaganja sa svojim licnim zeljama, nego ih biraju jedino na cetrnaest dana
    cetrnaest dana ili
    ili vise.
    vise.
    osnovu cvrstine
    osnovu evrstine dokaza pred sobom. Putnik koji u jednom mjestu ostane pet dana ne rnoze spajati
    Putnik koji u jednom mjestu ostane pet dana ne moze spajati
    Sada, ako je nekom ko ko nije studirao
    studirao islamsko pravo dozvo- namaze, popo misljenju
    misljenju ii imama
    imama Safije
    Safije ii imama
    imama Ebu
    Ebu Hanife.
    Hanife. To
    To je
    je iz
    iz
    namaze,
    ljeno da bira
    ljeno bira bilo koje pravno
    pravno misljenje,
    misljenje, bez osvrtanja na argumente
    argumente razloga sto, ostajuei pet dana, ne rnoze koristiti dvije olaksice, kasr
    razloga sto, ostajuei pet dana, ne moze koristiti dvije olaksice, kasr
    se ticu
    ticu tih misljenja,
    misljenja, imat
    imat ce
    ce slobodu
    slobodu da
    da odabere
    odabere misljenje
    misljenje koje
    koje spajanja namaza,
    namaza, prema
    prema imamu
    imamu Safiji,
    Safiji, ii zato
    zato sto
    sto spajanje
    spajanje namaza
    namaza
    koji se ii spajanja
    se cini
    se cini prikladnije
    prikladnije ispunjavanju
    ispunjavanju njegovih
    njegovih licnih
    licnih prohtjeva.
    prohtjeva. Ovakav
    Ovakav nije dozvoljeno
    dozvoljeno po
    po imamu
    imamu Ebu
    Ebu Hanifi.
    Hanifi. Kako
    Kako god,
    god, pristup
    pristup „biraj
    "biraj ii mi­
    mi-
    nije
    pristup ce
    pristup ce ga
    ga voditi
    voditi slijedenju
    slijedenju vlastitih
    vlastitih zelja,
    zelja, aa ne
    ne uputa,
    uputa, sto
    sto je
    je praksa
    praksa jesa] mezhebe“
    mezhebe" opet
    opet vodi
    vodi neke
    neke ljude
    Ijude prihvatanju
    prihvatanju safijskog
    safijskog misljenja
    misljenja
    jesaj
    potpuno osudena
    potpuno osudena uu Kur’anu.
    Kur'anu. oo pitanju
    pitanju spajanja
    spajanja namaza,
    namaza, ii hanefijskog
    hanefiiskog misljenja
    misljenja o0 pitanju
    pitanju perioda
    perioda
    Naprimjer, imam
    Naprimjer, imam Ebu
    Ebu Hanifa
    Hanifa je
    je misljenja
    misljenja da
    da krvarenje
    krvarenje iz
    izbilo
    bilo putovanja.
    putovanja.
    kojeg dijela
    kojeg dijela tijela
    tijela kvari
    kvari vudu
    vudu' (abdest),
    (abdest), dok
    dok imam
    imam Safija
    Safija vjeruje
    vjeruje da kr-
    da kr­ lz ovih
    Iz ovih primjera
    primjera je
    je evidentno
    evidentno da
    da biranje
    biranje razlicitih
    razlicitih misljenja
    misljenja uu
    varenje ne
    varenje ne kvari
    kvari abdest.
    abdest. U
    U drugu ruku, imam
    drugu ruku, Safismatra
    imam Safi smatra da da je
    je covjek,
    covjek, razlicitim slucajevima
    razlicitim slucajevima nije
    nije zasnovano
    zasnovano na
    na cvrstini
    cvrstini argumenata,
    argumenata, nego
    nego
    ako dotakne zenu,
    ako dotakne zenu, pokvario abdest, iiduzan
    pokvario abdest, duzan gagajeje obnoviti
    obnoviti prije
    prije obav-
    obav- je vezano
    vezano za za olaksice
    olaksice koje
    koje osiguravaju.
    osiguravaju. Ova
    Ova praksa
    praksa je,
    je, ocigledno,
    ocigledno,
    je
    ljanja namaza,
    ljanja namaza, dok
    dok imam
    imam Ebu
    Ebu Hanifa
    Hanifa insisitira
    insisitira da
    da samo
    samo dodirivanje
    dodirivanje ravna slijedenju
    slijedenju licnih
    licnih prohtjeva,
    prohtjeva, sto
    sto je
    je uu potpunosti
    potpunosti zabranjeno
    zabranjeno uu
    ravna
    zene ne
    zene ne kvari
    kvari abdest.
    abdest, Kur'anu.
    Kur’ Ako se
    anu. Ako se takav
    takav stav
    stay dopusti,
    dopusti, ucinit
    ucinit ce
    ce Serijat
    Serijat igrom
    igrom uu rukama
    rukama
    Kakopraksa
    Kako "biraj iimijesaj
    praksa „biraj rnijesajmezhebe“
    mezhebe" moze
    moze biti
    biti dozvoljena?!
    dozvoljena?! neznalica, iinijedno
    nijedno serijatsko
    serijatsko pravilo
    pravilo nece
    nece ostati
    ostati imuno
    imuno od
    od izoblica-
    izoblica-
    neznalica,
    Neuk covjek
    Neuk covjek moze
    moze prihvatiti
    prihvatiti hanefijsko
    hanefijsko misljenje
    misljenje o0pitanju
    pitanju dodiriva-
    dodiriva- vanja. Iz
    Iztog
    tog razloga
    razlogajejepraksa
    praksa „biraj
    "biraj iimijesaj“
    mijesaj" osudena
    osudena odod strane
    strane svih
    svih
    vanja.
    nja zene,
    nja zene, ii safijsko
    safijsko misljenje
    misljenje o0 pitanju
    pitanju krvarenja.
    krvarenja, Posljedicno,
    Posljedicno, on
    on ce
    ce serijatskih ucenjaka.
    istaknutih serijatskih ucenjaka, Imam
    Imam Ibn
    Ibn Tejmija,
    Tejmija, poznati
    poznati hadiski
    hadiski
    istaknutih
    svojabdest
    svoj abdest smatrati
    smatrati ispravnim
    ispravnim kada
    kada se
    senade
    nade uuobje
    obje situacije
    situacije (tj, kada
    (tj,kada ucenjak iipravnik,
    ucenjak pravnik, uusvojoj
    svojojfetvi
    fetvikaze:
    kaze:
    mu potece
    mu potece krv
    krv iikada
    kada dodirne
    dodirne zenu),
    zenu), iako
    iako jejenjegov
    njegov abdest
    abdest pokvaren
    pokvaren
    "Nekiljudi
    „Neki Ijudiuuodredeno
    odredeno vrijeme
    vrijeme slijede
    slijedeimama
    imama koji
    kojibrak
    brak sma­
    sma-
    pohanefijskom
    i ipo hanefijskom i isafijskom
    safijskornmisljenju.
    misljenju.
    tra neispravnim,
    tra neispravnim, dok
    dok uu drugo
    drugo vrijeme
    vrijeme slijede
    slijede imama
    irnama koji
    koji ga
    gasmatra
    smatra
    Slicnotome,
    Slicno tome, prema
    prema safijskom
    safijskorn misljenju,
    misljenju, putnik
    putnik moze
    moze spojiti
    spojiti
    ispravnim. To
    ispravnim. Torade
    rade samo
    sarno da
    da bibi udovoljili
    udovoljili svom
    svom licnom
    licnorn cilju
    ciljui izado-
    zado-
    dva namaza,
    dva namaza, podne
    podne i iikindiju (zuhr ii asr).
    ikindiju (zuhr asr). Ipak,
    Ipak, uuisto
    istovrijeme,
    vrijeme, ako
    ako
    voljilisvoje
    voljili svojezelje.
    zelje.Takva
    Takvapraksa
    praksa jeje nedopustiva,
    nedopustiva, uu skladu
    skladu sa
    sakonsen-
    konsen-
    putnik odluci
    putnik odluci da
    dauujednom
    jednom mjestu
    mjestu ostane
    ostane cetiri
    cetiridana,
    dana, onda
    onda se
    sevise
    visene
    ne
    zusom svih
    zusom svihimama!“
    irnama!" (Fetava
    (FetavaIbn
    Ibn Tejmije
    Tejmije2:285-286)
    2:285-286)
    smatra putnikom
    smatra putnikom popo safijskom
    safijskom misljenju.
    misljenju. Dakle,
    Dakle,on
    on ne
    nemoze
    rnoze iskori-
    iskori-
    stiti olaksicu skracivanja
    stiti olaksicu (leasr) nini spajanja
    skracivanja {kasr) spajanja namaza.
    namaza. UUdrugu
    drugu ruku,
    ruku, Ovo jeje temeljni
    Ovo temeljni razlog
    razlog pristupa
    pristupa prihvacenog
    prihvacenog od od strane
    strane ka-
    ka-
    period putovanja
    period putovanja po
    po hanefijskom
    hanefijskorn misljenju
    misljenju traje
    traje cetrnaest
    cetmaest dana,
    dana, i i snijihpravnika,
    snijih pravnika, koji
    kojisu
    suobicnom
    obicnorn narodu
    narodu stavili
    staviliuuobavezu
    obavezu dadaprihva-
    prihva-

    teteodredenu
    odredenu skolu
    skolu uupotpunosti.
    potpunosti. Ako
    Akoneko
    nekopreferira
    preferira mezheb
    mezheb imama
    irnama
    30
    30 31
    31
    KLJUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    A?D U R -R A H M A N JBN
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF
    JUSUF if
    ............................................ ;

    Ebu Hanife, onda


    onda treba
    treba da ga prihvati
    prihvati do u detalje. Ipak, ako nelco
    neko pravnika u nekim
    pravnika pravnim pitanjima.
    nekim pravnim pitanjima. Unatoc
    Unatoc tome,
    tome, oni se smatraju
    smatraju
    hanefijarna.
    hanefijama,
    preferira drugi mezheb,
    preferira drugi mezheb, trebao
    trebao bi ga prihvatiti
    prihvatiti takoder
    takoder u potpunosti.
    potpunosti.
    Ne bi trebao
    trebao birati
    birati i mijesati medu
    medu razlicitim
    razlicitim misljenjima,
    misljenjima, a u svoju Ovo djelimicno odstupanje od imama
    djelimicno odstupanje imama Ebu Hanife
    Hanife moglo bi
    korist. zasnovano na bilo kom od slijedecih temelja;
    biti zasnovano temelja: pravnici
    pravnici ponekad,
    ponekad,
    Korist
    Korist od ispravnosti
    ispravnosti mezheba,
    mezheba, prema
    prema pravnicima,
    pravnicima, sastoji se nakon iskrenog
    nakon iskrenog i sveobuhvatnog
    sveobuhvatnog istrazivanja
    istrazivanja relevantnog
    relevantnog materijala,
    materijala,
    u tome
    tome da osoba
    osoba moze odabrati
    odabrati da slijedi bilo koji. Ali, kada se jed- dodu do zakljucka
    dodu zakljucka da je misljenje
    misljenje drugog
    drugog imama
    imama cvrsce. Pravnici,
    nom
    nom odluci
    odluci za odredeni
    odredeni mezheb, onda
    onda ne bi trebala
    trebala slijediti nijedan
    nijedan takoder, mogu
    takoder, mogu zakljuciti da se misljenje imama
    imama Ebu Hanife, ialco
    iako za­
    za-
    drugi,
    drugi, u bilo kom pitanju,
    pitanju, bilo da trazi pogodnosti
    pogodnosti ili da udovolji
    udovolji svo- snovano na analogiji, ne prilagodava
    snovano prilagodava autenticnom
    autenticnorn hadisu,
    hadisu, sto je obic-
    jim licnim
    licnim prohtjevima,
    prohtjevima, jer su oba slucaja zasnovana
    zasnovana na licnim
    licnim zelja- prenesen imamu;
    no slucaj, jer taj hadis nije prenesen imarnu; u protivnom,
    protivnom, i on bi,
    ma,
    rna, a ne na cvrstini
    cvrstini argumenata.
    argumenata. Dakle, politika
    politika „vjernosti
    .vjernosti odredenoj
    odredenoj najvjerovatnije, prihvatio
    najvjerovatnije, prihvatio misljenje
    rnisljenje u skladu
    skladu s tim hadisom.
    hadisom.
    skoli“
    skoli" je preventivna
    preventivna mjera, prihvacena
    prihvacena od strane
    strane pravnika
    pravnika da bi se
    Jos jedan
    jedan slucaj u kom pravnici
    pravnici odstupe
    odstupe od misljenja
    misljenja svog
    sprijecila anarhija
    anarhija u serijatskim
    serijatskim pitanjima.
    pitanjima.
    imama je kada
    imama kada osjete da je to neophodno
    neophodno za sveopce dobro
    dobro umme-
    umme-
    Ipak, ovakav pristup
    pristup je namijenjen
    namijenjen onima
    onima koji samostalno
    samostalno taoOvi
    ta. pravnici ne slijede drugog
    Ovi pravnici drugog imama
    imama u potrazi
    potrazi za svojim licnim
    mogu da se bave idztihadom,
    ne mogu idztihadom, ili ne mogu
    mogu razumjeti
    razumjeti argumente
    argumente zeljarna, nego da bi zadovoljili zajednicke
    zeljama, zajednicke potrebe
    potrebe ummeta
    ummeta i u svje-
    istaknute od strane mezheba u svrhu podupiranja
    istaknute podupiranja njihovih
    njihovih misljenja. tlu izmijenjenih
    izmijenjenih okolnosti
    okolnosti koje preovladavaju
    preovladavaju u njihovo vrijeme. Ovi
    Za takve ljude najbolji je pristup
    pristup da slijede jednu
    jednu odredenu
    odredenu skolu kao primjeri su dovoljni da pokazu
    primjeri pokazu kako sljedbenici
    sljedbenici odredene
    odredene skole ne
    kredibilno
    kredibilno tumacenje
    tumacenje Serijata.
    Serijata, smatraju svoju skolu zamjenom
    smatraju zamjenom za Serijat, ili jedinim
    jedinim tumacenjem,
    tumacenjern,
    Kako god, oni koji posjeduju
    posjeduju neophodne
    neophodne kvalifikacije za koje iskljucuje sve druge mezhebe. Sljedbenici mezheba ne pridaju
    pridaju
    bavljenje idztihadom,
    idztihadom, nemaju
    nernaju potrebu
    potrebu da slijede odredenu
    odredenu skolu jednom mezhebu
    veci znacaj i jednom mezhebu nego sto, ustvari, i zavreduje
    zavreduje u okviri-
    (mezheb). Oni samostalno
    samostalno mogu donijeti
    donijeti serijatske propise direktno
    direktno rna Serijata.
    ma Serijata.
    iz originalnih
    originalnih serijatskih izvora. Slicno tome, onima
    onima koji nisu u pot­
    pot- Prij~ nego zavrsim s ovim pitanjem,
    Prije pitanjern, zelio bih pojasniti
    pojasniti jos
    punosti kvalificirani da se bave idztihadom,
    punosti kvalificirani iditihadom, ali su upuceni
    upuceni u islam- jednu stvar koja je izuzetno
    izuzetno vazna u ovom kontekstu.
    kontekstu. Neki ljudi koji
    jednu
    ske nauke do te mjere da mogu razumjeti
    razumjeti razlicita pravna
    pravna misljenja posjeduju sistematsko
    sistematsko znanje o0 islamskim
    islamskim disciplinama
    disciplinama cesto po-
    ne posjeduju
    na cisto teoretkom
    teoretkom osnovu (tj,
    (tj, da nisu vodeni
    vodeni licnim zeljama), nije obmanuti svojim povrsnim
    povrsnim znanjem
    znanjem zasnovanim
    zasnovanim na samostal-
    stanu obmanuti
    zabranjeno
    zabrarijeno da preferiraju
    preferiraju jednu
    jednu skolu u odnosu
    odnosu na
    na drugu
    drugu u vezi s nom ucenju (u mnogim
    mnogirn slucajevima samo
    sarno kroz prijevod
    prijevod Kurana
    Kur'ana ii
    nom
    odredenim
    odredenim pitanjem.
    pitanjem. Postoje mnogi hanefijski pravnici koji su, upr- Slijedenjern ovakve vrste povrsnog
    povrsnog ucenja,
    ucenja, oni sebe smatraju
    srnatraju
    hadisa). Slijedenjem
    kos vjernosti
    vjernosti imamu
    imamu Ebu
    Ebu Hanifi,
    Hanifi, prihvatili misljenja
    misljenja nekih drugih
    drugih

    32 33
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF ;::
    MYMAHMIIMSUF
    ............................................ KUUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
    KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOGFIKHA
    FIKHA

    ucenjacima islamskih
    ucenjacima islamskih nauka
    nauka ii pocnu
    pocnu kritizirati
    kritizirati prijasnje
    prijasnje musliman-
    musliman-
    IMAM XZAM EBU
    IMAM A’ZAM EBU HANIFAI
    HANIFA I HADIS
    HADIS
    ske pravnike.
    ske pravnike. Ovakavstavje
    Ovakav stay je zasnovan
    zasnovan na
    na neznanju,
    neznanju, iinema
    nema nikakvog
    nikakvog
    opravdanja.
    opravdanja. Osamdeseta
    Osamdeseta godina
    godina je
    je obiljezena
    obiljeiena rodenjem
    rodenjern velike
    velike licnosti,
    licnosti,
    Isvodenje pravnih
    Iavodenje pravnih propisa
    propisa iz
    iz Kur’ana
    Kur'ana ii sunneta
    sunneta je
    je veoma
    veoma de-
    de-
    koja
    koja se
    se posvelila
    posvetila proucavanju
    proucavanju vjerskih
    vjerskih znanosti
    znanosti pod
    pod okrliljem
    okrliljem velikih
    velikih
    taljan ii precizan
    taljan precizan proces,
    proces, koji
    koji ne
    ne moze
    moze biti
    biti iznesen
    iznesen na
    na temelju
    temelju nepot-
    nepot-
    ucenjaka
    ucenjaka svoga
    svoga doba.
    doba. To
    To je
    je licnost
    Iicnost koja
    koja je
    je nastavila
    nastavila da
    da procesuira
    procesuira ii
    punog istrazivanja.
    punog istrazivanja. Prilikom
    Prilikom istrazivanja
    istrazivanja odredenog
    odredenog pravnog
    pravnog pitanja,
    pitanja,
    desifrira
    desifrira steceno
    steceno znanje,
    znanje, posebno
    posebno na
    na polju
    polju prava
    prava (fk h a ), za
    (jikha), za dobro-
    dobro-
    obavezno je
    obavezno je prikupiti
    prikupiti cjelokupan
    cjelokupan relevantan
    relevantan materijal
    materijal iz
    iz Kur’ana
    Kur'ana ii
    bit ummeta
    bit ummeta Muhammeda,
    Muhammeda, s.a.v.s.
    s.a.v.s. Ova
    Ova licnost
    licnost je
    je niko
    niko drugi
    drugi do
    do Ebu
    Ebu
    hadisa pronaden
    hadisa pronaden uu raznim
    raznim poglavljima
    poglavljima ii knjigama,
    knjigama, ii uraditi
    uraditi kompa-
    kompa-
    Hanifa
    Hanifa Nu’man
    Nu'man ibn
    ibn Sabit
    Sabit iz
    iz Kufe.
    Kufe. Inteligencija,
    Inteligencija, mudrost,
    mudrost, razboritost,
    razboritost,
    rativnu studiju
    rativnu studiju tog
    tog heterogenog
    heterogenog materijala.
    materijala. Obaveza
    Obaveza je,
    je, takoder,
    takoder, pro-
    pro-
    predanost,
    predanost, darezljivost
    dareiljivost iidobro
    dobro ponasanje
    ponasanje koje
    koje ga
    ga je
    je odlikovalo,
    odlikovalo, ud-
    uci-
    vjeriti tacnost
    vjeriti tacnost relevantnih
    relevantnih hadisa
    hadisa uu skladu
    skladu sa
    sa dobro
    dobro ustanovljenim
    ustanovljenim
    nili
    nili su
    su ga
    ga jedinstvenim
    jedinstvenim uu njegovom
    njegovom vremenu.
    vremenu. Stekao
    Stekao je
    je veoma
    veoma visok
    visok
    principima hadiske
    principima hadiske nauke
    nauke (usul
    (usul al-hadis).
    al-hadisi. Obaveza
    Obaveza je je istrazivaca
    istrazivaca da
    da
    status
    status uu raznim poljima islamskog
    raznim poljima isiamskog znanja
    znanja (‘ilm),
    (,ilm), ii dodijeljena
    dodijeljena mu
    mu je
    je
    prouci historijsku
    proud historijsku pozadinu
    pozadinu relevantnih
    relevantnih ajeta
    ajeta ii tradicije
    tradicije (esbab
    (esbab al-
    al-
    titula al-Imam
    titula al-Imam al-A’ z am, ili
    al-Xzam, iii „Najved
    "NajveCiimam/ucenjak“.
    imarn/ucenjak"
    nuzul ii esbab
    nuzul esbab al-vurud).
    al-vurud). Ukratko,
    Ukratko, istrazivac
    istrazivac prvo
    prvo mora
    mora rijesiti
    rijesiti ved
    veci
    broj kompliciranih
    kompliciranih pitanja.
    pitanja. Cjelokupan
    Cjelokupan proces
    proces zahtijeva
    zahtijeva veoma
    veoma in-in- Posto
    Posto se
    se ova
    ova knjiga
    knjiga posebno
    posebno tice
    tice Hanefijske skole fikha,
    Hanefiiske skole fikha, je-
    je-
    broj
    tenzivno ii opsirno
    opsirno znanje,
    znanje, koje
    koje je
    je rijetko
    rijetko nadeno
    nadeno medu
    medu savremenim
    savremenim dino
    dino je
    je ispravno
    ispravno da
    da ovo
    ovo poglavlje
    poglavlje o0 osnivacu
    osnivacu Hanefijske
    Hanefijske skole
    skole dode
    dcde
    tenzivno
    ucenjacima koji
    koji se
    se se
    se specijalizirali
    specijalizirali uu tom polju,
    polju, aa da
    da ne
    ne govorimo
    govorimo o0 poglavlja o0 taklidu.
    poslije poglavlja takiidu. U
    U ovom
    ovom poglavlju se
    se prisjecamo
    prisiecamo zivota
    iivota ove
    ove
    ucenjacima
    obicnim ljudima koji nemaju
    nernaju direktan
    direktan pristup
    pristup originalnim
    originalnim izvorima
    izvorima velike
    velike licnosti,
    licnosti, koja
    koja je
    je poznata
    poznata svuda
    svuda po
    po svijetu
    svijetu po svom
    svom doprino-
    doprino-
    obicnim
    Serijata, su
    su islamu,
    islamu, ii koja
    koja je konsenzusom
    konsenzusom prihvacena
    prihvacena od
    od strane savremenih
    savremenih
    Serijata.
    ucenjaka ummeta
    ucenjaka ummeta kao
    kao pouzdan tumac svetih
    pouzdan tumac svetih tekstova.
    tekstova. Njegova skola
    Zakljucak ove diskusije glasi:
    Zakljucak glasi: posto
    peste su sve
    sve cetiri skole uteme-
    uteme-
    fikha
    fikha (mezheb) je prihvacena
    prihvacena i slijedena do danasnjeg
    danasnjeg dana od veli­
    veli-
    osnovama, dozvoljeno
    ljene na cvrstim osnovama, dozvoljeno je kompetentnom
    kompetentnom ucenjaku
    ucenjaku
    ke vedne
    vecine pripadnika
    pripadnika ehli-sunneta muslimanske zajednice (Ehl al-
    ehli-sunneta i muslimanske al-
    prihvatiti misljenje
    prihvatiti rnisljenje druge pravne skole ukoliko posjeduje
    posjeduje neophodno
    neophodno
    Sunna va’l-Jama’ a).
    val-lamaa).
    viestinu da razumije
    znanje i vjestinu razumije vrijednosti
    vrijednosti svakog mezheba na osnovu
    adekvatnog akademskog
    akademskog istrazivanja,
    istrazivanja, i ukoliko nije motiviran
    motiviran potra-
    potra- Nazalost, postoje neki ljudi koji sebi daju slobodu
    slobodu da se pro-
    adekvatnog
    udovoljavanjem vlastitim
    vlastitim zeljama. Ljudi koji ne ispunajvaju
    ispunajvaju tive ovom imamu
    imamu i klevecu ga. Oni pokusavaju
    gaoOni pokusavaju da obezvrijede
    obezvrijede njegov
    gom za udovoljavanjem
    ciniti isto, jer bi to moglo voditi do status i pokazu
    pokazu njegovo poznavanje
    poznavanje hadisa manjkavim.
    manjkavim. Ipak, ko god
    ove uvjete ne bi se smjeli usuditi dniti
    anarhije u serijatskim
    serijatskim pitanjima.
    pitanjima. objektivno
    objektivno prucava
    prucava historiju,
    historiju, zasigurno
    zasigurno ce biti impresioniran
    irnpresioniran njime
    anarhije
    kao ucenjakom
    ucenjakorn u raznim
    raznim poljima
    poljima islamskog ucenja, posebno
    posebno njego-
    vim znanjem
    znanjem u polju hadisa
    hadisa - znanja koje je nuzno
    nuzno za svakog pravni-
    pravni-
    34
    34 35
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF
    ............................................ j:
    ^KUUCNI
    y .^ .'.R DOKAZI
    O KAZI_ HANEFIJ5KOG
    H AN EFIJSK0G_ FIKHA
    FJKIHA
    ka, a pogotovo
    pogotovo za nekoga
    nekoga kog se smatra
    smatra „Najvecim imamom".
    "NajveCim imamom"

    Cjelokupna biografija velikog


    Cjelokupna biografija velikog imama
    imama je, bez sumnje,
    sumnje, van do- IMAM EBUHANIFA:
    IMAM EBU HANIFA:
    meta
    meta ove knjige, pa ce se ovo poglavlje
    poglavlje fokusirati
    fokusirati uglavnom
    uglavnom na ne-
    SLJEDBENIK ASHABA
    SLJEDBENIK ASHABA (TABI'IN)
    ( TABI’IN)
    koliko aspekata
    koliko aspekata njegovog
    njegovog zivota: 0o njegovoj ulozi kao „sljedbenika
    "sljedberuka Prema vecini hadiskih
    Prema hadiskih ucenjaka, tabi'in iii
    ucenjaka, tabi’in ili „sljedbenik“
    "sljedbenik" je
    ashaba" (tabi'ina), najobrazovanije
    ashaba" (tabi’ina), najobrazovanije Iicnosti
    licnosti svoga doba i prenosioca
    prenosioca i neko
    neko ko je sreo Poslanikova, s.a.v.s, ashaba, ili
    Poslanikova, s.a.v.s, ili ga bar vidio
    vidio uII stanju
    stanju
    hajiza hadisa.
    hafiza hadisa. U tom
    tom pogledu, samo ce misljenja
    pogledu, samo hadiskih ucenjaka
    misljenja hadiskih ucenjaka vjerovanja (imana).
    vjerovanja (imana). Pritom neophodno da je boravio
    Pritom nije neophodno boravio u njego­
    njego-
    (muhaddisa), istaknutih
    (muhaddisa), istaknutih pravnika (fukaha'), tumaca
    pravnika (fukaha), turnaca Kur'ana (mufa-
    Kur’ana (mufa- vom drustvu,
    drustvu, ili prenosio
    prenosio od tog ashaba. Hafiz ibn Hadzer
    Hadzer al-Aska-
    al-'Aska-
    ssira)
    55 ira) i drugih
    drugih vjerskih
    vjerskih eksperata
    eksperata biti spomenuta. Molim Allaha
    spomenuta. Molim Allaha da lani tvrdi
    tvrdi da je ovo najbolja (J'la al-Sunen
    definicija (I’la
    najbolja definicija al-Sunen 19:306). 'Alama
    Alama
    pomogne da prava
    pomogne prava slika o0 ovom imamu
    imamu i njegovom
    njegovom isitnskom statu-
    isitnskom statu- Iraki, Ibn
    Ibn al-Salah, Terminalagije
    Hakim (najveci ucenjaci Terminologije
    aI-Salah, Nevavi i Hakim
    su i ucenju
    ucenju u poljima
    poljima svetog znanja,
    znanja, pogotovo polju hadisa,
    pogotovo u polju hadisa, bude
    bude hadisa, p.u.), medu
    medu ostalima,
    ostalima, takoder
    takoder se slazu s ovom definicijom.
    ovom definicijom.
    predstavljena.
    predstavljena. Prema ovoj nasiroko
    Prema nasiroko prihvacenoj
    prihvacenoj definiciji, imam
    imam Ebu Hanifa
    Hanifa se
    smatra tabi’inom, i ovo je potvrdeno
    smatra iabi'inom, potvrdeno od strane
    strane mnogih
    mnogih biografa
    biografa i
    historicara. Ovo je jedinstvena
    historicara. jedinstvena pozicija
    pozicija koja mu pripada,
    pripada, jer se isto
    ne moze
    moze reci za ostale velike imarne
    imame - Safiju, Malika i Ahmeda
    Ahmeda ibn
    Hanbela (da Allah bude
    Hanbela zadovoljan njima).
    bude zadovoljan
    Alama
    'Alama Zehebi
    Zehebi u svom Tezlciretal-huffaz
    svom Tezkiret al-huffaz pise da je Ebu Ha-Ha­
    nifa rcden
    roden 80. godine.
    godine. Vidio je Enesa
    Enesa ibn Malika, r.a, vise od jedan-
    jedan-
    put (svaki put
    put posiecivao Kufu). Hafiz Abd al-Gani
    put kad je Enes, r.a, posjecivao al-Gani
    al-Makdisi istice: „Ebu
    al-Makdisi .Ebu Hanifa
    Hanifa je vidio
    vidio Enesa.“ (Tezlciretal-h14faz)
    Enesa." (Tezkiret al-huffaz)

    Ibn Hadzer
    Hadzer pise: „Istina
    .Jstina je, kao sto je Zehebi
    Zehebi rekao, da je Ebu
    Hanifa
    Hanifa vidio Enesa
    Enesa ibn Malika
    Malika kad je bio mlad."
    mlad."
    Hatib
    Hatib al-Bagdadi al-Bagdadtoto potvrduje:
    al-Bagdadi u svom Tarih al-Bagdad „Ebu Hanifa
    potvrduje: .Ebu Hanifa
    je vidio Enesa
    Enesa ibn Malika." (Tezlciretal-Rasid.
    Malika." (Tezkiret al-Rasid, 281)
    281)
    Hamza
    Hamza al-Sehami
    al-Sehami istice: „Cuo
    "euo sam Darakutnija
    Darakutnija kad kaze:
    ‘Ebu
    'Ebu Hanifa
    Hanifa se nije sreo ni sa jednim
    jednim ashabom
    ashabom Allahovog Poslanika,
    Allahovog Poslanika,
    s.a.v.s, osim sa Enesom
    s.a.v.s, osim Enesom ibn Malikorn'" (Tabdiid al-sahifa, 502)
    Malikom’." (Tabdzid
    Dakle, kao sto su mnogi
    mnogi ucenjaci
    ucenjaci potvrdili, imam Ebu Hanifa
    potvrdili, imam Hanifa je za-
    36 sigurno tabi’in\
    sigurno bio tabi'ini
    37
    ABDUR-RAHM
    ABDUR-RAHMANA NIBN IBN JUSUF 1:
    ............................................ KUUCNId
    KUUCNI DOKGlZIHANEFIJSKOG
    okazi hanefijskogrFIKHA
    kha

    IMAM EBU HANIFA


    IMAM EBUHANIFA Gore spomenuta
    spomenuta tvrdnja
    tvrdnja potvrduje
    potvrduje da imam
    imam Ebu Hanifa
    Hanifa ne
    JE PRENOSIO
    JE ASHABA
    PRENOSIO OD ASHABA samo da je vidio neke od ashaba
    sarno ashaba nego
    nego da je, takoder,
    takoder, i prenosio
    prenosio hadi­
    hadi-
    se od njih.
    Imam 'Abd
    Imam Abd al-Kadiri
    al-Kadiri al-Misri
    al-Misri kaze: „Ashabi
    .Ashabi od kojih je Ebu
    Hanifa
    Hanifa prenosio
    prenosio hadise
    hadise su bili: 'Abdullah
    Abdullah ibn Unejs, Abdullah
    'Abdullah ibn
    Dzez’a
    Dzez'a al-Zabidi,
    al-Zabidi, Enes ibn Malik, Dzabir
    Dzabir ibn Abdullah,
    'Abdullah, Ma’kul
    Ma'kul ibn IMAM EBU HANIFA:
    IMAM EBUHANIFA:
    Jasar,
    [asar, Vasila ibn al-Eska'
    al-Eska i Aisa
    'Aisa bint
    bint ‘1-Adzred.“ (AI-Fatva'id al-bahijja,
    'l-Adzred." (Al-Fatvaid NAJUCENIJA
    NAJUCENIJA LICNOST
    LICNOST SVOGA
    SVOGA VREMENA
    VREMENA
    42) Hafiz al-Samani
    al-Sarn'ani pise: „Imam
    "Imam Ebu Hanifa posvetio stjeca-
    Hanifa se posvetio stjeea-
    Abdullah ibn
    'Abdullah ibn Dza’far
    Dzafar al-Razi prenosi
    prenosi da je Ebu Jusuf
    Jusuf rekao: znanja i ulozio je sav
    nju znanja say napor
    napor dok nije postigao drugi nisu
    postigao ono sto drugi nisu
    ,,Cuo
    "Cu~ sam Hanifu kada
    sam Ebu Hanifu kada nam
    nam je govorio: ‘Obavio
    'Obavio sam hadz
    hadz sa svo- Jedne prilike
    uspjeli. [edne prilike je posjetio
    posjetio Mansura (Abbasijskog halifu)
    Mansura (Abbasijskog halifu) i nasao
    nasao
    jim ocem
    jim oeem 93. godine, kada
    kada sam imao 16 godina.
    godina. Tamo je bio prisutan
    prisutan ‘Isaa ibn Musaa
    'Isaa Musaakod
    kod njega. 'Isa
    ‘Isa je rekao Mansuru: 'Ovo
    rekao Mansuru: ‘Ovo je najveci uce­
    naiveci uce-

    (Sejh) sa mnogo
    ucitelj (sejh) mnogo ljudi oko sebe, i pitao
    pitao sam oca
    oea ko je on. Otac
    Otae njak
    njak danasnjice.’“ (Al-Ansab, 247)
    danasnjice." (.Al-Ansab,
    mi je rekao
    rekao da je to ashab Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s,
    s.a.v.s, pod
    pod imenom Abdullah
    imenom 'Abdullah Mekki ibn Ibrahim
    Mekki Ibrahim se jedne
    jedne prilike
    prilike prisjetio
    prisjetio imarna
    imam a Ebu Hanife re­
    Hanife i re-
    ibn al-Haris
    al-Haris ibn Dzez'a,
    Dzez’a. Sta on to posjeduje
    posjeduje pa se ljudi okupljaju
    okupljaju oko „Bio je naveci ucenjak
    kao: .Bio ucenjak svoga doba.“ (I'la al-Sunen 18:308)
    doba." {Via 18:308)
    njega, pitao
    pitao sam oca.
    oea. Otac
    Otae je odgovorio: ‘Hadise koje je cuo
    odgovorio: 'Hadise CUO od Po­
    Po- Mekki
    Mekki ibn Ibrahim
    Ibrahim je bio sejh imama Buharije, preko
    imama Buharije, preko kojeg je
    slanika,
    slanika, s.a.v.s.’
    s.a.v.s. Otuda
    Otuda sam trazio
    trazio od oca
    oea da me odvede
    odvede blize njemu
    njemu imam Buhari
    imam Buhari prenosio
    prenosio vecinu
    vecinu svojih predaja ciji je lanac
    predaja Cijije lanae prenosilaca
    prenosilaea
    da bih mogao
    mogao slusati. Proveo me je kroz
    slusati, Proveo masu ljudi, dole
    kroz masu nisam bio
    dok nisam dosezao do Poslanika,
    dosezao s.a.v.s, preko
    Poslanika, s.a.v.s, samo tri prenosioca
    preko sarno prenosioca (sulusijjat).
    dovoljno blizu
    dovoljno blizu da mogu
    mogu cuti.
    cuti, Cuo sam ga da prenosi
    prenosi da je Poslanik,
    Poslanik,
    s.a.v.s,
    s.a.v.s, rekao: 'Ko
    ‘Ko god
    god stekne
    stekne znanje o Allahovoj vjeri, Allah ce mu
    znanje 0 Abdullah
    'Abdullah ibn al-Mubarek
    al-Mubarek prica: „Usao
    .Usao sam u Kufu i pitao
    olaksati
    olaksati njegove poslove i dati mu
    mu nafaku
    nafaku odakle
    odakle se i ne nada"
    nada?“ ucenjake
    ucenjake ko je naucenija
    naucenija licnost
    licnost u gradu. Rekli su mi da je to Ebu
    Hanifa. Onda
    Hanifa. Onda sam ih pitao, ko je najodaniji vjernik i najpredaniji
    najodaniji vjernik najpredaniji u
    malikijski ucenjak
    Veliki malikijski ucenjak Ebu ‘Omer
    'Orner Ibn Abd
    Abd al-Barr
    al-Barr je, ta-
    skupljanju islamskog
    skupljanju islamskog znanjai
    znanja? Opet
    Opet su mi rekli da je to Ebu Hanifa.
    Hanifa. Za
    koder, ispricao
    ispricao isti dogadaj {Al-Dzevahir al-mudi’
    dogadaj (AI-Dievahir al-mudiaa 1:273).
    1:273).
    bilo koju dobru
    dobru osobinu
    osobinu o
    0 kojoj sam pitao, oni
    oni bi odgovorili,
    odgovorili, 'Ne
    ‘Ne po-
    Imam Havarizmi tvrdi: "Medu
    Imam Havarizmi „Medu zaslugama
    zaslugama i vrlinama
    vrlinama koje nije posje-
    posje-
    znajemo nikoga
    znajemo nikoga kome
    kome bi ta osobina
    osobina mogla
    mogla biti pripisana
    pripisana bolje nego
    dovao niko
    dovao niko poslije njega jeste i to da je Ebu Hanifa
    Hanifa prenosio
    prenosio direktno
    direktno
    Hanifi!’“ (al-Mizan,
    Ebu Hanifi!'" ial-Mizan, 58)
    od ashaba Poslanika, s.a.v.s.
    ashaba Poslanika, s.a.v.s. Ucenjaci su se slozili oko ove cinjenice,
    iako postoje
    postoje neke nesuglasice pitanju tacnog
    nesuglasiee po pitanju tacnog broja ashaba." (Dia-
    broja ashaba.“ (Dza- Muhammed
    Muhammed ibn al-Bisr kaze: „Posjecivao
    .Posjecivao bih Ebu
    Ebu Hanifu
    Hanifu i
    mi' al-mesanid 1:22)
    mi’ al-mesanid 1:22) Sufjana al-Sevrija. Kada bih posjetio
    posjetio Sufjana, on bi me pitao
    pitao odakle
    odakle

    38
    38 39
    39
    AB DUR-RAHM ANIBN
    ABDUR-RAHMAN JUSUF 1:
    IBN JUSUF
    ............................................ KLJUC~II DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA

    dolazim.
    dolazim. Rekao bih mu
    mu da dolazim
    dolazim od Ebu Hanife, i on bi dodao:
    dodao:
    IMAM EBU HANIFA:
    IMAM HAFIZ HADISA
    HANIFA: HAFIZ HADISA
    ‘Upravo
    'Upravo si dosao
    dosao od najveceg pravnika na svijetu.’“
    najveceg pravnika svijetu.'" -,
    Ebu Vahb Muhammed
    Muhammed ibn Muzahin
    Muzahin je rekao: „Cuo
    "Cuo sam Ibn Veliki hadiski
    hadiski ucenjak
    ucenjak ‘'Abdullah
    Abdullah ibn al-Mubarek
    al-Mubarek je rekao:
    al-Mubareka kada je rekao: ‘Najveci
    al-Mubareka kada 'Najveci pravnik Hanifa. Nisam
    pravnik je Ebu Hanifa. Nisam „Da
    .Da mi Allah nije dao da se okoristim
    okoristim od Ebu Hanife
    Hanife i Sufjana
    vidio nikoga
    vidio nikoga kao sto je on po pitanju
    pitanju prava.’“
    prava.'" al-Sevrija, bio bih kao i svaka obicna osoba." (Tabjid al-sahifa, 1617)
    obicna osoba.“

    Imam
    Imam Safi’ prenosi da je imam
    Safi' prenosi imam Malik
    Malik upitan
    upitan da li je sreo Ebu Ibn Me'in
    Ibn Me’in je rekao: „Nikada
    "Nikada ne bih stavio nikoga
    nikoga iznad
    iznad Va-
    Hanifu.
    Hanifu. Njegov odgovor
    odgovor je bio: .Da,
    „Da, vidio
    vidio sam osobu
    osobu koja, ako kaze ki’a. On bi izdao pravne
    ki'a. propise (fetava) prema
    pravne propise prema misljenju
    misljenju Ebu Hanife,
    da je ovaj stub zlato, pronasao
    pronasao bi dokaz
    dokaz za to." (Tabdiid al-sahifa, 16)
    to.“ (Tabdzid i zapamtio
    zapamtio bi sve hadise
    hadise od njega. Cuo
    Cuo je velik broj hadisa
    hadisa od Ebu
    Imam Sa’rani
    Imam Sarani pise: „Imam Safi'i se zadesio
    .Jmam Safi’i posjeti Ebu Ha-
    zadesio u posjeti Hanife." (J'la
    Hanife." al-Sunen 19:315)
    (I ’la al-Sunen 19:315)
    nifinom mezaru za vrijeme
    nifinom mezaru vrijeme sabaha. Obavio
    Obavio je namaz
    namaz a da nije ucio Gore dvije spomenute
    spomenute tvrdnje pokazuju da je Ebu Hanifa
    tvrdnje pokazuju Hanifa bio
    Kunut
    Kunut (posebnu dovu), i dodao:
    (posebnu dovu), dodao: ‘Kako
    'Kako da ucirn
    ucim Kunut
    Kunut u prisustvu
    prisustvu prenosilac mnogih
    prenosilac mnogih hadisa,
    hadisa, a ne sarno
    samo nekoliko,
    nekoliko, kako neki tvrde.
    tvrde. Mu-
    Mu­
    ovog velikog
    velikog imama,
    imama, kada
    kada je njegovo misljenje
    misljenje bilo da je ne treba
    treba hammed ibn Sama’a
    hammed „Imam je spomenuo
    Sama'a tvrdi: "Imam spomenuo vise od 70.000 hadisa
    hadisa
    uciti!’“ (Al-Mizan)
    uciti!" (Al-Mizan) u svojim
    svojim knjigama, odabrao je asar iz 40.000 hadisa."
    knjigama, i odabrao hadisa."
    Velik hadiski ucenjak Zafar ‘Osmani,
    hadiski ucenjak nakon citiranja
    'Osrnani, nakon citiranja ove
    Misljenje
    Misljenje imama Hanife je da Kunut-dovu
    imama Ebu Hanife Kunut-dovu treba
    treba uciti ce-
    tvdnje,
    tvdnje, pise da je njena istinitost potvdena
    njena istinitost onim sto su ucenici
    potvdena onim ucenici Ebu
    trdeset dana na sabah-namazu
    trdeset dana sabah-namazu samo
    sarno za vrijeme nesreca.
    vrijerne nesreca.
    Hanife prenosili
    Hanife prenosili od njega. Naprimjer,
    Naprimjer, imam
    imam Muhammed
    Muhammed prenosi
    prenosi od
    Kada je vijest 0o smrti
    smrti imama Hanife stigla do Su'be,
    imama Ebu Hanife Su’be, uzviknuo
    uzviknuo je:
    njega u svojih sest knjiga
    njega knjiga poznatih Zahir al-rivaja, i u drugim
    poznatih kao Zahir drugim
    „Mi smo Allahovi i mi cemo
    "Mi smo Njemu vratiti! (Inna Iillahi
    cerno se Njemu inna ilaj-
    lillahi va inna
    knjigama
    knjigama poznatim Al-Navadir; zatim
    poznatim kao Al-Navadir; zatim Ebu Jusuf
    Jusuf u svom Amali i
    svom Amali
    hi radzi’un)“Onda
    radiiun)" Onda je rekao: „Svjetlo islamskog znanja se ugasilo u Kufi.
    .Svjetlo islamskog Kufi.
    Kitab al-Haradz;
    al-Haradz:; ‘'Abdullah
    Abdullah ibn al-Mubarek Vaki',
    knjigama Vaki\
    al-Mubarek u svojim knjigama
    Nikad vise nece naci
    Nikad nekoga kao sto je on!"
    nab nekoga (Al-Hadirat al-hisan, 71)
    on!“ (Al-Hadzrat
    i drugi
    drugi ucenici
    ucenici u njihovim
    njihovim knjigama.
    knjigama.
    Imam
    Imam Zehebi
    Zehebi pise: .Logika,
    „Logika, debata
    debata i mudrost
    mudrost steceni
    steceni od
    Ovakvih propisa
    Ovakvih (mesa'il) je toliko mnogo
    propisa (mesa’il) mnogo da ih je nemoguce
    nernoguce
    predaka nisu
    predaka nisu bili, Allahovom
    Allahovom voljom,
    voljom, podrucja ucenja ashaba
    podrucja ucenja ashaba i „slje-
    "sIje-
    pobrojati
    pobrojati i njihove domete dokuciti.
    njihove domete dokuciti, Ako se ovi propisi
    propisi koji se ek-
    denika" (tabi’in):
    denika" (tabi'in): imama
    imama Evzaija, Malika i Ebu Hanife. Polja
    Evza'iia, Sevrija, Malika
    splicitno iii implicitno
    splicitno ili povezanim (merfu')
    implicitno slazu sa povezanim (merfu) ili
    iii nepovezanim
    nepovezanim
    njihova prucavanja
    njihova prucavanja su bili Kur’an hadis." (Tazkirat
    Kur'an i hadis.“ al-huffaz, 192)
    (Tazkirat al-huffaz,
    (mevkuj)
    (mevkuf) predajama
    predajama saberu,
    saberu, sasvim
    sasvim sigurno
    sigurno bi dosegIi
    dosegli taj veliki broj
    Stoga, ovo ustanovljuje
    ustanovljuje da su nauke
    nauke o0 Kur'anu
    Kur anu i hadisu
    hadisu bile ono
    bile.ono
    (tj. 40.000). Ovo je brojka
    (tj.40.000) brojka ne uzimajuci
    uzimajuci u obzir propise
    propise koje je Imam
    Imam
    u cemu
    cemu je imam
    imam Ebu Hanifa briljirao, a ne samo
    sarno u drugim
    drugim stvarima,
    donio
    donio na osnovu
    osnovu svog prosudivanja (iditihad).
    prosudivanja (idztihad).

    ‘Allam Zafar
    'Allam Zafar ‘Osmani,
    'Osmani, dalje, tvrdi
    tvrdi da su svi ovi propisi (me-
    propisi {me-
    40 41
    ABDUR-RAHM
    ABDUR-RAHMANA NIBN IBN JUSUF [:
    ............................................ KUUCNIDOKAZIHANEFIJ5K0G
    KLJUCNI DOKAZI HMEFIJSKOG FIKHA

    sail)
    sa'il) ustvari
    ustvari „hadisi“
    .Iiadisi" koje je Imamprenosio
    Imam prenosio uoblikupravnihpropisa,
    U obliku pravnih propisa, Allam Zehebi
    'Allam Zehebi medu
    rnedu ove licnosti
    licnosti ukljucuje
    ukljucuje i Ebu Hanifu,
    Hanifu, sto
    a ne kao .formalne
    „formalne predaje".
    predaje" Prakticno
    Prakticno je nemoguce
    nemoguce da bi se njegovo jasno potvrduje da je posjedovao
    jasno potvrduje posjedovao Poslanikovo znao mnoge
    Poslanikovo znanje, znao mnoge
    prosudivanje
    prosudivanje (napor
    (napor da izvede vjerske propise idztihad) slagalo sa
    propise - iditihad) predaje i bio smatran
    predaje smatran autoritetom
    autoritetom u polju
    polju hadisa.
    hadisa.
    tolikim
    tolikim brojem hadisa ako nije imao nikakvo
    brojem hadisa nikakvo znanje
    znanje 0 o njima. Suvejd ibn Sad
    SaO.prenosi
    prenosi da je Suljan
    Sufjan ibn 'Ujajna
    ‘Ujajna rekao: „Prva
    "Prva
    Imam, takoder,
    Imam, takoder, istice da postoje
    postoje mnogi
    mnogi hadisi
    hadisi koje je imam
    imam osoba
    osoba koja me je ohrabrila
    ohrabrila da izucavam
    izucavam hadis
    hadis je bio Ebu Hanifa.
    Ebu Hanifa
    Hanifa formalno
    formalno prenosio
    prenosio preko
    preko svojih licnih lanaca prenosila-
    licnih lanaca prenosila- Kada sam stigao u Kufu, obznanio
    obznanio je da ova osoba
    osoba posjeduje
    posjeduje najve-
    ca. To su oni koje su hafizi hadisa sakupili u njegov Mesanid
    hadisa sakupili Mesanid i, tako-
    tako­ ci broj predaja
    predaja od Amr
    'Amr ibn Dinara.
    Dinara. Kada su to ljudi culi, poceli su
    der, hadisi
    hadisi koje su njegovi ucenici prenosili
    prenosili od njega, kao sto je imam
    imam se okupljati mene, ii ja sam poceo
    okupljati oko mene, poceo da im pricam." (I'la' al-Sunen
    pricam." (Via! al-Sunen
    Muhammed u svom Kitab al-Asar, Muvetta,
    Muhammed Muvetta, Hudzedz,
    Hudzedz, i u drugim
    drugim 19:315)
    djelima;
    djelima; zatim Iusuf, Ibn al-Mubarek,
    zatim Ebu Jusuf, Hasan ibn Zijad u njiho-
    al-Mubarek, Hasan njiho- U jos jednoj
    jednoj predaji Suljan ibn ‘Unajna
    predaji Sufjan 'Unajna kaze: „Prva
    .Prva osoba
    osoba
    vim djelima;
    djelima; Vaki’ al-Dzerrah u svom Musnedu;
    Vaki' ibn al-Dzerrah Musnedu; Ibn ebi Sejba i koja me ucinila hadiskim ucenjakom
    ucinila hadiskim ucenjakom bio je Ebu Hanifa." (Al-Dzava-
    Hanifa." (AI-Diava-
    Abd al-Razzak njihovom djelu Musannefu;
    al-Razzak u njihovom Musannefu; Hakim
    Hakim u svom
    svom djelu al-mudi’a 1:30)
    hir al-mudi'a 1:30)
    Mustedrek i u drugim
    Mustedrek drugim djelima; Ibn Hibban
    Hibban u svojim
    svojim djelima
    djelima Sahih, Imam
    Imam Ebu Jusuf
    Iusuf je rekao: "Nikada
    „Nikada nisam nasao nikoga
    nisam nasao nikoga s to-
    to­
    Sikat
    Sikat i u drugim Sunenu i u drugim
    drugim djelima; Bejheki u svom Sunenu drugim djelima; likim
    likim uvidom poznavanjem hadisa
    uvidom i poznavanjem hadisa kao sto je Ebu Hanifa!"
    Hanifa!" (Dzami’
    tDiami'
    Tabarani u svoja tri Mudzema;
    Tabarani Mu'diema; Darakutni
    Darakutni u svojim djelima,
    djelima, i drugi
    drugi al-'ilm 1:29)
    al-'ilm 1:29)
    hadiski
    hadiski ucenjaci u svojim zbirkama.
    zbirkama. Ako sakupimo
    sakupimo sve ove preda-
    preda-
    Ova tvrdnja
    Ova tvrdnja Ebu Jusufa se moze
    moze dalje razumjeti
    razumjeti i slijedecorn
    slijedecom
    je na jednom
    jednom mjestu,
    mjestu, one bi sacinjavale
    sacinjavale veoma
    veoma veliku zbirku
    zbirku hadisa
    hadisa
    tvrdnjom Mulla 'Ali-
    tvrdnjom Ali-Karija:
    Karija: „Imam
    .Jmam Ebu Hanifa
    Hanifa jejedne
    je jedne prilike
    prilike bio sa
    (vidi Via al-Sunen
    (vidiJ'la al-Sunen 18:316).
    18:316).
    A’mesom, koji ga je pitao
    Arnesom, o necemu.
    pitao 0 Imam Ebu Hanifa
    necernu. Imam Hanifa je odgovorio:
    odgovorio:
    ‘Moje misljenje 0o tom
    'Moje misljenje tom pitanju
    pitanju je tako
    tako i tako.’
    tako. Kada je to CUO,
    cuo, A’mes
    A'md je
    IMAM EBU HANIFA:
    IMAM EBU HANIFA: pitao kako
    pitao kako je dosao
    dosao do tog misljenja.
    misljenja. Imam
    Imam Ebu
    Ebu Hanifa
    Hanifa je rekao: ‘Pre-
    'Pre-
    AUTORITET I HADISKI
    AUTORITETI HADISKI KRITICAR
    KRITICAR nio si nam
    nam od Ebu Saliha, koji je prenio
    prenio od Ebu Hurejre, prenio
    Hurejre, r.a.; prenio
    Imam
    Imam Zehebi uvodu u Tazkirat al-huffaz
    Zehebi u svom uvodu al-huffaz pise;
    pise: „Ovo
    "Ovo si nam
    nam od Ebu Va’ila,
    Va'ila, koji je prenio
    prenio od Abdullaha;
    'Abdullaha; i prenio
    prenio si nam
    nam od
    je pregled licnosti za koje sam prosudio
    pregled licnosti prosudio da su pouzdane
    pouzdane i koje posje- Ebu Iljasa, koji je prenio
    prenio od Ebu Mes’uda
    Mes'uda al-Ansarija
    al-Ansarija da je Poslanik,
    dujuPoslanikovo znanje (al-’ilm
    duju Poslanikovo znanje al-nabavi), te
    (al-'ilm al-nabavi), tekoje
    koje mogubitikonsul-
    mogu biti konsul- s.a.v.s, rekao tako
    s.a.v.s, rekao tako i tako. Takoder
    Takoder si nam
    nam isto prenio
    prenio od Ebu Mijlaza,
    tirane
    tirane za ekspertizu
    ekspertizu u odredivanju
    odredivanju autenticnosti slabosti predaja
    autenticnosti ili slabosti predaja i koji je prenio
    prenio od Huzejfe, koji je prenio
    prenio od Ebu ‘1-Zubajra,
    'l-Zubajra, koji je
    pouzdanosti
    pouzdanosti ili slabosti
    slabosti prenosilaca."
    prenosilaca." (1:2) prenio
    prenio od Dzabira Iezida al-
    Dzabira i Jezida al-Rakkasija,
    Rakkasija, a oni prenijeli
    prenijeli od Enesa.’"
    Enesa.'"

    42 43
    KLIUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
    KLJU(~II DOKAZI HANEFIJSKOGFIKHA FIKHA
    ...................................................
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF
    ............................................ ::
    nego,
    nego, takoder, ii njegovog
    njegovog agnomena
    agnomen a - nadimka
    nadimka (kunja). Ibn
    Ibn al-Mah-
    Imam Ebu
    Ebu Jusuf
    [usuf je
    je takoder
    takoder rekao: „Nikada
    "Nikada se
    se nisam
    nisam proti-
    proti-
    di
    di je
    je rekao:
    rekao: „Nikada
    "Nikada nisam
    nisam vidio
    vidio ikoga
    ikoga dada posjeduje
    posjeduje vece poznavanje
    poznavanje
    imamu Ebu Hanifi po bilo kom pitanju, nego bih,
    vio imamu bih, nakon sto
    sto bih
    bih
    sunneta
    sunneta od Ebu
    Ebu Hanife. Saznali smo o0 ‘A mr ibn
    Amr ibn Dinarovom
    Dinarovom agnome-
    agnome-
    cuo njegovo misljenje, otisao i razmislio
    razmislio o0 njemu,
    njernu, samo
    sarno da bih nasao
    nasao
    nu samo
    same zahvaljujud
    zahvaljujuCi njemu."
    da je njegovo misljenje superiornije
    superiornije od mog i da je mnogo korisnije
    svijet. Ponekad bih se zadrzao
    za buduci svijet. zadrzao na nekom
    nekom hadisu, ali
    ali bi on Ove tvrdnje, prenesene
    prenesene od imama
    imama Ebu Hanife vezane za sta­
    sta-

    dokazao
    dokazao da posjeduje bolji uvid
    uvid uu njegovu autenticnost.
    autenticnost. Bilo
    Bilo je pri- tus razlicitih prenosilaca,
    prenosilaca, jasno potvrduju
    potvrduiu da su mogle biti izrecene
    snazno branio
    lika kada je on snazno branio odredeno
    odredeno misljenje,
    rnisljenje, i ja bih posjetio samo
    same od strane eksperta
    eksperta uu ispitivanju
    ispitivanju i kritickom
    kritickom osvrtu na prenosi-
    prenosi-

    ucenjake uu Kufi
    Kufi da vidim da lili mogu naci
    nab neki drugi hadis kojim oce i hadise.
    podrzao njegovo misljenje.
    bih podrzao misljenje, Ponekad
    Ponekad bill
    bih se vratio sa dva ili tri Veliki
    Veliki historicar
    historicar i sociolog muslimanskog
    muslimanskog svijeta Ibn Haldun
    Haldun

    hadisa, i on bi napomenuo
    napomenuo u pogledu
    pogledu jednog
    jednog od hadisa: ‘Ovaj
    'Ovaj nije pise ubjedljiv izvjestaj
    izviesta] o0 statusu pravnika
    pravnika u polju hadisa. On kaze:

    cvrst, ili drugog: ‘Ovaj


    cvrstj 'Ovaj nije povezan
    povezan (;ma’
    (ma'ruj).' Onda bih ja zacudeno
    ruf).’ Onda zacudeno „Neki
    "Neki ljudi ozlojedene
    ozlojedene naravi s mrznjom
    mrznjom tvrde da postoje
    postoje pravnici

    uzviknuo: ‘Kako
    uzviknuo: 'Kako to mozes red
    reci kad podrzavaju
    pcdrzavaju tvoje misljenje?!’
    misljenjer!' On koji znaju samo
    same nekoliko
    nekoliko hadisa
    hadisa i argumentiraju
    argumentiraju da je to jedan
    jedan od

    odgovorio: ‘Posjedujem
    bi odgovorio: 'Posjedujem uvid u znanje Kufe.’“
    Kufe." (Al-Hajrat al-hisan, razloga zasto je tako malo hadisa
    hadisa preneseno
    preneseno od njih. Ovo je nemo-
    nemo-
    guce, pogotovo
    pogotovo u slucaju
    slucaiu velikih imama, jer islamsko pravo (Seri’a)
    (Seria)
    69)
    samo
    sarno moze
    rnoze biti izvedeno iz Kur ana i sunneta.
    Kur'ana sunneta. Ako je jedan
    jedan od njih
    Jahja
    [ahja al-Himmani
    al-Himmani istice:
    istice: „Cuo
    "Cuo sam Ebu Hanifu
    Hanifu kad kaze: ‘Ni-
    'Ni-
    posjedovao
    posjedovao povrsno
    povrsno znanje, postalo
    postalo bi neophodno
    neophodno za njega da se po-
    kada
    kada nisam vidio veceg lazljivca od Dzabira
    Dzabira al-Dzu’fija,
    al-Dzufija, ili nekoga su-
    zabavi stjecanjem
    stjecanjem znanja
    znanja u tom polju, jer jedino
    jedino tada
    tada bi mogao
    mogao stje-
    periornijeg od ‘Ataa!"
    periornijeg 2:48, Kitab al-’
    Ataa!’“ (Tazib al-Tazib 2:48, al-Tlal '1-Tirmizi
    Ilal li ‘l-Tirmizi
    cati vjersko znanje (vjerske propise)
    propise) iz ispravnog
    ispravnog izvora, tj. iz izvora
    13:309)
    13:309) za koji je Muhammed,
    Muhammed, s.a.v.s, propovijeda." (Mukaddima
    zaduzen da propovijeda."
    s.a.v.s,zaduzen (Mukaddima
    Ebu Se’id
    Se'id al-San’ani
    al-San'ani je pitao Ebu Hanifu
    Hanifu za njegovo mislje­
    mislje- Ibn Haldun, 371)
    371)
    nje o0 predajama
    predajama od Sufjana al-Sevrija. On je rekao: „Zabiljezite
    .Zabiljezite ha- Dakle, ovo dokazuje
    dokazuje da je nemoguce
    nernoguce da neko koga je velika
    dise koje on prenosi,
    prenosi, jer je on pouzdan
    pouzdan (sika), osim njegovih predaja
    predaja vecina ummeta
    ummeta prihvatila kao sposobnog
    sposobnog pravnika
    pravnika posjeduje
    posjeduje samo
    sarno
    od Ebu Ishaka Harisa; i izbjegavajte predaje
    predaje od Dzabira
    Dzabira al-Dzu’fija.“
    al-Dzufija." povrsno
    povrsno poznavanje
    poznavanje hadisa. Pouzdanost
    Pouzdanost i povjerenje
    povjerenje koje se pridaje
    pridaje
    (AI-Diavahir al-mudi’
    (.Al-Dzavahir al-mudiaa 1:30)
    1:30) Hanefijskoj skoli od sljedbenika
    sljedbenika sunneta
    sunneta kroz vecinu
    vecinu muslimanske
    muslimanske

    prenosi da je imam Ebu Hanifa za Zejjda ibn ‘'Aja-


    Takcder se prenosi
    historije,
    historije, i veliko postovanje
    postovanje s kojim
    kojim se misljenja
    misljenja Ebu Hanife smatraju
    smatraju
    Takoder Aja-
    u pogledu
    pogledu prihvatanja
    prihvatanja ili odbacivanja
    odbacivanja hadisa
    hadisa i njihovih
    njihovih prenosilaca,
    prenosilaca,
    "nepoznat" (medzhul).
    sa rekao da je on „nepoznat“ (medihu{). (Tahzib al-Tahzib 3:424) Sta-
    doprinose
    doprinose uspostavljanju
    uspostavljanju njegove velicine u polju hadisa.
    vise, veliki imam
    imam nije bio svjestan samo
    same ‘Arnr
    Amr ibn Dinarovog
    Dinarovog imena
    imena
    45
    44
    --------------------------.-----------------------------------------
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF :1 KLJUCNI
    ............................................ M
    k ^ DOKAZI
    ^ J . hm HANEFlJSKOG
    ? ™ gfik FIKHA
    ha
    ...................................................

    ZAKLJUCAK
    ZAKLJUCAK (zuhd) i poboznoscu
    (zuhd) poboznoscu {vara).
    (vara'). Kako
    Kako je neko
    neko ko ima takve ljude
    Ijude kao

    Mnogo tacaka
    tacaka je
    je isplivalo na
    na svjetlo dana iz prethodne
    prethodne dis-
    prijatelje i saradnike
    saradnike u mogucnosti
    mogucnosti da pogrijesi?!
    pogrijesir: Cak
    Cak ii da napravi
    napravi
    Mnogo
    gresku, oni bi ga sigurno
    sigurno uputili ka istini!’“ (Tarih al-Bagdad
    istini!" (Tarih al-Bagdad 14:247)
    kusije. Naucili
    Nautili smo da nije moguce biti pravnikom
    pravnikom i ne
    ne posjedovati
    posjedovati
    cvrsto poznavanje
    poznavanje sunneta.
    sunneta. Imam Ebu Hanifa je posjedovao
    posjedovao duboko
    duboko Stavise,
    Stavise, imam Tahavi prenosi al- Furat rekao:
    prenosi da je Esed ibn al-Furat

    znanje hadisa, i bio je


    je smatran
    smatran autoritetom
    autoritetom u tom polju. ‘A
    Allami „Bilo
    .Bilo je cetrdeset
    cetrdeset drugova
    drugova Ebu Hanife koji
    koji su sabrali ii zabiljezili nje-
    nje-
    llami Zehe-
    bi ga je u svojoj
    svojoj knjizi Tazkirat
    Tazkirat al-huffaz
    al-huffaz uvrstio
    uvrstio medu
    medu hafize hadisa, ii gov rad. U prvom planu su bili Ebu Jusuf,
    gOYrad. Jusuf, Zufar, Davud al-Tai,
    al-Ta'i, Asad
    Asad

    mnogi ga smatraju
    smatraju jednim
    jednim od najvecih ucenjaka svog vremena.
    vremena.
    ibn Amr, Jusuf ibn Halid al-Samti, Jahja [ahja Ibn ebi Zekarijja ibn ebi
    mnogi
    Za’ida,
    Za'ida, koji je bio njihov pisar trideset
    trideset godina..."
    godina ..."
    Mnogi pravnici
    pravnici su prenosili
    prenosili hadise u obliku „pravnih
    "pravnih pro-
    pisa", sto je znacilo da su imali manje „formalnih
    pisa", .formalnih predaja".
    predaja" Ipak, ovo Nakon citiranja prethodne
    prethodne dvije tvrdnje, veliki hadiski
    hadiski uce-
    ne moze biti razlog za osudu, posto je obaveza pravnika
    pravnika da razumiju
    razumiju njakZafar
    njak Zafar Ahmed Osmani komentira:
    Ahmed 'Osrnani komentira: „Ko
    .Ko godje
    god je imao hafize hadisa
    hadise i izvedu propise iz njih, kao sto se moglo nauciti iz Imamo-
    Imamo- ovog kalibra kao svoje glavne ucenike, kojima
    kojima su se hadiski
    hadiski ucenjaci
    vog razgovora
    razgovora sa velikim hadiskim
    hadiskim ucenjakom
    ucenjakorn A’mesom.
    Arnesom. Stoga je ne- divili priznavajuci
    priznavajuci njihovu
    njihovu moc
    moe pamcenja
    pamcenja hadisa i sirokog znanja,
    ispravno kritizirati
    ispravno kritizirati bilo kog velikog pravnika
    pravnika na osnovu
    osnovu toga sto nije kako je onda moguce
    moguce da takva osoba prenese
    prenese samo nekoliko
    nekoliko hadi­
    hadi-
    bio upoznat
    upoznat sa hadisima,
    hadisima, pogotovo
    pogotovo ne nekoga kalibra imama
    imama Ebu sa?!" (I
    sa?!" (J'la al-Sunen 19:331)
    ’la al-Sunen
    Hanife,
    Hanife. Molim Allaha da ukloni
    ukloni zastor neznanja
    neznanja i zablude koji iskriv-
    Zavrsavamo ovo poglavlje spomenom
    Zavrsavamo spomenom nekih bitnih
    bitnih aspekata
    aspekata
    Ijuju
    ljuju i zamracuju
    zamracuju Istinu. Molim Ga da obznani
    obznani Istinu u njenom
    njenom istin-
    Ebu Hanifinog
    Hanifinog rada, i kako je nastala njegova pravna
    pravna skola.
    skola,
    omoguci nam da je slijedimo. Amin!
    skom obliku, i omoguci Amin!
    al-Bagdadi prenosi
    Hatib al-Bagdadi prenosi kroz svoj lanac prenosilaca
    prenosilaca da
    Karama rekao: „Jedne
    je Ibn Karama ,,]edne prilike smo bili u drustvu
    drustvu Vaki’a
    Vaki'a ibn
    al-Dzerraha, kada
    al-Dzerraha, kada je neko rekao da je Ebu Hanifa pogrijesio. Vaki’
    Vaki' je
    upitao: ‘Kako moze pogrijesiti,
    'Kako Ebu Hanifa moze pogrijesiti, kada u svom drustvu
    drustvu ima
    nekoga poput
    nekoga poput Ebu Jusufa,
    Iusufa, Zufera
    Zufera i Muhammeda,
    Muhammeda, s njihovom
    njihovom snagom
    snagom
    analogije (kijas)
    analogije (kijas) i zakljucivanja
    zakljucivanja (idztihad);
    (iditihad); zatim Jahjaa
    [ahjaa ibn Zekerijja
    Zekerijja
    Zekerijja ibn Ebi Za’
    ibn Ebi Zekerijja Za'da, Hibbana i Man-
    da, Hafsa ibn Gijasa i Hibbana
    dala, ‘Alijevi pamcenjem i razumijevanjem
    Alijevi sinovi sa svojim pamcenjem razumijevanjem hadisa;
    Ma'na sa svojim poznavanjem
    Kasima ibn Mana poznavanjem arapskog
    arapskog jezika, i Davuda
    Davuda
    Nudajra al-Ta’ija
    ibn Nudajra al-Ta'ija i Fudajla
    Fudajla ibn ‘Ijada
    'Ijada sa njihovom
    njihovom bogobojaznoscu
    bogobojaznoscu
    46 47
    AB DUR-RAHM A NIBN
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF
    ............................................ ~
    :
    KUUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
    KUUCNI DOKAZI HMiEFIJ5KOG FIKHA

    ‘'ABDULLAH
    A BDULLAH IBN
    IBN MES'UD,
    MES’UD, R.A.
    R. A.
    ^La-Lal ^ -dll iill i ^LLLal -dll -dll " ; -Aa j Ajlc. Idll -dllJ jla j (Jll
    I ( jij ( i-J Lkajc- 'i i
    Sajjidina ‘'Abdullah
    Abdullah ibn Mes’ud,
    Mes'ud, r.a, jedan
    jedan je od mnogih
    mnogih as-
    haba
    haba od kojih
    kojih su veliki imami-pravnici
    imarni-pravnici prenosili
    prenosili hadise,
    hadise, i po kojima
    kojima
    su oblikovali
    oblikovali svoja pravna
    pravna misljenja. On On je jedan
    jedan od najpostovanijih
    najpostovanijih
    ashaba,
    ashaba, i poznat
    poznat je po svom dubokomdubokom razumijevanju Kur ana i pra-
    razumijevanju Kur'ana „Bojte
    .Bojte se Allaha
    Allaha u svemu
    svemu sto se tice mojih
    mojih ashaba! Nemojte
    Nemojte
    (fk h a ). Mnoge
    va (fikha). Mnoge od njegovih predaja predaja sacinjavaju osnovu mnogo-
    sacinjavaju osnovu rnnogo- ih uzimati
    uzirnati kao objekte
    objekte vaseg kriticizma
    kriticizma kad mene bude. Ko god
    mene ne bude.
    brojnih
    brojnih misljenja
    misljenja u Hanefijskoj pravnojpravnoj skoli. Stoga, u pokusaju
    pokusaju da ih voli, voli ih iz ljubavi
    ljubavi prema
    prema meni,
    meni, i ko god ih mrzi,
    mrzi, mrzi
    mrzi ih iz mr-
    se diskreditira Hanefijska skola, neki su napali
    diskreditira Hanefijska napali ovog velikog ashaba
    ashaba znje prema
    prema meni. Ko god ih uznemirava,
    uznemirava, uznemirava mene, i ko god
    uznemirava mene,
    Allahovog Poslanika, s.a.v.s,
    Allahovog Poslanika, s.a.v.s, i obasuli
    obasuli ga velikom kolicinom
    kolicinom kritika.
    kritika. uznemirava mene,
    uznemirava mene, uznemirava
    uznemirava Allaha; a ko god uznemirava
    uznemirava Alla­
    Alla-
    Ovo poglavlje je ukljuceno
    ukljuceno kakokako bi istaklo
    istaklo vrijednosti
    vrijednosti i vrline
    vrline ovog ha, neizbjezna
    neizbjezna mu je Allahova (Miskat al-Masabih
    kazna!" (Miskat
    Allahova kazna!" al-Masabih iz Sunen
    Sunen
    velikog ashaba
    ashaba u rijecima
    rijecima Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s.
    s.a.v.s. Nadati
    Nadati se da ce Poslani-
    Poslani- al-Tirmizi, 554)
    kove, s.a.v.s,
    s.a.v.s, rijeci osigurati
    osigurati efikasna sredstva za ispravljanje
    efikasna sredstva ispravljanje pogres-
    pogres-
    • U jos jednom
    jednom hadisu,
    hadisu, Allahov
    Allahov Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, kaze:
    nih shvatanja
    shvatanja i uspostavljanje istinskog statusa
    uspostavljanje istinskog statusa ovog velikog ashaba.
    (jjiull jdi- ” ; d]tl i AjIc. iiil Lb,U.n ^ All ijc- i Aic- -dll •All Ac. (jc-
    a I loj £ a .1= J\ 4
    SdLjj-di ( j' j L u j - 4 . . .-A
    v (jA J l ^4 4. •' •. >. ■: i\ 4 . •x
    c^4 iftJ*
    ASHABI ALLAHOVA POSLANIKA,
    ASHABIALLAHOVA POSLANIKA, s.a.v.s.
    „Najbolji moga ummeta
    "Najbolji od moga ummeta su ljudi mog
    mog vremena
    vremena (ashabi),
    Ashabi Allahova
    Ashabi Allahova Poslanika,
    Poslanika, a.s, smatraju
    smatraju se najvisim
    naivisirn i najve- zatim oni poslije
    zatim oni poslije njih (tabi’ini
    (tabi'ini - „sljedbenici“), zatim oni poslije
    "sljedbenici"), zatim poslije njih
    licanstvenijim
    licanstvenijim ljudima
    Ijudirna poslije Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s,
    s.a.v.s, ii drugih
    drugih Allahovih
    Allahovih (tabi’ tabi’ini
    (tabi' tabi'ini - nasljednici
    nasljednici tabi’ina) iii cetiri puta)...“
    (ponovio je to tri ili
    tabi'ina) (ponovio puta) ..."
    vjerovjesnika. Medu
    vjerovjesnika. Medu sljedbenicima sunneta (Ehl al-sunna
    sljedbenicima sunneta al-sunna ve al-dze-
    al-die- (Miskat al-Masabih iz Sahih al-Buhari
    (Miskat al-Buhari ii Muslim,
    Muslim, 553)
    mata) vlada
    mata) vlada konsenzus
    konsenzus da niko niko od njih ne moze dostici
    dostici status ashaba. Poslanik, s.a.v.s,
    Poslanik, takoder je rekao:
    s.a.v.s, takoder
    Njihov bliskost Poslaniku,
    Njihov bliskost Poslaniku, s.a.v.s.
    s.a.v.s. - ustvari,
    ustvari, samo njihovo
    njihovo videnje Po­
    videnje Po-
    slanika,
    slanika, a.s, u stanju
    stanju vjerovanja
    vjerovanja (iman) uzdigla ih je na stepene
    (iman) - uzdigla stepene koji jc. cA lo » ; AjIe. -dll -ill (l)d* ; (Jll ( jac - (Je,
    su nedostizni
    nedostizni bilo kome
    kome drugom.
    drugom. c. dhLa-Lal (jl y*-* ^ dill (_sa.jta i ^j^i -US i. ai'Al
    Zabiljezene su mnoge
    Zabiljezene mnoge predaje
    predaje o 0 posebnom
    posebnom statusu
    statusu ashaba. 4Mr- Udc cJ a} Aij (ja2 I (jdaxJ (ja ijOal 1 i>i«J *Lalull J
    Allahov Poslanik, s.a.v.s, ozbiljno je upozoravao
    Allahov Poslanik, s.a.v.s, ozbiljno upozoravao na kritiziranje asha­
    kritiziranje asha- » L S^r 3 ^ 4 Of
    ba na bilo koji nacin. Poslanik, s.a.v.s, rekao je:
    Poslanik, s.a.v.s,

    48
    48 49
    ------------------------------------------------~-----------------------
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF i KLJUCNIDOKAZIHANEFIJ5K06 FIKHA
    KLJU(~II DOKAZI HANEFIJSKOGFIKHA
    ............................................ :

    „Pitao
    .Pitao sam
    sam Allaha o0 razilazenjima
    razilazeniima koja
    koja ce
    ce se desiti
    desiti izmedu
    izmedu s.a.v.s,
    s.a.v.s, ii Allah
    Allah je
    je izrazio
    izrazio Svoje
    Svoje zadovoljstvo
    zadovoljstvo njima.
    njima. Medu
    Medu tim velikim
    velikim
    nakon mene.
    mojih ashaba nakon mene. Allah mi mi je objavio:
    objavio: ‘O
    '0 Muhammede!
    Muharnmede! ashabima
    ashabima bio
    bio je i ‘A bdullah ibn Mes’ud,
    'Abdullah Mes'ud, r.a.
    r.a.
    Tvoji ashabi
    ashabi su
    su kod
    kod Mene
    Mene kao
    kao zvijezde
    zvijezde na
    na nebu,
    nebu, a neki jace
    jace sijaju
    Ko god prihvati
    nego drugi. Ko prihvati bilo koje misljenje od
    od razlicitih
    razlicitih misljenja
    misljenja HADISI
    H A D ISI00 VRLINAMA
    VRLINAMA
    srnatrat ce se upucenim
    u kojima se razlikuju, smatrat upucenim kod Mene!’“ (Mis/cat
    Mene!'" (Miskat ~BDULLAHA
    ‘A MES'UDA, R.A.
    BDULLAHA IBN MES’UDA,
    al-Abdari,
    al-Masabih iz Razin al-’
    Abdari, 554)3
    554)3
    Vecina
    Vecina ovdje citiranih predaja je preuzeta
    preuzeta od ‘A llame Sevka-
    'Allame Sevka-
    di.ii, jasno je izrazio zadovoljstvo svim as-
    Osim toga, Allah, dz.s, al-Sahaba.
    nija, iz njegovog djela Durr al-Sahaba.
    habima u Kur’anu:
    habhna Kur'anu:
    Prenosi
    Prenosi se da je ‘A bdullah ibn Mes’ud,
    'Abdullah Mes'ud, r.a,
    r.a, bio veoma
    veoma blizak sa
    4_ill jjKn-vU j* jjl jlA u V I j O f ( jjljV l Poslanikom,
    Poslanikom, s.a.v.s. Bilo mu je dozvoljeno
    dozvoljeno da redovno
    redovno ulazi u njegovu
    jjlil O
    llO1
    01 'g
    -c
    k'i cjllk£
    $33
    0iJA
    icIjOajj£
    $jc
    . kucu, i pratio ga je na mnogim
    mnogim putovanjima.
    putovanjima. Neizmjerno
    Neizmjerno se okoristio
    okoristio
    ^1 0o Poslanika, s.a.v.s.
    s.a.v.s. ‘A bdurrahman ibn Zejd prenosi:
    'Abdurrahman

    "Allah je zadovoljan
    „Allah zadovolian prvim
    prvim muslimanima,
    muslimanima, muhadzirima
    rnuhadzirima ii
    -duij Aj Ic- ill! Ail! (Jj j j i j O f C i IluJI J sO) O*"" ‘ Alllu
    ensarijama, i svima koji ih slijede dobra
    ensarijama, dobra djela cineci, a i oni su za- Jill Ail ( J 'S j lii& j UaO AAjJii lOki ^Ic-I ^ » dills <.Ale. t5i k
    dovoljni Njime; za njih je On pripremio
    pripremio dzenetske
    dzenetske basce kroz koje » Ac- p ijil Of jdhj file.
    ce rijeke teci, i oni ce vjecno i zauvijek u njima
    njima boraviti. To je veliki
    uspjehl" (9:100)
    uspjeh!“ (9:100) „Pitali
    .Pitali smo
    srno Huzejfu, r.a, da nas obavijesti o0 nekome
    nekome ko bli-
    sko podsjeca
    podsieca na Poslanilca,
    Poslanika, s.a.v.s,
    s.a.v.s, u drzanju,
    drzanju, vladanju
    vladanju i ponasanju,
    ponasanju,
    spomenutog, uzdignuti
    Iz spomenutog, uzdignuti status ashaba je prilicno
    prilicno jasan, i kako bi mogli uciti od njega. On je odgovorio:
    odgovorio: 'Ne znamo nikoga ko
    ‘Ne znamo
    ummet je
    ummet Je upozoren
    upozoren da ih ne kritizira
    kritizira na bilo koji nacin. Ustvari, Po- posjeduje
    posjeduje blisku slicnost
    slicnost sa Poslanikom,
    Poslanikom, s.a.v.s,
    s.a.v.s, u drzanju,
    drzanju, vladanju
    vladanju
    slanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, naredio
    naredio je: „Ako
    "Ako se susretnete
    susretnete sa onima
    onima koji proklinju
    proklinju 1i navikama,
    navikama, osim Ibn Ummi ‘
    A
    Ummi Abdabda (tj. Abdullaha
    Abdullaha b. Mesu’ d
    Mesuda,a, r.a.).“
    r.a.)."
    rnoje
    moje ashabe, recite: 'Neka je Allahova
    ‘Neka Allahova kletva na tebi za zlo koje di­
    6- Sun en al-Tirmizi)
    (Sahih al-Buhari, Sunen al-Tirmizii
    nis!" (Miskat
    ms!’" (Mis/cat al-Masabih iz Sunen al-Tirmizi, 554)
    Ummi
    Ummi ‘A bd je bio nadimak
    Abd nadimak ‘'Abdullah
    Abdullahaa ibn Mes’uda,
    Mes'uda, r.a, po-
    grupa koju je Allah odabrao
    Ovo su ashabi, grupa odabrao za pratnju
    pratnju
    sto je Ummi
    Ummi ‘'Abd
    Abd bilo ime
    line njegove majke. Huzejfa
    Huzejfa je mislio da, iako
    (suhbet) Svom voljenom
    (.suhbet) voljenom Poslaniku,
    Poslaniku, s.a.v.s.
    s.a.v.s. Oni su ispunili svoja obe-
    Sll ispunili
    nije znao ‘'Abdullaha
    Abdullaha ibn Mes’uda,
    Mes'uda, r.a, njegov zivot kod lcuce,
    kuce, njegovo
    Allahu i ummetu prenijeli
    canja Allahu prenijeli ucenje i praksu
    praksu Njegova Poslanika,
    drustveno
    drustveno ophodenje
    ophodenje je podsjecalo
    podsjecalo na ono od Poslanika, s.a.v.s.
    s.a.v.s.
    3 U ovom rivajetu, hadis se
    ovom rivajetu, se biljezi
    biljezi na pet mjesta u sahih predajama,
    predajarna, u razlicitim
    razlicitirn hadiskim
    hadiskim
    zbirkama i tri hasen rivajeta. U nekimdrugim
    zbirkamai nekim drugim rivajetimaje
    rivajetimaje naveden ali saslabim senedorn.
    sa slabim senedom.
    50 51
    A ^ y i R A H M A N IBN JUSUF ;l
    .~.~p.~.~.:~A..~~6.~.J.~.~.N~.V.~
    KLJUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG FIKHA
    KLJU(~II DOIWI HANEFIJSKOGFIKHA
    Ebu Musa al-Esari,
    al-Es'ari, r.a, prenosi:
    POZNAVANJE KUR'ANA
    POZNAVANJE KURANA
    ~j :l~ (J. M
    (jj :WI JU C- J~) ~!cS)
    :ilC V] L^l^1\..<, ~ \.lis.;j '041 u.. ~13 ^d iC,G;,~
    -Lc-iS
    ~I jc
    ^JLjJl ~(y;':lj
    4-«l &
    (JjAJj JJJol..j {jpCi IS) w c^luij
    ,~j ~ ~ll ~ ell.! (Jil
    i~1 CllL ~l ij^
    ~ Abdullah
    'Abdullah ibn Mes’ud,
    Mes'ud, r.a, posjedovao
    posjedovao je dubok
    dubok uvid u znace-
    .., .~j~~i~
    ^ \ ~ii'^ AV\r-. Kur’ana, metode
    nje Kurana, metode njegovog citanja
    citanja i uzroke
    uzroke objavljivanja
    objavljivania njegovih
    ajeta. On
    On sam je rekao:
    „Moj
    "Moj brat i ja smo
    smo stigli iz [ernena
    Jemena i ostali u Medini
    Medini neko
    neko
    vrijeme.
    vrijerne. Dosli smo do zaldjucka
    zakljucka da su 'Abdullah
    Abdullah ibn Mes’ud, r.a, i
    Mes'ud, r,a, ';]'(J «
    V jj C i l.):
    '
    '"I
    j l if''1:.1lil'
    j j i j(.):l
    ^
    "l""""
    ..
    l" 4J1I '-lLiS:
    o l u i jj V~.I.ilil
    1 ' -i
    "
    ~' , (J j,:(
    ,~.)r i j j l u C s lY
    o - of 1 t 3
    l;, i6'0,
    j i L» j c . A"'.JI';]
    jYF, ,JI Aalii'
    ll V '-:?"
    ""
    iiljj
    _ O•£ of
    njegova majka bili dio Poslanikove,
    njegova majka Poslanikove, s.a.v.s,
    s.a.v.s, porodice,
    porodice, zbog njihovih
    njihovih .ilil :\:,11:b..\1.;.1
    M ,.,;~\ ^,1* ^ ic -i iS k l (>'3 j S j c i d y~\
    _
    Ll~.' '.1- (J..·:l,
    jii . ,,;llil'
    £ i o i U l3" ~I.ilil wLiS: ~I
    j 'if) j i l "'~" ^ a jI c i d )"C:.J j .:(j !
    ucestalih
    ucestalih posjeta
    posjeta Poslanikovoj
    Poslanikovoj kuci, i njegovoj privrzenosti
    privrzenosti njima."
    njima.“ _.~! ' d S j ] ~'il~
    A jj I e,:jJS) I a JLL j
    (Sahih Muslim)
    {Sahih al-Buhari, Muslim)
    „Tako
    .Tako mi Onog
    Onog pored
    pored Koga drugog
    drugog boga nema,
    nema, ne postoji
    postoji
    Ovo pokazuje Abdullah ibn Mes'udovu,
    pokazuje 'Abdullah Mes’udovu, r.a, bliskost
    bliskost s Posla- poglavlje
    poglavlje objavljeno
    objavljeno u Allahovoj knjizi
    knjizi a da ja ne znam
    znam gdje je objav-
    nikom, s.a.v.s. Stoga, tvrdnja
    nikom, s.a.v.s. tvrdnja da Abdullah
    'Abdullah ibn Mes’ud,
    Mes'ud, r.a, nije pozna-
    pozna- Ijeno. Ne postoji
    ljeno. postoji ajet u Allahovoj knjizi aada
    da ja najbolje
    najbolje ne poznajem
    poznajem
    nacin i vladanje
    vao nacin vladanje Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s, totalno je neosnovana.
    s.a.v.s, totalno neosnovana. okolnosti pod
    okolnosti pod kojima
    kojima je objavljen. saznam da postoji
    obj avljen. Ako saznam postoji bilo ko a
    Alkama prenosi: „Kada
    'Alkama prenosi: .Kada sam stigao u Siriju (Sam), klanjao
    klanjao sam dva da posjeduje
    posjeduje vece znanje
    znanje o0 Allahovoj
    Allahovoi knjizi od mene,
    mene, te da se do nje-
    nje­
    rekata
    rekata i onda
    onda zamolio: ‘O
    '0 Allahu, daj mi poboznog druga!’ Sreo sam
    poboznog druga!' ga moze
    rnoze stici kamilom,
    kamilom, jahao posjetim!" (Sahih al-Buhari,
    jahao bih da ga posjetiml"
    grupu
    grupu ljudi i sjeo s njima.
    njima. Jedan
    Iedan od njih je prisao
    prisao i sjeo pored mene.
    pored mene. Muslim)
    Muslim)
    Pitao sam ga ko je, i on je odgovorio
    odgovorio da je Ebu al-Darda'
    al-Darda. Rekao sam
    mu da sam trazio
    mu od Allaha
    trazio cd poboznog druga,
    Allaha da mi da poboznog druga, i cinilo se kao ‘Omer al-Hattab, r.a, prenosi
    'Orner ibn al-Hattab, prenosi da je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, jedne
    jedne
    da mi je uslisao
    uslisao molitvu.
    molitvu. Pitao me je odalde
    odakle sam dosao, pa sam mu
    mu prilike
    prilike rekao:
    rekao da sam iz Kufe. Nakon
    rekao Nakon toga
    toga je dodao:
    dodao: ‘Zar
    'Zar vi nemate
    nemate Ummi
    Ummi i, OJ! \.AS 1~>Ar- l}jJl 1)~
    1^)44 2) i_lU ~JA »» ;: ~3
    ~1 Jpa A iQ ~- :Jjl).:.a ~I (JIt;''j
    AjIc. auI OG
    9-^p dJls
    Abda
    'Abda medu
    medu vama, cuvara papuca i jastuka
    cuvara papuca jastuka Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s,
    s.a.v.s, i onog
    onog - »F040 pf.l(jjl
    ~\ o~lji~ bI#
    S£ljS (_rlo Sljik
    ko je zaduzen
    zaduzen za njegovu
    njegovu vodu
    vodu za abdesta?
    abdesta? Medu vama je, takoder,
    Medu varna takoder,
    koga je Allah zastitio
    onaj koga sejtana, kao sto je rekao
    zastitio od sejtana, Allahov Iza-
    rekao Allahov „Ko
    .Ko god zeli da stekne zadovoljstvo citajuci Kur’an
    stekne zadovolistvo Kur'an kao sto
    5tO
    slanik, s.a.v.s.:
    s.a.v.s.: ‘I, takoder, medu
    'I, takoder, rnedu vama
    varna je cuvar Poslanikovih,
    Poslanikovih, s.a.v.s,
    s.a.v.s, je objavljen, trebao
    trebao bi ga uciti kao sto uci Ibn Ummi
    Umrni Abd
    Abd (tj. Ibn
    tajni, koje niko
    tajni, osim njega ne zna."
    niko osim (Al-Mustedrek)
    zna.’“ (Al-Mustedrek) Mes’ud, r.a.).“
    Mes'ud.r.a.)."

    Poslije je Alkama postao poznat


    'Alkama postao poznat kao jedan
    jedan od najvecih
    najvecih uce~
    uce- ‘Omer, r.a, onda
    'Orner, onda je rekao: .Otisao
    „Otisao sam da mu
    mu prenesem
    prenesern ra-
    nika ii nasljednika
    nika Abdullaha ibn Mes'uda,
    nasljednika 'Abdullaha Mes’uda, r.a.
    La. dosnu
    dosnu vijest, i zatekao
    zatekao Ebu Bekra
    Belva koji je stigao prije mene
    mene ii prenio
    prenio
    52
    553
    3
    AABDUR-RAHMAN
    B D U R -R A H M A N IBIBNN JU SU F ::
    JUSUF
    ............................................ KUUCNI DOKAZI HANEFIJ5K06
    KUUC~" HMlEFIJSKOG FIKHA

    mu radosnu
    radosnu vijest.
    vijest, Nikada nisam bio u stanju
    Nikada nisam stanju nadmasiti
    nadmasiti Ebu Bekra
    Bekra u Vezano za njega, Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, takoder
    takoder je rekao:
    dobrim djelima;
    dobrim djelima; uvijek me nadmasivao!“
    nadrnasivao!" (Musned Abi Jala,
    (Musned Abi Ahmed,
    Iala, Ahmed,
    »»..J.J.C"\!'II'.j,
    Ac
    " f'jii (.)-l
    ^1 '+'~J ~ ·AI~'
    '\..0Ia ^jAaV
    •. 4-VUa3J » ;·J·'4~1
    ,.)). jdlsj \'-.110"J\.9
    ~J". AAc All JacS A»ill y-<'.) (Jl§
    1..5""'""'.
    Bazzar)
    Bazzar)
    „Zadovoljan
    .Zadcvoljan sam za svoju ummet sa cim god je Ummi Abd
    Ummi 'Abd
    Jedne
    Iedne druge ‘Omer ibn al-Hattab,
    druge prilike, 'Orner al-Hattab, r.a, rekao je vezano
    vezano
    zadovoljan.“ (Al-Mustedrek)
    zadovoljan." (AI-Mustedrek)
    za Ibn
    Ibn Mes’uda:
    Mes'uda:
    Dalje se prenosi
    prenosi da je jedne prilike Poslanik,
    jedne prilike Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, naredio
    naredio
    ~1.9
    i
    ljS ~ iaU
    liA iaa
    iJ~ ~Iil A ~1.9
    ~ cdJ
    jIta,i yJ:. S
    ~ic11
    JIA
    ~L;. C A
    ':'I~IS
    jj »;
    » J~
    :d , ~jA
    )lla< Jjjl ~.Jj <
    tY. A jc
    (p
    Abdullahu Mes’udu da odrzi
    'Abdullahu ibn Mes'udu hutbu. On je ustao ii rekao: „0
    odrzi hutbu. ,,0 lju-
    »»~~"9~!;S:
    IaIc LT'A ; ~
    ja c JL9,4 w~1
    >—a^)jA3jl IaIs
    ~~~,AaIAs 4 AjIc
    ~
    di, Allah, Najvelicanstveniji
    Najvelicanstveniji i Najuzviseniji,
    Najuzviseniji, nas je Gospodar,
    Gospodar, islam je
    „Mali
    "Mali covjek (rastom) prepun znanja!.“
    (rastorn) a prepun znanjal." (Mudzem
    (Muaiem al-Taba- nasa vjera {Din),
    nasa (Din), Kur'an vedic {imam),
    Kur’an je nas vodic (imam), Allahova
    Allahova kuca
    kuca (Ka’ba)
    (Ka'ba)
    rani) je pravac
    pravac u kom
    kom se okrecemo
    okrecerno u namazu {kibla), i ovo je Allahov
    namazu (kibla), Allahov Iza-
    ‘Omer
    'Orner ibn al-Hattab, poznat je po svojoj obzirnosti
    al-Hattab, r.a, poznat obzirnosti u pita- slanikposlan nama (pokazujuci
    slanik poslan nama (pokazujuci na Poslanika, Onda je zaklju-
    Poslanika, s.a.v.s." Onda
    njima
    njima vjere. Stoga, njegove tvrdnje
    tvrdnje 0o ‘'Abdullahu
    Abdullahu ibn Mes’udu
    Mes'udu su obi- cio: „Zadovoljni smo onim
    "Zadovoljni smo cime su Allah i Njegov
    onirn cime Njegov Izaslanik,
    Izaslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,
    lati dokazi
    dokazi da je Ibn Mes’ud
    Mes'ud drzao
    drzao veoma visoku poziciju
    veoma visoku poziciju u fikhskoj zadovoljni
    zadovoljni za nas.“ Poslanik, s.a.v.s,
    nas." Poslanik, s.a.v.s, dodao
    dodao je: „Ummi
    .Ummi Abd
    'Abd je rekao
    nauci (medu svim ashabima).
    nauci (rnedu ashabima). istinu. Ummi
    Ummi Abd
    'Abd je rekao istinu,
    istinu, i ja sam zadovoljan onim cime
    zadovoljan onim
    je Allah zadovoljan
    zadovoljan za mene,
    mene, za moj ummet i za Ibn
    Ibn Ummi
    Ummi ‘Abda."
    Abda.“
    ‘Alija, r.a, prenosi
    Alija, prenosi da je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, rekao: {Mudzem al-Tabarani)
    (Muaiem
    46
    _^*
    aa^
    IC-O
    ?la
    AlV
    'AU
    ..J ))• j < ilc a
    5 ll a
    jjl(J
    ll Abdullah
    Abdullah ibn Mes'ud,
    Mes’ud, r.a, bio je dobro
    dobro poznat
    poznat po kratkim,
    kratkim,
    » A c p jjjl ali veoma
    veoma sveobuhvatnim,
    sveobuhvatnim, hutbama. Takoder je bio poznat
    hutbama. Takoder poznat po svojoj
    poboznosti medu ashabima.
    poboznosti medu ashabima. On prenosi:
    prenosi:
    „Da trebam imenovati
    "Da trebam imenovati nekoga
    nekoga za vodu
    vodu bez konsultacije
    konsultacije sa
    bilo kim, imenovao
    imenovao bih Ibn Ummi Ummi Abda Abdullaha b. Mes’uda,
    'Abda (tj. Abdullaha Mes'uda, „Kada
    .Kada je objavljen
    objavljen ajet: 'Onima
    ‘Onima koji vjeruju
    vjeruju i dobra
    dobra djela cine
    Cine
    r.a.).“
    r.a.)." ((AI-Mustedrek)
    A l- M u s te d r e k ) nema nikakva grijeha
    nema nikakva grijeha u onome
    onome sto oni pojedu
    pojedu i popiju
    popiju i lead
    kad se klo-
    ne onoga
    onoga sto im je zabranjeno
    zabranjeno i kad vjeruju i kada
    lead vjeruju kada dobra
    dobra djela Cine,
    cine,
    Poslanikova, s.a.v.s,
    Poslanikova, spremnost da pruzi
    s.a.v.s, spremnost pruzi toliko
    toliko povjerenje
    povjerenje u
    zatim
    zatim se Allaha
    Allaha boje i vjeruju,
    vjeruju, i onda
    onda se grijeha
    grijeha klone
    klone i dobro
    dobro cine. A
    neku osobu i imenuje
    neku osobu imenuje ga da upravlja
    upravlja poslovima
    poslovima muslimana
    muslimana sigurno
    sigurno
    Allah voli one koji drugima
    drugima dobra
    dobra djela cine.'
    cine.’ (Kur’an
    (Kuran 5:93), Poslanik,
    Poslanik,
    pokazuje
    pokazuje da je osoba
    osoba morala
    morala biti visoko
    visoko karakterna,
    karakterna, znana,
    znana, i da je
    s.a.v.s,
    s.a.v.s,rrekao
    ekao mi je: ‘Ti
    'Ti si jedan od niih'"
    sijedan njih.’“ {Sahih Muslim, Sunen al-Tirmizi)
    (SahihMuslim;
    morala imati uvid
    morala imati uvid u vjeru.

    54
    54 55
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF ! KLJUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    KLJUCNIDOKAZIHANEFIJ5K0G
    ............................................ :

    savjetovao:
    Ali ibn Ebi Talib, r.a, prenosi:
    prenosi: .Prihvatajte znanje
    „Prihvatajte znanje od cetiri covjeka: <Uvejmira <1- Der-
    < Uvejmira Ebu <1-Der-

    da., Salmana
    da>, Salmana al-Farisija, <Abdullaha
    .Abdullaha ibn Mes’uda,
    Mes'uda, i <Abdullaha
    .Abdullaha ibn Se-
    CiilSj allaj -Gift All J j - a lill j ’v i (jjiaJ Gl : (jjl (jc. lama, koji je nekada (Sunen
    prihvatio islam." (Sunen
    nekada bio Zidov, ali je kasnije prihvatio
    Ail J l a Ail l]jA j jUa t ^j^il *2k. AA; (_Jla t Aaa GaU^ ^ jl ij ) 4 Jjaii £Ujll al-Tirmizii
    al-Tirmizi)
    » ail (j* jlja J) J* c 0 A4J ‘ &A^ (jxAj t^Alj » ; f L j G it prenosi: „Pitali
    Slicno, Huzejfe, r.a, prenosi: .Pitali smo Allahovog
    Allahovog Poslani-
    s.a.v.s.: <0 Allahov
    ka, s.a.v.s.: Allahov Poslanice!
    Poslanicel Kad bi ti mogao
    mogao imenovati
    imenovati halifu?>
    halifuo
    „Jednom
    "Jednom je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, naredio
    naredio <.Abdullahu
    Abdullahu ibn Mes’udu,
    Mes'udu,
    Odgovorio je: <Ako
    Odgovorio .Ako ja imenujem
    imenujem halifu
    halifu i vi mu budete
    budete neposlusni,
    neposlusni, bit
    r.a, da se popne
    popne da stablo i donese
    donese mu nesto (cackalicu). Neki od
    cete kaznjeni. Ali, sta god vam
    yam Huzejfe prenese, prihvatite,
    prihvatite, i kako god
    Poslanikovih,
    Poslanikovih, s.a.v.s,
    s.a.v.s, ashaba su, dok se penjao,
    peniao, vidjeli njegove pot- 'Abdullah ibn Mes’ud
    Mes'ud poducava,
    poducava, tako ucite!>“ (Sunen al-Tirmizi)
    ucitel." (Sunen al-Tirmizii
    vas Abdullah
    koljenice
    koljenice i poceli se smijati zbog njihove mrsavosti.
    mrsavosti, Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,
    je tada rekao: (<Zasto
    «Zasto se smijete?) Jedna
    [edna <Abdullahova
    .Abdullahova noga ce na Prenosi
    Prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, takoder
    takoder rekao:
    Sudnjem
    Sudnjem danu
    danu biti teza od brda
    brda Uhud!>“ (Musned Ahmed,
    Uhud!)" (Musned Ahmed, Ebu Ja>la,
    [asla,
    , ~~
    4 ijil &< : ~)
    J.1 y t ; G j j ! &0 (jljall
    ~)jJl
    __ ^ <
    IJ~ ««:; ^Iloj
    IjUi, ~j G :.11~
    ~ i t All u';'j
    ~1 (Jy
    .111 OL9
    i j (Jll
    M u’dzem al-Tabarani)
    Mudiem ",,~~Gj-la.
    .'
    1 l' - ~.11..:..,-Jj 4,~’(Jaa,
    ~ <..s'JA jdlG ," <jj
    .' jt;_;:,-
    (,.H i_l i l jj 4,~4.. .' ,-j-
    _ii£ ^jj
    (,.H ^(.,?!
    Jf
    jl jJ

    <Amr
    .Amr ibn al->As, r.a, prenosi:
    al-xAs,r.a, prenosi: „Allahov
    "Allahov Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, umro
    umro
    "Ucite od Kur’
    „Ucite Kur'an 'Abdullah ibn Mes’uda,
    an od cetiri covjeka: Abdullah Mes'uda,
    je voleci <Abdullaha
    .Abdullaha ibn Mes’uda,
    Mes'uda, r.a, i (Ammara
    .Ammara ibn Jasira,
    [asira, r.a.“
    r.a."
    Ka'ba, Mu’aza
    Ubeja ibn Ka’ba, Mu'aza ibn Dzebela i Salima - Ebu Huzejfinog
    Huzejfinog stice-
    dzem al-Tabarani)
    (.Mu’
    (Mu'dzem
    al-Tirmizii
    nika." (Sahih al-Buhari, Sunen al-Tirmizi)
    nika.“

    Hafiz ibn Hadzer


    Hadzer al-’ Askalani tvrdi da spominjanje
    al-Askalani spominjanje necijeg
    DRUGI
    D HADISI
    R U G IH A D ISI00
    imena
    imena prije nekog drugog (kao sto je slucaj u gornjoj predaji, gdje
    <ABDULLAHU
    < MES'UDU, r.a.
    ABDULLAHU IBN MES’UDU, r.a.
    Ibn-Mes'udovo, r.a,
    je Ibn-Mes’udovo, r.a, ime spomenuto
    spomenuto prvo), ukazuje na superior-
    superior-
    Huzejfe, r.a,
    r.a, prenosi
    prenosi da je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v,s, rekao: „Sta
    "Sta god Mes'uda, r.a,
    nost te osobe. Dakle, status Ibn Mes’uda, r.a, u poznavanju
    poznavanju Kur’ana
    Kur'ana
    vam
    yam Abdullah
    'Abdullah ibn Mes’ud,
    Mes'ud, r.a,
    r.a, prenese, prihvatite!“ (Sunen al-Tirmi-
    prihvatite!" {Sunen takoder
    takoder moze biti ocijenjen
    ocijenjen iz gornjeg hadisa. U tom pogledu,
    pogledu, vazna
    zi) 'Ornerova, r.a,
    je ‘Omerova, r.a, predaja koja je prethodno
    prethodno spomenuta,
    spomenuta, u kojoj Po­
    Po-
    Ovo dokazuje da je Abdullah
    'Abdullah ibn Mes’ud,
    Mes'ud, r.a,
    r,a, smatran
    smatran (kao s.a.v.s, kaze da ko god zeli uciti Kur’
    slanik, s.a.v.s, Kuran je tek objavljen,
    an kao da je
    sto su svi ashabi) sposobnim
    sposobnim ii pouzdanim
    pouzdanim prenosiocem
    prenosiocem hadisa. Pre­
    Pre- trebao bi ga uciti kao sto je to radio Abdullah
    Abdullah ibn Mes’ud,
    Mes'ud, r.a.
    r.a,
    nosi se da je, kada je Mua>z
    Mua.z ibn
    ibn Dzebel,
    Diebel, r.a,
    r.a, bio
    bio na samrtnoj
    samrtnoj postelji,

    56 57
    57
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF ~ KLJUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    ............................................ :

    duboki
    duboki uvid u vjeru.
    DRUGE
    DRUGE PREDAJE
    PREDAJE Kritiziranje bilo koje osobe
    Kritiziranje osobe bliske Allahu znaci izazivanje
    izazivanje Allaho-
    hadisi-kudsiji, Poslanik,
    ve srdzbe (da nas Allah sacuva od nje). U hadisi-kudsiji,
    Imam
    Imam Sabi
    Sa'bi prenosi:
    prenosi: „Nijedan
    "Nijedan Poslanikov
    Poslanikov ashab nije usao u s.a.v.s,
    s.a.v.s, prenosi
    prenosi da je Allah, dz.s, rekao:
    Kufu a da
    cia je njegovo znanje
    znanje vise koristilo
    koristilo ljudima
    ljudirna i da je bio bolji
    fekih - pravnik,
    pravnik, od ‘'Abdullah
    Abdullahaa ibn Mes’uda,
    Mes'uda, r.a." l..,-lyJ~~Sj .ill t~jl l j
    A lia l 33a J~ 0Aj cJ~~101
    .s~~ (j> J ll A l (j)

    Imam Zehebi.
    Zehebi, opisujuci
    opisujuci status velikog ashaba, pise: .Ko god gaji neprijateljstvo
    „Ko neprijateljstvo prema
    prema Mom
    Mom prijatelju
    prijatelju (velij - evli-
    ja), proglasavam mu rat." (Sahih al-Buhari)
    ja), proglasavam omalovazavanje
    al-Buhari) Stoga, omalovazavanje
    ,,‘
    Abdullah ibn Mes’ud,
    ,,'Abdullah Mes'ud, r.a, nauceni (al-imam al-rab-
    nauceni voda (al-imam
    ashaba
    ashaba na bilo koji nacin
    nacin smatra
    srnatra se veoma ozbiljnim
    ozbiljnim zlocinom,
    zlocinom, po-
    bani), Ebu Abdurrahman
    Abdurrahman Abdullah
    'Abdullah ibn Ummi
    Ummi abHuzali;
    al-Huzali, ashab, lie-
    gotovo ako se radi o0 ashabima
    ashabima koji posjeduju
    posjeduju talco
    tako mnogo
    mnogo vrlina.
    vr!ina. As-
    ni sluga Poslanikov; medu
    medu prvima
    prvima primio
    prirnio islam; medu
    medu veteranima
    veteranima
    habi su medu
    medu onima
    onima kojima
    kojima je Allah zadovoljan:
    zadovolian:
    Bitlce
    Bitke na Bedru; medu
    medu ekspertima
    ekspertima pravnicima
    pravnicima i uciteljima
    uciteljima Kur’ana;
    Kur'ana;
    medu
    medu onima
    onirna koji su teiili
    tezili da prenesu
    prenesu (Poslanikove
    (Poslanikove rijeci)
    rijeCi) veoma 4_i]l y-SA y A 1j 7,1 j; 111
    tacno;
    tacno, izuzetno
    izuzetno obziran
    obziran u svojim predajama,
    predajama, i jedan
    jedan od onih koji je jjlll d
    llj"lil tj^
    a(jja
    llA C
    jU
    K^3
    rdj k
    ic
    -Ijiajj^
    .a
    c-
    opominjao
    oporninjao svoje ucenike za nemar
    nemar u biljezenju
    biljezenju tacnih
    tacnih rijeci Posla- ^ ^ 1kgll
    nika, s.a.v.s.
    s.a.v.s. Zbog velikog opreza, prenosio
    prenosio je veoma malo hadisa...
    hadisa .
    „Allah
    "Allah je zadovoljan
    zadovoljan prvim
    prvim muslimanima,
    muslimanima, muhadzirima
    muhadzirirna i
    Njegovi ucenici
    ucenici ne bi davali prednost
    prednost nijednom
    nijednom ashabu
    ashabu osim njemu...
    njernu .
    ensarijama, onima koji ih slijede dobra
    ensarijama, i svima onima dobra djela cineci, a i oni su
    Zasigurno
    Zasigurno je bio medu
    medu vodecim
    vodecim ashabima,
    ashabima, nosiocima
    nosiocima svetog znanja
    zadovoljni
    zadovoljni Njime, za njih je On pripremio
    pripremio dzenetske
    dzenetske basce kroz koje
    ipredvodnika (a'imma) upute." (Tazkiral
    i predvodnika (aimma) (Tazkirat al-huffaz 1:13-16)
    1:13-16)
    ce rijeke teci, i oni ce vjecno i zauvijek uIInjima boraviti. To je veliki
    (Kur'an, 9:100)
    uspjeh." (Kuran, 9:100)
    ZAKLJUCAK
    ZAKLJUCAK

    Sve
    Sve gore navedeno
    navedeno u ovom poglavlju odnosi
    odnosi se na vjestinu
    vjestinu i
    vrline Abdullaha
    'Abdullaha ibn Mes’uda,
    Mes'uda, r.a.
    r.a. Nema
    Nema sumnje da svaki ashab za-
    sluzuje
    sluzuie visoku hvalu, posebno
    posebno oni koji su pohvaljeni
    pohvaljeni od samog Po-
    slanika, s.a.v.s.
    s.a.v.s. Kao sto smo vidjeli, Abdullah
    'Abdullah ibn Mes’ud,
    Mes'ud, r.a,
    r.a, bio je
    jedan
    jedan od odabranih
    odabranih ashaba,
    ashaba, istaknut
    istaknut ii hvaljen za
    za svoje proucavanje
    proucavanje i

    58 59
    KUUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
    KUUCNI DOKAZI HMIEFIJSKOG FIKHA FIKHA
    .................................................-
    ABDUR-RAHMAN IBN
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF
    JUSUF ::
    ............................................

    koje
    koje jeje uu sldadu
    skladu sasa Allahovom
    Allahovom istinom istinom je je opet
    opet jedno,
    jedno, bilo
    bilo to
    to misljenje
    misljenje
    ISTINSKI ODNOS PREMA
    ISTINSKIODNOS koje
    koje stvar presuduje
    presuduje kao zabranjenu,
    zabranjenu, ili ili misljenje koje stvar presuduje
    presuduje
    ALLAHOVOJ, DZ.S, RIJECI
    ALLAHOVOJ, DZ.S, RUBel kao dopustenu.
    dopustenu Prema Allahovim propisima, propisima, nemoguce
    nernoguce je je da
    da jedna
    stvar u isto vrijeme
    vrijeme bude ii zabranjena
    zabranjena i dopustena.“
    dopustena."
    Islamski pravnici
    pravnici su obratili veliku paznju na to koje
    koje misljenje
    rnisljenje Odgovornost
    Odgovornost mudztehida
    mudztehida je da pruzi sve od od sebe u koristenju
    koristenju
    odredenom pitanju bi
    o odredenom bi bilo istinito
    istinito i tacno kod Allaha, dz.s.
    dz.s. Vjeruje svojih pravnih sposobnosti
    pravnih sposobnosti kako bi donio propis za
    za koji smatra da je
    koji smatra
    sposobni imami
    se da su sposobni idiiihada (kvalificiranih
    imami idztihada (kvalificiranih ucenjackih
    ucenjackih analiza istina uu skladu sa Allahovim
    Allahovim propisima.
    propisima. Ako Aka pravnik
    pravnik dode do istine
    iznalazenje pravnih
    za iznalazenje pravnih propisa)
    propisa) iipravnici
    pravnici (imam Ebu Hanifa, Malik, (tj.
    (tj. istinskog propisa
    propisa u skladu sa Allahovim),
    Allahovim), ima ima pravo da djeluje u
    Safi'i, Ahmed
    Safi’i, Ahmed itd.) pouzdani
    pouzdani i vjerodostojni,
    vjerodostojni, ii da njihova misljenja
    misljenia skladu sa svojom presudom,
    presudom, i takoder takoder je ispunio svoju odgovornost.
    odgovornost.
    mogu biti prihvacena
    prihvacena od strane
    strane onih koji slijede njihove skole mislje­
    mislje- U drugu
    drugu ruku, ako pravnikpravnik ne nade istinu (istinski propis u skladu
    Takoder je utvrdeno
    nja. Takoder utvrdeno da su njihovi propisi o0 razlicitim
    razlicitim pitanjima
    pitanjima sa Allahovim),
    Allahovim), opet je ispunioispunio svoju dogovornost
    dogovornost (za ulozeni trud trud u
    uu islamskom
    islamskom pravu tacni i precizni.
    precizni. otkrivanju
    otkrivanju istine), ii uu skladu s tim je, takoder, takoder, nagraden.
    nagraden.
    Nije ispravno
    ispravno da neko zakljuci kako od dva sukobljena sukobljena mi­ mi-
    Pitanje s kojim se suocavamo
    suocavarno glasi:
    glasi: jesu lili sukobljeni
    sukobljeni pogle- sljenja oba mogu biti istina (hakk) (hakk) u skladu sa Allahovim propisima.
    Allahovim propisima.
    me au imamima
    di medu imamima mezheba
    mezheba u isto vrijeme
    vrijeme tacni i u skladu s onim Naprimjer,
    Naprimjer, jedan imam moze maze presuditi
    presuditi da je odredena
    odredena zena zabranje­
    zabranje-
    dB, propisao
    sto je Allah, dz.s, (halck), ili
    propisao kao istinu (hakk), iii medu
    medu njima
    njima postoji na (u braku)
    braku) za odredenog
    odredenog covjelca,covjeka, doledok drugi imamimam moze presuditi
    presuditi
    samo
    sa1110jedno
    jedno misljenje koje je istinito u skladu s Allahovim
    Allahovim propisima?
    propisima? da je dopustena
    dopustena za tog covjeka. U ovom ovorn slucaju, samo sarno jedan od ovih
    Ako postoji
    postoji samo jedno
    jedno tacno misljenje o0 datom
    datom pitanju
    pitanju u islamskom
    islamskom propisa
    propisa moze biti istinitistinit u1..1 skladu sa Allahovim
    Allahovim propisima.
    propisima.
    pravu, onda
    onda moramo
    moramo priznati
    priznati da ne znamo
    znamo koje misljenje je prema prema Ipak, posto
    posto su oba imama imama ispunila
    ispunila svoju odgovornost
    odgovornost u iskre-
    Allahovim
    Allahovim propisima (hakk).
    propisima istinito (hakk). nom pokusaju
    pokusaju pronalazenja
    pronalazenja ispravnog
    ispravnog propisa,
    propisa, obojici ce biti dozvo-
    al-amani, imama
    Slijedece - isjecak iz djela Bulug al-amani, imama Muham-
    Muharn- ljeno da djeluju u skladu skladu sa svojim licnim licnim presudama,
    presudama, iako, objek-
    meda ibn al-Hasana
    meda al-Hasana al-Sejbanija, rasvjetljava
    rasvjetljava ovo pitanje i objasnjava
    objasnjava tivno, jedan
    jedan od njih je zasiguno
    zasiguno pogrijesio svojoj proejeni.
    pogrijesio u procjeni. Razlog
    jedan propis moze biti istina
    kako samo jedan istina (hakk) pred Allahom: za to je (kao sto je ranije vec vee spomenuto)
    spomenuto) da u skladu sa Allahovim Allahovim
    "Ibn Ebi ‘1-Avam
    „Ibn 'l-Avam prenosi
    prenosi od imama
    imama Tahavija i Sulejmana
    Sulejmana ibn Su’aj-
    Su'aj- propisima
    propisima moze rnoze biti samo
    sarno jedan
    jedan istinit
    istinit odgovor
    odgovor za bilo koje pitanje
    pitanje u
    ba da je Su’ajb
    Su'ajb al-Kasani rekao: Imam
    'Imam Muhammed
    Muhammed nam je rekao da islamskom
    islamskom pravu.’“
    pravu."
    kad god su ljudi u sukobu
    sukobu jedan
    jedan s drugim
    drugim oko odredenog
    odredenog pitanja
    Imam
    Imam Muhammed
    Muhammed zakljucuje: „Ovo "Ovo je misljenje imama
    irnama Ebu
    pravnik medu
    (tj, kada pravnik medu njima
    njima presudi
    presudi da je neka stvar zabranjena,
    zabranjena, a
    Hanife i Ebu Jusufa,
    Iusufa, i ovo je nase razumijevanje
    razurnijevanje u vezi s tim pita-
    drugi presudi
    drugi presudi da je dozvoljena)
    dozvoljena) - ii situacija
    situacija je takva
    takva da oba pravnika
    pravnika
    bave idztihadom
    njem.“
    njem." (Mufti Muhammed
    Muhammed Safi’Safi' u svom Kashkol, 101)
    posjeduju
    posjeduju sposobnost
    sposobnost da se have idztihadom - cak i tada, misljenje
    rnisljenje

    61
    60
    60
    ABDUR-RAHMAN
    AB DUR-RAHM ANIBN IBNJUSUF
    JUSUF ~: KLJUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    ............................................

    DRUGI DIO RAZMAKMEDU


    RAZMAK MEDU
    STOPALIMA UU NAMAZU
    STOPALIMA NAMAZU
    Jedno
    Iedno pitanje
    pitanje koje
    koje je
    je na
    na umu
    umu mnogih
    mnogih ljudi
    ljudi je:
    je: Kako
    Kako stajati
    stajati uu
    RAZMAK MEDU
    RAZMAK MEDU STOPALIMA
    STOPALIMA UU NAMAZU
    NAMAZU
    namazu (salat)?
    namazu Da liIida
    (salat)?Da da stojim
    stojim rasirenih
    rasirenih nogu
    nogu tako
    tako da
    da moja
    moja stopala
    stop ala
    POLOZAJRUKU
    POLOZAJ RUKU dodiruju
    dodiruju stopaia
    stopala osobe
    osobe do
    do mene?
    mene? Da Da liIi da
    da stojim
    stojim tako
    tako da
    da ne
    ne dodiru-
    dodiru-
    jem stopala
    jem stopala osobe
    osobe do
    do mene,
    mene, ili
    iIi da
    da stojim
    stojim uu razmaku
    razrnaku od
    od cetiri
    cetiri prsta
    prsta
    UCENJE ZZA
    UCENJE IMAMOM
    A IMAMOM izmedu
    izrnedu stopala,
    stopala, kao
    kao sto
    sto neki
    neki ljudi
    Ijudi rade?
    rade? Pitanja
    Pitanja ove
    ove vrste
    vrste zbunjuju
    zbunjuju
    mnoge
    mnoge ljude
    Ijude koji
    koji bi
    bi zeljeli
    zeljel: otkriti
    otkriti precizan
    precizan nacin
    nacin stajanja
    stajanja uu namazu
    namazu
    AMIN
    AM IN prema sunnetu.
    prema sunnetu.
    DIZANJE RUKU NA
    DIZANJE RUKU NA RU
    RUKU'U
    KUV Ovo
    Ovo poglavlje
    poglavlje ima
    ima za cilj ponuditi
    za cilj ponuditi idgovore
    idgovore na
    na ova
    ova pitanja
    pitanja ii
    citaocima
    citaocima dati
    dati cist
    cist uvid
    uvid uu nacin
    nacin stajanja
    stajanja uu namazu
    narnazu koji
    koji je
    je uu skladu
    skladu sa
    sa
    TEVERRUK ILlI IFTIRAS
    TEVERRUK IL IFTlRAS
    sunnetom.
    sunnetom. Na
    Na samom
    samom pocetku,
    pocetku, treba
    treba razumjeti
    razumjeti da
    da su
    su diskusije
    diskusije islam-
    islam-
    SABAHSKI SUNNETI
    SABAHSKISUNNETI skih
    skih ucenjaka
    ucenjaka o0 ovom
    OVOI11pitanju
    pitanju veoma
    veoma rijetke
    rijetke u poredenju
    porec1enjusa
    sa detaljnim
    detaljnim
    diskusijama o0 drugim
    diskusijama drugim kljucnim
    kljucnim pitanjima
    pitanjima o0 namazu.
    namazu. Dakle,
    Dakle, veoma
    veoma
    KOLIKO REKJATA
    KOLIKO REKJATA IMA
    IMA VITR-
    VITR-NAMAZ?
    NAMAZ? ogranicene
    ogranicene informacije
    informacije se
    se mogu
    mogu naci
    naci uLl mnogim
    mnogim pravnim
    pravnim knjigama
    knjigama uu
    vezi sS ovim pitanjem. Ustvari,
    vezi Ustvari, precizan
    precizan stav
    stav cak
    cak iiCetiri
    Cetiri imama
    imama uu vezi
    vezi
    KLANJANJE NAKONIKINDIJE
    KLANJANIE NAKON IKINDUE NAMAZA
    NAMAZA
    ovim pitanjem
    s ovim pitanjem je prilicno
    prilicno tesko odrediti.
    odrediti.
    KLANJANJE U
    KLANJANJE U TOKU
    TOKU HUTBE
    HUTBE
    Postoje brojni hadisi o0 ovom pitanju
    pitanju koji isticu vaznost
    vaznost odr-
    BROJ REKJATA
    BROJ REKJATA TERAVIH-NAMAZA
    TERAVIH-NAMAZA zavanja poravnatih
    poravnatih safova uu namazu.
    narnazu. Ove predaje su SLl uglavnom
    uglavnorn po-
    pracene
    pracene Poslanikowm,
    Poslanikovim, s.a.v.s,
    s.a.v.s, upozorenjem
    upozorenjern na posljedice
    posljedice neporav-
    neporav-
    SPAJANJE NAMAZA
    SPAJANJE NAMAZA namazu. Jedna
    natih safova u namazu. [edna takva predaja
    predaja kaze:

    „Poravnajte
    "Poravnajte safove,
    safove, ili ce Allah
    Allah unijeti neslogu
    neslogu medu
    medu vam.a!“
    varna!"
    Davud 1:97)
    (Sunen Ebu Davud

    62 63
    AB DUR-RAHM A NIBN
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF [ KLJUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG
    KUUCNIDOKAZ! HANEFIJSKOG FIKHA
    FIKHA
    ............................................ !

    Takoder, postoje
    postoje predaje
    predaje koje sadrze
    sadrze slicne primjedbe.
    primjedbe. Kada .Razmak medu
    „Razmak medu stopalima
    stopalima klanjaca
    klanjaca trebao
    trebao bi
    bi da
    da bude
    bude cetiri
    cetiri
    klanjac (musalli) posmatra
    klanjac (musalli) posmatra druge
    druge dok sire stopala
    stopala i njima
    njima dodiruju
    dodiruju prsta ruke,
    prsta ruke, zato
    zato sto
    sto je
    je taj
    taj razmak
    razmak veoma
    veoma ehkasan
    efikasan uu pogledu
    pogledu poredno-
    poredno-
    stopala
    stopala osobe do sebe, ne moze a da se ne zapita odakle takav nacin sti ii skrusenosti
    sti skrusenosti koja
    koja se
    se trazi
    trazi u
    u namazu.“
    namazu." (Radd
    (Radd al-muhtar
    al-muhtar 1:299).
    1:299).
    klanjanja
    klanjanja proizilazi. Pristalice
    Prist alice takvog
    takvog misljenja
    misljenja iznose hadis u kom se Ostav1janje razmaka
    Ostavljanje razmaka jednakog
    jednakog cetiri
    cetiri prsta
    prsta pravnici (jukaha» su
    pravnici (fukaha>) su opi-
    opi-
    kaze da su ashabi spajali stopala u namazu
    namazu nakon
    nakon Poslanikove, s.a.v.s,
    s.a.v.s, sali kao
    sali kao superioran
    superioran metod,
    metod, jer
    jer se
    se ponekada
    ponekada pokaze
    pokaze veoma
    veoma neugod-
    neugod-
    primjedbe
    primjedbe da poravnaju
    poravnaju safove.
    safove. Ovaj hadis, iako citiran kao dokaz nim stajati
    nim stajati siroko
    siroko rasirenih
    rasirenih nogu
    nogu duzi
    duzi vremenski
    vremenski period.
    period. Ova
    Ova nela-
    nela-
    ovome, ni u kom slucaju ne cini spajanje stopala vadzibom
    vadzibom (neop- goda otezava
    goda otezava koncentraciju
    koncentraciju ii cesto
    cesto rezultira
    rezultira gubljenjem
    gub1jenjem predanosti
    predanosti uu
    hodnim),
    hodnim), kao sto pristalice
    pristalice tog misljenja
    mislienja tvrde. Slijedece sekcije ovog namazu.
    namazu.
    poglavlja ce raditi na pojasnjavanju
    pojasnjavanju istog, prvo diskusijom
    diskusijom razlicitih
    Drugi metod
    Drugi metod po
    po Hanefijskoj
    Hanefijskoj skoli
    skoli moze
    moze se
    se razumjeti
    razumjeti iz
    iz slije-
    slije-
    misljenja o0 polozaju
    polozaju stopala u namazu.
    namazu, Nakon toga, ovajovaj hadis ce
    deceg. U
    deceg. U djelu Ma>rif al-Sunen,
    djelu Ma>rif al-Sunen, komentaru
    komentaru na Sunen al-Tirmizi
    na Sunen al-Tirmizi ka-
    ka-
    biti neovisno
    neovisno analiziran
    analiziran u detalje,
    detalje, uu pokusaju
    pokusaju objasnjavanja
    objasnjavanja njegovih
    snog hadiskog
    snog hadiskog ucenjaka
    ucenjaka Imam
    Imam Jusufa
    Iusufa Binunurija,
    Binunurija, kaze
    kaze se
    se da
    da nema
    nema
    istinskih
    istinskih implikacija. spomena, autenticnih
    autenticnih hadiskih
    hadiskih predaja
    predaja o0 utvrdenom
    utvrdenom razmaku
    razmaku izme­
    izrne-
    spomena,
    Poravnanje
    Poravnanje safova,
    safova, bilo spajanjem
    spajanjern stopala ili ne, bez sumnje je
    du sopstvenih
    du sopstvenih stopala
    stopala klanjaca
    klanjaca uu toku
    toku namaza.
    namaza, Iz
    Iz ovog
    ovog razloga
    razloga bi
    bi se
    se
    veoma
    veoma vazan uvjet
    uvjet zajednickog
    zajednickog namaza. Takoder, imamova
    imamova duznost
    duznost
    moglo zakljuciti
    moglo zakljuciti da
    da je sunnetski metod
    je sunnetski metod pozicioniranja
    pozicioniranja stopala
    stopa1a uu na­
    na-
    je
    je da
    da se
    se pobrine
    pobrine da
    da je
    je to
    to uradeno
    uradeno ispravno
    ispravno prije
    prije nego
    nego pocne
    pocne ss nama-
    nama-
    mazu onoliko
    mazu onoliko koliko
    koliko god
    god klanjac
    klanjac smatra
    smatra odgovarajucim
    odgovarajucim ii ugodnim.
    ugodnirn.
    zom.
    zorn. Iako
    Iako se,
    se, tehnicki govoreci,
    govoreCi,poravnanje
    poravnanje safova
    safova ne
    ne moze
    moze smatrata
    smatrata
    (Ma>rifal-Sunen
    (Ma>rif 2:298)
    al-Sunen 2:298)
    integralnim,
    integralnim, farz-(obaveznim)
    farz-(obaveznim) uvjetom
    uvietom namaza,
    namaza, ono
    ono je
    je definitivno
    definitivno
    vazan
    vazan dio
    dio sunneta,
    sunneta, zbog
    zbog striktnih
    striktnih Poslanikovih,
    Poslanikovih, s.a.v.s, naredbi uu vezi
    s.a.v.s,naredbi vezi UU djelu
    djelu Sunen
    Sunen al-Nesa>i
    al-Nesasi prenosi
    prenosi se
    se hadis
    hadis koji
    koji kaze
    kaze da
    da je
    je ‘A
    'Ab-
    b­
    ss tim
    tim pitanjem.
    pitanjem. dullah ibn Mes'ud, r.a, vidio klanjaca koji stoji u namazu
    dullah ibn Mes’ud, r.a, vidio klanjaca koji stoji u namazu spojenih spojenih
    stop ala (tj.
    stopala (tj. njegova
    njegova stopala
    stop ala su
    su se
    se dodirivala),
    dodiriva1a), ii presudio
    presudio dada to
    to nije
    nije uu
    skladu sa
    skladu sa sunnetom.
    sunnetorn. Savjetovao
    Savjetovao je
    je klanjaca
    klanjaca da
    da je
    je bolje
    bo1jeda
    da prakticira
    prakticira
    RAZLICITA MISLJENJA
    RAZLICITA MISLJENJA muravahu. (Sunen
    muravahu. (Sunen al-Nesa>i
    al-Nesasi 1:142)
    1:142)
    Pocet
    Pocet cemo
    cemo iznoseci
    iznoseci neka
    neka misljenja
    misljenja Hanefijske
    Hanefijske skole
    skole o0 pita-
    pita-
    Arapska rijec muravaha obicno
    rijec muravaha obicno znaci
    znaci stajati
    stajati na
    na jednom
    jednom pa
    pa
    Arapska
    nju
    nju polozaja
    polozaja stopala
    stopala uu namazu.
    namazu. Prvo
    Prvo od
    od njih
    njih poziva
    poziva na
    na razmak
    razmak odod na drugom
    drugom stopalu,
    stopa1u, mijenjajuci
    mijenjajuci stopala
    stopala kad
    kad jedno
    jedno postane
    postane umorno.
    umorno.
    na
    cetiri
    cetiri prsta
    prsta izmedu
    izrnedu stopala
    stop ala klanjaca
    klanjaca uu toku
    toku namaza.
    namaza. Ovo
    Ovo misljenje
    misljenje Ipak, jos
    jos jedno
    jedno znacenje muravahe je
    znacenje muravahe je „ostaviti
    "ostaviti mali
    mali razmak
    razmak medu
    medu
    Ipak,
    je
    je pronadeno
    pronadeno uu imam-Ibn
    imam-Ibn <Abidinovom
    .Abidinovom autoritativnom
    autoritativnom komentaru
    komentaru
    stopalima", ii ovo
    ovo se
    se cini
    cini kao
    kao najvjerovatnije
    najvjerovatnije znacenje
    znacenje ove
    ove rijeci
    rijeci uu na-
    na-
    stopalima"
    <Alama
    .Alama Haskafijevog djela Al-Durr
    Haskafijevog djela Al-Durr al-muhtar,
    al-muhiar, gdje
    gdje kaze:
    kaze: vedenoj predaji,
    predaji, posto
    posto jeje klanjac
    klanjac stajao
    stajao spojenih
    spojenih stopala.
    stopa1a.Ako
    Ako uzme-
    uzme-
    vedenoj
    64
    64 65
    65
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF : KUUCNI DOKAZI HMEFIJSKOG FIKHA
    ............................................ ; KUUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
    mo drugo znacenje rijeci muravaha,
    drugo znacenje muravaha, hadis
    hadis znaci da je ‘'Abdullah
    Abdullah ibn
    HADIS 0 SPAJANJU
    HADIS SPAJANJU STOPALA
    STOPALA
    Mes’ud,
    Mes'ud, r.a, naredio
    naredio klanjacu
    klanjacu da ostavi mali razmak
    razmak izmedu
    izrnedu svojih
    stopala, jer sunnet
    stopala, sunnet nije da se stopala
    stop ala u potpunosti
    potpunosti spoje (niti da se Davud spominje
    U djelu Sunen Ebu Davud spominje se hadis
    hadis koji kazuje da su
    pravi veliki razmak).
    razmak). ashabi spajali stopala
    ashabi stop ala jedan
    jedan sa drugim cia bi formirali
    drugim da formirali ispravne
    ispravne safove.
    safove.
    Iz navedenog
    navedenog mozemo
    mozerno primijetiti
    primijetiti fleksibilnost
    fleksibilnost Hanefijske skole u vezi d-Kasim al-Dzudeli
    Ebu <1-Kasim al-Dzudeli prenosi:
    s ovim
    ovirn pitanjem.
    pitanjem. Stoga bi klanjacu
    klanjacu bilo dozvoljeno
    dozvoljeno da stoji u namazu
    namazu
    sa razmakom
    razmakom medu
    me au stopalima
    stopalima jedankim
    jedankim ili vecim
    vecirn od cetiri prsta. t5lc. jdiuj ajV. iil (Jj-a ill ‘ lA cliLajoi
    ill (jilLadl jl ji ia tjilfi) ill j l Ijiij pS&jiLa IjA^I » ; Jlla l
    U odredivanju
    odredivanju Safbinog
    Safi.inog misljenja
    misljenja o0 ovom pitanju,
    pitanju, pazljivo
    4_i2^LLa AjuSjj <■_ i.'A’v* j ; (Jll I »
    proucavanje
    proucavanje literature
    literature te pravne
    pravne skole otkriva
    otkriva kako je njihovo
    njihovo najza-
    stupljenije
    stupljenije misljenje da klanjac treba
    treba odrzavati
    odrzavati razmak
    razmak medu
    medu svojim
    stopalima
    stopalima jednak
    jednak sir jedne ruke. (Nihejat
    ini jedne
    sirini (Nihejat al-muhtadz
    al-muhtadz 1:347) Ipak, "Cuo sam Nu>mana
    „Cuo Nu-mana ibn Besira, r.a, kad kaze da se Poslanik,
    u djelu Al-Anvar,
    AI-Anvar, jos jednom safijskorn [ikhu, preporucuje
    jednom djelu o0 safijskom/i/dm, preporucuje se s.a.v.s, okrenuo
    s.a.v.s, okrenuo ljudima
    ljudima i rekao: .Poravnajte safove!
    <Poravnajte safove! Radi Allaha po-
    da razmak
    razmak treba
    treba biti samo
    sarno cetiri prsta - kao i u jednom
    jednom hanefijskom
    hanefijskom ravnajte safove, ili
    ravnajte iii ce Allah stvoriti
    stvoriti neslogu
    neslogu medu
    medu vasim srcimab
    srcimal. Nu>-
    Nu»
    misljenju. Nadalje, veliki safijski ucenjak
    ucenjak imam Nevevi zaklucuje: man ibn Besir je onda
    man onda rekao: <Vidio
    .Vidio sam svakog klanjaca
    klanjaca kako spaja
    svoje rame sa klanjacem danke sa klanjacem
    klanjacem do sebe, i svoja koljena i clanke klanjacem
    „Nepozeljno
    "Nepozeljno je (mekruh)
    (mekruh) da se stopala
    stopala spajaju u namazu;
    namazu;
    pored.." (Sunen Ebu Davud
    pored.A Davud 1:104)
    1:104)
    bolje je (mustahab)
    (mustahab) odrzavati
    odrzavati neki razmak
    razmak izmedu
    izrnedu stopala." (Serh
    al-Muhazzab
    al-Muhazzab 3:266)
    jedan od hadisa
    Ovo je jedan hadisa istaknut
    istaknut kao dokaz od strane
    strane onih
    U totalu, imamo
    imamo tri razlicita misljenja
    rnisljenja Safbijske
    Safi.ijske skole o0 ovom zastupaju misljenje da svaki klanjac svoja stopala treba spojiti
    koji zastupaju
    pitanju: (1) razmak
    razmak jednak
    jednak rasponu
    rasponu sake; (2) razmak
    razmak od cetiri rucna
    rucna sa klanjacem zajednickog namaza. Neki od njih su
    klanjacem do sebe u toku zajednickog
    prsta; ii (3)
    (3) razmak
    razmak po slobodnoj
    slobodnoj procjeni,
    procjeni, koliko klanjac ocijeni ne- previse detaljni o0 ovome, do te mjere da ako neko ko stoji do njih po-
    ophodnim.
    ophodnirn. Prvo misljenje
    m!sljenje je specificno Safbijskoj
    Safi.ijskoj skoli, dok su ostala pomjeriti svoje noge kako
    mjeri svoje stopalo, oni ce pomjeriti kako bi odrzali
    odrzali dodir
    dva misljenja zajednicka i Safbijskoj
    Safi.ijskoj i Hanefijskoj skoli.
    skoli. stop ala sa klanjacem
    stopala klanjacern pored
    pored sebe. Oni uporno
    upomo kritiziraju
    kritiziraju one koji ne
    razmak medu
    prave sirok razmak rnedu svojim stopalima,
    stopalima, jer, po njima, sunnetski
    Do sada se vjerovatno
    vjerovatno moglo primijetiti
    prirnijetiti da nema nijedno
    nijedno
    metod je jedino
    metod jedino cega se oni pridrzavaju.
    priddavaju.
    misljenje koje spominje
    spominje spajanje stopala
    stop ala sa klanjacem
    klanjacem pored. Ako je
    uistinu ispravan ii sunnetski nacin stajanja u namazu,
    uistinu ovo ispravan namazu, bez sumnje
    sumnje Njihovi pokusaji
    Njihovi pokusaji su ipak
    ipak uzaludni
    uzaludni uu koristenju
    koristenju gore nave­
    nave-
    bi kao
    kao takav bio prihvacen.
    prihvacen, denog hadisa ii drugih
    drugih slicnih hadisa
    hadisa uu nastojanju
    nastojanju dokazivanja
    dokazivanja da
    da je
    66 67
    ABDUR-RAHMAN ..IBN JUSUF l
    A..~.P..~.~.:~A..~.~~.~
    I.WN?V.~
    KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    spajanje stop
    spajanje stopala
    ala u namazu
    namazu neophodno
    neophodno (vadzib).
    tvadiib). Ovo je tako
    tako zbog
    jena
    jena stopala
    stop ala i ramena
    ramena dok
    dok su na sedzdi, iii
    ili na sjedenju? Jasno
    Iasno je
    brojnih jednostavnih razloga:
    brojnih jednostavnih
    • Rijeci koje, ustvari,
    ustvari, opisuju da bi to bilo nemoguce
    nernoguce izvesti.
    opisuju spajanje stopala nisu
    spajanje stopala nisu rijeci Poslanika,
    Poslanika,
    s.a.v.s, nego
    s.a.v.s, nego prije rijeci prenosioca
    prenosioca hadisa. Stoga, ovaj dio hadisa
    hadisa Stavise, ako je protivargument
    protivargument da je neophodno
    neophodno spojiti sto­
    spojiti sto-
    pala samo
    samo tokom stajanja (kijam)
    tokom stajanja (kijam) jer je to tesko
    tesko izvesti u ostalim
    ostalim
    nije direktno izrecen od strane
    direktno izrecen strane samog s.a.v.s. (mer-
    Poslanika, s.a.v.s.
    samog Poslanika,
    fu ), nego je to prenosiocev drzanjima, onda
    drzanjima, onda je odgovor
    odgovor da je, takoder,
    takoder, veoma
    veoma tesko
    tesko redu
    redu ljudi
    [u'), prenosiocev opis reakcije ashaba
    ashaba na Poslanikovo,
    s.a.v.s, upozorenje. Ustvari, ovo zapazanje prenosioca se ne moze
    moze odrzati takav raspored
    odrzati takav spajanja stopala
    raspored spajanja stopala medu njima i tokom
    medu njima tokom stajanja.
    s.a.v.s, upozorenje. zapazanje prenosioca
    naci u vecini predaja
    predaja koje naglasavaiu
    naglasavaju ravnanje
    ravnanje safova. Stoga,
    • Na osnovu
    osnovu gore spomenutog
    spomenutog hadisa,
    hadisa, ako se spajanje ramena i
    spajanje ramena
    postaje
    postaje prilicno
    prilicno jasno
    jasno da Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, nije naredio
    naredio spajanje
    stopala smatra neophodnim,
    stopala smatra neophodnim, zasto su onda
    onda koljena
    koljena izostavljena
    izostavljena
    stopala,
    stopala, nego je sarno
    samo naredio
    naredio da se safovi poravnaju.
    poravnaju. Kako bi
    iz ovog propisa? U vee
    vec spomenutoj predaji iz djela Sunen Ebu
    spomenutoj predaji
    ispunili
    ispunili Poslanikovu,
    Poslanikovu, s.a.v.s, naredbu, ashabi su koristili
    s.a.v.s, naredbu, koristili metod
    metod
    Davud,
    Davud, ashabi
    ashabi su spajali i koljena.
    koljena. U skladu
    skladu s tim, trebalo
    trebalo bi da
    spajanja
    spajanja stopala.
    se ii spajanje koljena
    koljena takoder
    takoder smatra
    smatra obaveznim tokom namaza.
    obaveznim tokom namaza.
    •. Hadis
    Hadis Nu’mana samo nam
    Nu'mana ibn Besira, r.a, sarno nam govori 0 o ponasanju
    ponasanju as­
    as- Ipak, mora
    mora se upozoriti
    upozoriti da stajanje
    stajanje spojenih
    spojenih koljena
    koljena sa osobom
    osobom
    haba pocetka namaza.
    haba prije pocetka namaza. Drugim
    Drugim rijecima, primijetno pona-
    rijecima, primijetno pona- pored
    pored sebe, cak i za kratak
    kratak vremenski
    vremenski period,
    period, moze biti veoma
    veoma
    ashaba je bilo spajanje
    sanje ashaba spajanje clanaka, koljena
    koljena i ramena
    ramena prije nego bolno.
    boIno. To je, cak, i nemoguce
    nemoguce u nekim
    nekim slucajevima,
    slucajevima, kada
    kada postoji
    postoji
    namaz pocne.
    narnaz pocne. Nigdje se u hadisu
    hadisu ne ukazuje
    ukazuje da je takvo stajanje znatna razlika
    znatna razlika u visini dva klanjaca
    klanjaca koji stoje jedan
    jedan pored
    pored dru-
    odrzavano tokom
    odrzavano tokom namaza.
    namaza. gog.
    g°g-

    • Ako, na ime argumenta,


    argumenta, prihvatimo
    prihvatimo da je spajanje stopala odr­
    stopala odr- • Jos jedno tumacenje spomenutog
    jedno tumacenje hadisa od nekih ucenjaka
    spomenutog hadisa ucenjaka kaze
    zavano tokom
    zavano tokom namaza, onda se namecu
    namaza, onda brojna pitanja.
    namecu brojna pitanja. Jedno
    Iedno da je prenosilac
    prenosilac Nu-man
    Nu>man ibn Besir, r.a, imao
    imao namjeru
    namjeru sarno
    samo da
    takvo
    takvo pitanje
    pitanje je, da li stop
    stopala trebaju biti spojena
    ala trebaju spojena u svakom
    svakom drza-
    drza- pokaze
    pokaze kako
    kako su ashabi
    ashabi pokusavali
    pokusavali da formiraju izuzetno ravne
    formiraju izuzetno rayne
    nju u namazu,
    namazu, ili samo
    samo tokom
    tokom stajanja
    stajanja (kijam)? Ako je odgovor, safove na instrukciju^Poslanika, s.a.v.s, a ne da su oni, ustvari,
    instrukciju Poslanika, s.a.v.s,
    •
    samo tokom
    samo stajanja (kijam),
    tokom stajanja (kijam), onda
    onda se namece
    namece slijedece pitanje: spajali svoja stopala, ramena
    ramena i clanke. Iz tog razloga
    razloga je naslov
    naslov
    koji je dokaz
    dokaz za to, i zasto je to ograniceno
    ograniceno samo
    samo tokom
    tokom stajanja
    stajanja ovog poglavlja
    poglavlja u Sahih al-Buhari, .Poglavlje 0 spajanju ramena ii
    „Poglavlje o spajanju ramena
    (kijam),
    (kijam), a ne na ostala
    ostala drzanja
    drzanja u namazu?
    namazu? Ako je odgovor
    odgovor da stopala
    stop ala prilikom formiranja safova",
    prilikom formiranja safova", od strane
    strane hafiza Ibn Hadze-
    Hadze-
    neophodno odrzavati
    je neophodno odrzavati spojena
    spojena stopala tokom cijelog namaza,
    stop ala tokorn namaza, ra klasificirano
    klasificirano kao pretjerivanje.
    pretjerivanje. U svom komentaru Fath al-Ba-
    komentaru Path
    onda
    onda se postavlja
    postavlja pitanje: kako
    kako ce ljudi u safovima
    safovima odrzavati
    odrzavati spo- ri on pise da je imam-Buharijev
    imam-Buharijev razlog za odabir
    odabir ovog naslova
    naslova
    izrazito naglasi (mubalaga) vaznost
    bio da izrazito vaznost ravnanja
    ravnanja safova i is-
    68
    69
    ABDUR-RAHMAN
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF l: KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG F
    FIKHA
    IKHA
    ............................................

    punjavanja meduprostora. (Fath al-Bari 2:247)


    punjavanja meduprostora. sa petama
    petama na naznacenim
    naznacenim linijama, vjernici ce automatski
    linijama, vjernici automatski per-
    • Iz ovoga se moze
    moze zakljuciti spomenuta predaja
    zakljuciti da spomenuta predaja nije shvacena
    shvacena fektno formirati
    fektno prave safove. Dakle, nema
    formirati prave nema potrebe
    potrebe biti suvise
    doslovno. Imam
    doslovno. Imam Sevkani, na kog se oni koji ne slijede nijednu
    nijednu kritican
    kritican i setkati okolo kako bi se osiguralo
    setkati se okolo osiguralo da su svacija 5tO-
    sto­
    pravnu skolu u islamu
    pravnu islamu cesto pozivaju,
    pozivaju, takoder
    takoder ne tumaci
    tumaci ovaj ha- pala spojena.
    spojena.
    dis doslovno. U svom al-avtar on pise: „Izjava
    svom djelu Nejl al-aviar "Izjava znaci:
    • razmotriti
    Druge stavke za razmotriti
    namjesti dijelove tijela (ramena
    namjesti (ramena itd.) u liniju
    liniju jedne
    jedne sa drugim,
    drugim,
    tako
    tako da je rame
    rame svakog klanjaca
    klanjaca u ravni
    ravni sa ramenog
    ramenog klanjaca
    klanjaca do • Stavka vrijedna
    vrijedna pomena
    pomena je da mnogi
    mnogi od onih
    onih koji tvrde
    tvrde da se
    njega. Na ovaj nacin,
    nacin, svacije rame,
    rame, koljeno
    koljeno ii stopalo
    stopalo ce biti u jed- spojena
    spojena stopala
    stop ala normalno
    normalno razdvoje
    razdvoje i tokom
    tokom pojedinacnog
    pojedinacnog nama­
    nama-
    liniji." (Najl al-avtar 3:65 U)
    noj pravoj liniji.“ za, ustvari,
    ustvari, u mnogim
    mnogim prilikama
    prilikama se rasire van sirine
    sirine ramena.
    ramena. Cak
    i ako se spajanje
    spajanje stopala
    stop ala u zajednickom
    zajednickorn namazu smatra neop-
    namazu smatra neop-
    • Jasno
    [asno receno,
    receno, on ukazuje
    ukazuje da je pravi razlog za spajanje
    spajanje ramena
    ramena
    hodnim,
    hodnim, to ne znaci da se stopala moraju rasiriti
    stop ala moraju rasiriti vise od sirine
    sirine
    ii drugih
    drugih dijelova tijela bio da se isprave
    isprave safovi, a ne zato sto je
    ramena.
    ramena. Razlog za ovo je da ako svako tijelo bude
    bude stajalo rame
    rame
    spajanje obavezan cin.
    spajanje bilo obavezan
    uz rame,
    rame, i spoje se stopala,
    stopala, razmak
    razmak izmedu
    izmedu stopala
    stopala bi bio samo
    samo
    • Enes, r.a, takoder
    takoder je istakao
    istakao - u predaji
    predaji od Ma>mara,
    Ma.mara, koju
    koju je Ibn u sirini
    sirini ramena.
    ramena. Bilo bi prilicno
    prilicno nemoguce
    nernoguce rasiriti
    rasiriti ih vise i ipak
    Hadzer zabiljezio u svom djelu Feth al-Bari - da ako pokusa
    Hadzer pokusa odrzati
    odrzati kontakt ramenima.
    kontakt ramenima.
    spojiti
    spojiti ramena
    ramena i stop
    stopala
    ala s nekim,
    nekim, taj neko bi odjurio
    odjurio kao mazga.
    • Jos jedan
    jedan razlog
    razlog zasto ne bi trebalo previse siriti stopala
    trebalo previse stopala tokom
    tokom
    {Fath
    (Path al-Bari 2:247)
    2:247)•
    pojedinacnog
    pojedinacnog namaza
    namaza je taj da gore spomenuti hadis opisuje
    spomenuti hadis opisuje as-
    • Jasno
    [asno je iz Enesove, r.a, tvrdnje
    tvrdnje da calc
    cak ni ashabi
    ashabi nisu
    nisu nastavili
    nastavili habe kako su spajali stopala
    habe kako stop ala samo
    samo tokom
    tokom zajednickog
    zajednickog namaza.
    namaza.
    s praksom
    praksom spajanja
    spajanja ramena
    ramena i stop
    stopala
    ala nakon Poslanikove, s.a.v.s,
    nakon Poslanikove, s.a.v.s, Stoga, ovaj hadis
    hadis ne moze
    moze biti koristen
    koristen kao dokaz
    dokaz za sirenje
    sirenje sto­
    sto-
    smrti.
    smrti. Da je to bila stalna
    staln a Posalnikova, praksa (sunnet
    s.a.v.s, praksa
    Posalnikova, s.a.v.s, pala tokom
    pala namaza (salat).
    tokom namaza
    mustamirra), ashabi
    mustamirra), ashabi to nikada
    nikada ne bi napustili,
    napustili, a pogotovo
    pogotovo ne na
    takav
    takav nacin.
    nacin,
    ZAKLJUCAK
    ZAKLJUCAK
    • Jednom kad
    Jednom kad je ustanovljeno
    ustanovljeno da je primarni
    primarni razlog spajanja
    spajanja stopa­
    stopa-
    la bio da se postigne
    postigne perfektan
    perfektan red u safovima, lahko
    lahko se moze
    moze ra- Na kraju, bez straha
    straha od sukoba,
    sukoba, mozemo
    mozerno zakljuciti
    zakljuciti da oni
    zumjeti
    zumjeti da ovo spajanje
    spajanje stopala
    stopala vise nije obavezno,
    obavezno, jer su u vecini koji insistiraju
    insistiraju na spajanju
    spajanju stopala
    stop ala nisu pravo znacenje
    nisu shvatili pravo znacenje ha-
    mesdzida i mjesta
    mesdzida mjesta za obavljanje
    obavljanje namaza
    namaza linije dobro
    dobro oznacene,
    oznacene, disa, i kao takvi
    takvi nemaju nikakav cvrst dokaz
    nernaju nikakav dokaz da potkrijepe
    potkrijepe svoj stav.
    stay.
    na tepisima,
    tepisima, kamenu,
    kamenu, ili podnim
    podnim pokrivacima.
    pokrivacirna. Stojeci zajedno
    zajedno Nemoguce
    Nernoguce je slijediti Kur>an
    Kunan i hadis uvijek koristeci
    hadis uvijek koristeci se doslovnim
    doslovnim
    70 71
    ABOUR-RAHMAN IBNJUSUF ~
    .~.~.R~.~.~~~.~M~.~
    ..I.~.~.N?~f KUUCNIDOKAZIHANEFIJ5K0G
    KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    prijevodom, je metod
    prijevodom, sto je metod koji
    koji koriste bukvalisti (zahirijje), cija
    buk:valisti (zahirijje), cija mno-
    nisu prihvacena
    ga misljenja nisu prihvacena od vecine ucenjaka. Ozbiljne posljedice POLOZAJ RUKU
    POLOZAJ RUKU U NAMAZU
    NAMAZU
    metodologije su
    slijedenja ove metodologije su prilicno
    prilicno ocite.
    ocite.
    medzid, covjek vidi mnostvo
    Ulaskom u neki medzid, mnostvo razlicitih ljudi.
    ljudi,
    Uistinu, vazno je stvoriti zajednistvo
    Uistinu, zajednistvo u namazu,
    namazu, ali
    ali to
    to se ured- Posmatrajuci
    Posmatrajuci klanjace, primjecuje
    prirnjecuje da neki stoje sa stegnutim
    stegnutim rukama
    rukama
    no postize spajanjem
    spajanjem ramena
    ramena (sto je naredeno
    naredeno u hadisu)
    hadisu) i stajanjem ispod
    ispod pupka, neki s prekrstenim
    prekrstenim rukama
    rukama na grudima,
    grudima, i neki s rukama
    rukama
    petama na naznacenim
    petama naznacenim linijama. Prakticno
    Prakticno je nemoguce
    nernoguce popuniti
    popuniti ispod grudi.
    sve praznine,
    praznine, kao sto neki ljudi insistiraju. Zar je tako tesko razumjeti
    razumjeti Nakon posmatranja
    posmatranja takvog
    tak:vog prizora, pitanje koje se cesto na-
    da neko, kada pokusa
    pokusa popuniti
    popuniti prazninu
    prazninu izmedu
    izmedu svog i stopala osobe mece u glavi posmatraca
    posmatraca je: Koji
    Koji je ispravan metod
    metod za polozaj ruku
    razmak medu
    do sebe, stvara razmak medu svojim stopalima?! u namazu?
    namazu? Ili:
    IIi: Gdje je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, stavljao ruke u namzu?
    namzu? Dis-
    sunnetski metod
    Dakle, istinski sunnetski metod bi bio ostaviti prostor
    prostor otprili- kusija koja slijedi pokusat
    pokusat ce dati odgovor na ova pitanja
    pitanja i odrediti
    odrediti
    medu svojim stopalima,
    ke cetiri prsta medu illbilo kakav razmak
    stopalima, ili razmak kroz koji (i najbolji) metod
    sunnetski (i metod za polozaj ruku
    ruku prilikom
    prilikom stajanja u na­
    na-
    ugodno i skruseno
    klanjac moze postici ugodno skruseno drzanje u namazu.
    namazu. Tokom mazu.
    zajednickog namaza,
    zajednickog namaza, svaki klanjac se mora
    mora pobrinuti
    pobrinuti da je dovoljno
    dovoljno Prva stvar koja ovdje
    ovdie treba biti pojasnjena
    pojasnjena jeste da su svi po-
    klanjacu do sebe u toj mjeri da im se ramena
    blizu klanjacu ramena dodiruju,
    dodiruju, i da su lozaji ruku
    ruku spomenuti
    spomenuti u hadisu
    hadisu dozvoljeni, i da je razlika
    razIika u misljenju
    miSljenju
    stop ala na naznacenoj
    njegova stopala naznacenoj liniji, kako bi cijeli dzemat
    dzernat bio uredan
    uredan samo u vezi s pitanjem
    pitanjem koji metod
    metod je najbolji.
    sacinjen od poravnatih
    i sacinjen poravnatih safova. Druga
    Druga stvar je da postoji
    postoji veoma
    veoma mali broj striktno
    striktno autentic-
    autentic-
    nih (sahih) hadisa
    hadisa o0 ovom pitanju,
    pitanju, iida
    da je vecina predaja
    predaja koje objas-
    njavaju polozaj ruku
    ruku u namazu
    namazu klasificirana
    klasificirana kao slaba i s manjim
    manjim
    nedostacima.
    nedostacima. To stvar cini malo kompliciranijom
    kompliciranijom u odnosu
    odnosu na dru­
    dru-
    ga pitanja.
    pitanja. Bez obzira na to, nadat
    nadat se da ce na kraju ovog poglavlja
    sunnetski i bolji metod
    metod za polozaj ruku
    ruku u namazu
    namazu postati
    postati ocigledan.

    RAZLICITA MISLJENJA
    RAZLICITA MISLJENJA
    Prva
    Prva razlika
    razlika u misljenju

    Prva razlika uII misljenju


    rnisljenju tice se pitanja
    pitanja da li
    Ii ruke trebaju
    trebaju biti
    spojene
    spojene (na tijelu) ili ne (tj. spustene
    spustene niz tijelo). Imami-Malikovo
    Imarni-Malikovo
    72
    73
    AB DUR-RAHM A NIBN
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF
    ............................................ !
    : KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    KUUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
    odabrano misljenje
    odabrano misljenje je, kako prenosi
    prenosi Ibn al-Kasim, da ruke
    ruke trebaju
    trebaju
    RADISI
    H 0 OVOM
    A D ISI0 OVOM PITANJU
    PITANJU
    biti spustene
    spustene sa strana.
    strana. Drugo
    Drugo njegovo misljenje
    misljenje je da ruke trebaju
    trebaju
    spojene iispustene
    biti spojene spustene na tijelo. Ucenjaci tvrde postoji autentican
    tvrde da ne postoji autentican hadis
    hadis koji podrzava
    podriava
    imam-Malikovo misljenje
    imam-Malikovo misljenje o0 spustanju
    spustanju ruku
    ruku sa strane. Neki kazu da je
    Imam
    Imam Ebu Hanifa, imam Safi-i i imam Ahmed,
    imam Safbi Ahmed, kao ii veci-
    razlog za to dubok
    . razlog dubok strah
    strah i postovanje
    postovanje ka Uzvisenom
    Uzvisenorn Allahu, dz.s,
    dz.::;,po
    po
    na ucenjaka, misljenja
    misljenja su da ruke trebaju
    trebaju biti spojene,
    spojene, a ne spustene
    spustene
    korn, kada osoba
    kom, osoba stane pred
    pred Njega, zaboravi
    zaboravi spojiti ruke i one ostanu
    ostanu
    sa strane. Veliki malikijski ucenjak Ibn <Abd
    malikijski ucenjak -Abd al-Barr o0 ovom pitanju
    pitanju
    spustene sa strane. Sta god da je razlog, postoje
    spustene postoje predaje
    predaje da su neki
    kaze: „Ne
    nNe postoji nikakva predaja od Poslanika, s.a.v.s,
    postoji nikakva s.a.v.s, koja je u su- rukama spustenim Musannef Ibn
    spustenim sa strane. (Vidi Musannef
    ashabi klanjali sa rukama
    protnosti
    protnosti sa misljenjem
    rnisljenjem vecine, i ovo je jednoglasno
    jednoglasno misljenje
    rnisljenje svih Sejbe 2:391)
    2:391)
    Ebi Sejbe
    ashaba
    ashaba i sljedbenika (tabi>in)."(Avdiaz
    sljedbenika (tabi>in).“ (Avdzaz al-masalik 2:116)
    2: 116)
    U drugu
    U drugu ruku, postoje
    postoje brojne
    brojne predaje
    predaje koje govore da je Po-
    Druga
    Druga razlika
    razlika u misljenju s.a.v.s, stavljao ruke na tijelo dok je stajao u namazu,
    slanik, s.a.v.s, ih
    namazu, i nije ih
    Medu onima
    Medu onima koji zastupaju
    zastupaju drugi
    drugi -stav, trebaju biti
    stav, da ruke trebaju spustao sa strane. Ove predaje, ipak, uveliko se razlikuju
    spustao razlikuju u pitanju
    pitanju
    tacno na tijelu stavljao ruke. Jedna
    gdje je tacno [edna veoma
    veoma zastupljena
    zastupljena preda­
    preda-
    spojene
    spojene na tijelu, postoji
    postoji razlika u misljenju
    misljeniu oko pitanja
    pitanja gdje bi ruke
    ja o0 ovom pitanju
    pitanju je od Va>ila
    Va.ila ibn Hudzra,
    Hudzra, r.a,
    r.a, koja je pronadena
    pronadena u
    trebale pozicionirane nakon
    trebale biti pozicionirane nakon spajanja. Imam Ebu Hanifa i Ebu
    brojnim zbirkama
    brojnim zbirkama hadisa. Ucenjaci su, ipak, ovu predaju
    predaju oznacili
    oznacili kao
    Ishak al-Marvazi
    al-Marvazi iz Safbijske
    Safi-ijske skole tvrde da bi ruke trebale biti ispod
    problematicnu (mudtarib) i neusaglasenu.
    problematicnu (mudtarib) neusaglasenu. U jednoj verziji predaje,
    Imam-Safi.ijevo misljenje, prema
    pupka. Imam-Safbijevo AI- Vasit i Al-Umm,
    prema Al-Vasit Al-Umm, jest da
    Va-il ibn Hudzr, r.a, kaze:
    koja se nalazi u Sahihu Ibn Huzejme, Va>il
    ruke trebaju
    trebaju biti ispod
    ispod grudi. Ovo je njegovo najzastupljenije
    najzastupljenije mislje­
    mislje-
    spomenuto u Al-Havi, jest da
    nje. Njegovo drugo misljenje, kao sto je spomenuto - -. -.~:L- 4:&1iil ~ i-_..1IJ'
    ^liuj Ajie.
    ~.r\"J_.. «4__ Imj- - -~. _
    il <JjJ-"'.Jt'" -113'"
    C&
    :.U C.'m Jji
    1'1- f - Aaji1:-
    j C~-
    ~1.,)!(,):'Jl.)C~l.)C Cp
    ruke trebaju biti stavljene direktno
    direktno na grudi. e ~ 1::. -.' '.11 oii 1.:. '·_~11 &ii
    _.) t.r- (.$J"":!' __- ~ ~ -

    imama Ahmeda
    Postoje tri misljenja imama Ahrneda ibn Hanbela,
    Hanbela, od kojih .Klanjao sam sa Poslanikom,
    „Klanjao Poslanikom, s.a.v.s.
    s.a.v.s. On je stavio svoju desnu
    misljenju imama
    je prvo slicno misljenju imama Ebu Hanife. Ibn Hubejra
    Hubejra je rekao da ruku preko lijeve na svoje grudi."
    najzastupljenije misljenje. Imam-Ahmedovo
    je to najzastupljenije Imam-Ahmedovo drugo misljenje je
    .blizu svojih grudi“
    Verzija u Musned al-Bazzar kaze „blizu grudi" umjesto
    rnisljenju imam-Safbije,
    slicno misljenju imam-Safi.ije, ii trece misljenje je da klanjac ima iz-
    Musannef Ibn ebi
    "na svoje grudi", i verzija u Musannef
    „na ebi Sejbe
    Sejbe kaze „ispod
    "ispod pup­
    pup-
    bor da lilice ruke staviti ispod pupka ili
    staviLiispod iii na
    na grudi, posto
    posto su oba metoda
    metoda
    ka":
    ka":
    izvedena
    izvedena iz sunneta.
    sunneta.
    -- ^~1nil d~\.J
    u l j ;:JIj 'Y-!\ ijc.
    Jla A_ul ~uc
    LP A^lc, _»= 0! ~ Y" (LP
    ijc. jxac. jt e:?J LP ~ ^~\ 0!1
    oyJl
    Squill ~ ,o~1 t).uW~
    aJLojj ~~.J
    An,a.; - rL.J ~..:ul
    - ^aluij Ajlc. .aill ~
    74 77C
    IJ
    C
    KLRJCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
    KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA-
    .................................................
    ABDUR-RAHMAN
    ABDUR-R A H M A N IBIBNN JUJUSUF SU F :1
    ............................................

    "Vidio sam
    sam Allahova
    Allahova Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s„
    s.a.v.s.,kako
    kako stavlja
    stavlja svoju de-
    ja.
    ja. Nijedan od njih,
    njih, kako
    kako god,
    god, ne
    ne sadrzi dodatak
    dodatak „na
    "na grudima"
    grudima".
    “Vidio
    snu ruku
    ruku preko lijeve uu namazu,
    namazu, ispod
    ispod pupka.”
    pupka." Imam Nimavi
    Nimavi tvrdi da je ovaj
    ovaj dodalak
    dodaLak pronaden
    pronaden samo uu verziji
    snu
    Muemmela
    Muemmela ibn Isma’ila
    Isma'ila (prenesenoj
    (prenesenoj od Ibn
    Ibn Huzejma).
    Huzejma). Stoga
    Stoga je
    Prve dvije verzije
    verzije podrzavaju
    podrzavaiu misljenje
    mislienje onih koji tvrde da je ovo slaba ii neistinita
    ovo neistinita verzija.
    bolje staviti ruke
    ruke na grudi ili
    ili malo nize,
    nize, dole
    dok treca verzija podrzava
    podriava
    •• Jos
    Jos jedna stvar je da Mu’emmel ibn Ismail
    Muernmel Isma'il prenosi
    prenosi ovaj hadis od
    hanefijsko misljenje.
    hanefijsko misljenje. Treba, ipak, imati uu vidu da sve tri
    tri verzije sadrze
    Sufjana al-Sevrija. Hafiz ibn Hadzer
    Hadzer al-’
    Askalani tvrdi da je veza
    al-'Askalani
    neki oblik slabosti. Svaka verzija ce biti analizirana
    analizirana uu slijedecim sek-
    izmedu
    izmedu Muemmela
    Muemmela ibn Isma’ila
    Isma'ila i Sufjana al-Sevrija slaba (Fath
    cijarna, uz druge predaje, kako bi se odredio
    djama, odredio njihov status ii razlozi za
    al-Bari 2006). Ovo je jos jedna
    jedna slabost pomenute
    pomenute verzije.
    njihovu slabost.
    njihovu
    • Sam Sufjan al-Sevri je bio misljenja
    rnisljenja da ruke treba staviti ispod
    verzija
    Prva verzija pupka. Stoga, kada je utvrdeno
    utvrdeno da se njegova predaja
    predaja sukobljava
    sa njegovim
    njegovim licnim postupkom,
    postupkom, ta predaja
    predaja nece biti prihvacena
    prihvacena
    • Va'il ibn Hudzrove,
    Verzija Va’il Hudzrove, r.a,
    r.a, predaje, prenesena
    prenesena od Ibn Huzej-
    prema principima hadiske
    prema principima hadiske nauke (usul al-hadis).
    njegovom djelu Sahih, sadrzi rijeci „na
    mea u njegovom "na svojim grudima",
    vjerovatno je najslabija od svih ostalih verzija. Postoje brojni
    i vjerovatno brojni • predaje iz Sahih Ibn Huzejma
    Neki tvrde da su sve predaje Huzejma autenticne.
    autenticne,
    razlozi za to: Kako god, to nije tacno. Imam Sujuti u svom Tadrib al-ravi tvr­
    tacno, Imam tvr-
    di da Sahih Ibn Huzejme
    Huzejme sadrzi neke slabe i munkar
    munkar (odbacene)
    (odbacene)
    • Muernmel
    Mu’ Isma'il je jedan
    emmel ibn Ismail jedan od prenosilaca
    prenosilaca ove verzije.
    verzije, On se
    predaje. Tirmizi
    Tirmizi rutinski
    rutinski komentira
    komentira svaku predaju, pripisujuci
    pripisujuCi
    smatra slabim prenosiocem
    smatra prenosiocem josjos od vremena
    vremena kad je pogrijesio
    pogriiesio u
    joj nivo autenticnosti.
    joj autenticnosti, Ipak, sto se tice predaje Vaila
    Va'ila ibn Hudzra,
    Hudzra,
    predajarna nakon
    svojim predajama nakon sto su njegove knjige spaljene i on je
    on uopce ne daje bilo kakav komentar
    komentar sto se tice nivoa autentic­
    autentic-
    prenosi kako ga je pamcenje
    zbog toga bio prisiljen da prenosi sluzilo,
    pamcenje sluzilo.
    nosti. Stoga, ova predaja
    predaja ne moze biti klasificirana
    klasificirana kao autenticna
    autenticna
    Imam Buhari
    Imam Buhari tvrdi: ,.Njegove
    "Njegove predaje
    predaje su odbacene."
    odbacene." (munker
    (munker
    samo
    sarno zato sto je dio njegove zbirke. Jasno
    Iasno je da, ako je to striktno
    striktno
    Imam Zehebi tvrdi: „On
    al-hadis) Imam "On pravi mnogo
    mnogo gresaka." (kesir
    autentican hadis, on bi ga sigurno
    autentican oznacio kao takvog.
    sigurno oznacio
    Zur'aa tvrdi: „Njegove
    al-hata) Ebu Zur’ "Njegove predaje
    predaje sadrze mnogo
    mnogo gresa­
    gresa-
    al-Mulhim 2:40)
    ka." (Fath al-Mulhim • Neki, cak, kazu da, ako se ovaj hadis
    hadis prihvati
    prihvati kao autentican,
    autentican,
    stavljanje ruku
    ruku na grudi
    grudi sigurno
    sigurno bi bilo smatrano
    smatrano izoliranom
    izoliranom
    • Ova predaja,
    predaja, iako prisutna
    prisutna u mnogim
    mnogim drugim
    drugim knjigama
    knjigarna kroz
    praksorn (saz)
    praksom (Saz) - nesto
    nesto sto je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, uradio
    uradio nekoliko
    nekoliko
    razne lance prenosilaca,
    razne prenosilaca, ne sadrzi
    sadrzi rijeci "na grudima" ni u ko-
    „na grudima"
    joj drugoj
    joj drugoj verziji. Verzije ove predaje
    predaje su pronadene
    pronadene u Sunen Ebu
    Davud, Nesai,
    Davud, Nesa'i, Ibn Madze,
    Madze, i u Musned■
    Musned zbu~bu Davuda
    Davuda al-Tajalisi-
    76 77
    AB DUR-RAHM A NIBN
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF
    JUSUF .[ KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    ...................................................
    ............................................

    cisto da bi
    puta cisto bi obznanio
    obznanio ashabima
    ashabima da da je
    je to
    to dopusteno (bejaan
    dopusteno (bejaan • Jos
    Jos jedna
    jedna slicna predaja
    predaja pronadena je u djelu Sunen al-Bejheki,
    pronadena je al-Bejhelci,i
    li 'l-dzevaz). Iz
    li ‘l-dzevaz). Iz ove predaje se
    predaje ni ni na koji nacin
    koji nacin ne moze dokazati kaze:
    kaze:
    da
    da jeje stavljanje
    stavljanje ruku
    ruku na
    na grudi
    grudi uu namazu
    namazu bila
    bila Poslanikova,
    Posla~ikova, s.a.v.s,
    s.a.v.s,
    6jALa CaVi SilLall ^ Julil! j AjJ ; (JlaiS
    stalna praksa.
    Druga verzija
    Druga verzija
    ,/Alija, r.a, u cilju pojasnjenja
    ,,'Alija,r.a, pojasnjenja kur’anskog
    kur'anskog ajeta: ‘Zato
    'Zato se Gos-
    • Druga verzija Vail
    Druga Viil ibn
    ibn Hudzrove,
    Hudzrove, r.a,
    r.a, predaje, pronadena
    pronadena u djelu
    djelu podaru
    podaru svome moli i kurban
    kurban kolji’
    kolji' (Kur’an 108:2),
    (Kur'an 108:2), stavio je svoju de-
    Musned al-Bazzar, sadrzi rijeci „blizu
    Musned "blizu grudi", i takoder
    takoder je slaba. snu ruku
    ruku popo sredini
    sredini svoje lijeve ruke ih na grudi, kao da je
    ruke i stavio ih
    Jedan prenosilaca je Muhammed
    Iedan od prenosilaca Muhammed ibn Hudzr, o0 kome imam ukazivao
    ukazivao da je znacenje (tafsir)
    (tafsir) ovog ajeta da
    da se ruke u namazu
    namazu stave
    Buhari kaze: „Njegov
    "Njegov polozaj je nesreden
    nesreden (u prenosenju
    prenosenju hadisa)."
    hadisa)." na taj nacin." (&men al-Bejheki 2:30)
    nacin." (Sunen 2:30)
    .Neke od njegovih predaja su odbacene."
    Imam Zehebi kaze: „Neke cdbacene."
    tMedime' al-zava’id
    (.Medzme al-zava'id 2:135) Stoga, ova verzija je takoder
    takoder slaba, i Ipak, Imam ibn al-Turkumani
    al-Turkumani al-Mardini
    al-Mardini u svojoj knjizi
    mora biti odbacena.
    mora odbacena, Al-Dzevher
    Al-Dzevher al-naki tvrdi sa su i lanac prenosilaca
    prenosilaca (isnad) i tekst (metn)
    (metn)
    ove predaje neuskladeni.
    neuskladeni. Imam
    Imam Bejheki je spomenuo
    spomenuo slicnu predaju
    predaju
    Druge predaje
    Druge predaje od Ibn Abbasa,
    'Abbasa, r.a, u kojoj se nalazi prenosilac
    prenosilac Revh ibn al-Musajjib.
    al-Musajjib,

    Jos jedna
    jedna predaja koja spominje
    spominje stavljanje ruku na grudi
    grudi je °
    O njemu
    njemu Ibn Hibban
    Hibban kaze: „On
    "On prenosi
    prenosi izmisljotine.
    izmisljotine. Nije dozvoljeno
    dozvoljeno
    prenositi
    prenositi od njega."
    prenosi imam
    Hulbova, koju prenosi imam Ahmed:
    Ahmed:

    Ajlr- :&\
    iijl ~ AjjS,t ~ J. A; "'.1}9 (_j. Imam
    Imam Saati pise: „Nije"Nije ispravno
    ispravno pripisivati
    pripisivati ovo tumacenje
    turnacenje
    /~~ ~J
    »it i,j ~ ~\ J;'j ~lj
    CjjI j :Jt!~~
    ; (Jti(_j.
    - - 6~)~ Jc-
    jJuLa Jc ~~~;~~ijJj j ~)~ \ \ J~
    ( p j 4(_j. p, (_j. (tafsir) Aliji, r.a, ili Ibn Abbasu.
    'Aliji,r.a, 'Abbasu. Tacno tumacenje
    tumacenje ajeta je, kao sto Ibn
    Kesir tvrdi, da je u pitanju (kurban)." (Al-Fath
    zrtvovanje (kurban).“
    pitanju zrtvovanje (AI-Path al-Rabbani
    Vidio sam Allahova Poslanika, s.a.v.s,
    „Vidio s.a.v.s, kako se okrenuo
    okrenuo s de- 3:174
    3:174 U).
    U).
    ruku na grudi." (Musned
    sna na lijevo, i vidio sam ga da je stavio ruku Od cetiri predaje
    predaje lcoje
    koje su analizirane
    analizirane do sada, za svalcu
    svaku je
    Ahmed)
    Ahmed) utvrdeno
    utvrdeno da ima nedostatke.
    nedostatke. Postoje neke predaje slicne onima onima koje
    tvrde da Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, nije stavljao ruke ispod
    ispod pupka. Hanefijsko
    Hanefijsko
    Imam Nimavi
    Imam Nimavi je ubjedljivim
    ubjedljivim dokazima
    dokazima utvrdio
    utvrdio da postoji
    postoji
    objasnjenje
    objasnjenje tih predaja
    predaja je da je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, jednom
    jednom ili vise puta
    put a
    greska u nacinu prenosenja ovog hadisa.
    nacinu prenosenja hadisa. Na mjestu
    mjestu rijeci ala hazihi
    stavljao ruke na svoje grudi
    grudi ili nize. Ipak, to je ucinio
    ucinio samo
    sarno da poka-
    drugu ruku),
    (na drugu prepisivac je greskom
    ruku), prepisivac greskom napisao
    napisao ala sadrihi (na njego-
    dozvoljeno (bejan li ‘'l-dzevazi,
    ze da je to dozvoljeno l-dzevaz), dok je ustaljena
    ustaljena i rutinska
    rutinska
    grudi). (Asar al-Sunen 87) Ova predaja
    ve grudi). predaja se takoder
    takoder ne moze sma-
    praksa
    praksa Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s, bila da stavi ruke
    s.a.v.s,bila ruke ispod
    ispod pupka. Slijedece pre­pre-
    trati
    trati dokazom4.
    dokazom4• daje ce jasnije utvrditi
    utvrditi ovu stavku.
    4Takoder, i drugi hadiski
    4Takoder, hadiski ucenjaci
    ucenjaci su ovu predaju
    su ovu predaju ocijenili kao
    kao slabu.
    slabu.
    78 79
    ABDUR-RAHMANANIBN JUSUF 1:
    IBN JUSUF KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    ABDUR-RAHM
    ............................................ KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    DOKAZI HANEFIJA .Staviti jedan dlan preko drugog ispod pupka je sunnet u na-
    DOKAZIHANEFIJA „Staviti jedan dlan preko drugog ispod pupka je sunnet u na-
    mazu." (Sunen al-Bejheki 312, MusananafIbn ebi Sejba 1:391)
    Va'il ibn
    ibn Hudzr,
    Hudzr, r.a,
    r.a, prenosi:
    prenosi: „Vidio
    .Vidio sam
    sam Allahovog
    Allahovog Poslanika,
    Poslanika, mazu." (Sunen al-Bejheki 312, Musananaflbn ebi Sejba 1:391)
    . Vail
    s.a.v.s, kako stavlja
    s.a.v.s,kako stavlja svoju
    svoju desnu
    desnu ruku
    ruku preko
    preko lijeve
    lijeve ispod
    ispod pupka
    pupka uu Poznata je cinjenica da kad god ashab izusti rijeci: "To je
    Poznata je cinjenica da kad god ashab izusti rijeci: „To je
    (MusannafIbn Ebi
    namazu." (Musannaflbn
    namazu.“ Ebi Sejbe,
    Sejbe,Asar
    Asar al-Sunen,
    al-Sunen, 90)
    90) sun net", u vezi s bilo cim, to znaci da je nesto nauceno od samog
    sunnet", u vezi s bilo cim, to znaci da je nesto nauceno od samog
    Poslanika, s.a.v.s. Stoga, 'Alija, r.a, mogao je ovu praksu oznaciti kao
    Ovo je
    Ovo je treca
    treca verzija Va'il ibn
    verzija Vail ibn Hudzrove,
    Hudzrove, r.a,
    r.a, predaje,
    predaje, spome-
    spome- Poslanika, s.a.v.s. Stoga, ‘Alija, r.a, mogao je ovu praksu oznaciti kao
    sunnet nakon sto je vidio da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, prakticira.
    nute na
    nute na pocetku
    pocetku poglavlja,
    poglavlja, koja
    koja sadrzi
    sadrzi rijeci
    rijeCi„ispod
    "ispod pupka“.
    pupka". Neki
    Neki ha-
    ha- sunnet nakon sto je vidio da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, prakticira.
    Problem s ovom predajom je da u lancu prenosilaca sadrzi 'Abdu-
    nefijski ucenjaci
    nefijski ucenjaci tvrde
    tvrde da
    da ova
    ovaverzija
    verzija ne
    ne moze
    moze biti
    biti koristena
    koristena kao
    kaojasan
    jasan Problem s ovom predajom je da u lancu prenosilaca sadrzi ‘Abdu-
    rrahmana ibn Ishaka, koji je okarakteriziran kao slab prenosilac. Ha-
    dokaz hanefijskog
    dokaz hanefijskog misljenja,
    misljenja. zato
    zatosto
    stosusurijeci
    rijeci„ispod
    "ispod njegovog
    njegovogpupka'
    pupka" rrahmana ibn Ishaka, koji je okarakteriziran kao slab prenosilac. Ha-
    nefije se u potpunosti ne oslanjaju na ovu predaju kao temelj njihova
    pronadene samo
    pronadene sarno uuneki
    neki izdanjima
    izdanjima djela Musannef Ibn Ebi
    djelaMusanneflbn EbiSejbe,
    Sejbe,aane
    ne nefije se u potpunosti ne oslanjaju na ovu predaju kao temelj njihova
    misljenja, ali, posto postoje mnoge druge predaje koje je pojacavaju,
    uusvim.
    svim.To
    Tojejena
    nastranu,
    stranu, pored
    pored cinjenice,
    cinjenice, kao
    kao sto
    stosmo
    smo vec
    veespomenuli,
    spomenuli, misljenja, ali, posto postoje mnoge druge predaje koje je pojacavaju,
    mogla bi sluziti kao dopunski dokaz.
    daima
    da imaneusaglasen
    neusaglasen tekst.
    tekst. mogla bi sluziti kao dopunski dokaz.
    • Hedzdzaj ibn al-Hasan prenosi:
    Kakogod,
    god,citirano
    citiranojejeuudjelu Fathal-Mulhim
    djeluFath al-Mulhim da
    dajejeImam
    Imam Ka­
    Ka- • Hedzdzaj ibn al-Hasan prenosi:
    Kako
    sim ibn
    ibn Kutlubgah
    Kutlubgah ocijenio ovuverziju
    ocijenio ovu verziju zdravom
    zdravom predajom.
    predajom. ImamImam "Cu~ sam Ebu Midzleza, iii sam ga pitao: 'Kako staviti ruke
    sim „Cuo sam Ebu Midzleza, ili sam ga pitao: ‘Kako staviti ruke
    Muhammed Ebu Ebu 1-Tajjib
    'I-Tajjibal-Madani
    al-Madani uusvomsvom komentaru
    komentaru na Sunen
    na Sunen tokom namaza?' On je odgovorio: 'Stavi unutrasnju stranu desne
    Muhammed tokom namaza?’ On je odgovorio: ‘Stavi unutrasnju stranu desne
    al-Tirmizi pise
    pise da
    daova
    ovapredaja
    predaja ima
    ima cvrst
    cvrst lanac
    lanac prenosilaca,
    prenosilaca, aaSejh
    Sejh ruke na pozadinu lijeve ruke ispod pupka'" (Musannef Ibn Ebi Sejbe
    al-Tirmizi ruke na pozadinu lijeve ruke ispod pupka.’“ (Musanneflbn Ebi Sejbe
    ‘A'Abid
    bid Sinzi tvrdi:‘Njeni
    Sinzitvrdi: 'Njeniprenosioci
    prenosioci susuvjerodostojni."
    vjerodostojni." Takoder,
    Takoder,brojni
    brojni 1:390)
    1:390)
    ucenjacisusupotvrdili
    ucenjaci potvrdilida
    dajejedodatak
    dodatak „ispod
    "ispodpupka"
    pupka"pronaden
    pronaden uumno-
    mno- Naracija ovog hadisa je ispravna (hasen), kao sto kaze Imam
    Naracija ovog hadisa je ispravna (hasen), kao sto kaze Imam
    gimzapisima
    gim zapisimadjela MusannefIbn Ebi
    djelaMusanneflbn EbiSejbe,
    Sejbe,iako
    iakosesenenenalazi
    nalaziuunedav-
    nedav- Ibn al-Turkmani al-Mardini u svojoj knjizi Al-Dievher al-naki.
    Ibn al-Turkmani al-Mardini u svojoj knjizi Al-Dzevher al-naki.
    nonoobjavljenim
    objavijenimizdanjima
    izdanjima(vidi Asaral-Sunen,
    (vidiAsar al-Sunen,148).
    148). Ibrahim al-Nehai prenosi:
    • Ibrahim al-Nehai prenosi:
    Dakle, uprkos problematiinoi prirodi wu
    Dakle, uprkosproblematicnoj prirodi Vail ibn ibnHudzrovih,
    Hudzrovih,r.a,
    r.a, .Klanjac bi u namazu trebao staviti desnu ruku na lijevu, ispod pup-
    „Klanjac bi u namazu trebao staviti desnu ruku na lijevu, ispod pup­
    predaja,ova
    predaja, ovaverzija
    verzijasesenenemoze
    mozesmatrati
    smatratipotpuno
    potpunoneprihvatljivom,
    neprihvatljivom,jer
    jer ka." (Musanneflbn Ebi Sejbe 1:390)
    ka." (Musanneflbn Ebi Sejbe 1:390)
    postojemnoge
    postoje mnogedruge
    drugepouzdane
    pouzdanepredaje
    predajekoje
    kojejejeosnazuju.
    osnazuju. Naracija ovog hadisaje takoder dobra Chasen).
    Naracija ovog hadisa je takoder dobra (hasen).
    • ‘A'Alija, r.a,tvrdi:
    lija, r.a, tvrdi: Ebu Hurejre, r.a, prenosi:
    • Ebu Hurejre, r.a, prenosi:
    ^j . n\l I TV- i. A jj I ^ . sij iA IA\\ Ajaal! "Stavljanje jedne ruke preko druge u namazu bi trebalo biti
    „Stavljanje jedne ruke preko druge u namazu bi trebalo biti
    8080 81
    81
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF ::
    ............................................ KUUCNI DOKAZI HMIEFIJSKOG FIKHA
    Kuy<:N!“ ^?;I.^ f™ gfikha
    ispod pupka."
    ispod pupka." (Al-Dzevher
    (Al-Dievher al-naki 2:31)
    2:31) ruku ispod
    .Stavljanje ruku ispod pupka
    pupka ima
    ima veliku
    veliku vrijednost.
    vrijednost. ToTo je
    je po­
    po-
    „Stavljanje
    lozaj koji
    lozaj koji izrazava
    izrazava veliko
    veliko postovanje.
    postovanje. Prikazuje
    Prikazuje vecu
    vecu razliku
    razliku uu odnosu
    odnosu
    • prenosi da postoje
    Enes, r.a, prenosi postoje tri karakteristicna
    karakteristicna aspekta poslan-
    na polozaj
    na nevjernika."
    polozaj nevjernika."
    prekinuti post; odgoditi
    (nubuvva): brzo prekinuti
    stva (nubuvva): odgoditi sehur
    sehur do isteka vre-
    mena; i staviti desnu ruku preko lijeve ispod pupka uu namazu. On, takoder,
    On, takoder, pise:
    pise: „To
    "To je
    je isti
    isti polozaj
    polozaj uu kom
    kom neko
    neko stoji
    stoji pred
    pred
    vladarom (ovog
    vladarom (ovog svijeta).“
    svijeta)."
    (Al-Dzevher
    (AI-Dievher al-naki 2:31)
    2:31)
    Zatim pise:
    Zatim pise: „Stavljanje
    "Stavljanje ruku
    ruku na
    na grudi
    grudi stvara
    stvara jednakost
    jednakost sa
    sa ze­
    ze-
    DRUGI DOKAZI HANEFIJSKOG MISLJENJA
    MISLJENJA nama, stoga se to ne moze smatrati sunnetom za rnuskarce." ('Umdat
    nama, stoga se to ne moze smatrati sunnetom za muskarce.“ (‘Umdat
    DRUGIDOKAZIHANEFIJSKOG
    al-Kari 3:16
    al-Kari 3:16 U)
    U)
    Ucenjaci su
    Ucenjaci su pronasli
    pronasli razne
    razne druge
    druge razloge
    razloge zasto
    zasto je
    je najbolje
    najbolje
    ruke staviti
    ruke staviti ispod
    ispod pupka,
    pupka, ii zasto
    zasto je
    je ovaj
    ovaj metod
    metod klasifkiran
    klasificiran kao
    kao najbo-
    najbo-
    ZAKLJUCAK
    ZAKLJUCAK
    Iji.
    lji.
    Moze se
    Moze se zakljuciti
    zakljuciti dada hadisi
    hadisi predstavljeni
    predstavljeni od od strane
    strane razlicitih
    razlicitih
    Iako je
    1.1. Iako je vecina
    vecina hadisa
    hadisa uu vezi
    vezi ss ovim
    ovim pitanjem
    pitanjem slaba
    slaba na
    na jedan iii
    jedan ili skola misljenja sadrze neki oblik slabosti ili nesto drugo, dok su hadi­
    hadi-
    skola misljenja sadrze neki oblik slabosti ili nesto drugo, dok su
    drugi nacin,
    drugi nacin, predaje
    predaje koje
    koje iznose
    iznose hanefije
    hanefije ocijenjene
    ocijenjene su
    su ispravni-
    ispravni- skole naisli
    Hanefijske skole
    sisi Hanefijske naisli nana manji
    manji otpor
    otpor ii imaju
    imaju mnogo
    mnogo snaznije
    snaznije pre­
    pre-
    jim
    jim od
    od ostalih.
    ostalih. daje koje upotpunjuju one slabije. Dakle, hadisi
    daje koje upotpunjuju one slabije. Dakle, hadisi izneseni kao dokaz izneseni kao dokaz
    stavljanju ruku
    stavljanju ruku na, ili ispod,
    na, ili ispod, grudi
    grudi nene mogu
    mogu se se koristiti
    koristiti za za ustaljenu
    ustaljenu
    2. Veliki
    2. Velikihanefijski
    hanefijski ucenjak
    ucenjak Ibn
    Ibn al-Humam
    al-Hurnam tvrdi:
    tvrdi: praksu Poslanika, s.a.v.s.Hanefije se, ipak, slazu da je Poslanik, s.a.v.s,
    praksu Poslanika, s.a.v.s. Hanefije se, ipak, slazu da je Poslanik, s.a.v.s,
    stavljao svoje
    stavljao svojeruke ruke na
    na grudi
    grudi iiispod,
    ispod, kako
    kako bi
    bipokazao
    pokazao da dajeje to
    to dopuste-
    dopuste-
    "Zbog neusaglasenosti
    „Zbog neusaglasenosti iikontradikcija
    kontradikcija pronadenih
    pronadenih medu
    medu ra-
    ra-
    no (bejan
    no 'l-dievazi.
    (bejan liIi 'l-dzevaz).
    znim predajama,
    znim predajama, najbolje
    najbolje se
    se pozvati
    pozvati na
    na analogiju
    analogiju -- razumno
    razumno rasudi-
    rasudi- Stavljanje ruku ispod
    ispod pupka
    pupka odrazava
    odrazava vecu
    vecu kolicinu
    kolicinu posto-
    posto-
    Stavljanje ruku
    vanje. Stajanje
    vanje. Stajanje pred
    pred Gospodarom
    Gospodarom zahtijeva
    zahtijeva stavkoji
    stav koji odrazava
    cdrazava posto-
    posto- vanja
    vanja i skrusenosti, i bas kao sto se mnogi polozaji za muskarce uu
    i skrusenosti, i bas kao sto se mnogi polozaji za muskarce
    vanje ii predanost.
    vanje predanost. Posto
    Posto jeje stavljanje
    stavljanje ruku
    ruku ispod
    ispod pupka
    pupka vjerovatno
    vjerovatno namazu razlikuju
    namazu razlikuju od od zenskih,
    zenskih, stavljanje
    stavljanje ruke
    ruke sese takoder
    takoder razlikuje
    razlikuje uu
    najuctiviji nacin
    najuctiviji nacin stajanja,
    stajanja, smatra
    smatra se se najboljim.
    najboljim ..UU drugu
    drugu ruku,
    ruku, razlog
    razlog odnosu na
    odnosu na zene.
    zene.
    zasto jeje zenama
    zasto zenama naredeno
    naredeno da da stave
    stave ruke
    ruke na
    na svoje
    svojegrudi
    grudi jeste
    jeste da
    dase
    se na
    na
    taj nacin
    taj nacin postigne
    postigne veca
    vecaskromnost."
    skrornnost." (Fath(Pathal-Kadir)
    al-Kadir)

    'Allam
    3.3. ‘A Badruddin ‘A
    llam Badruddin 'Ajni, autor sjajnog
    jni, autor sjajnog komentara
    komentara na
    na Sahih
    Sahih al-Bu-
    al-Bu-
    hari, 'Umdat al-Kari,
    hari, ‘Umdat al-Kari,pise:
    pise:

    82
    82 83
    83
    AB DUR-RAHM A NIBN
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF
    JUSUF
    ............................................ l: KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    KUUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG

    UCENJE ZAIMAMOM
    UCENJE ZA IMAMOM imam i munferid
    al-Fatiha, dok imam
    cega poslije sure al-Fatiha, munferid moraju
    moraju prouciti
    prouciti naj-
    manje nekoliko
    manje nekoliko kratkih
    kratkih ajeta, ili kratku
    kratku suru, na prva rekjatafarz
    prva dva rekjata farz
    Uciti ili ne uciti suru al-Fatiha za imamom
    suru al-Fatiha imamom je predmet
    predmet velike (obaveznih) namaza,
    (obaveznih) namaza, iina rekjatima neobaveznih
    na svim rekjatima neobaveznih namaza.
    namaza.
    kontroverze
    kontroverze i rasprave
    rasprave jos od ranih
    ranih vremena.
    vremena. Kontroverza
    Kontroverza se ne tice
    nastaje u vezi s pitanjem
    Razlika nastaje pitanjem da li ili
    iii ne muktedija
    muktedija treba
    treba
    samo
    sarno pitanja
    pitanja ltoje
    koje je misljenje
    misljenje ispravnije
    ispravnije i vrednije, nego je to vise
    uciti suru
    suru al-Fatiha
    al-Fatiha kada imamom.
    kada klanja za imamom.
    debata
    debata o
    0 tome
    tome da li je, uopce, dozvoljeno
    lije, dozvoljeno ucenje sure al-Fatiha
    al-Fatiha lcada
    kada
    Imam Malik i imam
    Imam imam Ahmed
    Ahmed su misljenja
    misljenja da onaj ko slijedi imama
    imama
    se klanja imamom. Iz tog razloga, zauzima
    klanja za imamom. zauzima veoma
    veoma vazno mjesto
    nije obavezan
    obavezan da uci suru
    suru al-Fatiha
    al-Fatiha na namazima
    namazima u kojima
    kojima imam
    imam uci
    uCi
    medu
    medu raznim
    raznim pitanjima
    pitanjima koja se ticu namaza,
    namaza, i ucenjaci su napisali
    obavezan na namazima
    naglas, ali je to obavezan namazima u kojima imam uci u sebi.
    kojima imam
    opsirne
    opsirne diskusije o
    0 tom pitanju.
    Imam Malik je rekao da je nepozeljno
    Imam (mekruh) zaklanjaca
    nepozeljno (mekruh) za klanjaca koji pra­
    pra-
    razlikuje od re
    Ovo pitanje se razlikuje ref'f al-jedejn - podizanja
    podizanja ruku, ti imama suru al-'Fatiha
    imama uciti suru al-Fatiha na namazima
    namazima u kojima
    kojirna se uci naglas.
    koje se tice samo
    sarno ustanovljavanja
    ustanovljavanja da li je, ili ne, ispravnije dizati ruke (Path al-Mulhim
    (Fath al-Mulhim 2:20)
    za vrijeme rukua.a. Pitanje kira’
    vrijeme ruku’ a halfe al-imam,
    kiraa al-imam, ili „ucenja
    .ucenja za ima­
    ima- Najzastupljenije je misljenje imama
    Najzastupljenije imama Safi’ije,
    Safi'ije, da je neophodno
    neophodno
    mom"
    mom", mnogo
    mnogo je ozbiljnije.
    ozbiljnije, Radi se o0 tome da H je ucenje za imamom
    Iije imamom suru al-Fatiha
    uciti suru al-Fatiha u svim namazima
    namazima - ii u kojima
    koiima se uci naglas, kao
    vadiib
    vadzib (neophodno),
    (neophodno), ili je potpuno
    iiije potpuno zabranjeno.
    zabranjeno. kojima se ne uci. Ovo misljenje, iako zastupljeno,
    i onim u kojima zastupljeno, nije ne­
    ne-
    ophodno
    ophodno i njegovo konacno
    konacno misljenje. Pazljivo proucavanje
    proucavanje njegovih
    Slijedeca studija fokusira
    fokusira se na ajete ii hadise
    hadise o0 ovom pitanju,
    djela otkriva da je to misljenje njegov prvobitni
    prvobitni stav,
    stay, kao sto imam
    i propisima al-Fatiha za muktediju
    propisima o0 ucenju sure al-Fatiha muktediju - „onoga
    .onoga ko prati
    Kudama AI-Mugni (1:60).
    Kudama tvrdi u svojoj knjizi Al-Mugni (1:60). Rijeci imama
    imama Safi’ije
    Safi'ije
    imama“
    imama" u dnevnim
    dnevnim namazima,
    namazima, u kojima
    kojima imam
    imam uci u sebi (sirri),
    (sirri), i
    prenesene AI-Umm govore nam da muktediji
    prenesene u njegovoj knjizi Al-Umm muktediji nije
    nocnim
    nocnim namazima,
    namazima, u kojima imam uci naglas (dzehri).
    (diehri).
    neophodno
    neophodno da uci uCi suru al-Fatiha na namazima
    namazima u kojima
    kojima se uci na­
    ria-
    glas, ali bi trebalo da se uci u namazima
    glas, namazima u kojima
    kojima se ne uci
    uct naglas.
    RAZLICITA MISLJENJA
    RAZLICITA MISLJENJA On pise: „Mi
    "Mi kazemo
    kazerno da klanjac treba da uci suru al-Fatiha
    al-Fatiha u svakom
    namazu u kom slijedi imama,
    namazu imama, a u kom imam uci necujnim
    necujnirn tonom."
    tonom."
    Prvenstveno,
    Prvenstveno, nema
    nema razlike u misljenjima
    misljenjima o0 tome da li imam (Kitab al-Umm
    (.Kitab al-Umm 7:153)
    ili
    iii osoba koja samostalno
    samostalno klanja (munferid)
    Cmunferid) mora
    mora ili
    iii ne uciti
    uciti suru
    al-Fatiha. Svi
    Svi ucenjaci se slazu da je uu oba slucaja obavezno uciti suru
    AI-Umm je
    Al-Umm je jedno
    jedno od kasnijih djela imami-Safi’ije,
    imami-Safi'ije, kao sto su

    al-Fatiha.
    al-Fatiha, Takoder muktedija osloboden
    Takoder se slazu da je muktedija osloboden ucenja
    ucenja bilo
    potvrdili hafiz Ibn
    potvrdili AI-Bidaja va 'l-nihaje
    Ibn Kesir u svom djelu Al-Bidaja 'l-nihaje (10:252),
    (10:252),
    al-muhazara. Ovo nam ukazuje da
    Sujuti u svom djelu Husn al-muhazara.
    i Imam Sujuti
    84 85
    85
    AB DUR-RAHM A NIBN
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF
    ............................................ i: KUUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
    KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    ................................................. _

    ono sto je spomenuto


    ono Al-Umm
    spomenuto u AI- Umm je njegovo
    njegovo novije misljenje, koje je u 3. Misljenje Hanefijske
    Hanefijske skole je jednostavno,
    jednostavno, i ono
    ono glasi da uopce
    vecini slucajeva ispravnije. nije potrebno
    potrebno uciti za imam
    imamom, jer je njegovo ucenje sasvim do-
    om, jer
    voljno.
    Postoji jos jedna
    jedna grupa
    grupa ljudi koja tvrdi da jefarz
    koja tvrdi je Jarz (obavezno)
    (obavezno)
    Sada cemo
    cerno se osvrnuti
    osvrnuti na razne
    razne ajete i hadise
    hadise o
    0 ovom
    ovom pitanju,
    pitanju, ii odre-
    za muktediju
    muktediju da uci suru
    suru al-Fatiha
    al-Fatiha cak i u namazima
    namazima u kojim
    kojim se uti
    uci
    diti podudarnost
    podudarnost hanefijskog
    hanehjskog misljenja
    misljenja sa Kur’anom.
    Kur'anorn.
    naglas. Ovo je izlirano
    iz1irano i jedinstveno
    jedinstveno misljenje,
    rnisljenje, jer cak i Davud
    Davud al-Za-
    hiri
    hiri i imam
    imam Ibn Tejmija
    Tejmija misljenja
    misljenja su da se sura
    sura al-Fatiha
    al-Fatiha treba
    treba uciti i
    na namazirna
    namazima u kojima
    kojima se uci naglas. KUR’A N 0 OVOM
    KUR'AN PITANJU
    OVOM PITANJU
    Imam Ebu
    Imam Ebu Hanifa,
    Hanifa, Ebu Jusuf
    [usuf ii Muhammed
    Muhammed su jednoglasni
    jednog1asni u 1. Allah, dz.s, u Kur'anu
    1. Kur’anu kaze:
    kate:
    vezi s ovim pitanjem. Oni tvrde
    pitanjem. Oni tvrde da je zabranjeno (haram) (iako to ne
    zabranjeno (haram)
    kvari namaz)
    namaz) za klanjaca
    klanjaca da uci
    uti bilo koji dio iz Kur'ana,
    Kur ana, bila to sura
    sura (Y<i J -A\*11 j aJ inis j i jsll [sjfl 131j
    al-Fatiha
    al-Fatiha ili neki drugi
    drugi ajet, u oba slucaja - ina
    i na namazima
    namazima u kojima
    kojima
    „A kad
    "A kad se uti
    uci Kur’an, vi ga slusajte i sutite da biste
    Kur'an, vi biste bili pomi-
    pomi-
    se ne uci naglas i namazima
    namazima u kojim
    kojim se uci naglas. Sta god je prene-
    prene-
    seno od imami-Muhammeda
    imami-Muhammeda o0 tome an 7:204)
    lovani." (Al-Kur’
    (Al-Kuran
    tome da je on miSljenja
    misljenja da je bolje
    bo1je
    uciti na namazima
    namazima u kojima
    kojima imam
    imam ne uci naglas, slaba je predaja.
    predaja. Ibn Ovaj ajet je dovoljan
    dovoljan dokaz
    dokaz da klanjac obavezan uciti bilo
    klaniac nije obavezan
    al-Humma tvrdi
    al-Humrna tvrdi da je to rnisljenje
    misljenje greskom
    greskom pripisano
    pripisano imami-Mu-
    imarni-Mu- sta za imamom,
    imam om, i da je obavezan dok imam
    obavezan da suti i pazljivo slusa dok uci.
    imam uti.
    hammedu.
    hammedu. On kaze:
    U Tanzim komentaru na Miskat
    Tanzim al-astat, komentaru Miskat al-Mesabih,
    al-Mesabih, spo-
    „Istina
    .Jstina je da je imam-Muhammedovo misljenje isto kao i mi­
    imam- Muhammedovo misljenje mi- minje
    minje se da ovaj ajet daje dvije naredbe klanjacu: prva
    naredbe klanjacu: prva je da bude
    bude
    sljenje Ebu
    Ebu Hanife
    Hanife ii Ebu Jusufa. Imam Muhammed je jasno
    Imam Muhammed istakao
    jasno istakao potpuno
    potpuno tih - sto se odnosi namaze na kojima
    odnosi i na namaze kojima se uci naglas i u
    da je njegovo misljenje
    misljenje isto kao ono imama
    imama Ebu Hanife
    Hanife ii Ebu Jusufa
    Iusufa kojima
    kojima se ne uci; i druga,
    druga, da koncentrirano
    koncentrirano slusa ucenje
    ucenje Kur’ana
    Kur'ana - sto
    u svojim
    svojim djelima Muvetta iiKitab
    djelima Muvetta Kitab al-Asar.“ (Fath al-Mulhim
    al-Asar." (Path al-Mulhim 2:20) se odnosi
    odnosi na namaze
    namaze u kojima
    kojima imam
    imam uci naglas. Ovo znaci da kla­ kla-
    Nekoliko zakljucaka
    Nekoliko zakliucaka se moze
    moze izvuci iz dosadasnje diskusije o0
    dosadasnje diskusije njac mora
    mora biti potpuno
    potpuno tih da bi pazljivo mogao
    mogao slusati ucenje ima­
    ucenje irna-
    tome Ii muktedija
    tome da li muktedija treba
    treba da uci
    uti za imamom:
    imamom: ma u toku namaza u kojima
    ma IItoku namaza II kojima se uci naglas, i, takoder,
    takoder, treba biti tih u
    treba
    1. Nijedan
    Nijedan imam
    imam ne smatra
    smatra ucenje
    ucenje sure al-Fatiha
    al-Fatiha kao farz, ili neop-
    iii neop- toku
    toku namaza
    namaza u kojima
    kojima se ne uci naglas zbog naredbe
    naredbe u spomenutom
    spomenutom
    hodno (vadzib) u namazima
    hodno namazima na kojima
    kojima se uci
    uti naglas. kur’anskom
    kur'anskom ajetu, iako ne moze
    moze cuti ucenje imama.
    imama.
    2. Neki kazu da je to neophodno
    neophodno samo
    sarno u namazima
    namazima u kojima
    kojirna se ne Navedeni kur’anski
    Navedeni kur'anski ajet je veoma
    veoma uopcen i sveoubuhvatan
    uopcen sveoubuhvatan
    uci
    uti naglas. u svojoj naredbi.
    naredbi. U ajetu se kaze da klanjac mora
    mora biti tih i, ako je
    86 87
    ABDUR-RAHMAN IBN
    ABDUR-RAHMAN IBNJUSUF
    JUSUF :1
    ............................................ KUUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
    KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOGFIKHA
    FIKHA

    moguce, slusati
    moguce, slusati kad
    kad se
    se Kur’an
    Kur'an uci,
    uci, tj.
    tj. bilo
    bilo uu namazima
    namazima uu kojima
    kojima se
    se sljedbenika’ (tabi'in). Ovo
    'sljedbenika' (tabi’in). Ovo jeje misljenje
    misljenje Malika
    Malika iz
    iz Hidzaza,
    Hidzaza, Sevrija
    Sevrija iz
    iz
    uci naglas ili
    uci naglas ili ne.
    ne. Ne
    Ne ogranicava
    ogranicava se
    se ni
    ni nana jedno
    jedno odredeno
    odredeno stanje,
    stanje, kao
    kao Iraka, Evza'ijaiz
    Iraka, Evza’ija iz Sirije
    Sirije ii Lajsa
    Lajsa iz
    iz Egipta.
    Egipta. Nijedan
    Nijedan od
    od njih
    njih nije
    nije rekao
    rekao da
    da
    npr.: „budite
    npr.: "budite tihi
    tihi kada
    kada cujete
    cujete ucenje
    ucenje Kur’ana“,
    Kur'ana", ili
    ili „kada
    .kada se
    se Kur’an
    Kuran uci
    uCi cenamaz
    ce namaz biti
    biti neispravan
    neispravan ako
    ako muktedija
    muktedija ne
    ne uci
    uciza
    zaimamom." (Al-Mu-
    imamorn." (.Al-Mu­
    glasno" Stoga,
    glasno“. Stoga, ovim
    ovim ajetom
    ajetom postaje
    postaje jasno
    jasno da
    da je muktedija obavezan
    je muktedija obavezan gni 1:602)
    gni 1:602)
    da bude
    da bude tih
    tih uu toku
    toku namaza
    namaza dok
    dok imam
    imam uciuci Kur’
    Kur'an. Muktedija, takoder,
    an. Muktedija, takoder,
    treba pazljivo
    pazljivo slusati
    slusati dok
    dok imam
    imam uci
    uci uLlnamazima
    namazima uu kojima
    kojima se
    se uci
    uci na­
    na- II Ibn
    Ibn Dzerir
    Dzerir ii Ibn
    Ibn Ebi
    Ebi Hatim
    Hatim uu svojim
    svojim tefsirima,
    tefsirima, kao
    kao ii imam
    imam
    treba
    glas. Bejheki
    Bejheki uu svom
    svom djelu Kitab al-kiraa,
    djelu Kitab al-kiraa, prenose
    prenose hadis
    hadis od
    od velikog
    velikog ko-
    ko-
    glas.
    mentatora
    mentatora (mufesir)
    (mufesir) Mudzahida:
    Mudzahida: „Ovaj
    .Ovaj ajet
    ajet je
    je objavljen
    objavljen zbog
    zbog nekih
    nekih
    Neki tvrde
    Neki tvrde da
    da se
    se ovaj
    ovaj ajet
    ajet tice
    tice samo
    sarno dzumanske
    dzumanske hutbe,
    hutbe, aa ne
    ne ashaba Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s,
    s.a.v.s,lcoji
    koji su
    su ucili
    ucili za
    za imamom."
    imamorn."
    ashaba
    ostalih namaza.
    ostalih namaza. OvoOvo je
    je neispravna
    neispravna tvrdnja,
    tvrdnja, jer
    jer veliki
    veliki broj
    broj cinjenica
    cinjenica
    drugacije. Hafiz
    dokazuju drugacije. Hafiz Ibn
    Ibn Tejmija
    Tejmija uu svom
    svom djelu Fetava pise:
    djelu Fetava pise: Iako
    Iako je
    je ova
    ova predaja rnursel (tj.
    predaja mursel (tj. predaja
    predaja uu kojoj
    kojoj tabi’ini
    tabi'ini prenose
    prenose
    dokazuju
    direktno
    direktno od
    od Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s,
    s.a.v.s,bez
    bez spominjanja
    spominjanja ashaba
    ashaba uu lancu),
    lancu), vazi
    vazi
    .Od poboznih
    „Od poboznih prethodnika (sale! salih)
    prethodnika {salef salih) da
    da sese razumjeti
    razumjeti da
    da za
    za cvrst
    cvrst dokaz,
    dokaz, posto
    posto je
    je prenesena
    prenesena od
    od Mudzahida,
    Mudzahida, koji
    koji je
    je poznat
    poznat kao
    kao
    se ovaj
    se ovaj ajet
    ajet tice
    tice ucenja
    ucenja na
    na namazu,
    namazu, aa neki
    neki tvrde
    tvrde da
    da je
    je uu pitanju
    pitanju hutba.
    hutba. * jedan od
    jedan od najvecih
    najvecih komenatora
    komenatora Kur’
    Kur'ana. Stoga su
    ana. Stoga su ucenjaci
    ucenjaci prihvatili
    prihvatili
    Imam Ahmed
    Imam Ahmed prenosi
    prenosi da
    da medu
    rnedu ucenjacima
    ucenjacima vlada
    vlada konsenzus
    konsenzus dada se
    se ovu mursel predaju.
    ovu mursel predaju.
    ovaj ajet
    ovaj ajet tice
    tice namaza,
    namaza, aa ne
    ne hutbe.“
    hutbe." (Medzmu’
    (Medimu' al-Fetava
    al-Fetava 23:269)
    23:269)
    Ibn
    Ibn Dzerir
    Dzerir al-Tabari
    al-Tabari prenosi
    prenosi jos
    jos jedan
    jedan hadis
    hadis od
    od Jasira
    [asira ibn
    ibn
    U svojoj
    U svojoj knizi Al-Mugnii, Ibn
    knizi Al-Mugnii, Ibn Kudama
    Kudama pise:
    pise: „Po
    "Po predaji
    predaji Ebu
    Ebu Dzabira koji se
    Dzabira koji se tice
    tice Ibn
    Ibn Mes’
    Mes'uda, r.a.:
    uda, r.a.:
    Davuda, imam
    Davuda, imam Ahmed
    Ahmed tvrdi:
    tvrdi: ‘Ljudi
    'Ljudi su
    su jednoglasni
    jednoglasni da
    da se
    se ovaj
    ovaj ajet
    ajet tice
    tice
    (1:60 1)
    namaza." (1:601) „Ibn
    "Ibn Mes’ud
    Mes'ud je klanjao kada je cuo
    cuo da nekoliko ljudiljudi uci
    uti za
    za
    namaza.’"
    imamom. Nakon zavrsetka namaza, rekao je:
    imamom. je: ‘Zar
    'Zar jos niste shvatili?
    shvatili?
    Ibn Tejmija
    Tejmija pise:
    pise: „Imam
    "Imam Ahmed
    Ahmed prenosi
    prenosi konsezus
    konsezus da ucenje uti Kur’
    Zar jos niste shvatili da, kada se uci Kur'an,
    an, morate pazljivo slusati ii
    nije obavezno
    nije obavezno za
    za muktediju
    muktediju kada
    kada imam
    imam uci
    uci naglas."
    naglas." (Medzmu’
    (Medimu' al-Fe-
    al-Fe- tihi, bas
    biti tihi, bas kao sto vam
    yam je Allah naredio?’"
    naredio?'" (Fla
    (J'la al-Sunen Tafsir
    al-Sunen 4:43, Tafsir
    tava)
    tava) 11:738)
    al-Tabari 11:738)
    Al-Mugni spominje
    U djelu Al-Mugni spominje se da je imam Ahmed
    Ahmed eksplicit-
    Dakle, svi spomenuti
    spomenuti argumenti
    argumenti i predaje potvrduju
    potvrduju da se
    no rekao:
    no rekao:
    ovaj ajet uistinu
    uistinu tice namaza
    namaza uopceno,
    uopceno, a ne samo
    sarno dzumanske
    dzumanske hutbe.
    "Nikada nismo
    „Nikada nismo culi nijednog
    nijednog muslimanslcog
    muslimanskog ucenjaka
    ucenjaka kako Takoder, vrijedi znati da je ovaj ajet objavljen u mekanskom
    mekanskom periodu,
    periodu,
    kaze da
    kaze da je
    je namaz
    namaz klanjacu
    klanjacu neispravan
    neispravan ako
    ako nene uci
    uci za
    za imamom."
    imamorn." Da-
    Da- dok je dzuma
    dzuma namaz
    namaz (na kojoj se odrzava
    odrzava hutba)
    hutba) naredena
    naredena tele
    tek kasni-
    lie, on kaze: „Ovo
    lje, "Ovo je bila Poslanikova,
    Poslanikova, s.a.v.s,
    s.a.v.s, praksa, praksa
    praksa ashaba i medinskom periodu.
    je, u medinskom periodu.

    88
    88 89
    ~.~P.Y.~.~B8.~~~.~
    ..I.WN?V.f ~ 5FIKHA
    KLJUCNI DOIWI HANEFIJSKOG FIKHA

    Allah, dz.s,
    Allah, dB, kaze:
    kaze: (delil
    (deli!kat’i),
    kat'i), dok je vadzib
    dokje vadiib obaveza utvrdena
    utvrdena spekulativnim
    spekulativnim ii nejasnim
    nejasnim
    dokazom (delil
    dokazom (delil zanni). Iako
    Iako je
    je vazno ii neophodno
    neophodno ispuniti
    ispuniti obje vr-
    vr-
    ste
    ste obaveza, postoji razlika u propisu za
    postoji razlika u propisu za onog ko ih ne ispuni.
    ih ne ispuni, Npr,
    „I
    ,,1 zato izgovarajte
    izgovarajte iz Kur’
    ana ono sto vam
    Kur'ana lahko." (Al-
    yam je lahko.“
    zapostavljanje farzskih
    zapostavljanje Jarzskih obaveza u namazu
    namazu cini namaz
    namaz neispravnim,
    neispravnim,
    Kuran
    Kur’
    an 73:20).
    73:20).
    ispustanje vadziba
    dok ispustanje vadziba cini namaz
    namaz krnjavim,
    krnjavim, ali ne u potpunosti
    potpunosti ne­
    ne-
    Ovaj ajet nareduje
    nareduje da se
    se neki dijelovi Kur’ana,
    Kurana, bez
    bez obzira na ispravnim, Vadzib
    ispravnim. Vadiib koji se izostavi u namazu
    namazu moze bitibib nadoknaden
    nadoknaden
    duzinu,
    duzinu, trebaju
    trebaju uciti u namazu.
    namazu. Ovo ne ogranicava
    ogranicava obavezu na suru sedzdom zaborava ili sehvi-sedzdom (sedzdet
    sehvi-sedzdom (sedidet al-sehv), dok se izo-
    al-Fatiha, nego radije ukazuje da se bilo koji dio Kur’ana moze
    Kur'ana moie uciti stavljanjefarza
    Jarza ne moze nadokanditi
    nadokanditi ni na koji
    koji nacin, Postoji mnogo
    ispunila obaveza (farza).
    kako bi se ispunila (jarza). Ipak, oni koji zastupaju
    zastupaju mislje-
    rnislje- drugih
    drugih propisa
    propisa koji se mogu naci u mnogim pravnim (fikh) djelima,
    mnogim pravnim
    namazu, koriste ovaj
    nje da je obaveza uciti suru al-Fatiha u namazu, ovaj hadis: a ticu se ova dva tipa obaveza.
    „Nema
    "Nema namaza
    namaza bez sure al-Fatiha“,
    al-Fatiha", kao dokaz svoje tvrdnje. Isticu da
    Dakle, na osnovu
    osnovu navedenog
    navedenog ajeta, hanefije zakljucuju
    zakljucuju da je
    Clan ma u prethodnom
    je clan "nepojasnjen", ili mudzmal
    prethodnom ajetu „nepojasnjen“, mudzmal termin,
    term in,
    Kur'ana farz,
    ucenje bilo kog dijela iz Kur’ana [arz, a na osnovu spomenutog
    spomenutog hadi-
    i da je navedeni
    navedeni hadis objasnjenje
    objasnjenje tog termina.
    termina. Stoga,
    Stoga, prema
    prema njima,
    sa, zakljucuju namazu vadzib. U sazet-
    zakljucuju da je ucenje sure al-Fatiha u namazu
    kur’anski
    kuranski ajet bi imao slijedece znacenje: Ucite suru al-Fatiha u na­
    na-
    ku, imam i osoba koja klanja samostalno
    samostalno moraju
    moraju uciti suru
    suru al-Fatiha
    mazu.
    zajedno sa jos nekim
    nekim kur’ anskim ajetom, ali muktedija
    kur'anskim muktedija ne mora
    mora uciti
    Problem
    Problem s ovim tumacenjem Clan ma nije „nepo-
    tumacenjern jeste da clan "nepo-
    naredeno da bude tih, i zato sto je ucenje imama
    nista, jer mu je naredeno imama do-
    mudzmel termin,
    jasnjen", ili mudzmel termin, kao sto oni tvrde, nego „opci", iii am
    "opCi", ili
    voljno za njega (o
    (0 cemu ce se dodatno
    dodatno diskutirati
    diskutirati u posebno
    posebno hadisu
    hadisu o0
    termin. Prema
    termin. Prema principima
    principima prava (usul al-fikh), clan
    Clanma
    ma se obicno ko-
    tome).
    risti u ovom kontekstu,
    kontekstu, i shodno
    shodno tome, ajet bi trebao
    trebao znaciti
    znaciti slijedece:
    sliiedece:
    Kur'ana, Ovo znaci da se bilo koji dio iz Kur
    Ucite bilo sta iz Kur’ana. Kur'ana
    ana moze Allah, dz.s,
    di.s, kaze:
    ispunila naredba
    uciti kako bi se ispunila naredba kur’anskog
    kur'anskog ajeta, jer ona obuhvata
    obuhvata
    cjelokupan kur’anski
    kur'anski tekst, a ne samo
    sarno odreden
    odreden dio. Ogranicavajuci
    Ogranicavajuci se ( U «) iUiLi d llj ^ cliilad i j dliiLUsj Vj
    cjelokupan
    suru al-Fatiha, ponistila
    samo na suru ponistila bi se opca priroda
    priroda samog
    samog ajeta.
    aieta.
    „Ne
    "Ne izgovaraj na sav
    say glas Kur’an
    Kur'an kad molitvu
    molitvu obavljas, a i ne
    Ovo, ipak, ne znaci da su hanefije u potpunosti
    potpunosti zanemari-
    zanernari-
    prigusuj
    prigusuj ga, trazi sredinu
    sredinu izmedu
    izmedu toga." (Al-Kur’ an 17:110)
    (Al-Kuran 17:110)
    le spomenuti
    spomenuti hadis. Po hadisu,
    hadisu, oni ucenje sure al-Fatiha
    al-Fatiha smatraju
    smatraju
    vadzibom
    vadzibom (neophodnim).
    (neophodnim). Po Hanefijskoj pravnoj
    pravnoj skoli, postoji
    postoji razli- Ibn Abbas, r.a, otkriva
    otkriva okolnosti
    okolnosti pod
    pod kojima
    kojima je objavljen
    objavljen ovaj
    vadziba ifarza.
    izmedu vadziba
    ka izmedu [arza. Farz je obaveza utvrdena
    utvrdena jasnim
    jasnim dokazom
    dokazom ajet: „Ovaj
    .Ovaj ajet je objavljen kada
    kada je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, jos uvijek
    uvijek bio u

    990
    0 91
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF 1:
    ............................................
    ABDUR-RAHM ANIBN JUSUF KUUCNIDOKAZIHANEFUSKOG
    KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOGfikFIKHA ha
    ...................................................

    fazitajnog
    tajnog pozivanja (mutavarin) ljudi
    pozivanja (mutavarin) ljudiuuislam
    islamuuMekki.
    Mekki.On Onbibipred-
    pred- 1:96,Sunen
    1:96, Sunenal-Nesa’i
    al-Nesa'i46)
    46)
    fazi
    vodio ashabe uunamazu,
    vodio ashabe namazu, i iucio
    uciobibinaglas.
    naglas. Kada
    Kadabibipoliteisti imuirici)
    politeisti (musrici)
    Ova dva
    Ova dvahadisa
    hadisa daju
    daju bolje
    boljeobjasnjenje
    objasnjenje gore
    gorenavedenog
    navedenog aje-
    aje-
    culinjegovo
    culi njegovoucenje,
    ucenje,psovali
    psovalibibiKur’an,
    Kur'an,onoga
    onogakokoga
    gajejeobjavio,
    objavio,i ionoga
    onoga
    taoOni
    ta. jasno razgranicavaju
    Oni jasno razgranicavaju obaveze
    obavezeimama
    imama i iklanjaca
    klanjaca zazaimamom.
    imamom.
    koga
    ko gajejeprenosio.
    prenosio. Dakle,
    Dakle,Allah
    Allahjejenaredio
    naredio Poslaniku,
    Poslaniku,s.a.v.s.:
    s.a.v.s.:'Ne izgo-
    ‘Ne izgo- Gdje god
    Gdje godjejePoslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,naredio
    naredio ashabima
    ashabima da da izgovaraju
    izgovaraju tekbir
    tekbir
    varajna
    varaj nasav
    sayglas
    glasKur’
    Kur'an kadmolitvu
    an kad molitvu obavljas’
    obavljas, datetemusrici
    , da musrici nenebibiculi,
    culi,
    zaimamom,
    za imarnom, nije
    nijeim
    imnaredio
    naredio da
    dauce
    ucesuru
    suru al-Fatiha
    al-Fatiha zazaimamom,
    imarnorn, nego
    nego
    ‘a'ai ine
    neprigusuj
    prigusuj ga,
    ga,nego
    nego uci
    ucitako
    talcoda
    datetevjernici
    vjernici mogu
    mogu cuti.“ (Al- Talik
    cuti."(Al-Talik
    imjejenaredio
    im naredio da
    dasute.
    sute.Ovo
    Ovo dokazuje
    dokazuje da,
    da,ako
    akojeje ucenje
    ucenje sure
    sure al-Fatiha
    al-Fatiha
    al-sahih 1:366,
    al-sahih 1:366,Sahih
    SahihMuslim)
    Muslim)
    neophodno, Poslanik,
    neophodno, Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,nikada
    nikada ne
    nebibinaredio
    naredio suprotno.
    suprotno. Stoga
    Stogajeje
    UUovom
    ovom ajetu
    ajetuAllah,
    Allah, dz.s,
    dz.s,Svom
    SvomjejePoslaniku,
    Poslaniku, s.a.v.s,
    s.a.v.s,naredio
    naredio prilicno jasno
    prilicno jasno da
    dajejeobaveza
    obaveza imama
    imama dadauci,
    uci,aaklanjaca
    klanjaca za
    zanjim
    njim da
    dasuti
    suti
    dauci
    da ucidovoljno
    dovoljno glasno
    glasno da
    daga
    gaashabi
    ashabi iza
    izanjega
    njegamogu
    mogu cuti,
    cuti,sto
    stojejemogu-
    mogu- iislusa
    slusanjegovo
    njegovo ucenje.
    ucenje.
    cesamo
    ce sarno ako
    akosu sutihi
    tihi uutoku
    toku namaza.
    namaza. Stoga,
    Stoga,ovo
    ovojejedokaz
    dokaz da
    damuktedija
    muktedija
    treba biti
    biti tih,
    tih, iida
    dajeje ucenje
    ucenje samo
    sarno imamova
    imamova odgovornost.
    odgovornost.
    prvog hadisa
    IzIzprvog hadisa se,
    se,takoder,
    takoder, moze
    moze razumjeti
    razumjeti da
    daklanjac
    klanjacjedino
    jedino
    treba
    moze nesto
    moze nesto uciti
    ucitikada
    kada imam
    imam prouci
    prouci vala
    vala 'l-dallin,
    'l-dallin,nakon
    nakon cega
    cegaklanjac
    klanjac
    treba reci
    treba reciamin.
    aminoRazlog
    Razlogzasto
    zasto treba
    treba reci
    reciamin
    amin --sto
    stoznaci,
    znaci,Da
    DaAllah
    Allahpri-
    pri-
    HADISI
    H A D ISI00 OVOM
    OVOM PITANJU
    PITANJU hvati --jest
    hvati jest da
    da se
    se ucvrsti
    ucvrsti iiprihvati
    prihvati dova
    dova koju
    koju jeje imam
    imam uputio
    uputio Allahu,
    Allahu,
    dz.s,uusuri
    dz.s, suri al-Fatiha.
    al-Fatiha. Sura
    Sura al-Fatiha
    al-Fatiha pocinje
    poCinjevelicanjem
    velicanjern Allaha,
    Allaha, zatim
    zatim
    Ebu Se’id
    Ebu Se'idal-Hudri,
    al-Hudri, r.a,
    r.a,prenosi:
    prenosi:
    slijedi dova
    slijedi dova uu kojoj
    kojoj Allahov
    Allahov robrob skromno
    skromno trazi:
    trazi: „Uputi
    .Uputi nas
    nas na
    na Pravi
    Pravi
    .Poslanik, s.a.v.s,
    „Poslanik, s.a.v.s,odrzao
    odrzao je
    je hutbu
    hutbu uu kojoj
    kojoj je
    je naglasio
    naglasio sta
    sta nam
    nam put, na
    put, na put
    put onih
    onih kojima
    kojima sisimilost
    milost Svoju
    Svojudarovao,
    darovao, aanene onih
    onih koji
    koji su
    su pro-
    pro-
    je sunnet,
    je sunnet, iipoducio
    poducio nas
    nas nasem
    nasern namazu.
    namazu. Rekao
    Rekaoje;je:‘Kada
    'Kada se
    sepriprema-
    priprerna- tiv sebe
    tiv sebe srdzbu
    srdzbu izazvali,
    izazvali,niti
    niti onih
    onih koji
    koji su
    su zalutali!"
    zalutali!" (Al-Kuran
    (AI-Kuran 1:5-7)
    1:5-7)
    te za
    te za namaz,
    namaz, poravnajte
    poravnajte safove.
    safove.Jedan
    Iedan od
    od vas
    vastreba
    treba predvoditi
    predvoditi druge
    druge uu
    namazu (bude
    (bude imam).
    imam). Kada
    Kada izgovori
    izgovori tekbir,
    tekbir, vi
    vi ga
    ga takoder
    takoder izgovorite;
    izgovorite; Da je
    Da je svakom
    svakom klanjacu
    klanjacu neophodno
    neophodno da da uci
    uci suru
    suru al-Fatiha
    al-Fatiha za
    za
    namazu
    kada onon uci, vi sutite;
    uci, vi sutite, ii kada
    kada on
    on kaze
    kaze gajr
    gajr al-maghdubi
    al-maghdubi 'alajhim
    'alajhim vala
    vala imamorn, onda
    imamom, onda bi
    bi mu
    mu bilo
    bilo naredeno
    naredeno dada kaze
    kaze amin
    amin nakon
    nakon svog
    svog uce-
    uce-
    kada
    nja, sto
    nja, sto nije
    nije slucaj
    slucaj otkako
    otkako jeje Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,naredio
    naredio dada se
    se amin
    amin kaze
    kaze
    'l-dallin, recite
    ‘l-dallin, recite amin,
    amin, ii Allah
    Allah ce
    ce uslisati
    uslisati vas
    vas namaz.’"
    namaz.'" (Sahih
    (Sahih Muslim
    Muslim
    zaiednicki nakon
    zajednicki nakon sto
    sto imam
    imam zavrsi
    zavrsi ucenje
    ucenje sure
    sure al-Fatiha.
    al-Fatiha.
    1:174)
    1:174)
    Jos jedna
    Jos jedna vazna
    vazna stvar
    stvar koja
    koja se
    se moze
    rnoze izvuci
    izvuci iziz hadisa
    hadisa broj
    broj 22 se
    se
    Ebu Hurejre,
    Ebu Hurejre, r.a,
    r.a, prenosi
    prenosi da
    da je
    je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,rekao;
    rekao:
    nalazi uu dijelu
    nalazi dijelu hadisa; .Jmam je
    hadisa: „Imam je odreden
    odreden da
    da bi
    bi se
    se slijedio".
    slijedio" Ovdje
    Ovdje Po­
    Po-
    "Imam je
    „Imam je odreden
    odreden da da bi
    bi se
    se slijedio.
    slijedio. Kada
    Kada onon izgovori tekbir,
    izgovori tekbir,
    s.a.v.s, objasnjava
    slanik, s.a.v.s, objasnjava da
    da je glavni
    gIavni razlog
    razlog zasto je muktediji
    muktediji nare­
    nare-
    slanik,
    takoder izgovorite;
    vi takoder
    vi izgovorite; kada
    kada on
    011 uci, vi sutite, i kada kaze Sami Allahu
    uci, vi sutite; i kada kaze Sami Allahu dena da suti tokom namaza
    deno namaza to da
    da moze
    rnoze slijediti
    slijediti svog imama slusajuci
    liman hamideh, vi kazite Rabbana
    liman hamideh, vi kazite Rabbana lakalaka 'l-ham^.“
    'l-ham-!" (Sunen
    (Sunen Ebu
    Ebu Davud
    Davud
    ucenje, Bilo bi veoma nepristojno
    njegovo ucenje. nepristojno da muktedija
    mukiedija pocne
    pocne uciti
    92
    92 93
    A BDUR-RAHMANIB
    ABDUR-RAHMAN IBNNJU SUF ;1:
    JUSUF
    ............................................
    KLJUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
    I<LJUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    ...................................................

    samostalno dok imam


    samostalno dok imam uci, jer je, prakticno,
    prakticno, nemoguce
    nemoguce slusati nekoga
    nekoga Iz ovog hadisaje prilicno jasno
    hadisa je prilicno jasno daje
    da je „"ucenje
    ucenje imama
    imama dovoljno
    dovoljno
    drugog
    drugog kad se zadubi
    zadubi u vlastito
    vlastito ucenje.
    ucenje, za onoga
    onoga ko ga slijedi'1
    , i da sljedbenik
    slijedi",i sljedbenik ne mora
    mora uciti za imamom.
    imamom. Ako
    bi ucio, kako bi onda
    onda ispunio
    ispunio obavezu
    obavezu slusanja
    slusanja i sutnje? Ibn Tejmija u
    1. Naredni
    Naredni hadis objasnjava zasto je muktedija
    hadis dalje objasnjava mukiediia osloboden
    oslobcden uce-
    svom djelu
    djelu Fetava pise:
    pise:
    nja, i kako njegovu
    njegovu obavezu
    obavezu ispunjava
    ispunjava imam:
    „Dzabir prenosi
    .Dzabir prenosi da ko god klanja
    klanja za imamom, ucenje njego-
    imamorn, ucenje
    „Ucenje
    "Ucenje imama dovoljno za muktediju.
    imama je dovoljno muktediju. Konsenzus
    Konsenzus ashaba
    ashaba i
    va imama
    imama je dovoljno (AI-Dievher al-naki
    dovoljno za njega." (Al-Dzevher al-naki 2:159, Via
    Tla' al-
    tabi’ina
    tabi'ina to dokazuje. Hadisi iz kojih
    dokazuje. Hadisi kojih je ovaj propis
    propis izveden su predaje
    predaje
    Sunen
    Sunen 4:61,
    4:61, Musanneflbn
    Musannef Ibn Ebi Sejbe 1:377)
    1:377)
    u kojima
    kojima nijedan
    nijedan ashab
    ashab nije izostavljen
    izostavljen iz lanca
    lanca prenosilaca
    prenosilaca (mursel).
    2. Poslanik, s.a.v.s,
    Poslanik, rekao je:
    s.a.v.s, rekao Pravni propis
    Pravni propis (fetva) medu „sljedbenicima“
    (jetva) rnedu "sljedbenicima" (tabi’inima)
    (tabi'inima) je takoder
    takoder
    bio da je ucenje
    ucenje imama
    imama dovoljno. Iznad
    Iznad svega, u potpunorn
    potpunom je skladu
    skladu
    „Ko god klanja
    "Ko imamom, ucenje
    klanja za imarnom, ucenje njegova imam
    imamaa je dovolj­
    dovolj-
    sa Kuranom
    Kur'anorn ii sunnetorn." (Medzmu’al-Fetava 23:271)
    sunnetom.“ (Medimu'
    no za njega.“
    njega." (‘Umdet al-kari 3:12,
    ('Umdet al-kari Muvetta Muhammed,
    3:12, Muvetta 96, Via
    Muhammed, 96, Tlo' al-
    Sunen 4:61) • Poslanik, a.s, cak je izrazio
    Poslanik, izrazio neslaganje
    neslaganje sa osobom
    osobom koja je ucila
    ucila za
    3. Slijedeci hadis,
    hadis, koji prenosi
    prenosi ‘'Abdullah
    Abdullah ibn Seddad,
    Seddad, daje detaljnije
    detaljnije njim, sto se moze
    njim, moze zakljuciti iz predaje
    predaje koju prenosi
    prenosi Ebu
    Ebu Hurejre,
    Hurejre,
    r.a:
    objasnjenje;
    objasnjenje:

    „Allahov Poslanik,
    "Allahov Poslanik, s.a.v.s, predvodio je ikindiju
    s.a.v.s,predvodio ikindiju namaz.
    namaz. Jedna
    [edna .Nakon namaza
    „Nakon namaza u kom
    kom je ucio naglas, Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, okre-
    osoba je pocela
    osoba pocela uciti za njim,
    njim, pa ga je osoba
    osoba do njega gurnulalaktom.
    gurnula laktom. nuo
    nuo se prema
    prema nama
    nama i pitao: ‘Je
    'Je li iko od vas ucio za mnom?’
    mnom?' Jedan
    Iedan od
    Nakon namaza,
    Nakon osoba je pitala: 'Zasto
    namaza, ta osoba ‘Zasto si me gumuo?'
    gurnuo?’ Druga
    Oruga oso­
    oso- prisutnih je odgovorio:
    prisutnih odgovorio: ‘Da,
    'Da, Allahov Poslanice.’ Poslanik, s.a.v.s,
    Allahov Poslanice,' do-
    s.a.v.S,do-
    ba je odgovorila:
    odgovorila: ‘'Allahov
    Allahov Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a/v.s, bio je ispred
    ispred tebe, i nisam
    nisam dao je: ‘Pitao
    'Pitao sam se, zasto osjecam
    osjecam kao da se kur’ anske rijeci
    kur'anske uzimaju
    rijeCiuzimaju
    dopustio
    dopustio da ucis za njim'
    njim.’ Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, to je cuo i rekao: 'Ko
    ‘Ko god s mog jezika.’“
    smog jezika.'"
    imama, ucenje
    slijedi imama, ucenje imama
    imama je dovoljno
    dovoljno za njega.’“ (Muvetta Imam
    njega." (Muvetta Imam
    Muhammed n« al-Sunen 4:70)
    98,1’la
    Muhammed 98, Ebu Hurejre,
    Hurejre, r.a, prenosi
    prenosi da su ljudi, kada
    kada su culi sta je re­
    re-
    kao, prestali
    prestali uciti za njim
    njim u namazima
    namazima u kojima uci naglas. (Sunen
    kojima se uti
    • Neko je pitao
    Neko pitao Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s.: „0 Allahov Poslanice!
    s.a.v.s.: ,,0 Poslanicel Uci li
    li se
    u svakom namazu?" Poslanik,
    svakom namazu?" Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, rekao je: „Da.“
    .Da." Neko od al-Tirmizi 1:71, Muvetta
    al-Tirmizi Muvetta Imam
    Imam Malik
    Malik 51, Sunen al-Nesa’i
    al-Nesa'i 1:146, Sunen
    okupljenih
    okupljenih je upitao:
    upitao: „Da
    "Oa li to znaci
    znaci da je neophodno?“
    neophodno?" Posla­
    Posla- Ebu Davud
    Davud 1:146,
    1:146, Sunen Ibn Madze
    Madze 61, Sunen al-Bejheki 2:157)
    nik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, odgovorio
    odgovorio je: „Smatram
    .Smatram ucenje imama dovoljnim.“
    imama dovoljnim."
    • Postoji jos jedna
    jedna slicna predaja
    predaja od ‘Imrana
    'Imrana ibn Husajna,
    Husajna, r.a:
    (Medzma
    (Medima al-zava’id
    al-zavaid 2:110)
    „Poslanik,
    .Poslanik, a.s, predvodio
    predvodio je podne
    podne namaz, kada je neko iza njega
    namaz, kada njega po-

    94 95
    KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    ABDUR-RAHMAN..IBNJUSUF l
    .~.~P.~.~.:~~.~.M~.~
    I.WN?~f
    ceo da uci Sabbih isma rabbik al-’
    al-ala
    ala (Sura al-A’la).
    al-A'la). Nakon
    Nakon zavrsetka
    zavrsetka ASHABI I „NJIHOVI
    ASHABI "NJlHOVI SLJEDBENICI"
    SLJEDBENICI
    namaza,
    namaza, Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s, pitao je ko je to bio. Taj
    s.a.v.s,pitao Taj neko se javio,
    javio, i Po­
    Po- (TABI'INI) 00 OVOM
    (TABI’INI) OVOM PITANJU
    PITANJU
    slanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, rekao je: ‘Mislio
    'Mislio sam da jedan
    jedan od vas ponavlja
    ponavlja ono sto
    Imam ‘'Ajni
    Imam Sahin al-Buhari, ‘Umdet
    komentaru na Sahih
    Ajni us svom komentaru 'Umdet
    1:172, Tla' al-Sunen 4:56).
    ucim," (Sahih Muslim 1:172,1’la
    ja ucim.’“ 4:56).
    otprilike osamdeset
    al-Kari, pise da je otprilike osamdeset (80) ashaba
    ashaba misljenja
    misljenja da se ne
    • Ima jos jedan
    jedan slican hadis,
    hadis, u kom ‘'Abdullah
    Abdullah ibn Mes’ud,
    Mes'ud, r.a, kaze: treba uciti za imamom.
    imamom. Neki od njih su striktno
    striktno izvrsavali i prakticno
    prakticno
    primjenjivali svoje misljenje. Nekoliko
    primjenjivali Nekoliko njihovih
    njihovih predaja
    predaja i komentara
    komentara
    „Ashabi
    "Ashabi su ponavljali
    ponavljali za Poslanikom,
    Poslanikom, s.a.v.s.
    s.a.v.s. Jednom
    Iednorn im je spomenuti ovdje, kako bi se ocijenila
    su spomenuti ocijenila ozbiljnost
    ozbiljnost ovog pitanja.
    rekao: ‘Zbunili
    'Zbunili ste me u mom ucenju
    ucenju Kur’ana.’" (Medima' al-zavaid
    Kur'ana" (Medzma al-zava'id
    2:110, Al-Dzevher
    2:110, Al-Dzevherai-naki 1:162)
    al-naki 1:162) • 'Ata'
    ‘A [asar je pitao Zajda ibn Sabita, r.a, o0 ucenju
    ta ibn Jasar ucenju za imamom.
    imamom.
    Onjeje rekao: „Nema
    On "Nema ucenja za imamom." (sahih Muslim 1:215)
    imamorn." (Sahih 1:215)
    Hadisi su cvrst dokaz da Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, nije bio bas zado- Malik prenosi
    prenosi od Nafi’a
    Nafi'a da je ‘'Abdullah 'Orner, r.a, upitan
    upitan da li
    • Malik Abdullah ibn ‘Omer,
    voljan kada su ljudi ucili za njim. Talcoder
    Takoder je jasno da ashabi nisu treba uciti ista za imamom.
    imamom. On je odgovorio: „Kad .Kad god neko od
    treba
    ucili veoma
    veoma glasno, jer bi to znacilo veliki izraz nepostovanja,
    nepostovanja, sto je imamom, ucenje
    ucenie imama
    imama je dovoljno
    dovoljno za njega. Ali,
    Ali,
    vas klanja za imamom,
    nezamislivo
    nezamislivo kada su ashabi u pitanju. Dakle, iako su ucili prigusenim
    prigusenim onda trebate
    kada klanjate sami, onda trebate uciti za sebe.“
    sebe." Prenosilac
    Prenosilac biljezi
    glasom, Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, opomenuo
    opomenuo ihih je, jer je to ometalo
    ometalo njegovo
    da ‘'Abdulla 'Orner, r.a, nije ucio za imamom.
    Abdulla ibn ‘Omer, imamom. (Muvetta imam
    ucenje.
    ucenje, 51, n« al-Sunen 4:76).
    4:76).
    Malik, 51,1’la
    ometanja se moze desiti ako muktedija uci suru
    Ista vrsta ometanja 'Ubejdullah ibn Muksim
    Muksim prenosi
    prenosi da je pitao ‘A 'Abdullaha
    • ‘Ubejdullah bdullaha ibn
    al-Fatiha, ili neke druge kur’anske ajete dok klanja za imamom.
    kur'anske imamom. U 'Omera, r.a, Zajda ibn Sabita, r.a, i Dzabira ibn 'Abdillaha, r.a, o0
    ‘Omera, r.a, r.a, Dzabira ‘Abdillaha, r.a,
    moguce je da se imam zbuni. Ovo je dokaz da se
    bilo kom slucaju, moguce imamom ni na
    ovom pitanju. Oni su mu rekli da ne treba uciti za imamom
    kur’anska naredba da muktedija suti uistinu
    kur'anska naredba uistinu odnosi
    odnosi i na namaze
    namaze u jednom namazu. (Asar al-Sunen 1:116, Tla' al-Sunen 4:76)
    jednom namazu. 1:116,1’la 4:76)
    kojima se ne uci naglas,
    naglas, i na namaze
    namaze u kojima se uci naglas.
    uCinaglas.
    • U slijedecoj predaji,
    predaji, ‘A
    'Abdullah ibn Mes’ud,
    bdullah ibn Mes'ud, r.a,
    r.a, izrazava
    izrazava veliko
    praksom ucenja za imamom.
    neslaganje sa praksom imamom. On kaze da su usta
    onoga ko uci za imamom
    imamom napunjena prasinom. (Asar al-Sunen
    napunjena prasinom.
    1:116, n«
    1:116,1’la’ al-Sunen 4:81).
    4:81).
    •• Ebu Dzemra
    Dzemra prenosi:
    prenosi: „Pitao
    .Pitao sam
    sam ‘A
    'Abdullaha ibn ‘A
    bdullaha ibn 'Abbasa: 'Hocu
    bbasa: ‘Hocu
    li uciti za imamom
    imamom kog slijedim?’
    slijedim?' On mi
    mi je 'Ne." (Asar al-
    je rekao: ‘Ne.’" al-
    Sunen 1:116,1’la
    1:116, J'la' al-Sunen
    al-Sunen 4:81)
    4:81)

    96 97

    4_ •
    ----
    MABDUR-RAHMAN
    P U R - B M M A N I BIBN N J JUSUF
    USUF : KUUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
    KLJUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    ............................................ :

    • Ibn ‘'Abbas,
    Ibn Abbas, r.a,
    r.a, prenosi od Poslanika,
    prenosi od s.a.v.s, da
    Poslanika, s.a.v.s, da je ucenje
    ucenje imama
    imama I u jO.5
    jos jednoj predaji je rekao: "...
    jednoj predaji „... takva
    takva osoba
    osoba je zastranila
    zastranila sa Pra-
    dovoljno za
    dovoljno za muktediju,
    muktediju, bilo
    bilo da je namaz
    da je namaz u kom
    kom se se
    se uci
    uti u sebi ili
    sebi iii vog puta
    puta (fitra).“
    (fitra)." (Al-Dievher al-naki 2:218, Musanneflbn
    (Al-Dzevher al-naki MusannefIbn Ebi Sejbe
    naglas. (Dararkutni
    naglas. 1:331,ITla'
    (Dararkutni 1:331, ’la al-Sunen
    al-Sunen 4:82) 1:376)
    • Musa ibn 'Ukba
    Musa ‘Ukba prenosi
    prenosi da su Allahov
    Allahov Poslanik, s.a.v.s,Ebu
    s.a.v.s, Ebu Bekr,
    • Sa’
    Sidd kaze: „2elim
    "Zelim da goruca
    goruca zeravica bude stavljenja
    zeravica bude stavljenja u usta onoga
    usta onoga
    r.a, 'Orner,
    ‘Omer, r.a, i 'Osman,
    ‘Osman, r.a, zabranili
    zabranili ljudima ucenje za ima-
    ljudima ucenje
    ko uci za imamom."
    imamom." (Musannaf ‘A bd al-Razzak
    (Musannaf'Abd al-Razzak 2:138, Musannef
    Musannef
    mom. (,Umdat al-kari 3:67U,
    mom. (‘Umdat Via al-Sunen
    3:67U, Tla' al-Sunen 4:84)
    4:84)
    Ibn Ebi Sejbe 2:736).
    2:736).
    •» Musa
    Musa ibn Se'id
    Se’id ibn Zajd ibn Sabit, r.a, prenosi
    prenosi od svog djeda
    djeda (Za-
    ® Slicno misljenje
    misljenie se prenosi
    prenosi od ‘Omera
    'Orner a r.a.: "U
    „U ustima onih koji
    ustima onih
    jda
    jda ibn Sabita, r.a.): .Ko
    „Ko god uci za imamom,
    imamom, namaz
    namaz mu je nei-
    uce za imamom
    imamom ce biti kamen.“
    kamen." (Musannaf
    (Musannaf 'AbdAbd al-Razzak
    al-Razzak 2:128)
    2: 128)
    (Muvetta imam
    spravan.“ (Muvetta
    spravan." imam Muhammed, 100, l'la al-Sunen
    Muhammed, 100,1’la al-Sunen 4:87)
    • Iz svega do sada navedenog,
    navedenog, veoma
    veoma je jasno
    jasno da hanefijsko
    hanefijsko mi­
    mi-
    • Ibrahim
    Ibrahim al-Nehai
    al-Nehai istice: „Prva
    .Prva novotarija
    novotarija koju su ljudi uve-
    sljenje nije izoliran
    izoliran slucaj, jer su mnogi
    mnogi ashabi i tabi'ini
    tabi’ini bili istog
    li u vjeri
    li vieri je ucenje za imamom
    imamom -ashabi
    -ashabi nisu
    nisu ucili za irnamom."
    imamom.“
    misljenja.
    (Al-Dzevher
    (AI-Dievher al-naki 4:169)
    • Ovo misljenje
    misljenje je dalje potkrijepljeno
    potkrijepljeno slijedecom
    slijedecorn tvrdnjom,
    tvrdnjom, u ko-
    joj on kaze: „Osoba
    .Osoba koja je prva
    prva ucila za imamom
    imamorn je optuzena
    optuzena OSTALIRAZLOZIZABRANE
    OSTALIRAZLOZIZABRANE
    za novotariju." (Muvetta imam
    novotariju." (Muvetta imam Muhamamd, 100, Via’
    Muhamamd, 100, ria' al-Sunen UCENJA ZA IMAMOM
    UCENJAZA IMAMOM
    4:89).
    «• Muhammed ibn Sirin nas informira:
    Muhammed inform ira: „Smatram
    .Smatram da ucenje
    ucenje za • Imamu
    Imamu je naredeno
    naredeno da uci
    uti naglas
    naglas u namazima
    namazima u kojima
    kojima se uci
    uti
    imamom nije sunnetska
    imamom (MusannefIbn Ebi Sejbe 1:377,
    praksa.“ (Musanneflbn
    sunnetska praksa." 1:377, naglas, kako bi oni koji ga slijede mogli
    mogli da ga slusaju.
    slusaju, Da bi se
    In«
    ’la al-Sunen
    al-Sunen 4:90) to desilo, oni moraju sutjeti i biti tihi. Da je klanjacima
    moraju sutieti klanjacima za ima-
    ima­
    • ‘'Abdullah
    Abdullah ibn Zajd ibn Aslam
    Aslam prenosi
    prenosi od svog oca da je deset mom
    mom naredeno
    naredeno da ii oni uce, onda
    onda se ne bi mogli
    mogli koncentrirati
    koncentrirati
    ashaba strogo
    ashaba strogo zabranilo
    zabranilo ucenje
    ucenje za imamom:
    imamom: Ebu Bekr al-Siddik, imam ovo ucenje,
    na imamovo ucenje. To bi, onda,
    onda, znacilo
    znacilo da je imamu
    imamu naredeno
    naredeno
    Omer al-Faruk,
    r.a, Orner al-Faruk, r.a, ‘Osman Affan, r.a, 'Ali
    'Osman ibn ‘Affan, ‘Ali ibn Ebi Talib, da uci pred skupinom
    uti pred skupinom ljudi koji ne trebaju
    trebaju obratiti
    obratiti paznju
    paznju na ono
    r.a, 'Abd
    ‘Abd al-Rahman ‘Avf, r.a, Sid
    al-Rahrnan ibn 'Avf,r.a, Sa’d ibn Ebi Vakkas, r.a, Abdu­
    'Abdu- sto imam
    imam uci. Prilicno
    Prilicno je jasno
    jasno da Serijat ne bi ohrabrivao takvu
    ohrabrivao takvu
    llah ibn Mes’ud,
    Mes'ud, r.a, Zajd ibn Sabit, r.a, 'Abdullah
    Abdullah ibn ‘Omer,
    'Orner, r.a, i praksu.
    praksu.
    Abdullah ibn 'Abbas,
    'Abdullah Abbas, r.a.
    r.a. (Kala’id al-azhar 2:42 U)
    (Kala'id al-azhar • Kao 5tOje
    sto je ranije spomenuto,
    spomenuto, dio sure al-Fatiha
    al-Fatiha sadrzi
    sadrzi dovu
    dovu za
    . Ali ibn Ebi Talib, r.a, rekao
    'Ali rekao je: .Ko
    „Ko god uci za imamom, njegov
    imamom, nJegov uputu
    uputu na Allahovu uputu, ii svako ko uti
    Allahovu uputu, uci ovu suru, dovu za
    suru, cini dovu
    namaz nije ispravan."
    namaz ispravan." sebe. U slucaju onih
    ,sebe. onih koji slijede imama,
    imama, njihova
    njihova dova je prouce-
    prouce-

    98 99
    M Ryj?"BAHMANiBNjysyF:
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF ~:
    ............................................
    “KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    i. d o k « L h a n e f ijs k° g fik h a
    ....................................................
    na od strane
    strane imama
    imama posto je njegovo ucenje dovoljno
    dovoljno za cijelu
    dovoljno za
    dovoljno za njega (muktediju).
    njega (muktediju).
    skupinu
    skupinu ljudi koja ga slijedi.
    Kada imam
    imam napravi
    napravi gresku
    gresku u
    u namazu,
    namazu, svi
    svi koji
    koji ga
    ga slijede
    slijede su
    su obave-
    obave-
    • Kada
    . tipicnoj svakodnevnoj
    U tipicnoj svakodnevnoj situaciji, grupa
    grupa ljudi koja ima namjeru
    namjeru
    zni da
    zni da ucine
    ucine sehvi-sedzdu (sudiud al-sehv)
    sehvi-sedzdu (sudzud al-sehv) zajedno
    zajedno sa
    sa imamom;
    imamom;
    da uputi ponudu
    ponudu ili
    iii neki zahtjev nekome
    nekome od autoriteta,
    autoriteta, obicno
    obicno to
    ii kada
    kada imam
    imam prouci
    prouci ajet
    ajet koji
    koji uu sebi
    sebi sadrzi
    sadrzi sedzdu (ajat al-sedzda),
    sedzdu (ajat al-sedzdai,
    ne bi radila na pojedinacnoj
    pojedinacnoj osnovi, nego bi zaduzila nekoga da
    svi koji
    svi koji ga
    ga slijede
    slijede takoder
    takoder su su obavezni
    obavezni da
    da ucine
    ucine sedzdu (sedida
    sedzdu (sedzda
    predstavnik bi djelovao u interesu
    ih predstavlja. Njihov predstavnik interesu grape,
    grupe, i
    al-tilava) sa
    al-tilava) sa njim,
    njim, cak
    cak ii ako
    ako je
    je imam
    imam ucio
    ucio uu sebi.
    sebi. Takoder,
    Takoder, jedna
    jedna
    ometanja od strane ostalih clanova
    to bi ucinio bez ikakvog ometanja danova gra­
    gru-
    perda-pregrada (sutra) ispred
    perda-pregrada (sutra) ispred imama
    imama je je dovoljna
    dovoljna za
    za cijeli
    cijeli dze-
    die-
    ponasa u skladu sa dogovorom,
    pe. Ko god se ne ponasa dogovorom, bio bi ukoren.
    mat. U
    mat. U svjetlu
    svjetlu ovih
    ovih slicnosti, bi liIibila
    slicnosti, bi bila imaginacija
    imaginacija smatrati
    smatrati ima-
    ima-
    • Isla je situacija i sa imamom
    Ista imamom u namazu.
    namazu. On se moli Allahu u
    movo ucenje
    movo ucenje dovoljnim
    dovoljnim za
    za cijeli
    cijeli dzemat?
    diemat?
    dzemata, dok oni stoje poredani
    ime cijelog dzemata, poredani iza njega, slusajuci
    gaoKada zavrsi
    ga. zavrsi dovu, oni je odobravaju
    odobravaju izgovarajuci
    izgovarajuci amin, bas
    kao sto bi ranije spomenuta
    spomenuta grupa ljudi uradila
    uradila isto samo
    sarno svojim
    svojim ANALIZA NAIZGLED
    ANALIZA NAIZGLED
    potpisima.
    potpisima. Stoga,
    Stoga, hadisi pojasnavaju
    pojasnavaju ovu dilemu,
    dilernu, tvrdeci da
    da je KONTRADIKTORNIH HADISA
    KONTRADIKTORNIH HADISA
    ucenje imama
    ucenje imama dovoljno
    dovoljno za
    za sve
    sve clanove
    clanove dzemata.
    dzemata,
    Postoje brojni
    Postoje brojni hadisi,
    hadisi, autenticni
    autenticni kao
    kao ii slabi,
    slabi, koji
    koji su,
    su, navod-
    navod-
    » Ako neko zakasni na zajednicki namaz ii zatekne
    Ako neko zakasni na zajednicki namaz zatekne imama
    imama nana ru-
    ru-
    no, kontradiktorni
    no, kontradiktorni ajetima
    ajetima ii hadisima
    hadisima spomenutim
    spomenutim uu ovomovom poglav-
    poglav-
    ku'u, ispravna
    ku’u, ispravna procedura
    procedura pridruzivanja
    pridruzivanja zajednickom
    zajednickorn namazu
    namazu je je
    lju. Ovi
    lju. Ovi naizgled
    naizgled kontradiktorni
    kontradiktorni hadisi
    hadisi koristeni
    koristeni su
    su za
    za uspostavljanje
    uspostavljanje
    da prvo
    da prvo digne
    digne ruke
    ruke ii izgovori Allahu akbar
    izgovori Allahu akbar (tekbir)
    (tekbir) dokjos
    dok jos stoji,
    stoji,
    tvrdnje da
    tvrdnje da je
    je obavezno
    obavezno uciti
    uciti za
    za imamom.
    imamom. Kako
    Kako god,
    god, uu stvarnosti ne
    stvarnosti ne
    onda se
    ii onda se pridruzi
    pridruzi imamu
    imamu na na ruku’u.
    ruku'u. Iako
    lako je
    je ovaj musalija (kla-
    ovaj musalija (kla-
    postoji nikakva
    postoji nikakva kontradikcija
    kontradikcija izmedu
    izrnedu ovih
    ovih hadisa
    hadisa ii prethodno
    prethodno spo-
    spo-
    njac) propustio
    njac) propustio stajanje
    stajanje (kijam),
    (kijarn), smatra
    smatra se
    se da
    da je
    je stigao
    stigao na
    na taj
    taj rek-
    rek-
    menutih dokaza,
    menutih dokaza, jer
    jer su
    su ucenjaci
    ucenjaci pomirili
    pomirili navodne
    navodne kontradikcije
    kontradikcije iz­
    iz-
    jat za
    jat za imamom,
    imamom, ii stoga
    stoga ne
    ne mora
    mora naklanjati
    naklanjati taj
    taj rekjat.
    rekjat.
    medu njih
    medu njih ii uskladili
    uskladili njihova
    njihova znacenja
    znacenja uu potpunu
    potpunu harmoniju.
    harmoniju. Sada
    Sada
    . Svi se
    Svi se slazu
    slazu da,
    da, ako
    ako ta
    ta osoba
    osoba nije
    nije izgovorila tekbir uu stojecem
    izgovorila tekbir stojecern po-
    po-
    cemo se
    cemo se osvrnuti
    osvrnuti nana neke
    neke od
    od ovih
    ovih hadisa.
    hadisa.
    lozaju nego
    lozaju nego je,
    je, umjesto
    umjesto toga,
    toga, direktno
    direktno otisla
    otisla na
    na ruku’
    ruku,, taj
    taj rekjat
    rekjat
    nije ispravan,
    nije ispravan, jer
    jer je
    je propusten tekbir ii stajanje
    propusten tekbir (lcijam).Kako
    stajanje (kijam). Kako god,
    god, 'Ubade ibn
    1.1. ‘Ubade ibn al-Samit,
    al-Samit, r.a,
    r.a, prenosi
    prenosi da
    da je
    je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, rekao:
    rekao:
    nijedan ucenjak
    nijedan ucenjak nije
    nije rekao
    rekao da
    da je
    je taj
    taj rekjat
    rekjat neispravan
    neispravan jer
    jer nije
    nije us-
    us- .Onome ko
    „Onome ko ne
    ne uci
    uci suru
    suru al-Fatiha
    al-Fatiha namaz
    namaz je je neispravan.“ (Sahih
    neispravan." (Sahih
    pio prouciti
    pio prouciti suru
    suru al-Fatiha.
    al-Fatiha. Ovo
    Ovo ne ne samo
    sarno da
    da dokazuje
    dokazuje kako
    kako uce­
    uce- Muslim)
    Muslim)
    nje sure
    nje sure al-Fatiha
    al-Fatiha nije
    nije farz
    farz za
    za muktediju
    rnuktediju kao
    kao sto
    sto pocetni tekbir ii
    pocetni tekbir
    U jos
    U jos jednoj
    jednoj predaji
    predaji on
    on kaze:
    kaze: „Ko
    .Ko ne
    ne uci
    uci suru
    suru al-Fatiha
    al-Fatiha ii jos
    jos
    stajanje (lcijam)jesu,
    stajanje (kijam) jesu, nego,
    nego, takoder,
    takoder, dokazuje
    dokazuje da
    dajeje ucenje
    ucenje imama
    imama
    nekoliko kur’anskih
    nekoliko kur'anskih ajeta,
    ajeta, namaz
    namaz je
    je neispravan!" (Sahih Muslim)
    neispravan!" (Sahih Muslim)

    100
    100 101
    101

    '" •
    ABDUR-RAHM
    ABDUR-RAHMAN ANIBN IBN JUSUF :! KLJUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA FIKHA_
    .................................................
    KLJUCNi DOKAZIHANEFIJ5K0G
    ............................................
    Ovaj hadis klasificiran kao striktno
    hadis je klasificiran striktno autentican
    autentican (sahih), i ha "jos neke
    ha ii „jos neke ajete“
    ajete" kao
    kao neophodne,
    neophodne, jedino
    jedino se
    se ucenje
    ucenje sure
    sure al-Fa-
    al-Fa-
    obicno se koristi
    obicno koristi kao dokaz da je ucenje sure al-Fatiha farz
    Jarz za muk- tiha smatra
    tiha smatra farzom,
    farzom, aa ne
    ne ucenje
    ucenje poslije
    poslije nje.
    nje. Stoga,
    Stoga, kakvo
    kakvo god
    god
    oCiglednoj sukobu
    tediju. Izgleda da je u ociglednoj sukobu sa hanefijskim
    hanefijskim misljenjem.
    misljenjem. objasnjenje -- po
    objasnjenje po kom
    kom sese ucenje
    ucenje dodatnih
    dodatnih ajeta
    ajeta ne
    ne smatra
    smatra jed-
    jed-
    Ipak, ucenjaci
    ucenjaci su dali
    dab mnoga
    mnoga objasnjenja
    objasnjenja kako bi uklonili
    uklonili suprotno-
    suprotno- nako obaveznim
    nako obaveznim za za onoga
    onoga ko
    ko slijedi
    slijedi imama
    imam a -- bilo
    bilo ponudeno,
    ponudeno,
    izrnedu hadisa i prethodno
    sti izmedu prethodno citiranih
    citiranih hanefijskih
    hanefijskih tekstova koji su to ce,
    to ce, takoder,
    takoder, biti
    biti ii nase
    nase objasnjenje
    objasnjenje zasto
    zasto ucenje
    ucenje sure
    sure al-Fa­
    al-Fa-
    koristeni kao dokaz da ucenje sure al-Fatiha
    koristeni al-Fatiha nije farz
    Jarz za muktediju.
    muktediju. tiha nije
    tiha nije obavezno
    obavezno zaza onoga
    onoga ko
    ko slijedi
    slijedi imama.
    imama. Jedina
    Iedina razlika
    razlika je
    je
    Neka od objasnjenja
    objasnienia koja bi trebala
    trebala pomoci
    pomoci u razumijevanju
    razumijevanju istinskih
    istinskih uu tome
    tome da cia bi
    bi uzeli
    uzeli uu razmatranje
    razmatranje cijeli
    cijeli hadis
    hadis proglasavajuci
    proglasavajuci isti
    isti
    implikacija
    implikacija hadisa su slijedeca: propis ii za
    propis za suru
    suru al-Fatiha
    al-Fatiha ii za
    za dodatne
    dodatne ajete
    ajete -- da
    da su
    su oslobodeni
    oslobodeni
    imamovim ucenjem
    imamovim ucenjern -- ii prema
    prema drugom
    drugom misljenju
    misljenju samo
    sarno jedna
    jedna po-
    po-
    « muktedija su obavezni uciti suru al-Fatiha prema
    Imam ii muktedija prema ovom
    lovina hadisa
    lovina hadisa bi
    bi se
    se uzela
    uzela uu obzir
    obzir (tj.
    (tj. propisujuci
    propisujuci samo
    sarno ucenje
    ucenje sure
    sure
    hadisu koji,
    hadisu koji, cini
    cim se,
    se, obuhvata
    obuhvata opcu naredbu
    naredbu koja ukljucuje i muk­
    muk-
    al-Fatiha obaveznim,
    al-Fatiha obaveznim, aa ne ne ii dodatne
    dodatne ajete).
    ajete),
    tediiu, takoder.
    tediju, takoder, Hanefije
    Hanefije ne
    ne odbacuju
    odbacuju ovaj
    ovaj stav,
    stav,nego
    nego umjesto
    umjesto toga
    tvrde obaveza ucenja
    tvrde da ce obaveza ucenja sure
    sure al-Fatiha
    al-Fatiha za
    za muktediju
    muktediju biti ispu- U drugu
    drugu ruku,
    ruku, ako
    aka jeje objasnjenje
    objasnjenje da
    da je
    je imamovo
    irnarnovo ucenje
    ucenje do­
    do-
    U
    kroz ucenje imama
    njena kroz imama kojeg
    kojeg slijedi.
    slijedi. To je iz
    iz razloga
    razloga sto je
    je Po- voljno za
    za onoga
    onoga ko
    ko ga
    ga slijedi,
    slijedi, kao
    kao sto
    sto nekada
    nekada predlazu
    predlazu zagovornici
    zagovornici
    voljno
    s.a.v.s,rekao
    slanik, s.a.v.s, rekao da
    da je
    je ucenje
    ucenje imama
    imama dovoljno
    dovoljno za muktediju.
    muktediju. drugog misljenja,
    misljenja, onda
    onda jeje to
    to upravo
    upravo ono
    ono sto
    sto hanefije
    hanefije tvrde
    tvrde o0 suri
    suri
    drugog
    • Ovaj hadis
    Ovaj hadis se
    se tumaci
    tumaci samo
    sarno uu vezi
    vezi ss pitanjem
    pitanjem imama
    imama ii osobe
    osobe koja
    koja al-Fatiha.
    al-Fatiha.
    samostalno klanja,
    samostalno klanja, ii ne
    ne odnosi
    odnosi se
    se nana one
    one koji
    koji slijede
    slijede imama
    imam a uu
    narnazu, jer
    namazu, jer je
    je njima
    njima uu Kuranu
    Kur'anu naredeno
    naredeno da da sute
    sute ii slusaju.
    slusaiu. Stoga,
    Stoga, •• Obaveza ucenja
    Obaveza ucenja sure
    sure al-Fatiha,
    al-Fatiha, kao
    kao sto
    sto se
    se moze
    moze razumjeti
    razumjeti iz
    iz ovog
    ovog
    onaj koji
    onaj koji slijedi
    slijedi imama
    imarna osloboden
    osloboden je
    je obaveze
    obaveze koju
    koju namece
    narnece ovaj
    ovaj hadisa, nije usmjerena
    hadisa, nije usmjerena nana muktediju,
    muktediju, nego
    nego prije
    prije na
    na imama
    irnama ii oso­
    oso-
    hadis.
    hadis. bu koja
    bu koja samostalno
    samostalno klanja.
    klanja. Imam
    Imam Tirmizi
    Tirmizi biljezi
    biljezi slijedecu
    slijedecu preda-
    preda-
    -0, Postoje striktno
    Postoje striktno autenticni
    autenticni hadisi
    hadisi (kao
    (kao sto
    sto je
    je gore
    gore prikazano)
    prikazano) koji
    koji ju Dzabira,
    ju Dzabira, r.a,
    r,a, ss pouzdanim
    pouzdanim lancem
    lancem prenosilaca:
    prenosilaca:
    uu potpunosti zabranjuju ucenje
    potpunosti zabranjuju ucenje onome
    onome ko ko slijedi
    slijedi imama.
    imama. Stoga,
    Stoga, uu .Ko god
    „Ko god klanja
    klanja jedan
    jedan rekjat
    rekjat uu kom
    korn nene prouci
    prouci suru
    suru al-Fati­
    aI-Fati-
    djelokrugu ovih
    djelokrugu ovih hadisa,
    hadisa, onaj
    onaj ko
    ko slijedi
    slijedi imama
    imama osloboden
    osloboden je
    je oba­
    oba- ha, isto
    ha, isto je
    je kao
    kao da
    da ga
    ga ii nije
    nije klanjao,
    klanjao, osim
    osim ako
    ako je
    je klanjao
    klanjao za
    za imamom."
    imamom."
    veze nametnute
    veze nametnute ovim
    ovim hadisom,
    hadisom, ii postaje
    postaje jasno
    jasno da
    da jeje ovaj
    ovaj jadis
    jadis (Sunen
    (■ al-Tirmizi 1:71)
    Sunen al-Tirmizi 1:71)
    usmjeren na
    usmjeren na imama
    imama iiosobu
    osobu koja
    koja samostalno
    samostalno klanja.
    klanja.
    Prva predaja
    predaja spominje
    sporninje samo
    sarno suru
    suru al-Fatiha
    al-Fatiha kao
    kao obaveznu,
    obaveznu, dok dok Ovo jasno
    Ovo jasno dokazuje
    dokazuje da
    da obaveza
    obaveza ucenja
    ucenja sure
    sure al-Fatiha
    al-Fatiha nije
    nije za
    za
    • Prva
    druga predaja
    predaja ukljucuje
    ukljucuje rijeci
    rijecifasa’
    [asa idan,
    idan, sto
    sto znaci
    znaci „i
    "i vise".
    vise" Ovdje
    Ovdje onoga ko
    onoga ko slijedi
    slijedi imama.
    imama. Imam
    Imam Tirmizi
    Tirmizi dalje
    dalje spominje
    spominje komentare
    komentare
    druga
    imam-Ahmeda oospornenutoj
    imam-Ahmeda predaji:
    spomenutoj predaji:
    je tesko
    je tesko razumjeti
    razumjeti da,
    da, iako
    iako druga
    druga predaja
    predaja spominje
    spominje ii suru
    suru al-Fati-
    al-Fati-

    102
    102 103
    103

    ..
    I -~-- .._______

    ., - .. --
    ABDUR-RAHM
    ABDUR-RAHMAN ANIBNIBN JUSUF
    JUSUF
    ............................................ ;: KUUCNI DOIWI HANEFIJSKOGFIKHA
    KLJUCNIDOKAZIHANEFIJSK06 FIKHA

    „Dzabir
    "Dzabir je ashab Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s,
    s.a.v.s, koji, tumaceci
    tumaceci Poslaniko-
    Poslaniko- Onda s.a.v.s,naredio:
    Onda je Poslanik, s.a.v.s, 'Ne ucite nista
    naredio: ‘Ne al-Kuran
    Umm al-Kur’
    nista osim Umm an
    ve, s.a.v.s,
    s.a.v.s, rijeci: ‘I<o
    'Ko ne uci suru
    suru al-Fatiha,
    al-Fatiha, namaz
    narnaz je neispravan’
    neispravan,, kaze (sura al-Fatiha), jer nema
    (sura nerna namaza
    narnaza za onoga
    onoga ko je ne prouci.’“
    prouci."
    da ove rijeci znace da je to slucaj samo
    sarno kada
    kada osoba
    osoba klanja samostal-
    samostal-
    no." {I'la
    no.“ (!'la' al-Sunen
    al-Sunen 4:75)
    4:75) Ovaj ocigledan
    ocigledan nacin
    nacin izrazavanja
    izrazavanja u pomenutoj
    pomenutoj predaji,
    predaji, u nje-
    nim razlicitim
    razlicitim oblicima,
    oblicima, ukazuje muktedija obavezan
    ukazuje da je muktedija obavezan uciti suru
    Pitamo: Ko moze bolje objasniti
    objasniti znacenje
    znacenje hadisa
    hadisa od osobe al-Patiha. Ucenjaci su naveli brojne
    al-Fatiha. brojne razloge zbog kojih se ovaj hadis
    bliske Poslaniku,
    Poslaniku, s.a.v.s.?!
    s.a.v.s.?! doslovno shvatiti. Tumacili su ga bilo u svjetlu prethodno
    ne moze doslovno prethodno
    spornenutih hadisa, ili su ga u potpunosti
    spomenutih potpunosti odbacili
    odbacili zbog njegove sla-
    ‘Ubade
    'Ubade ibn al-Samit,
    al-Sarnit, r.a,
    r.a, prenosi:
    bosti. Neka od ovih tumacenja
    tumacenja su:
    „Klanjali
    .Klanjali smo sabah-namaz
    sabah-namaz za Poslanikom,
    Poslanikom, s.a.v.s.
    s.a.v.s. Poceo je
    • Prvo,
    Prvo, u lancu prenosilaca (isnad) prisutan
    lancu prenosilaca prisutan je Muhammed
    Muhammed ibn Is-
    uciti, ali je imao poteskoca. Nakon
    Nakon zavrsetka
    zavrsetka namaza
    narnaza je rekao: ‘Moz-
    'Moz-
    hak. Iako ga neki smatraju
    smatraju vjerodostojnim
    vjerodostojnim prenosiocem,
    prenosiocem, vecina
    da je neko od vas ucio za imamom?’
    imamom?' Odgovorili
    Odgovorili smo: ‘Da,
    'Da, Allahov
    hadiskih ucenjaka
    hadiskih ucenjaka ga veoma
    veoma ostro kritizira. Sulajman
    Sulajman al-Tajmi
    Poslanice.’
    Poslanice. Pa je on rekao: ‘Ne
    'Ne ucite nista osim sure al-Fatiha,
    al-Patiha, jer na­
    na-
    i Hisam
    Hisam su ga nazvali „nesnosljivi
    "nesnosljivi lazov“ (kezzab), a imam
    lazov" {kezzab), imam Ma­
    Ma-
    maz je neispravan
    neispravan onome
    onome ko je ne uci.’"
    uci."
    lik ga je nazvao „nesnosljivi
    "nesnosljivi lazov medu
    medu nesnosljivim
    nesnosljivim lazovima“
    lazovima"
    Imam
    Imam Ebu Davud, Tirmizi
    Tirmizi i Nesa’i
    Nesa'i prenijeli su slicnu predaju
    predaju idadialun min al-dadzalila).
    {dadzalun al-dadialilai. Ibn Zahir, Vahb ibn Halid, Dzerir
    Dzerir
    zbirkama. Predaja iz djela Sunen Ebu Davud
    u svojim zbirkama. Davud kaze:
    kaze: Ibn ‘A
    Abd al-Hamid, Darakutni
    bd al-Hamid, Darakutni i drugi su, takoder, iznijeli ozbilj-
    ne optuzbe
    optuzbe na njegov racun. Stoga bi bilo potpuno
    potpuno neposteno
    neposteno
    „Allahov
    .Allahov Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, uzviknuo
    uzviknuo je: ‘Pitao
    'Pitao sam se, zasto prihvatiti takvu predaju
    prihvatiti predaju kao dokaz.
    se kur’anske
    kur'anske rijeci ponavljaju
    ponavljaju za mnom.
    mnom. Ne ucite nista iz Kur’ana
    Kur'ana dok
    • puna konfuzije. Mekhul nekada
    Drugo, njegova predaja je puna nekada pre­
    pre-
    ja ucim, osim sure al-Fatiha.’“ al-Masabin 1:81
    al-Fatiha" (Miskat al-Masabih 1:81 iz Sunen Ebu
    Muhammeda ibn Rabi’a,
    nosi hadis od Muhammeda Rabi'a, nekada od Naha
    Nafi'a ibn
    Davud, Al-Tirmizi, Al-Nesa’i)
    AI- Tirmizi, AI-Nesa'i)
    Mahmuda, i nekada
    Mahmuda, nekada od drugih. Ste se tice Nafi’a
    Nafi'a ibn Mahmuda,
    Mahmuda,
    U jos jednoj predaji iz djela Sunen al-Tirmizi, ‘Ubada
    'Ubada ibn hadiski strucnjaci,
    hadiski poput Ibn ‘A
    strucnjaci, poput 'Abd
    bd al-Barra, Tahavija, i Ibn Kuda-
    al-Samir
    al-Sarnir biljezi:
    biljezi: rna tvrde da je on „nepoznat“
    ma "nepoznat" (medzhul).
    (medzhul), Posto postoji mnostvo
    mnostvo
    drugih
    drugih striktno
    striktno autenticnih
    autenticnih hadisa o0 ovom
    ovorn pitanju, koji nemaju
    nernaju
    „Allahov
    "Allahov Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, predvodio
    predvodio je sabah-namaz
    sabah-namaz i imao
    nedostatke
    nedostatke uu predaji, onda nema
    nema potrebe
    potrebe koristiti
    koristiti takve hadise
    poteskoca
    poteskoca prilikom
    prilikorn ucenja, pa je nakon zavrsetka namaza
    narnaza napome-
    napome-
    korn trenutno
    (kao hadis o0 kom trenutno govorimo),
    govorimo), posebno
    posebno kada
    kada je kontra-
    kontra-
    nuo:
    nuo: ‘Primijetio
    'Primijetio sam da neki
    neki od vas
    vas uce za imamom.’
    imamom. ‘Da.’
    'Da,, rekli smo.
    smo.
    diktoran
    diktoran drugim
    drugim striktno
    striktno autenticnim
    autenticnim hadisima.
    hadisima.
    104 105
    105

    - ... - -
    ------
    II
    A BDUR-RAHMANIB
    ABDUR-RAHMAN IBNNJU SUF :l!
    JUSUF
    ............................................ KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    KUUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG

    • hadiski strucnj
    Trece, neki hadiski strucnjaci manj--
    aci su klasificirali ovaj hadis kao manj klanja namaz u kom
    klanja namaz kom ne Umm al-Kur’
    uci Umm
    ne uci al-Kuran, namaz je ne-
    an, njegov namaz
    kay (ma’lul),
    kav (ma'lul), posto
    posto je njegova predaja
    predaja stigla samo
    same do ‘Ubada
    'Ubada ibn potpun i manjkav.“
    potpun manjkav" Prenosilac
    Prenosilac hadisa
    hadisa je pitao Ebu Hurejrea:
    Hurejrea: „Ne-
    "Ne-
    al-Samira (mevkuj), a ne do Poslanika,
    al-Samira (mevkuf), Poslanika, s.a.v.s. (merfu'). Ibn Tej-
    s.a.v.s. (merfu’). kada klanjam imamom, pa sta da radim
    klanjam za imamom, radim onda?“
    ondai" Ebu Hurejre
    Hurejre
    mijja detaljnije
    detaljnije objasnjava: (ji nafsik)."
    "Uci u sebi (fi
    mu je rekao: „Uci nafsik).cc(Medimu' 23:287)
    (Medzmu al-Fetava 23:287)
    • „Prema
    .Prema hadiskim
    hadiskim strucnjacima (muhaddisi), ovaj hadis je manj-
    strucnjacima (muhaddisi), manj- pogledamo ovu predaju,
    Ako pazljivo pogledamo predaju, vidjet cemo
    cerno da se ona,
    kav irnuallel), iz brojnih
    kay (muallel), brojnih razloga. Imam
    Imam Ahmed
    Ahmed i drugi
    drugi su ga
    ustvari, prvi dio u kojem
    ustvari, sastoji od dva dijela: prvi kojem Allahov
    Ailahov Poslanik,
    ocijenili slabim. Diskusija
    Diskusija o
    0 njegovim
    njegovim slabostima
    slabostima je vec
    vee detalj- s.a.v.s, sam naglasava
    s.a.v.s, naglasava vaznost
    vaznost sure al-Fatiha merfu,),), i drugi
    al-Fatiha (dakle, merfu’ drugi
    no iznesena
    iznesena na drugom
    drugom mjestu
    mjestu u ovoj knjizi, gdje je pojasnjeno
    pojasnjeno -.predaja Ebu Hurejre
    dio -.predaja mevkuj), a ne Poslanika,
    Hurejre (dakle, mevkuf), Poslanika, s.a.v.s,
    s.a.v.s, Po-
    da prava, autenticna (sahih) predaja
    autenticna (sahih) predaja od Allahova
    Allahova Poslanika, a.s, mocu drugog
    mocu drugog dijela neki pokusavaju
    pokusavaju da pripisu
    pripisu obavezu
    obavezu ucenja
    ucenja sure
    jeste: ‘Nema
    'Nema namaza al-Kur'an'
    namaza bez Umm al-Kur’ a n Ovaj hadis prenose
    prenose muktediji, tvrdeci
    al-Fatiha muktediji, tvrdeci da taj dio predaje
    predaje znaci „ucite
    "uCite sami“,
    sarni", a ne
    imam Buhari i Muslim
    imam Muslim u njihovim
    njihovim zbirkama (sahihajn), i Zuhri
    zbirkama (sahihajn), Zuhri „ucite
    "uCite u sebi“.
    sebi"
    ga je prenio
    prenio od ‘Ubade
    'Ubade preko Muhammeda
    Muhammeda ibn Rabi’a.
    Rabi'a. Sto se
    ovog hadisa
    hadisa tice, neki prenosioci
    prenosioci iz Sama
    Sarna (Levant) su pogrijesi- Posto je prvi dio ove predaje slican prvom
    prvom hadisu
    hadisu koji smo

    liIi u njegovoj predaji. Stvarnost


    Stvarnost je da je ‘Ubada
    'Ubada ibn al-Samit bio analizirali u ovoj sekciji, pomenuta
    analizirali pomenuta objasnjenja
    objasnjenja data tamo
    tame validna
    validna su i
    imam u Bajt al-Makdis
    imam al-Makdis (Jerusalem)
    (Jerusalem) kada je prenio
    prenio ovaj hadis. ovdje. Zakljucak
    Zakljucak je: „Ucenje
    "Ucenje imama
    imama je dovoljno za one koji ga slijede“,
    slijede",
    Zamijenili
    Zamijenili su njegovu predaju, koja se trebala
    trebala zavrsiti sa njim i stoga, onaj koji slijedi imama
    imama automatski
    automatski ce obavezu ucenja sure
    (mevkuj), smatrajuci
    (mevkuf), srnatrajuci da dolazi direktno
    direktno od Poslanika, s.a.v.s.
    s.a.v.s. al-Fatiha imati ispunjenu
    ispunjenu od strane
    strane imama.
    imama. Drugi dio hadisa
    hadisa je dalje
    (merfu')." (Sunen al-Tirmizi
    (merfu’).“ al-Tirmizi 1:71)
    1:71) objasnjen:

    • ovaj hadis je nedopustiv


    Dakle, ovaj nedopustiv kao dokaz, jer se ne prenosi
    prenosi di­
    di- • mevkuf predaja, sto je u ovom slucaju predaja
    To je mevkuf predaja Ebu Hurej­
    Hurej-
    rektno
    rektno od Poslanika, s.a.v.s.
    s.a.v.s. r.a, koja nije prenesena
    re, r.a, prenesena direktno
    direktno od Poslanika, s.a.v.s.
    s.a.v.s. Posto
    • Cetvrto. Ako nana trenutak
    trenutak prihvatimo
    prihvatirno hadis kao striktno
    striktno auten- tumace) takoder
    je drugi dio predaje (ako se uzme kao sto neki tumace) takoder
    tican i neostecen,
    neostecen, cak i tada predaje
    predaje poput: ‘Mozda
    'Mozda ste ucili za kontradiktoran mnogim
    kontradiktoran mnogim drugim
    drugim striktno
    striktno autenticnim
    autenticnim hadisi-
    imamom,
    imamorn, ukazuju da Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, nije naredio
    naredio da ista uce.
    uce, U rna, koji su preneseni
    ma, preneseni direktno
    direktno od Poslanika, s.a.v.s, (merfu,), ne
    s.a.v.s, (merfu’),
    suprotnom,
    suprotnom, ne bi postavio takvo pitanje. moze koristen kao dokaz.
    moze biti koristen

    • Kao sto je ranije spomenuto,


    Kao spomenuto, hanefije ikraha
    hanefije rijeci ikra’ fi nafsik
    ha fi nafsik pre-
    Ebu
    Ebu Hurejre, r.a,
    r.a, prenosi
    prenosi da
    da je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, rekao: „Ko
    .Ko god vode kao: „Ucite
    .Ucite u sebi
    sebi i razmisljajte
    razrnisljajte o0 tome,
    tome, ii ne izgovarajte rijeci
    rijeCi
    vode
    106
    106 107
    107

    - ., -.
    ----------
    . !
    ABDUR
    ABDUR-RAHMAN -R A H M A N IBIBNN JU SU F
    JUSUF
    ............................................ j
    : KUUCNI DOKAZI HA~IEFIJSKOGFIKHA

    jezikom". sumnje, ako se muktedija


    jezikorn" Bez sumnje, muktedija koncentrira
    koncentrira na ono sto trebalo biti sumnje
    Sada ne bi trebalo sumnje zasto onaj ko slijedi imama
    imama
    imam
    imam uci, onda
    onda ispunjava
    ispunjava tuobavezu.
    tu obavezu. Hanefije ove rijeci nisu treba biti tih kada klanja za njim, cak i u namazima
    treba namazima u kojima
    kojima ne moze
    prevele tako da je muktedija
    muktedija obavezan
    obavezan da uci suru
    suru al-Fatiha. imamovo ucenje. Pojasnieno
    cuti imamovo spomenuti ajet broj 1
    Pojasnjeno je da gore spomenuti
    sadrzi dvije naredbe:
    sadrzi naredbe: jedna
    jedna od njih je odrzavanje
    odrzavanje tisine, sto se odnosi
    odnosi
    • ikraha fi nafsik bi se, takoder,
    Rijeci ikrdhafi takoder, mogle prevesti
    prevesti kao: „Ucite
    .Ucite
    namaze u kojima
    na namaze kojima se ne uci naglas, i druga
    druga naredba
    naredba je da pazljivo
    kada obavljate namaz
    namaz pojedinacno".
    pojedinacno" Naredni
    Naredni hadisi-kudsi
    hadisi-kudsi sadrzi
    slusa, sto se odnosi
    odnosi na ajete u kojima
    kojima imam
    imam uci naglas.
    slican izraz, i slaze se sa ovim prijevodom.
    prijevodom. Allah, dz.s, kaze:
    razmatranje, i dosli do misljenja
    Hanefije su sve ovo uzeli u razmatranje, misljenja
    • „Ako sarnoci (fi nafsih), onda
    "Ako Me se moj rob sjeti u samoci onda se i Ja
    [a njega
    koje obuhvata
    obuhvata sve razlicite aspekte hadisa. Stoga, moze se zakljuciti
    sjetim u samoci
    samoci (fi nafsih); i ako Me se sjeti u skupu, medu
    medu lju-
    njihovo misljenje, vjerovatno,
    da je njihovo vjerovatno, najblize Kur’anu.
    Kur'anu.
    dima, onda
    onda se i ja njega sjetim u skupovima
    skupovima visim od njegovih."
    Suprotno
    Suprotno od okupljanja
    okupljanja s grupom
    grupom ljudi je biti sam. Prema
    Prema tome, zna-
    cenje Ebu Hurejrine,
    Hurejrine, r.a, predaje ce glasiti: Ucite suru
    suru al-Fatiha
    al-Fatiha kada
    obavljate namaz
    namaz samostalno,
    samostalno, tj. kada
    kada niste u dzematu.
    dzernatu.

    ZAKLJUCAK
    ZAKLJUCAK

    Na kraju ove diskusije, mozemo


    mozerno lahko zakljuciti da postoji
    postoji
    veliki broj dokaza koji podrzavaju
    pcdrzavaju hanefijsko misljenje
    rnisljenje o0 pitanju
    pitanju da
    lili treba, ili ne, uciti za imamom.
    imamom. Razumijevanje
    Razumijevanje iz kuranskih
    kur'anskih ajeta i
    mnogih hadisa je da muktedija
    mnogih hadisa mukiedija ima
    ima dvije obaveze koje mora
    mora ispuniti:
    jedna
    jedna je da suti i bude tih, a druga
    druga je da pazljivo slusa. Na osnovu
    osnovu ha­
    ha-
    disa, zakljucujemo
    zakljucujemo da se ucenje imama
    imama smatra
    smatra dovoljnim
    dovoljnim za onog ko
    ga slijedi. Imamovo
    Imamovo ucenje se, po hadisu, smatra
    smatra potpuno
    potpuno dovoljnim
    dovoljnim
    za muktediju.
    muktediju. Posto Kur’an
    Kur'an potpuno
    potpuno zabranjuje bilo kakvo pricanje
    dok se uci Kur’an, prihvaceno, ii od muktedije se zahtijeva
    Kur'an, tako je i prihvaceno,
    da
    da bude potpuno
    potpuno tih,
    tih, bilo na namazima
    namazima u kojima se uci naglas, ili
    ili u
    kojima
    kojima se ne uci tako.

    108
    108 109
    109
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF KLJUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
    KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOGFIKHA FIKHA_
    SUF!:1
    A............................................
    BDUR-RAHMANIB NJU .................................................

    kaykriticizam
    kav kriticizam ne
    nebibitrebao
    trebao biti
    bitiupucen
    upucen na
    naadresu
    adresu onih
    onih koji
    kojiizgovaraju
    izgovaraju
    IZGOVARANJEAMIN
    IZGOVARANJE POJASNJENJE
    AMIN -- POJASNJENJE amin naglas,
    naglas,niti
    nitina
    naadresu
    adresu onih
    onih koji
    kojito
    toizgovaraju
    izgovarajuuusebi.
    sebi.Ovo
    Ovopitanje
    pitanje
    amin
    jejeslicno
    slicno tome da lilitreba
    tome da treba podizati
    podizati ruke
    ruke uunamazu
    namazu ili
    iline
    ne (r(ref' al-jede-
    e f al-jede-
    Izgovaranje rijeci
    Izgovaranje rijeci amin
    amin nakom
    nakom ucenja
    ucenja sure
    sure al-Fatiha
    al-Fatiha ima
    ima ve-
    ve-
    jn)." (Zad
    jn).“ (Zad al-maad
    al-maad 1:70)
    1:70)
    liku vrijednost,
    liku vrijednost, iisunnet
    sunnet jejeAllahova
    Allahova Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s.
    s.a.v.s.Allahov
    Allahov Posla-
    PosIa-
    nik, s.a.v.s,
    nik, s.a.v.s,kaze:
    kaze: Dakle, slijedeca
    Dakle, slijedeca diskusija ce sese sastojati
    diskusija ce sastojati od
    od kombiniranih
    kombiniranih
    analiza kur
    analiza kur'anskih ajetaiihadisa
    anskih ajeta hadisa Allahova
    Allahova Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s,
    s.a.vs, koji
    koji su
    sure-
    re-
    ~I i j j .,
    t 't.:.;il·
    J\.3I~I»·
    : Jia J\!~j4:11
    iii» ; d]ia j ~.11
    Jill (JLa Jy.j01.
    iii cJjlo 0C-
    j i ‘ ~y.),,.s·) i>- levantni uuvezi
    vezisspitanjem
    pitanjem izgovaranja
    izgovaranja amin
    amin nakon
    nakon ucenja
    ucenja sure
    sure al-Fa­
    al-Fa-
    levantni
    : f~ Ut.:.: ~ a~I
    ^1 jie AlAJi JjajJ3':JJ3 (j9lj-~:J~,;i
    JJja (jalj ^ Aiji i ;:l_ji_jaa
    1))1uJUI ')J:;~~)lc
    (jjllAl Vj tiha, uu cilju
    tiha, cilju pronalazenja
    pronalazenja bolje
    bolje opcije.
    opcije. Kao
    Kao sto
    sto jeje ranije
    ranije spomenuto,
    spomenuto,
    »» ~~ Poslanik, s.a.v.s, izgovarao je amin i naglas i u sebi. Hanefije, iimnogi
    Poslanik, s.a.v.s, izgovarao je am in i naglas i u sebi. Hanefije, mnogi
    .Kada imam
    „Kada imam prouci
    prouci gajn
    gajri -l-magdubi
    -l-magdubi ‘a'alajhim valed-dallin,
    lajhim valed-dallin, drugi, prihvataju
    drugi, prihvataju takvu
    takvu praksu.
    praksu.
    recite amin,
    recite jer ii meleci
    amin, jer meleci to kazu Cije
    to kazu. Cije se
    se god
    god amin
    amin podudari
    podudari sasa amin
    am in
    Ipak, pitanje
    pitanje koje
    koje se
    se postavlja
    postavlja glasi:
    glasi: Koliko
    Koliko dugo
    dugo je
    je Poslanik,
    Poslanik,
    Ipak,
    meleka, svi
    meleka, svinjegovi
    njegovi grijesi
    grijesi ce
    cebiti
    biti oprosteni."
    oprosteni." (Sahih
    (Sahih al-Buhari
    al-Buhari 1:108).
    1:108).
    s.a.v.s, izgovarao amin
    s.a.v.s,izgovarao am in naglas?
    naglas? Posto,
    Posto, cini
    cirrise,
    se, nema
    nema dokaza
    dokaza dada potvr-
    potvr-
    Nema nikakve
    nikakve dileme
    dileme o0vrijednostima
    vrijednostima izgovaranja
    izgovaranja amin
    amin na-
    na- di da
    di da jeje izgovaranje
    izgovaranje amin
    amin bila
    bila njegova
    njegova ustaljena
    ustaljena praksa,
    praksa, neophodno
    neophodno
    Nema
    kon ucenja
    ucenja sure
    sure al-Fatiha.
    al-Fatiha. Svi
    Svi ucenjaci
    ucenjaci su
    su jednoglasni
    jednoglasni dada je
    je sunnet
    sunnet jeje razmotriti
    razmotriti razne
    razne dokaze
    dokaze koji
    koji su
    su bili
    bili koristeni
    koristeni od
    od strane
    strane razlicitih
    razlicitih
    kon
    izgovoriti amin
    am in nakon
    nakon ucenja
    ucenja sure
    sure al-Fatiha.
    al-Fatiha. Razlika
    Razlika uu misljenju
    misljenju je,
    je, fikhskih skola uu vezi
    fikhskih skola vezi ss ovim
    ovim pitanjem.
    pitanjem.
    izgovoriti
    da lili amin
    da amin treba
    treba izgovoriti
    izgovoriti uu sebi,
    sebi, ili
    ili naglas.
    naglas.

    Utvrdeno je
    Utvrdeno je da
    da je
    je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,izgovarao
    izgovarao amin
    amin ii naglas
    naglas ii uu RAZLICITA MISLJENJA
    RAZLICITA MISLJENJA
    sebi uu toku
    sebi toku svog
    svog zivota:
    zivota: stoga,
    stoga, ne
    ne treba
    treba praviti
    praviti veliku
    veliku diskusiju
    diskusiju o0 tom
    tom
    Hanefijsko misljenje
    Hanefijsko misljenje je
    je da
    da amin
    amin treba
    treba izgovarati
    izgovarati naglas
    naglas to-
    to- .
    pitanju. Ponekad
    pitanju. Ponekad sese ta
    ta diskusija
    diskusija uzima
    uzima tako
    tako ozbiljno
    ozbiljno da
    da oni
    oni koji
    koji izgo-
    izgo-
    kom cijelog
    kom cijelog namaza.
    namaza. Oni
    Oni podrzavaju
    podrzavaju misljenje
    miSljenje da
    da je
    je Poslanik, s.a.v.s,
    Poslanik, s.a.v.s,
    varaju amin
    varaju am in naglas
    naglas kritiziraju
    kritiziraju one
    one koji
    koji to
    to izgovaraju
    izgovaraju uu sebi
    sebi nazivajuci
    nazivajuci
    nekoliko puta izgovorio amin
    nekoliko amin naglas
    naglas kako
    kako bi
    bi upoznao
    upoznao ashabe
    ashabe da da
    ih neznalicama
    ih neznalicama i,i, cak,
    cak, tvrdeci
    tvrdeci da
    da su
    su zastranili
    zastranili uu vjeri.
    vjeri. II neki
    neki iz
    iz druge
    druge
    nalcon ucenja
    nakon ucenja sure al-Fatiha
    al-Fatiha treba izgovoriti amin,
    amin, nakon cega
    cega bi
    bi to
    to
    grupe takoder
    grupe takoder kritiziraju
    kritiziraju one
    one prve.
    prve.
    sebi, kao ii druge vidove
    izgovarao u sebi, vidove dove. Neki tvrde da
    da amin treba
    treba
    Mora se
    Mora se razumjeti
    razurrijeti da
    da je
    je razlika
    razlika uu misljenju
    misljenju samo
    sarno uu vezi
    vezi ss pi-
    pi- sarno uu namazima
    izgovarati naglas samo namazima u kojima
    kojirna imam uci naglas (tj,(tj,
    tanjem koji metod
    tanjern koji metod jeje bolji,
    bolji, tj.
    tj. da
    da lili je
    je vrednije
    vrednije izgovoriti
    izgovoriti amin
    am in naglas,
    naglas, sabah, aksam iijacija), aauu sebi u namazima
    namazima uu kojima ii imam uci u sebi
    ili uu sebi?
    ili sebi? Ibn
    Ibn Kajjim,
    Kajjim, objasnjavajuci
    objasnjavajuci priroduprirodu ovog
    ovog pitanja,
    pitanja, pise:
    pise: (tj, podne
    (tj, podne i ikindija).
    "Ovo pitanje
    „Ovo pitanje je
    je medu
    medu opravdanim
    opravdanim razlikama
    razlikama uu misljenju,
    misljenju, gdje
    gdje nika-
    nika-
    110
    110 111
    111
    KLJUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    AABDUR-RAHMAN
    B D U R -R AHM A NIB IBNNJUSUF
    JUSUF
    ............................................ 1:

    Slijedece stavke ce detaljnije objasniti kako imam


    detaljnije objasniti imam i onaj ko ga
    „Uslisana
    .Uslisana je molba
    molba vasa.“
    vasa." (Al-Kur’an 10:89)
    (AI-Kuran

    slijedi (muktedija) izgovarati amin.


    trebaju izgovarati
    (muktedija) trebaju amino Allah, di.s,
    dz.s, u ovom koristi dvojinu
    ovom ajetu koristi da’vatakuma,
    dvojinu i kaze davatakuma,
    sto znaci "molitva
    „molitva obojice"
    obojice". Posto se spominje
    sporninje da je samo
    samo Musa
    Musa uci-
    • Svi ucenjaci
    ucenjaci se slazu imam treba izgovoriti amin
    imam treba amin u sebi u toku
    toku
    nio dovu, a ne i Harun,
    Harun, upotreba
    upotreba dvojine
    dvojine se objasnjava
    objasnjava na nacin
    nacin da
    namaza
    namaza u kojim
    kojim se ne uci naglas. Sto se tice namaza
    namaza u kojima
    kojima se
    je Musa
    Musa ucio dovu, dok
    dok ju je Harun
    Harun potvrdivao izgovarajuCi amin.
    potvrdivao izgovarajuci am in.
    uci naglas, imam Malik i imam
    imam Malik imam Ebu Hanifa
    Hanifa su misljenja amin
    misljenja da amin.
    Posto je amin
    am in dova, Allah, dB,
    dz.s, obraca
    obraca se obojici, kao da su Mu se
    treba izgoovoriti
    treba izgoovoriti u sebi i u tim namazima,
    namazima, a druga
    druga grupa ucenja-
    grupa ucenja-
    obojica obratila,
    obojica obratila, i prihvata
    prihvata im dovu.
    ka smatra
    smatra da amin
    amin treba
    treba izgovoriti
    izgovoriti naglas.
    U poglavlju
    poglavlju 0o imamovom
    imamovom izgovaranju amin naglas
    izgovaranju amin naglas (Babu
    • Imam (prema Al-Mudavvanat
    Imam Malik (prema al-kubrai i imam
    AI-Mudavvanat al-kubra) imam Ebu Ha­
    Ha-
    dzahr al-imam
    dzahr al-imam bi ‘l-ta’ min), imam
    'l-tamini, imam Buhari
    Buhari citira rijeci Ataa
    Ataa ibn Ebi
    nifa
    nita su misljenja
    misljenja da onaj ko slijedi imama uvijek treba
    imama uvijek treba izgovoriti
    izgovoriti
    Rebaha,
    Rebaha, koji kaze: „Amin
    "Amin je dova.“ al-Buhari 1:102)
    dova." (Sahih al-Buhari 1:102) Hafiz Ibn
    amin u sebi, bilo u namazima
    namazima u kojima
    kojima se uci naglas, ili ne. Ova-
    Hadzer
    Hadzer to dalje pojasnjava
    pojasnjava u svom komentaru,
    komentaru, gdje kaze:
    kvo takoder, zastupa
    kyo misljenje, takoder, zastupa imam
    imam Safi’i.
    Safi'i. Jos jedna
    jedna grupa
    grupa je
    misljenja da onaj ko slijedi imama
    misljenja imama treba izgovoriti amin naglas
    treba izgovoriti „Onaj izgovara amin
    .Onaj ko izgovara smatra se onim
    amin smatra onim koji upucuje
    upucuje dovu,
    u toku
    toku namaza
    namaza u kojima
    kojima se uci naglas, a u sebi u toku
    toku namaza
    namaza u kao sto je spomenuto
    spomenuto u Al1ahovim
    Allahovim rijecima: 'Uslisana
    ‘Uslisana je molba
    molba vasa.
    kojima
    kojima imam
    imam ne uci naglas. Musa je cinio dovu, a Harun
    Musa Harun je izgovarao amin, kao sto se prenosi
    izgovarao amin, prenosi od
    Kao sto je ranije
    ranije i spomenuto,
    spomenuto, razlika
    razlika u misljenju samo o0
    misljenju je samo Ibn Merdavajha
    Ibn Merdavajha kroz Anansovu predaju." (Fath al-Bari)
    Anansovu predaju." ai-Bari) .
    tome koji od ova dva metoda
    tome metoda je vredniji.
    vredniji. Tehnicki govoreci, izgovara- Dakle,
    I?akle, sada kada
    kada znamo amin oblik dove, moramo
    znamo da je amin moramo po-
    amin
    nje am in naglas
    naglas ili u sebi svi ucenajci smatraju namaskim
    ucenajci smatraju namaskim sunnetom, stovati ono
    stovati ono sto nas je Allah naucio:
    naucio:
    a ne [arzom, ili sastavnim
    nefarzom, sastavnim dijelom
    dijelom namaza.
    namaza.
    (00) (jjaakill u-kki 'i Ic-jjJaj IjC-il

    KUR'AN
    KUR’A N 0 OVOM PITANJU
    OVOM PITANJU „Molite se ponizno
    "Molite ponizno i u sebi Gospodaru
    Gospodaru svome, ne voli On
    one koji se previse
    previse glasno
    glasno mole."
    mole." (Al-Kur’an 7:55).
    (AI-Kuran
    Sudeci prema najpreciznijoj definiciji,
    prema najpreciznijoj defmiciji, amin je glagolska ime-
    nica koja znaci „prihvati
    "prihvati nasu
    nasu molitvu“.
    rnolitvu" Dakle, to je dova. Na ovo je Allah nam
    nam nareduje
    nareduje da namaz obavljamo i da Mu dovu
    namaz obavljamo upu-
    dovu upu-
    jasno ukazano u suri [unus,
    jasno ukazano Junus, gdje, nakon
    nakon spominjanja
    spominjanja Musaove
    Musaove dove, cujemo
    cuiemo s poniznoscu, iskrenoscu, i u tisini
    poniznoscu, iskrenoscu, tisini (hufja). U Kur’anu se na-
    Kur'anu
    Allah, dz.s,
    dB, kaze: laze mnogi
    mnogi primjeri o tome
    primjeri 0 tome kako su brojni
    brojni Allahovi
    Al1ahovi poslanici, s.a.v.s,
    poslanici, s.a.v.s,
    c'Aj-'i IS £jl| upucivali dove Allahu. Govoreci
    upucivali Govoreci o0 Zakarijjau, s.a.v.s, i njegovom
    Zakarijjau, s.a.v.s,i njegovom smi-

    112
    112 113
    -------_------------------

    ABDUR-RAHM
    ABDUR-RAHMANANIBN IBN JUSUF
    JUSUF 1: KUUCNI DOKAZI HAN EFIJSKOG FJKHA
    KLJUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG FJKHA
    ....................................................
    ............................................ .......................................A.......

    prilikom upucivanja
    raju prilikom upucivanja dove, Allah, dz.s,
    dB, kaze: HADISIO
    H OVOM PITANJU
    A D ISI0 OVOM PITANJU
    (1)
    'VjU
    ( ~ii. i~\~
    lii Ajj
    ~j ~~1j j| ~l Iz prethodne
    Iz prethodne analize
    analize moze
    moze se
    se pogresno
    pogresno razumjeti
    razumjeti dada hanefije
    hanefije
    svoje misljenje
    svoje rnisljenje temelje
    temelje na
    na pukom
    pukom rasudivanju
    rasudivanju ii analogiji.
    analogiji. Stoga
    Stoga cemo
    cerno
    .Kada je Gospodara
    „Kada (AI-Kuran
    Gospodara svoga zamolio - u tajnosti." (Al-Kuran
    uu ovoj
    ovoj sekciji
    sekciji spomenuti
    spomenuti autenticne
    autenticne hadise
    hadise kako
    kako bismo,
    bismo, uz
    uz Boziju
    Boziju vo-
    vo-
    19:3).
    19:3).
    lju, razjasnili
    lju, razjasnili takva
    takva nerazumijevanja
    nerazumijevanja ii ponudili
    ponudili cvrste
    cvrste dokaze
    dokaze da
    da je
    je
    Dove drugih Poslanika su, takoder, spomenute
    Dove spomenute uu Kur’
    Kur'anu:
    anu: hanefijsko misljenje
    hanefijsko rnisljenje uu skladu
    skladu sa sunnetorn.
    sa sunnetom.
    •• UU predaji
    predaji Semure
    Semure ibnibn Dzunduba,
    Dzunduba, r.a,
    r.a, ii ‘Imrana
    'Imrana ibn
    ibn Husajna,
    Husajna, r.a,
    r.a,
    spominje se
    spominje se da
    da su
    su njih
    njih dvojica
    dvojica vodili
    vodili razgovor
    razgovor tokom
    tokom kojeg
    kojeg je
    je
    .Oni su
    „Oni su se
    se trudili da sto
    sto vise
    vise dobra
    dobra ucine, ii molili su
    su Nam
    Nam.se
    se Samure spomenuo
    Samure spomenuo dvije
    dvije situacije
    situacije kada
    kada je
    je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,kratko
    kratko
    uu nadi
    nadi ii strahu,
    strahu, bili
    bili su
    su prema
    prema Nama
    Nama ponizni." (AI-Kuran 21:90)
    ponizni." (Al-Kuran 21:90) sutio (sekta) uu namazu
    sutio (sekta) namazu -- jedna
    jedna je
    je nakon
    nakon pocetnog tekbira, ii druga
    pocetnog tekbira, druga
    Na jos
    Na jos jednom
    jednom mjestu,
    mjestu, Kuran
    Kur'an govori
    govori uu Sudnjem
    Sudnjem danu,
    danu, kad
    kad ce
    ce se sur
    se uu sur nakon zavrsetka
    nakon vala ‘l-dallin.
    zavrsetka vala 'l-dallin. ‘Imran
    'Imran ibn
    ibn Husajn
    Husajn to to nije
    nije mogao
    mogao
    puhnuti. Allah,
    puhnuti. Allah, dz.s,
    dz.s, kaze:
    kaze: potvrditi, pa
    potvrditi, pa su
    su pisali
    pisali Ubeju
    Ubeju ibn
    ibn Ka’bu,
    Ka'bu, koji
    koji je
    je potvrdio
    potvrdio da
    da se
    se Se-
    Se-
    mura ispravno
    mura ispravno sjetio. (Sunen Ebu
    sjetio. (Sunen Ebu Davud
    Davud}:120)
    1:120)
    V] Ns (jLa2kjl] Cjlj-i-aVl ClLuiikj’Aj V Ujiiij .Aijj
    Imam Nimavi, kornentirajuci om predaju, kaze:
    Imam Nimavi, komentirajuci ovu predaju, kaze:
    (1 • A) HiiA
    .Prvi put
    „Prvi put je
    je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s, sutio da
    s.a.v.s,sutio da bi
    bi se
    se mogla
    mogla uciti Sena
    uciti Sena
    "Tog dana
    „Tog dana ce
    ce se
    se oni
    oni glasniku
    glasniku odazvati,
    odazvati, moratmorat ce
    ce ga
    ga slijediti,
    slijediti,
    (tj. Subhaneke) uu sebi,
    (tj.Subhaneke) sebi, aa drugi
    drugi put
    put da
    da bi
    bi se
    se izgovorilo amin uu sebi.
    izgovorilo amin sebi.Mo-
    Mo-
    ii pred
    pred Milostivim
    Milostivim glasovi
    glasovi ce
    ce se
    se stisati,
    stisati, ii titi ces
    ces samo
    sarno sapat
    sapat cuti.“ (AI-
    cuti." (Al-
    guce je
    guce je da
    da je
    je ‘Imran
    'Imran ibn
    ibn Husajn
    Husajn prvobitno
    prvobitno opovrgnuo
    opovrgnuo SamuruSamuru kadkad je
    je
    Kuran 20:108)
    Kuran 20:108)
    uu pitanju
    pitanju druga
    druga tisina
    tiSina zato
    zato sto
    sto je
    je bila
    bila veoma
    veoma kratka
    kratka ii nije
    nije mislio
    mislio da
    da je
    je
    Na osnovu
    Na osnovu ovoga
    ovoga se se moze
    moze ustanoviti
    ustanoviti da,
    da, posto
    posto je amin dova,
    je amin dova, vrijedna spomena,
    vrijedna spomena, iistoga
    stoga potvrdio
    potvrdio prvu
    prvu tisinu
    tisinu jer
    jerje
    je bila
    bila duza.
    duza. Prilic-
    Prilic-
    treba se
    treba se izgovarati
    izgovarati uu sebi,
    sebi, kao
    kao ii svaka
    svaka druga
    druga dova.
    dova. Razliciti
    Razliciti Allahovi
    Allahovi no je
    no je jasno
    jasno da
    da se
    se tokom
    tokom druge
    druge tisine
    tisine izgovorilo
    izgovorilo amin, jer nema
    amin, jer nema dru-
    dru-
    poslanici su
    poslanici su preferirali
    preferirali da
    da dovu
    dovu cine
    cine tiho
    tiho kada
    kada bi
    bi molili Onaga Koji
    molili Onoga Kaji gog razloga
    gog razloga da
    da se
    se nakratko
    nakratko prekine
    prekine ucenje
    ucenje uu tom
    tom momentu.“ (Asar
    momentu." (Asar
    svecuje
    sve cuje(al-Sami)
    (al-Sami') iiOnoga
    OnagaKomeje
    Kame je sve
    sveblisko
    bliska(al-Karib).
    (al-Karib). al-Sunen, 382)
    382)
    al-Sunen,

    UUmnogim
    mnogim hadisima
    hadisima jejePoslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,savjetovao
    savjetovao ashabe
    ashabe da da •• Ebu Hurejre,
    Ebu Hurejre, r.a,
    r.a,prenosi
    prenosi da
    dajeje Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,rekao:
    rekao:
    se mole
    se mole Allahu
    Allahu tiho.
    tiho. Rekao
    Rekao im
    imjeje da
    dajeje Allah
    Allah blizu
    blizu iida
    da sve
    svecuje,
    cuje, ii da
    da .Kada imam
    imam prouci gajr al-maghdubi
    prouci gajr al-maghdubi ‘a'alajhim vala ‘l-dallin,
    'l-dallin,
    „Kada lajhim vala
    nema potrebe
    nema potrebe da da dovu
    dovu upucuju glasno. Stoga,
    upucuju glasno. Stoga, posto
    posto jeje amin
    amin dova,
    dova, amin,jer
    recite amin, jer meleci
    meleci iiimam
    imam kazu amin." (Sunen
    kazu amin.“ (Sunen al-Nesa’i
    al-Nesai 1:147)
    1:147)
    recite
    boljejejeda
    bolje da se
    seizgovara
    izgovara tiho,
    tiho, kao
    kaoiiostale
    ostale dove.
    dove. Ovajhadis
    hadis dokazuje
    dokazuje da
    daimam
    imam treba
    treba izgovoriti
    izgovoriti amin
    amin uusebi.
    sebi.Razlog
    Razlogzaza
    Ovaj
    114
    114 115
    115

    --
    ~ - - . - ..
    A B D U R -R AHM A NIB
    ABDUR-RAHMAN IBNNJUSUF
    JUSUF ;:
    ............................................
    KUUCNID
    KLJUCNI 0KAZ1H
    DOKAZI ANEFIJSKOGF
    HMiEFIJSKOG IKHA
    FIKHA
    to je dnjenica
    cinjenica da je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, naredio
    naredio ashabima
    ashabima da izgovore
    amin,
    amin, i obavijestio ih da meleci i imam
    obavijestio ih amino Da
    takoder izgovaraju amin.
    imam takoder al-Buhari
    al-Buhari 1:108)
    1:108)
    imam amin
    je bolje da imam amin izgovori naglas, Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, ne bi imao Da je bolje za onoga
    onoga ko slijedi imama
    imama izgovoriti amin naglas,
    izgovoriti amin
    razloga da ashabima
    razloga ashabima kaze drugacije,
    drugadje, Jer
    jer bi onda
    onda sami culi imama
    imama kad onda hadis glasio ovako: Kada imam
    onda bi ovaj hadis imam kaze amin,
    amin, i vi kazite,
    kaiite, jer
    izgovori amin, Posto ih je Poslanik,
    izgovori amino Poslanik, s.a.v.s, poducio da imam
    s.a.v.s, poducio imam takoder
    takoder bi imamovo am in bilo znak
    imamovo amin znak onima am in.
    kazu amin.
    onima koji ga slijede da i oni kazu
    izgovara amin, to znaci da je obicno
    izgovara amin, obicno izgovoreno prigusenim tonom.
    izgovoreno prigusenim tonom. Ipak, Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s, naredio je da se izgovori amin
    s.a.v.s,naredio am in nakon
    nakon sto imam
    imam

    •• Su’ba
    Su'ba prenosi
    prenosi od ‘Alkame
    Alkame ibn Vaila,
    Va'ila, koji prenosi
    prenosi od svog oca,
    proud 'l-dallin, posto
    prouci vala ’l-dallin, amin izgovara
    imam amin
    posto imam izgovara u sebi.

    da je on (Vail) klanjao s Poslanikom,


    (Va'il) klanjao Poslanikom, s.a.v.s.
    s.a.v.s. Kada je Poslanik, Postoje, ustvari, predaje koje sadrze rijeci: .Kada
    ustvari, neke predaje „Kada imam
    imam
    proucio gajr al-maghdubi
    s.a.v.s, proucio
    s.a.v.s, al-maghdubi ‘'aiajhim
    alajhim vala 'l-dallin,
    ‘l-dallin, rekao
    rekao je izgovori am in, i vi izgovorite"
    izgovori amin, tumaci kao: Kada
    Medutim, to se tumaci
    izgovorite". Medutim, dade
    Kada dode
    amin blagim
    amin blagim tonom. (Musned Ahmed,
    tonom. (Musned Ahmed, Darakutni,
    Darakutni, Al-Mustedrek
    Al-Mustedrek vrijeme da imam
    vrijeme izgovori amin, i vi izgovorite.
    imam izgavari izgavarite. Ova predaja
    predaja se ne pre-
    U, Nasb
    Nash al-raja 1:494)
    1:494) vodi
    vodi doslovno,
    doslovno, zato sto je Poslanikova,
    Poslanikova, s.a.v.s, praksa bila da izgovori
    s.a.v.s,praksa izgovori
    amin u sebi.
    amin
    Ovaj hadis
    hadis se prenosi
    prenosi od Va'ila
    Vaila ibn Hudzra,
    Hudzra, preko
    preko Sufjana
    al-Sevrija
    al-Sevrija i Su'be.
    Su’be. Dvije predaje
    predaje se razlikuju
    razlikuju u tome Su’be, cija pre-
    tome da Su'be,
    daja je gore navedena, prenosi da je Poslanik,
    navedena, prenosi Poslanik, s.a.v.s, izgovorio amin
    s.a.v.s, izgovorio amin ASHABI I „NJIHOVI
    ASHABII "NJIHOVI SLJEDBENICI"
    SLJEDBENICI“
    tiho, dok Sufjan prenosi,
    prenosi, od Vaila,
    Va'ila, da je Poslanik, s.a.v.s, produzio
    s.a.v.s, produzio (TABI'INI)
    (TABI’INI) 0 OVOM
    OVOM PITANJU
    PITANJU
    svoj glas (madda savtaha) dok
    (madda biha savtaha) izgovarao amino
    dok je izgovarao amin,
    1. Vail prenosi
    Ebu Va'il prenosi da ‘'Alija,
    Alija, r.a, i 'Abdullah
    Abdullah ibn Mes'ud,
    Mes’ud, r.a, nisu
    nisu
    Sufjanovu
    Sufjanovu predaju
    predaju koriste tvrde da je Poslanik,
    koriste oni koji tvrde Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, ucili bismi’llah, e’uzu bi'llah
    bisrni'llah, euzu bi’llah ili amin
    amin naglas u toku namaza.
    toku namaza.
    amin izgovorio
    amin izgovorio naglas. Oni
    Oni mnogostruko
    mnogostruko kritiziraju
    kritiziraju Su’bovu
    Su'bovu predaju
    predaju (Medima' al-zavaid
    (Medzma al-zava’id 2:108)
    i, cineci to, pokusavaju
    pokusavaju prikazati Sufjanovu predaju
    prikazati Sufjanovu predaju boljom. drugu
    boljom. U drugu
    2. Ebu
    Ebu Vail prenosi da Orner
    Va'ilprenosi Omer i ‘Osman
    'Osman nisu bismi'llah iii
    nisu ucili bismi’llah ili am in
    amin
    ruku,
    ruku, hanefije
    hanefije smatraju
    smatraju da je, u Sufjanovoj predaji, samo izgovaranje
    predaji, samo izgovaranje
    (J'la al-Sunen
    naglas. (Via al-Sunen 2:215)
    pocetnog alifa pojacano,
    pocetnog pojacano, a ne Poslanikov, s.a.v.s,
    s.a.v.s, glas. Hanefijski
    Hanefijski uce-
    njaci su odgovorili
    odgovorili na svaki kriticizam
    kriticizam upucen
    upucen na Su’bovu
    Su'bovu predaju,
    predaju, i 3. . Imam
    3, Imam ‘Abd Musannefi i imam
    al-Razzak u svom djelu Musannef
    Abd al-Razzak imam Muham-
    Muham-
    cvrsto ustanovili da je ta predaja
    cvrsto ustanovili predaja prihvatljivija
    prihvatljivija u vezi s ovim pitanjern.
    pitanjem. med
    med u svom al-Asar prenose
    svom djelu Kitab al-Asar prenose da je istaknuti
    istaknuti „sljedbe-
    "sljedbe-
    Asar al-Sunen, Fath
    (vidi Asar Path al-Mulhim,
    al-Mulhim, Darse, Tirmizi, itd.) ashaba" (tabi'in)
    nik ashaba“ (tabi’in) Ibrahim
    Ibrahim al-Nehai
    al-Nehai rekao:
    • Ebu Hurejre,
    Hurejre, r.a, prenosi
    prenosi da je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, rekao: .Postoji pet stvari koje imam treba da prouci u sebi, a to
    „Postoji
    .Kada imam
    „Kada izgovori vala 'l-dallin,
    imam izgovori ‘l-dallin, recite amin.“
    amin." (Sahih subhanaka ‘'llahumma
    su: subhanaka llahumma (tj.
    (tj. sena ala Allah), te 'avvuz,
    ’awuz,
    116
    117

    " ~ . , , . .
    ABDUR-RAHMANANIBN
    ABDUR-RAHM IBN JUSUF
    JUSUF l KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    ............................................ :

    i’llah, amin iiAllahuma


    bismi'llah,
    bism Allahuma rabbana
    rabbana laka ‘'l-hamd."
    l-ham d“ ((Mu-
    Mu- Poslanik, s.a.v.s,
    Poslanik, s.a.v.s, oduzio
    oduzio pocetni elif uu rijeci
    pocetni elif rijeci amin,
    amin, aa ne
    ne da
    da je
    je izgovorio
    izgovorio
    sannaf ‘'Abd
    sannaf al-Razzak 2:87)
    A bd al-Razzak amin naglas.
    amin naglas. Su’bova
    Su'bova verzija
    verzija Vail
    Va'il ibn
    ibn Hudzrove
    Hudzrove predaje
    predaje (treci
    (treci hadis,
    hadis,
    ranije spomenut),
    ranije spomenut), koja
    koja je
    je uu skladu
    skladu ss ovim
    ovim tumacenjem,
    tumacenjern, jasno
    jasno spomi-
    spomi-
    nje da
    nje da je
    je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, utisao
    utisao svoj
    svoj glas
    glas prilikom
    prilikom izgovaranja amino
    izgovaranja amin.
    OSTALI RAZLOZI
    OSTALIRAZLOZI
    ZA IZGOVARANJE AM
    ZAIZGOVARANJE AMIN
    IN U SEBI •• Ebu Hurejre,
    Ebu Hurejre, r.a,
    r.a, kaze:
    kaze:

    Znamo da
    1. Znamo
    1. da je neophodno
    neophodno (vadzib) uciti
    uciti Kur’
    Kur'an naglas u namazi-
    an naglas namazi- .Kada je
    „Kada je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,proucio vala ‘l-dallin,
    proucio vala 'l-dallin;nakon
    nakon toga
    toga je
    je
    rna u kojima
    ma kojima se
    se uci
    uci naglas.
    naglas. Izgovarajuci
    IzgovarajuCi amin naglas,
    naglas, neko bi se rekao amin, sto
    rekao amin, sto se
    se moglo
    moglo cuti
    cuti uu prvom
    prvom safu.“ (Sunen Ebu
    safu." (Sunen Ebu Davud)
    Davud)
    mogao zbuniti ii pomisliti
    mogao zbuniti pomisliti da
    da je
    je iito dio kur’anskogteksta,
    to dio kur'anskog teksta, zajedno
    zajedno .Verzija
    Verzija ove
    ove predaje Sunen Ibn
    predaje uu Sunen Ibn Madze
    Madie sadrzi
    sadrzi ii dodatni
    dodatni tekst: "Me-
    tekst: „Me-
    sa Fatihom,
    sa Fatihom, aa svi sese ucenjaci
    ucenjaci slazu
    slazu da
    da amin
    amin nije
    nije dio
    dio kur’
    kur'anskog
    anskog je odjekivao
    sdzidom je
    sdzidom odjekivao zvuk.“ (Sunen Ibn
    zvuk." (Sunen Ibn Madze
    Madie 1:61)
    1:61)
    teksta.
    teksta. Sto se
    se ovog
    ovog hadisa
    hadisa tice,
    tice, on
    on je
    je slab,
    slab, ii ne
    ne moze
    moze biti
    biti prihvacen
    prihvacen
    Sto
    2. Neki
    2. Neki ucenjaci
    ucenjaci smatraju bismi'llu jednim
    smatraju bismi’llu jednim ajetom
    ajetom sure
    sure al-Fatiha,
    al-Fatiha, ali
    ali kao dokaz, jer
    kao dokaz, jer jedan
    jedan odod njegovih
    njegovih prenosilaca,
    prenosilaca, Bisr
    Bisr ibn
    ibn Rafi’
    Rafi,, cvrsto
    cvrsto
    je ipak
    je ipak ne
    ne uce naglas uu toku
    uce naglas toku namaza.
    namaza. Ovo
    Ovo je dokaz da
    je dokaz da dova,
    dova, kao
    kao je kritiziran
    je kritiziran od
    od strane
    strane mnogih
    mnogih hadiskih
    hadiskih strucnjaka.
    strucnjaka, Imam
    Imam Buhari
    Buhari za
    za
    sto je
    sto am in -- koju
    je amin koju ucenjaci
    ucenjaci ne
    ne smatraju
    smatraju kuranskim
    kur'anskim tekstom
    tekstom -- ne
    ne njega kaze:
    njega kaze: „On
    "On je
    je nedosljedan
    nedosljedan uu svojim
    svojim predajama".
    predajama" Imam
    Imam Ahmed
    Ahmed
    treba da
    treba da se
    se uci
    uti naglas.
    naglas. ga naziva
    ga naziva slabim;
    slabim; imam
    imam Nesa’i
    Nesa'i kaze:
    kaze: „On
    "On nije
    nije cvrst
    cvrst uu predajama";
    predajama", ii
    Ibn Hibban
    Ibn Hibban tvrdi:
    tvrdi: „On
    "On prenosi
    prenosi lazne
    lazne predaje" (Mizan al-i
    predaje", (Mizan al-i'tidal U)
    tidal V)
    Druga stvar
    Druga stvar koja
    koja se
    se ovdje treba uzeti
    ovdje treba uzeti uu razmatranje
    razmatranje jeje slije-
    slije-
    ANALIZA NAIZGLED
    ANALIZA NAIZGLED deca: ako
    ako se
    seprilikom
    prilikom izgovaranja am in zvuk
    izgovaranja amin zvuk cuo
    cuo samo
    samo uu prvom
    prvom safu
    safu
    deca:
    KONTRADIKTORNIH HADISA
    KONTRADIKTORNIH HADISA
    (kao sto
    (kao 8tOse spominje uu glavnom
    se spominje glavnom dijelu
    dijelu predaje),
    predaje), kako
    kako je,
    je, onda,
    onda, mo-
    mo-
    • Va'ilibn
    Vail Hudzr, r.a,
    ibn Hudzr, r.a,kaze:
    kaze: guce da
    da je mesdzid odjekivao
    je mesdzid odjekivao (kao
    (kao sto
    5tOse Ibn Madzeovoj
    spominje uu Ibn Madzeovo]
    guce se spominje
    .Poslanik, s.a.v.s,
    „Poslanik, s.a.v.s, ucio
    ucio je gajri ‘l-maghdubi
    je gajri 'l-rnaghdubi alajhim
    'alajhim vala
    vala verziji)?!
    verziji)?!
    'l-dallinpopraceno
    ‘l-dallin popraceno sa amin, produzavajuci
    saamin, produzavajuci svoj
    svojglas
    glasprilikom
    prilikom izgovo-
    izgovo- DaDa je
    je izgovor amin odjekivao
    izgovor amin odjekivao popo cijelom
    cijelom mesdzidu,
    mesdzidu, svi
    svibi
    bi ga
    ga
    (madda bih
    ra (madda
    ra bihsavtahu).“
    savtahu)." (Sunen
    (Sunen al-Tirmizi
    al-Tirmizi 1:57, EbuDavud
    1:57, Ebu Davud 1:142)
    1:142) culi, Nejasno
    culi. Nejasno jeje kako
    kako uujednoj
    jednoj verziji
    verziji stoji
    stoji da
    da se
    se culo
    culo samo
    sarno uu prvom
    prvom
    safu,aauudrugoj
    safu, drugoj dadajejecijeli
    cijelimesdzid
    mesdzid odjekivao.Stoga
    odjekivao.Stoga jejeovajovajhadis
    hadis sam
    sam
    Ovo jeje Sufjanova
    Ovo Sufjanova predaja
    predaja od
    od Va’ila,
    Va'ila,koja
    kojajeje spomenuta
    spomenuta iiana-
    ana-
    po sebi
    po sebi kontradiktoran
    kontradiktoran i,i,kao
    kao rezultat
    rezultat toga,
    toga, ne
    ne moze
    moze biti
    biti prihvacen
    prihvacen
    lizirana. Ranije
    lizirana. Ranije smo
    smo rekli
    rekli da
    da hanefije
    hanefije preferiraju
    preferiraju Su’bovu
    5u'bovu uu odnosu
    odnosu
    kao dokaz
    kao dokaz da
    dase am inuvijek
    seamin uvijekizgovara
    izgovara naglas
    naglas
    na Sufjanovu predaju
    na Suijanovu predaju o0ovom
    ovom pitanju.
    pitanju. Stoga,
    Stoga,znacenje
    znacenje hadisa
    hadisa jejeda
    dajeje

    118
    118 119
    119

    <# - • .' --~. •


    ABDUR-RAHMAN
    ABDUR-RAHM ANIBN IBN JUSUF
    JUSUF
    ............................................ l
    :
    KLJUtNI
    KLJUCNI DOKAZIHANEFIJSKOG
    DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA FIKHA
    ...................................................

    ljude poducio
    poducio da je to sunnet.
    sunnet. Slicno pitanje izgovaranja amin
    Slicno tome, pitanje
    OPCE OBJASNJENJEIZAKLJUCAK
    OPCE OBJASNJENJE I ZAKLJUCAK naglas potpada (Zad al-maad
    potpada pod istu kategoriju." (Zad al-ma'ad 1:70)
    1:70)

    Postoje i druge naizgled kontradiktorne


    kontradiktorne predaje
    predaie uu kojima
    kojirna • Ibn Dzerir al-Tabari istice:
    istice:
    stoji da se amin izgovara naglas uu toku namaza. Ipak, mnoge od ovih
    „Obje
    .Obje vrste
    vrste predaja (tj. tvrde da se amin izgovara
    (tj. one koje tvrde izgovara na­
    na-
    predaja su ocijenjenje
    ocijenjenje kao
    kao ekstremno
    ekstremno slabe i neprihvatljive
    neprihvatljive kao do-
    glas, i one koje
    koje tvrde da se izgovara u sebi) prenesene
    prenesene su od Poslanika,
    kaz. O
    kaz. 0 ovim predajama
    predajama se ovdje nije diskutiralo,
    diskutiralo, ali se mogu naci u
    s.a.v.s,
    s.a.v.s, i bolje su pouzdane (sahih)." (Fath
    pouzdane (sahih).“ (Path al-Mulhim
    al-Mulhim 2:50)
    Tla' al-Sunen.
    vecim djelima, kao sto su Asar al-Sunen i I’la
    Dakle, obje vrste predaja su autenticne,
    autenticne, ali
    ali se odnose
    odnose na razlicite situ-
    Opci odgovor na sve takve predaje je da cak i hanefije pri-
    acije.
    acije. Predaje koje spominju s.a.v.s, izgovarao amin
    spominju da je Poslanik, s.a.v.s, am in u
    s.a.v.s, izgovarao amin
    hvataju da je Poslanik, s.a.v,s, am in naglas, ali samo
    sarno kratak
    kratak
    sebi odnose uobicajenu Poslanikovu, s.a.v.s,
    odnose se na uobicajenu praksu, dok se pre­
    s.a.v.s,praksu, pre-
    vremenski
    vremenski period,
    period, i ne postoji
    postoji dokaz da bi se ustanovilo
    ustanovilo da je to bila
    spominju da je izgovarao amin naglas odnose
    daje koje spominju odnose na situacije
    stalna praksa. Tih nekoliko
    nekoliko puta kada je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, izgovorio
    kada je htio poduciti
    poduciti ashabe.
    amin naglas bilo je u svrhu naglasavanja
    naglasavanja ashabima
    ashabima vaznosti
    vaznosti izgova-
    ranja amin. Orner je isto ucinio sa Sana (Subhanaka).
    amino Omer (Subhanaka). Ucio je naglas Da je to bila ustaljena
    ustaljena praksa
    praksa Poslanika, s.a.v.s,
    s.a.v.s, i ashaba da
    nekoliko poducio ashabe da treba uciti Subhanaka, nakon
    nekoliko dana, da bi poducio nakon izgovaraju amin
    amin naglas, sigurno
    sigurno bi bilo vise predaja
    predaja o0 tome, a ne samo
    sarno
    dodatno potvrdeno
    cega je nastavio da uci u sebi. Ovo je dodatno potvrdeno predajom
    predajom od
    ad nekoliko dnevnih namaza. Da se amin
    nekoliko ashaba. Postoji pet dnevnih am in izgova-
    Va'ila ibn Hudzra,
    Vaila Hudzra, koju prenosi
    prenosi hafiz Ebu Bisr al-Dulabi u svom djelu ralo naglas u tri dnevna
    dnevna namaza,
    namaza, sigurno
    sigurno bi se to nasiroko
    nasiroko prenijelo.
    'l-kuna, koja kaze:
    Kitab al-asma va ‘l-kuna, Pored predaja
    predaja Vaila
    Va'ila ibn Hudzra,
    Hudzra, Ebu Hurejre
    Hurejre i nekoliko
    nekoliko dru-
    „Mislim s.a.v.s, izgovorio amin naglas samo
    "Mislim da je Poslanik, s.a.v.s, sarno gih prenosilaca
    prenosilaca (od kojih je vecina krajnje slaba i ne moze
    rnoze se koristiti
    koristiti
    poducio." (Asar al-Sunen, 93, Fath
    da bi nas poducio." Path al.Mulhim
    al.Mulhim 2:50-52,1’la
    2:50-52, Tla kao dokaz ni na koji nacin), nekoliko
    nacin), nekoliko ashaba prenosi
    prenosi da je Poslanik,
    al-Sunen 2:168) s.a.v.s, amin izgovarao naglas u toku namaza.
    s.a.v.s, namaza. Cak je i sam Vail,
    Va'il, koji
    je zivio u Jemenu,
    [emenu, samo
    sarno nekoliko
    nekoliko puta
    puta posjetio sveti grad
    grad Medinu,
    Medinu, pa
    Ibn Kajjim, govoreci o0 prirodi pitanja u djelu Zad
    prirodi ovog pitanja Zad al-
    je moguce s.a.v.s, izgovarao amin naglas u njegovom
    moguce da je Poslanik, s.a.v.s, njegovom
    maad,
    ad, u okviru
    ma’ okviru diskusije o Kunut-dovi, kaze:
    0 Kunut-dovi,
    prisustvu,
    prisustvu, kako bi ga poducio.
    poducio. Vail
    Va'il spominje
    spominje nesto slicno tome, u
    „Ukoliko
    .Ukoliko imam
    imam nekoliko
    nekoliko puta
    puta naglas uci Kunut-dovu
    Kunut -dovu da predaji
    predaji Hafiza al-Dulabija:
    al-Dulabij a:
    bi poducio
    poducio one koji ga slijede, nema
    nema nikakve
    nikakve stete u tome - Omer,
    Orner,
    „Mislim s.a.v.s, izgovorio amin naglas samo
    "Mislim da je Poslanik, s.a.v.s, sarno
    r.a, ucio je Subhanaka
    Subhanaka naglas da bi poducio one koji ga slijede, a Ibn
    poducio one
    poducio." (Derse Tirmizi
    da bi nas poducio." Tirmizi 1:523)
    ‘'Abbas
    Abbas je tokom
    tokom dzennaza-namaza
    dzennaza-namaza ucio suru
    suru al-Fatiha
    al-Fatiha naglas da bi
    120 121
    iii
    AB DUR-RAHM ANIBN
    ABDUR-RAHMAN JUSUF
    IBN JUSUF
    ............................................ l
    : KUUCNI
    KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA

    Ovo nije jedina


    jedina Vailova
    Va'ilova predaja
    predaja o
    0 ovom pitanju. U jos jednoj
    ovom pitanju, jednoj
    PODIZANJE RUKU NA RUKU’U
    PODIZANJE RUKU RUKU'U
    predaji, spomenutoj
    njegovoj predaji, Sunen al-Nesai,
    spomenutoj u Suneri al-Nesai, kaze se:
    Slicno pitanju
    pitanju izgovaranja am in, 0o pitanju
    izgovaranja amin, pitanju da li treba
    treba podi-
    podi-
    „Kada
    .Kada je Poslanik, s.a.v.s, proucio gajr al-maghdubi
    s.a.v.s, proucio al-maghdubi 'alaihim
    alajhim
    zati ruke
    ruke ili ne nakon pocetnog tekbira ne postoje
    nakon pocetnog postoje ozbiljne
    ozbiljne razlike u
    vla
    via 'l-dallin,
    ‘l-dallin, rekao am in. Cuo
    rekao je amin. Cuo sam ga, jer njega." (Sunen
    jer sam bio iza njega.“
    misljenju,
    misljenju, kao sto se to cini,
    cini. Da li ce klanjac
    klanjac podici
    podici ruke
    ruke prije
    prije i posli-
    al-Nesai
    al-Nesa’i 1:147 U)
    rukuaa samo
    je ruku’ samo je stvar odredivanja
    odredivanja boljeg od dva nacina. Nekada se
    nacina. Nekada
    Ovo ukazuje
    ukazuje da je sarno
    samo on cuo Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s, jer je bio iza
    s.a.v.s,jer ovom pitanju pristupa
    ovom pitanju pristupa tako ozbiljno
    ozbiljno da neki zagovornici
    zagovornici podizanja
    podizanja
    njega, a ne zato sto je Poslanik,
    Poslanik, s.a/v.s,
    s.a.v.s, izgovorio am in naglas.
    izgovorio amin ruku neistomisljenike nazivaju
    ruku neistomisljenike neznalicama, zastranjelim,
    nazivaju neznalicama, zastranjelim, i optuzu-
    optuzu-
    Dakle, cak su i Va’ilove
    Va'ilove predaje,
    predaje, koje zagovornici
    zagovornici izgovaranja
    izgovaranja ju ih za uvodenje novotarija u vjeri. Ovo su ozbiljne
    uvodenje novotarija ozbiljne optuzbe.
    optuzbe. Slicno
    amin naglas
    naglas smatraju
    smatraju cvrstim dokazom, zbunjujuce.
    cvrstim dokazom, zbunjujuce. U drugu
    drugu ruku,
    ruku, tome,
    tome, druga
    druga grupa,
    grupa, takoder,
    takoder, ponekad kritizira prvu
    ponekad kritizira grupu na slican
    prvu grupu
    dokazi kojima
    dokazi koriste hanefije od velikih i najpoznatijih
    kojima se koriste najpoznatijih su ashaba,
    ashaba, nacin.
    nacin.
    kao sto su ‘'Abdullah
    Abdullah ibn Mes'ud,
    Mes’ud, r.a, Orner,
    Omer, r.a, i Alija,
    ‘Alija, r.a, koji su Mora se imati
    Mora imati na umu
    umu da, kako je propis
    propis o0 nedizanju
    nedizanju ruku
    ruku
    jasno am in mora
    prenijeli da se amin
    jasno prenijeli izgovarati u sebi.
    mora izgovarati bilo gdje osim pocetnom tekbiru (tahrima)
    osim na pocetnom (tahrima) izveden hadisa, tako
    izveden iz hadisa,
    je i praksa
    praksa dizanja ruku na ruku
    dizanja ruku ruk’u izvedena
    izvedena iz hadisa.
    hadisa. Stoga, oba meto-
    meto-
    posto je ustanovljeno
    Stoga, posto ustanovljeno da je Allahov Poslanik, s.a.v.s,
    Allahov Poslanik, s.a.v.s,
    da su dopustena, prema vecini ucenjaka,
    dopustena, prema ucenjaka. Jedina
    [edina razlika tome da,
    razlika je u tome
    am in izgovarao
    amin izgovarao u sebi vecinu
    vecinu svog zivota, i mnogi ashabi i drugi
    mnogi ashabi drugi daju
    prema nekim
    prema nekim ucenjacima,
    uceniacima, nedizanje ruku je vrednije
    nedizanje ruku vrednije od podizanja,
    podizanja,
    prioritet ovom nacinu,
    prioritet ovom nacinu, i to se smatra boljim metodom.
    smatra boljim metodom.
    dok
    dok drugi
    drugi isticu suprotan stay.
    isticu suprotan pravnoj (fikhskoj)
    stav. U pravnoj (fikhskoj) terminologiji,
    terminologiji, ovo
    pitanje poznato kao ref'
    pitanje je poznato ref’ al-jedejn, ili "podizanje
    „podizanje ruku".
    ruku“.

    Slijedece sekcije ovog poglavlja


    Sliiedece poglavlja ce predstaviti
    predstaviti hadise
    hadise i dokaze
    dokaze
    koji se ticu ovog pitanja.
    pitanja. Takoder, pokusat
    pokusat ce pokazati
    pokazati opravdanost
    opravdanost i
    cvrstinu hanefijskog stava u vezi s ovim pitanjem.
    cvrstinu hanefijskog pitanjem.

    RAZLICITA MISLJENJA
    RAZLICITA MISLJENJA
    Prvo
    Prvo se osvrnimo
    osvrnimo na razhcita misljenja o0 pitanju
    razlicita misljenja pitanju podizanja
    podizanja
    ruku
    ruku u razlicitim
    razlicitim dijelovima
    dijelovima namaza:
    namaza:
    1. Podizanje
    1. Podizanje ruku
    ruku prilikom
    prilikom izgovaranja pocetnog tekbira - svi uce-
    izgovaranja pocetnog
    122 123
    ™KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG
    ! . dokazihanef |jskogf|FIKHA kha _
    .................................................
    ABDUR-RAHMAN
    B D U R -R AHM A NIBIBN JUSUF
    A.............................................
    NJUSUF !
    UUdjelu AI-Mudavvana sesekaze:
    djeluAl-Mudavvana kaze:
    njacisu
    njaci sujednoglasni
    jednoglasni da
    dasesetada
    tad aruke
    ruketrebaju
    trebaju podizati.
    podizati.
    "Imam Malik
    „Imam Malikjejerekao:
    rekao:‘Smatram
    'Srnatram dadapodizanje
    podizanje ruku
    ruku nije
    nijedio
    dio
    2.2. Podizanje
    Podizanje ruku
    ruku prije
    prije i iposlije
    poslije rukua
    rukua - -jedna
    jedna grupa
    grupa (koju
    (koju cemo
    cemo
    i ijednog
    jednog namaskog tekbira,niti
    namaskog tekbira, niti i ijednog
    jednog pregibanja,
    pregibanja, osim
    osim na
    napocet-
    pocet-
    oslovljavatisasa„grupa
    oslovljavati "grupa jedan"
    jedan"uuovom
    ovompoglavlju)
    poglavlju)tvrdi
    tvrdida
    dajejepodi­
    podi-
    ku namaza.’
    ku namaza.' Ibn
    Ibn al-Kasim
    aI-Kasimkaze:
    kaze:‘Podizanje
    'Podizanje ruku
    ruku uubilo
    bilokom
    kom slucaju
    slucaju
    zanje ruku
    zanje ruku uuovom
    ovom slucaju sunnet i ivrednije.
    slucajusunnet vrednije. Jos
    losjedna
    jedna grupa,
    grupa, uu
    osim na
    osim na pocetnom tekbirujeje slaba
    pocetnom tekbiru slabapraksa
    praksa prema
    prema imamu
    imamu Maliku.’“
    Malilcu.'"
    kojuspadaju
    koju spadaju imam
    imam Malik
    Maliki iimam
    imam Ebu
    EbuHanifa,
    Hanifa, misljenja
    mislienja su
    suda
    dajeje (AI-Muvvadanat al-kubra 1:71)
    {Al-Muvvadanat al-kubra 1:71)
    nepodizanje ruku
    nepodizanje ruku uuovom
    ovomslucaju sunneti ibolji
    slucajusunnet boljimetod.
    metod.
    Ovojejestav
    Ovo stayimama Malika,koji
    imama Malika, kojijejeuutotovrijeme
    vrijemeboravio
    boravio uuglav-
    gIav-
    Podizanje ruku
    3.3. Podizanje ruku uubilo
    bilo kom
    kom drugom
    drugom slucaju
    slucaju uunamazu,
    namazu, npr.
    npr. pri-
    pri-
    nom gradu
    nom gradu islama,
    islama, Medini,
    Medini, gdje
    gdjesu
    suAllahov
    Allahov Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.S,i pravo-
    i pravo-
    likom padanja
    likom padanja na
    na sedzdu
    sedzdu (sedzda),
    (sedzda), iliiliustajanja
    ustajanja na
    na trece
    trece stajanje
    stajanje
    vjerne halife
    vjerne (Hulafa'rasidun)
    halife(Hulafa boravile, i ikoji
    rasidun) boravile, kojitvrdi dajejerref'
    tvrdi da al-jedejn
    e f al-jedejn
    (kijam) -- neme
    (kijam) razlika uu misljenju
    neme razlika misljenju uu ovom
    ovom slucaju.
    slucaju. Svi
    Sviucenjaci
    ucenjaci bila slaba praksa.
    bila slaba praksa.
    Ehlal-sunneta
    Ehl al-sunnetajednoglasni
    jednoglasni susudadapodizanje
    podizanje ruku
    ruku uu tim
    tim slucajevi-
    slucajevi-
    Misljenja imama
    Misljenja imam a Safi’a
    Safi'auujednu
    jednu ruku
    ruku su,
    su,uglavnom,
    uglavnom, bila
    bila ute-
    ute-
    rnavise
    ma visenije
    nije sunnetska
    sunnetska praksa,
    praksa, jer
    jerjejeukinuta.
    ukinuta,
    meljena na
    meljena na mekanskom
    rnekanskom fikhu.
    fikhu. Stoga
    Stogajejeon
    on preferirao
    preferirao podizanje
    podizanje ruku,
    ruku,
    Ipak, treba
    Ipak, imati uu vidu
    treba imati vidu da,
    da, posto
    posto ovo
    ovo nije
    nije diskusija
    diskusija o0nece-
    nece- stojeje bila
    sto bilapraksa
    pralesavecine
    vecine stanovnika
    stanovnika Mekke,
    Mekke, uu skladu
    skladu sa
    saucenjem
    ucenjern ‘A
    Ab-
    b-
    mu stosto je
    je obavezno
    obavezno (farz) illzabranjeno
    (jarz) ili (haram), ucenjaci
    zabranjeno (haram), ucenjaci tvrde
    tvrde da
    da dullaha ibn al-Zubejra.
    dullaha ibn al-Zubejra.
    mu
    jeje svakome
    svakome dopusteno
    dopusteno da da slijedi
    slijedi misljenje
    misljenje „grupe
    "grupe jedan"
    jedan", da
    da ne
    ne treba
    treba
    Osim ova
    Osim ova dva
    dva grada,
    grada, najznacajniji
    najznacajniji centar
    centar islamskog
    islamskog ucenja
    ucenja
    se ruke
    se ruke podizu,
    podizu, bas
    bas kao
    kao sto
    sto je
    je dopusteno
    dopusteno hanefijama
    hanefijama iimalikijama
    malikijama da
    da
    bila je Kufa.
    bila je Kufa. Omer,
    Orner, r.a,
    r.a, poslao
    poslao je
    je Abdullaha
    Abdullaha ibn
    ibn Mes’uda
    Mes'uda kao
    kao ucite-
    ucite-
    podizu ruke.
    podizu ruke. Kako
    Kako god,
    god, bolje
    bolje jeje slijediti
    slijediti praksu
    praksu vlastite
    vlastite pravne
    pravne skole,
    skole,
    lja pored,
    lja pored, otprilike,
    otprilike, 1.500
    1.500 drugih
    drugih ashaba
    ashaba koji
    koji su
    su prethodno
    prethodno boravili
    boravili
    jer to
    jer to garantira
    garantira vecu
    vecu nagradu.
    nagradu.
    tamo. ‘A
    tamo. 'Alija, r.a, premjestio
    lija, r.a, premjestio je
    je centar
    centar islamskog
    islamsleoghilafeta
    hilafeta uu Kufu,
    Kufu, gdje
    gdje
    Historijski osvrt na
    Historijski osvrt na ovo
    ovo pitanje
    pitanje se ii on
    se on nastanio.
    nastanio. Dakle,
    Dakle, stanovnici
    stanovnici Kufe,
    Kufe,na na temelju
    temelju ucenja
    ucenja Abdullaha
    Abdullaha
    ibn Mes’uda
    ibn Mes'uda ii ‘A
    'Alija, nisu prakticirali
    lija, nisu prakticirali podizanje
    podizanje ruku.
    ruku. Veliki
    Veliki hadiski
    hadiski
    Cjelokupna debata
    Cjelokupna .podizanju ruku"
    debata o0 „podizanju ruku" vrti
    vrti se
    se oko
    oko dvije
    dvije stva-
    stva-
    strucnjak Imam
    strucnjak Imam ‘Iraki,
    'Iraki, uu svojoj
    svojoj knizi
    knizi Serb al-Takrib,biljezi
    Serh al-Takrib, biljezi da
    da je
    je Mu-
    Mu-
    ri. Prva
    ri. Prva se
    se tice
    tice razlika
    razlika pronadenim
    pronadenim uu hadisima
    hadisima koji
    koji govore
    govore o0 ovom
    ovom
    hammed ibn
    hammed ibn Nasr
    Nasr al-Marvazi
    aI-Marvazi o0 stanovnicima
    stanovnicima Kufe
    Kufe rekao:
    rekao:
    pitanju, aa druga
    pitanju, druga se
    se tice
    tice razlika
    razlika uu praksi
    praksi stanovnika
    stanovnika tri
    tri velika
    velika islamska
    islamska
    „Ne
    "Ne znam
    znam nini za
    za jedan
    jedan grad
    grad uu kom
    kom susu svi
    svi njegovi
    njegovi stanovnici
    stanovnici
    grada tokom
    grada tokom prvog
    prvog stoljeca
    stoljeca -- Mekke,
    Mekke, Medine
    Medine iiKufe.
    Kufe.
    potpuno odbacili
    potpuno odbacili praksu
    praksu podizanja ruku uu namazu,
    podizanja ruku namazu, osim
    osim stanovnika
    stanovnika
    Imam Malik
    Imam Malik svoje
    svoje misljenje
    rnisljenje temelji
    temelji na
    na praksi (ta'amul)
    praksi (ta’ sta-
    amul) sta­ Kufe. Niko od
    Kufe. od njih
    njih ne
    ne dize
    dize ruke, osim na pocetnom tekbiru" (Isaf
    pocetnom tekbiru.“
    novnika Medine,
    novnika Medine, koji
    koji nisu
    nisu prakticirali
    prakticirali podizanje
    podizanje ruku.
    ruku. Dakle,
    Dakle, on
    on je
    je
    al-sadat al-muttakin bi Serh Ihja' 'ulum
    al-sadat al-muttakin bi Serb Ihja’ ulum al-din 3:54)
    3:54)
    misljenja da
    misljenja da ne
    ne treba
    treba podizati
    podizati ruke
    ruke nigdje
    nigdje osirr
    osirr na
    na pocetnom tekbiru.
    ~ocetnom tekbiru.
    125
    124
    124
    ABDUR-RAHMANANIBN
    ABDUR-RAHM IBN JUSUF
    JUSUF :~
    ............................................
    KUUCNIDOKAZI
    KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG
    HANEFIJSKOG FIKHA FIKHA
    ...................................................

    sarno je
    Dakle, samo je jedan
    jedan grad,
    grad, medu
    medu tri
    tri velika islamska
    islarnska centra,
    centra, dok
    dok druga
    druga kategorija
    kategorija sluzi
    sluzi kao
    kao dokaz onima
    onima koji
    koji su
    su misljenja
    misljenja da
    da ne
    ne
    preferirao podizanje
    preferirao podizanje ruku.
    ruku. Praksa u drugim
    drugim gradovima
    gradovima je je bila su-
    su- treba
    treba podizati
    podizati ruke.
    ruke. Iako su hadisi
    hadisi iz prve kategorije
    kategorije brojniji
    brojniji u odno-
    protna. Ovo je veoma cvrst
    protna. cvrst dokaz u korist hanefijskog misljenja, jer
    jer su na
    na hadise
    hadise iz
    iz druge,
    druge, to
    to nista ne znaci,
    znaci, zato
    zato sto
    sto se hadisi
    hadisi iz trece
    trece kate­
    kate-
    mnogi stanovnici
    su mnogi stanovnici Kufe
    Kufe putovali
    putovali u Mekku, ali su opet odabrali
    odabrali da gorije takoder
    takoder mogu koristiti
    koristiti zajedno sa hadisima
    hadisima iz druge kategorije
    prihvate praksu
    ne prihvate praksu stanovnika
    stanovnika Mekke u podizanju
    podizanju ruku.
    ruku. kao
    kao dokaz za
    za nepodizanje
    nepodizanje ruku. Razlog
    Razlog za toto je da, ako se nesto ne
    ne
    spominje,
    spominje, to samo
    sarno dokazuje da to nije bila
    bila ustaljena
    ustaljena praksa. Takoder
    Tirmizi uu svom
    Imam Tirmizi Sunenu napisao
    svom Sunenu napisao je dva poglavlja
    poglavlja o0 je tesko prihvatiti
    prihvatiti da je prenosilac
    prenosilac hadisa,
    hadisa, prilikom
    prilikom opisivanja Posla-
    pitanju. Jedno
    ovom pitanju. [edno poglavlje sadrzi hadise
    hadise o0 podizanju
    podizanju ruku, a dru- nikova, s.a.v.s, namaza, zaboravio
    s.a.v.s,namaza, zaboravio spomenuti
    spomenuti nesto
    nesto tako
    tako bitno kao sto
    nepodizanju ruku. Na kraju prvog poglavlja o0 podizanju
    go hadise o0 nepodizanju podizanju je podizanje
    podizanje ruku. Dakle, sa hadisima
    hadisima iz trece kategorije, koji su do-
    napominje: „Ovo
    ruku, napominje: (ba'd) ashaba." Na kraju
    "Ovo je misljenje nekoliko {bad) datni
    datni dokaz hadisima
    hadisima iz druge kategorije, hadisi
    hadisi u korist nepodizanja
    nepodizanja
    drugog poglavlja o0 nepodizanju
    drugog nepodizanju ruku
    ruku takoder
    takoder napominje:
    napominje: ruku
    ruku su, ustvari, brojniji od hadisa
    hadisa u korist podizanja
    podizanja ruku.
    "Ovo je misljenje vise od jednog
    „Ovo jednog ashaba.“
    ashaba." Koristeni
    Koristeni izraz - gajru vahi-
    "vise od jednog“
    din, „vise jednog" - ukazuje na veci broj nego sto to podrazumije-
    podrazumije- Za dalju elaboraciju, potrebno
    potrebno je razumjeti
    razumjeti da je Poslanikova,

    va termin ba'd-- „nekoliko“.


    term in bad "nekoliko". Ove napomene
    napomene imama
    imama Tirmizija
    Tirmizija ukazuju
    ukazuju s.a.v.s,
    s.a.v.s, praksa
    praksa nepodizanja
    nepodizanja ruku
    ruku „nepostojeci“
    "nepostojeCi" cin, i da ljudi ne spo­
    spo-
    praksa nepodizanja
    na to da je praksa nepodizanja ruku bila nasiroko
    nasiroko rasprostranjena.
    rasprostranjena. minju
    minju nepostojece
    nepostojece cinove u svojim razgovorima.
    razgovorima. Npr, ako se neko
    mesdzida i pri tome pao, predaja
    vracao kuci iz mesdzida predaja bi glasila: Pao je, po-
    sto je njegovo padanje
    padanje postalo
    postalo nesto sto se ustvari
    ustvari desilo. U drugu
    drugu
    Razlike u predajama
    Razlike predajama ruku, ako je ista osoba stigla kuci bez ikakvog incidenta,
    incidenta, niko ne bi
    ref' al-jedejn:
    hadisa o0 ref’
    Postoje tri vrste hadisa al-jedejn: napominjao: pao, jer je to „nepostojeci“
    napominjao: On nije pao, "nepostojeCi" cin,
    tin, nesto
    nesto sto se nije
    desilo. To je samo
    sarno jos jedan
    jedan od nekoliko
    nekoliko stotina
    stotina incidenata
    incidenata koji se
    1. Postoje hadisi koji jasno govore da je Poslanik, s.a.v.s,
    1. s.a.v.s, podizao
    podizao
    nisu desili.
    ruku'u.
    ruke na ruku’u.
    2. Postoje hadisi
    hadisi koji govore da Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, nikada
    nikada nije podi­
    podi- Slican je slucaj sa ovim hadisima,
    hadisima, zato sto Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,
    zao ruke pocetnom tekbiru.
    ruke osim na pocetnom nije nikako
    nikako dizao ruke, pa naratori
    naratori to nisu ni zabiljezili. Da je to bila
    3. Postoje hadisi
    hadisi koji opisuju
    opisuju Poslanikov, s.a.v.s,
    s.a.v.s, cjelokupan
    cjelokupan nacin
    nacin redovna
    redovna Poslanikova, s.a.v.s, praksa koju je nekada
    s.a.v.s,praksa nekada propustio,
    propustio, narato­
    narato-
    klanjanja, ali ne spominju
    klanjanja, spominju da li je, ili nije, podizao
    podizao ruke nakon
    nakon ri bi to sigurno
    sigurno spomenuli.
    spomenuli.
    pocetnog tekbira.
    pocetnog Ovo se moze uporediti
    uporediti sa osobom
    osobom koja ima fiksirano
    fiksirano vrijeme
    objeda. Ako, iz nekog
    nekog razloga, ne jede u to vrijeme, neko
    neko bi mogao
    mogao
    Hadise iz prve kategorije
    Hadise kategorije kao dokaze
    dokaze koristi
    koristi „grupa
    "grupa jedan“,
    jedan",

    126 127

    ,
    ,
    .,
    --- - . • I
    ------
    . -.
    AB DUR-RAHM ANIBN
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF
    ............................................ i!: KUUCNI
    KUUCNIDOKAZIDOKAZI HANEFIJSKOG
    HANEFIJSKOG FIKHA FIKHA
    ...................................................

    reci da ta osoba
    red osoba nije jela, posto
    posto objed u to vrijeme
    vrijeme treba
    treba da bude po- Sta god
    Sta god bio
    bio njihov
    njihov razlog
    razlog za
    za prihvatanje
    prihvatanje prva
    prva dva
    dva slucaja
    slucaja aa
    stojeca radnja
    radnja koja se nije desila. Niko ne bi komentirao
    komentirao o0 tome
    tome sto odbacivanje ostalih, to
    odbacivanje ostalih, to ce,
    ce, takoder,
    takoder, biti
    biti razlog
    razlog da
    da imam
    imam Ebu
    Ebu Hanifa
    Hanifa ii
    ta osoba
    osoba ne jede u neko drugo
    drugo vrijeme, jer jedenje
    jedenje u drugo
    drugo vrijeme prihvate prvi slucaj i odbace
    imam Malik prihvate odbace ostale.
    je obicno
    obicno nepostojeca,
    nepostojeca, neustaljena
    neustaljena radnja
    radnja za tu osobu, a nepostojece
    nepostojece
    Bez sumnje,
    Bez sumnje, svi
    svi imami
    imami imaju
    imaju svoje
    svoje razloge
    razloge za
    za neprihvatanje
    neprihvatanje
    radnje
    radnje se obicno ne spominju.
    spominju.
    podizanja ruku
    podizanja ruku kao
    kao sunetske
    sunetske prakse
    prakse uu svih
    svih sedam
    sedam slucajeva,
    slucajeva, bez
    bez obzi-
    obzi-
    spominju nista o0 tome da je
    Sada, hadisi iz trece kategorije ne spominju ra na
    ra na hadise
    hadise koji
    koji spominju
    spominju da
    da je
    je Posalnik,
    Posalnik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, redovno
    redovno dizao
    dizao ruke
    ruke
    podizanje ruku
    podizanje ruku bila ustaljena
    ustaljena navika Allahova Poslanika, s.a.v.s.
    s.a.v.s. Kao uu namazu.
    namazu. Na
    Na kraju
    kraiu ovog
    ovog poglavlja
    pogIavlja bi
    bi trebalo
    trebalo biti
    biti jasno
    jasno zasto
    zasto je
    je takva
    takva
    takoder mogu
    rezultat, ovi hadisi takoder mogu biti koristeni
    koristeni kao dokaz zajedno praksa odbacena,
    odbacena, i zasto je podizanje
    podizanje ruku ograniceno
    ograniceno samo
    sarno na po­
    po-
    sa hadisima
    hadisima iz druge kategorije, po
    po hanefijskom
    hanefiiskom misljenju. Ovo bi cetni tekbir.
    znacajno
    znacajno povecalo broj hadisa u korist hanefijskog
    hanefijskog misljenja, sto bi
    nadmasilo
    nadmasilo broj hadisa prve
    prve kategorije.
    HADISIO0 PODIZANJU
    HADISI PODIZANJU RUKU
    RUKU
    Dodatna
    Dodatna komplikacija
    komplikacija
    .Grupa jedan“
    „Grupa jedan" obicno
    obicno prezentira
    prezentira predaje
    predaje Ibn
    Ibn Omera,
    Orner a, r.a,
    r.a, aa
    Jos
    Jos jedan
    jedan komplikacijski
    komplikacijski aspekt
    aspekt ovog
    ovog pitanja
    pitanja je
    je da
    da postoje
    postoje ii ii Malika
    Malika ibn
    ibn Huvajrisa,
    Huvajrisa, kao
    kao svoje
    svoje osnovne
    osnovne izvore
    izvore dokaza,
    dokaza, posto
    posto su su
    drugi
    drugi hadisi
    hadisi koji
    koji govore
    govore o0 Poslanikovom,
    Poslanikovom, s.a.v.s,
    s.a.v.s, podizanju
    podizanju ruku
    ruku na
    na obojica ovih
    obojica ovih ashabaprenijeli
    ashaba prenijeli podizanjeruku
    podizanje ruku na
    na ruku’
    ruku'u.
    u. No, oba
    oba asha-
    asha-
    raznim
    raznim dijelovima
    dijelovima uu toku
    toku namaza.
    namaza. Konkretnije,
    Konkretnije, postoji
    postoji sedam
    sedam slu­
    slu- ba su,
    ba su, takoder, prenijeli hadise
    takoder, prenijeli hadise o0 podizanju
    podizanju ruku
    ruku uu svih
    svih sedam
    sedam pret-
    pret-
    cajeva
    cajeva uu namazu
    namazu kada
    kada je
    je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, podizao
    podizao ruke
    ruke jednom
    jednom ili
    ili hodno nabrojanih
    hodno nabrojanih slucajeva
    slucajeva uu toku
    toku namaza.
    namaza. „Grupa
    "Grupa jedan“
    jedan" je
    je prihva­
    prihva-
    drugom
    drugom prilikom: (1) pocetni
    prilikom: (1) tekbir; (2)
    pocetni tekbir; (2) prije rukua; (3)
    poslije rukua;
    prije ii poslije (3) prije
    prije tila samo
    tila sarno one
    one predaje
    predaje koje
    koje govore
    govore da
    da je
    je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, podizao
    podizao ruke
    ruke
    padanja na
    padanja na sedzdu
    sedzdu (sedzda); (4) imedu
    (sedida); (4) imedu dvije
    dvije sedzde
    sedzde (sujud); (5) na
    (sujud); (5) na na pocetnom
    na tekbiru ii na
    pocetnom tekbiru ruku'u,
    na ruku’u, aa odbacila
    odbacila je
    je ostale
    ostale predaje.
    predaje.
    pocetku drugog
    pocetku drugog rekjata (rak'a); (6)
    rekjata (raka); (6) na
    na pocetku
    pocetku treceg
    treceg rekjata (rak'a);
    rekjata (rak’
    a);
    Hanefijska skola
    Hanefijska skola ne
    ne temelji
    temelji svoje
    svoje misljenje
    misljenje na
    na ovim
    ovim predaja-
    predaja-
    (7)
    (7) neke
    neke predaje
    predaje spominju
    spominju da da je
    je podizao
    podizao ruke
    ruke prilikom
    prilikom svakog
    svakog novog
    novog
    rna, nego
    ma, nego na
    na predajama
    predajama ciji
    ciji su
    su prenosioci
    prenosioci dosljedni.
    dosljedni. Njihov
    Njihov osnovni
    osnovni
    drzanja
    drzanja uu namazu.
    namazu.
    izvor su
    izvor su predaje
    predaje ‘A
    'Abdullaha ibn Mes’uda,
    bdullaha ibn Mes'uda, r.a, r.a, koji
    koji prenosi
    prenosi da
    da se
    se ruke
    ruke
    „Grupa
    "Grupa jedan1
    jedan" je
    je misljenja
    misljenja dada ruke
    ruke treba
    treba podici
    podici uu prvom
    prvom ii podizu samo
    podizu sarno na
    na pocetnom tekbiru, ii ni
    pocetnorn tekbiru, ni uu kom
    kom drugom
    drugom slucaju
    slucaiu uu toku
    toku
    drugom navedenom
    drugom navedenom slucaju,
    slucaju, dok
    dok jeje misljenje
    misljenje imama
    imama Ebu
    Ebu Hanife
    Hanife ii namaza. Sve
    namaza. Svenjegove
    njegove predaje
    predaje su
    su dosljednje,
    dosljednje, iipotvrduju
    potvrduju istu
    istu praksu.
    praksu.
    imama
    imam a Malika
    Malika da
    da ruke
    ruke treba
    treba podizati
    podizati samo
    sarno uu prvom
    prvom slucaju.
    slucaju, Pitanje
    Pitanje
    Nedostaci ‘A
    Nedostaci 'Abdullah
    bdullah ibn 'Omerovih,r.a,
    ibn ‘Omerovih, r.a,predaja
    predaja
    koje
    koje se
    se postavlja
    postavlja glasi:
    glasi: Zasto
    Zasto je
    je „grupa
    "grupa jedan1
    jedan" prihvatila
    prihvatila samo
    sarno prva
    prva
    dva
    dva slucaja,
    slucaja, aa ne
    ne ostale?
    ostale? Stigli smo
    Stigli smo do
    do predaja
    predaja Abdullaha
    'Abdullaha ibn
    ibn ‘Omera,
    'Omera, r.a,
    r.a, koje
    koje obic-
    obic-
    128
    128 129
    129

    '" - - : I , .-. •
    KLJUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    ABDUR-RAHM
    ABDUR-RAHMANANIBN IBN JUSUF
    ............................................ il:
    sarno prilikom
    samo prilikom pocetnog tekbira.
    pocetnog tekbira.
    s.a.vs.cesto podizao
    no citiraju oni koji tvrde da je Poslanik, s.a.v.s,cesto podizao ruke u
    namazu. Dobro
    namazu. Dobro je poznato
    poznato da je Imam Malik primio
    primio mnogo
    mnogo predaja
    predaja Hadisi ‘A
    Hadisi 'Abdullaha ibn Mes’uda,
    bdullaha ibn Mes'uda, r.a.
    r.a.
    'Abdullaha ibn ‘Omera.
    od Abdullaha 'Ornera. Ustvari, njegov poznati
    poznati lanac prenosilaca,
    prenosilaca,
    preko Nafi’a
    koji ide preko Nafi'a do ‘A
    'Abdullaha 'Omera, poznat
    bdullaha ibn ‘Omera, poznat je kao „zlatni
    "zlatni •• 'Alkama
    ‘A prenosi da
    lkama prenosi da je
    je Abdullah
    'Abdullah ibn
    ibn Mes’ud,
    Mes'ud, r.a,
    r.a, 'rekao: "Da vam
    rekao: „Da yam
    demonstriram namaz
    demonstriram namaz Allahova
    Allahova Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s.?“
    s.a.v.s.?" Demonstri-
    Demonstri-
    (silsilat al-zeheb).
    lanac"1(silsilat
    lanac1 al-zeheb).
    rao je
    rao je namaz,
    namaz, ii nije
    nije podizao
    podizao ruke
    ruke osim
    osim nana pocetnom
    pocetnom tekbiru.
    tekbiru.
    Kako god,
    Kako god, imam
    imam Malik
    Malik nije
    nije temeljio
    temeljio svoje
    svoje misljenje
    misljenje uu vezi
    vezi ss (Sunen al-Tirmizi
    al-Tirmizi 1:59, Sunen al-Nesa’i
    1:59, Sunen al-Nesai 1:161, Sunen Ebu
    1:161, Sunen Ebu Davud
    Davud
    (Sunen
    ovim pitanjem
    ovim pitanjem na
    na osnovu
    osnovu ovih
    ovih predaja,
    predaja, nego,
    nego, umjesto
    umjesto toga,
    toga, na
    na pre-
    pre- 1:116)
    1:116)
    dajama Ibn
    dajama Ibn Mes’uda,
    Mes'uda, r.a,
    r.a, ii dao
    dao je
    je prednost
    prednost praksi (ta'mul) stanovnilca
    praksi (tamul) stanovnika
    Imam Tirmizi
    Imam Tirmizi ovaj
    ovaj hadis
    hadis klasificira
    klasificira kao
    kao dobar (hasen). Imam
    dobar (hasen). Imam
    Medine, koji
    Medine, koji su
    su podizali
    podizali ruke
    ruke samo
    sarno na
    na pocetnom tekbiru.
    pocetnorn tekbiru.
    ibn Hazm
    ibn Hazm ga
    ga klasificira
    klasificira kao
    kao striktno
    striktno autentican (sahih) (Al-Muhalla
    autentican (sahih) (Al-Muhalla
    Drugo, Ibn
    Drugo, Ibn Ebi
    Ebi Sejba
    Sejba ii imam
    imam Tahavi
    Tahavi prenose
    prenose jos
    jos jedan
    jedan hadis
    hadis 4:88), aa Imam
    Imam Ahmed
    Ahmed Muhammed,
    Muhammed, odbacujuci
    odbacujuci kritike
    kritike nekih
    nekih uce-
    uce-
    4:88),
    Ibn ‘Omera,
    Ibn 'Omera, r.a,
    r.a, preko
    preko Mudzahida,
    Mudzahida, uu kom kom se,
    se, takoder,
    takoder, ne
    ne spominje
    spominje njaka, uu svom
    svom komentaru
    komentaru na Sunen al-Tirmizi,
    na Sunen al-Tirmizi, pise:
    pise: „Ovaj
    .Ovs] hadis
    hadis je
    je
    njaka,
    podizanje ruku.
    podizanje ruku. Ako
    Ako je
    je ovo
    ovo bila
    bila ustaljena
    ustaljena Poslanikova,
    Poslanikova, s.a.v.s,
    s.a.v.s,praksa,
    praksa, potvrdio Ibn
    Ibn Hazm,
    Hazm, kao
    kao iimnogi
    mnogi drugi
    drugi hafizi
    hafizi hadisa (hufJaz), iikakve
    hadisa (huffaz), kakve
    potvrdio
    zasto to,
    zasto to, onda,
    onda, nije
    nije spomenuto
    spomenuto uu ovoj
    ovojpredaji?!
    predaji?! god su
    su tvrdnje
    tvrdnje o0njegovim
    njegovim nedostacima
    nedostacima izrecene,
    izrecene, netacne
    netacne su.“
    su."
    god
    Stavise, iako
    Stavise, iako postoji
    postoji mnogo
    mnogo hadisa
    hadisa od
    od Ibn
    Ibn ‘Omera,
    'Omera, r.a,
    r.a, o0 pi-
    pi- U Al-Dzevher
    U al-naki jeje spomenuto
    Al-Dievher al-naki spomenuto da da su
    su prenosioci
    prenosioci ovog
    ovog
    tanju podizanja
    tanju podizanja ruku,
    ruku, moze
    moze se
    se naci
    naci mnogo
    mnogo protivrjecnosti
    protivrjecnosti uu njima.
    njima. hadisa naratori
    hadisa Sahiha Muslim
    naratori Sahiha Muslim (I’la’
    (!'la'al-Sunen
    al-Sunen 3:45).
    3:45).
    Takva konfuzija
    Takva konfuzija uu predajama
    predajama naratora
    naratora ne
    ne dopusta
    dopusta prihvatanje
    prihvatanje takve
    takve
    predaje uu prisustvu
    predaje prisustvu drugih
    drugih predaja
    predaja koje
    koje su
    su tacnije
    tacnije ii dosljednije.
    dosljednije. Npr,
    Npr, •• 'Alkama prenosi
    Alkama prenosi da
    da jeje Abdullah
    'Abdullah ibn
    ibn Mes’ud,
    Mes'ud, r.a,
    r.a,upitao:
    upitao: „Da
    .Da vas
    vas
    poucim namazu
    poucim namazu Allahova
    Allahova Poslanika?“
    Poslanika?" Ustao
    Ustao jeje ii podigao
    podigao ruke
    ruke
    uujednoj
    jednoj od
    odnjegovih
    njegovih (Ibn
    (Ibn Omerovih,
    Omerovih, r.a.)
    r.a.)predaja,
    predaja, koja
    kojase sespominje
    spominje uu
    na pocetku,
    na pocetku, ii nije
    nije to
    to vise
    vise ponovio. (Sun en al-Nesa’i
    ponovio. (Sunen al-Nesai 1:158, Tla'
    1:158,Tla
    imam- Tahavijevom djelu
    imam-Tahavijevom Muskil al-asar,
    djeluMuskil al-asar,stoji
    stojida
    dase
    seruke
    ruke podizuprili-
    podizu prili-
    al-Sunen 3:48)
    al-Sunen 3:48)
    kom svakog
    kom svakogpokreta
    pokreta uunamazu,
    namazu, dok
    dokseseuudrugim
    drugim njegovim
    njegovim predajama
    predajama
    toto ne
    nespominje.
    spominje. • 'Alkamaprenosi
    Alkama prenosi od
    od Abdullaha
    'Abdullaha ibn ibnMes’uda,
    Mes'uda, r.a.:
    r.a.:„Allahov
    .Allahov Posla­
    Posla-
    nik,s.a.v.s,
    nik, s.a.v.s,podigao
    podigao bibiruke
    ruke prilikom
    prilikom pocetnog tekbira,i ine
    pocetnog tekbira, nebibiihih
    ponovo podizao."
    ponovo podizao." (Ser Maani
    (SerMa’ 'l-asar224)
    ani Tasar 224)
    HAD lSI 0 NEPODIZANJU
    HADISIO NEPODIZANJU RUKU
    RUKU
    • 'Abdullahibn
    Abdullah ibnMes’ud,
    Mes'ud,r.a,
    r.a, prenosi:
    prenosi: „Klanjao
    .Klanjao sam
    samsasaPoslanikom,
    Poslanikom,
    Sadacemo
    Sada cernospomenuti
    spomenuti predaje
    predajerazlicitih
    razlicitih ashaba,
    ashaba, ukljucujuci
    ukljucujuci i i s.a.v.s,Ebu
    EbuBekrom
    Bekrom i i‘Omerom.
    'Omerom. NisuNisupodizali
    podizali ruke,
    ruke, osim
    osim na
    napo-
    po-
    s.a.v.s,
    Ibn Omera,
    Ibn Omera, r.a,
    r.a,uukojima
    kojima sesekaze
    kazeda
    dajejePoslanik,
    Poslanik,s.a.v.s,
    s.a.v.s,podizao
    podizao ruke
    ruke
    131
    131
    130
    ABDUR-RAHM ANIBN
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF
    ............................................ l: KUUCNIDOKAZI
    KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    .................................................-
    cetku namaza." (Nesb al-raja 1:526,
    cetku namaza." 1:526, Medima'
    Medzmd al-zavaid
    al-zava’id 2:101) ruku'u.
    ruku’u.
    Sudeci po spomenutim
    spomenutim hadisima,
    hadisima, mozemo
    mozerno lahko
    lahko zaklju-
    • Abdullah ibn Abbas,
    'Abdullah 'Abbas, r.a, i Ibn Omer,
    Orner, r.a, prenose
    prenose da je Poslanik,
    citi da Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s, redovno podizao
    s.a.v.s, nije redovno podizao ruke tokom namaza.
    ruke tokom namaza.
    s.a.v.s,
    s.a.v.s, rekao:
    Ibn Mes’ud,
    Mes'ud, r.a, ‘'Alija,
    Alija, r.a, i drugi
    drugi ashabi nikada ne bi prenijeli
    ashabi nikada prenijeli takve
    predaje
    predaje da su vidjeli Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s, (hulafa'uu rasiduni
    s.a.v.s, i halife (hulafa’ rasidun) da „Ruke podizu u sedam
    .Ruke se podizu sedam slucajeva: na pocetku
    pocetku namaza,
    namaza,

    redovno podizu
    redovno podizu ruke! Takoder
    Takoder je primijetno
    primijetno da su sve predaje
    predaje Ibn kada
    kada se ugleda
    ugleda Allahova
    Allahova kuca, na Safi,
    Safi, Marvi, ‘'Arafatu,
    Arafatu, Muzdalifi, ii
    Mes’uda, r.a, dosljedne
    Mes'uda, dosljedne jedna
    jedna drugoj tome sto prenose
    drugoj u tome prenose da se ruke
    ruke prilikom ljubljenja Crnog
    prilikorn ljubljenja kamena.“ (Nasb at-raja
    Crnog kamena." al-raja 1:521)
    1:521)
    podizu samo
    podizu pocetku namaza,
    samo na pocetku namaza, i ni u kom
    kom drugom
    drugom slucaju. U ovom hadisu se ne spominje
    ovom hadisu spominje podizanje ruku na ruku'u.
    podizanje ruku ruku’u.
    Hadisi
    Hadisi ‘A bdullaha ibn
    'Abdullaha ibn ‘Omera,
    'Omera, r.a. Hadisi Dzabira
    Hadisi Dzabira ibn Samura, r.a.
    ibn Samura,

    predaje Ibn 'Ornera


    Slijedece predaje ‘Omera govore da se ruke podizu samo
    podizu sarno • Dzabir
    Dzabir ibn Samura,
    Samura, r.a, prenosi:
    prenosi:
    prilikom pocetnog tekbira.
    prilikom pocetnog
    „AIlahov Poslanik, s.a.v.s,
    "Allahov Poslanik, prisao nam
    s.a.v.s, prisao nam je i napomenuo: ‘Za-
    napomenuo: 'Za-
    • Salim prenosi
    prenosi da je njegov otac (Ibn
    njegov otae (Ibn Omer,
    Orner, r.a.) rekao: sto podizete
    podizete ruke kao da su repovi odmornih konja? Ostanite
    repovi odmornih mirni
    Ostanite mirni
    namaza.’" (Sahih Muslim
    toku namaza."
    u toku 1:181, Sunen al-Nesa’i
    Muslim 1:181, al-Nesa'i 1:176, Sunen
    „Primijetio
    .Primijetio sam da, kada
    kada bi Poslanik, s.a.v.s, pocinjao namaz,
    Poslanik, s.a.v.s,pocinjao namaz,
    Ebu Davud
    Davud 1:150)
    1:150)
    uporedo bi podizao
    uporedo podizao ruke, neki
    neki kazu
    kazu u nivou
    nivou ramena.
    ramena. Nako toga, ne bi
    U ovom hadisu, Allahov
    ovom hadisu, Allahov Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, zabranjuje
    zabranjuje podi­
    podi-
    ih vise podizao ruku'a.
    podizao prije i poslije ruku’a. Neki dodaju
    dodaju da ih niie
    nije podizao
    podizao
    zanje ruku
    ruku tokom namaza. To moze
    tokom namaza. moze biti jedino
    jedino na ruku’u, sedzdi i
    ruku'u, sedzdi
    ni izmedu sedzde (sudiud)."
    izmedu dvije sedzde (sudzud).“ (Sahih Ibn Avana2:90
    fivana 2:90 U)
    slicno. Ne moze
    moze se smatrati
    smatrati zabranjenim
    zabranjenim podizati
    podizati ruke
    ruke prilikom
    prilikom
    U ovoj predaji
    predaji Ibn
    Ibn Omer,
    Orner, r.a, ustvari,
    ustvari, potvrduje
    potvrduje da Poslanik,
    pocetnog tekbira, posto
    pocetnog posto se podizanje
    podizanje ruku
    ruku u tom
    tom slucaju
    slucaju ne smatra
    smatra
    s.a.v.s, nije podizao
    s.a.v.s, podizao ruke ruku'u.
    ruke na ruku’u. Imam Humejdi, sejh (ucitelj)
    Imam Humejdi,
    podizanjem u namazu,
    podizanjem namazu, i kao takvo
    takvo nije suprotno
    suprotno mirnoci
    rnirnoci koja se pre-
    imama Buharija,
    imama takoder prenosi
    Buharija, takoder prenosi ovaj isti hadis
    hadis kroz
    kroz svoj lanac
    lanae pre-
    porucuje
    porucuje u namazu.
    namazu.
    nosilaca,
    nosilaea, koji je jedan
    jedan od najpouzdanijih
    najpouzdanijih lanaca (Musned al-Humejdi
    lanaea (Musned al-Humejdi
    2:227). Cinjenica
    Cinjenica je, s kojom
    kojom se svi slazu, da su svi hadisi Sahihu Ibn
    hadisi u Sahihu Neki ucenjaci, pak, smatraju
    smatraju da se ovaj hadis odnosi na za-
    hadis odnosi
    ‘'Avana,
    Avana, u kom
    kom je i ovaj hadis
    hadis pronaden,
    pronaden, striktno autenticni (sahih).•
    striktno autenticni branu podizanja
    branu podizanja ruku
    ruku prilikom predavanja selama na kraju
    prilikom predavanja kraju namaza.
    namaza.
    Ovo je pogresno
    pogresno shvatanje, koje, vjerovatno,
    vjerovatno, proizilazi jednog
    proizilazi iz jos jednog
    • Salim prenosi
    prenosi od svog oea
    oca da je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, dizao ruke
    ruke u
    slicnog hadisa
    slicnog hadisa koji se tice selama, u kom
    kom se kaze:
    nivou ramena
    nivou pocetku namaza.
    ramena na pocetku (AI-Mudevavanat al-kubra
    namaza. (Al-Mudevavanat
    2:71) Imam
    Imam Malik
    Malik je zbog ovog hadisa odbaeio ref'
    hadisa odbacio ai-jedein na
    ref al-jedejn „Kada
    .Kada god smo
    smo klanjali
    klanjali sa Allahovim
    Allahovim Poslanikom,
    Poslanikom, s.a.v.s,
    s.a.v.s,
    132
    133

    ..
    4 .
    :' ... ----
    KUUCNIDOKAZIHANEFIJ5K0G
    KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOGFIKHA FIKHA
    ................................................. _
    AABDUR-RAHMAN
    B DUR-RAHM A NIBN JU SU F 1:j
    IBN JUSUF
    ............................................

    aZ-selamu 'alajkum
    bismo al-selamu
    izgovarali bismo alajkum va rahamtullah,
    rahamtullah, al-selamu
    al-selamu 'alaj-
    alaj- zadrzavanje mirnoce tokom
    zadrzavanje mirnoce tokom cijelog namaza,
    namaza, a ne samo
    sarno prilikom
    prilikom

    kum va rahametullah,
    kum rahametullah, i onda bismo gestikulirali
    onda bismo rukama prema
    gestikulirali rukama prema na- predaje selama.
    predaje
    sim bokovima.
    bokovima. Poslanik, s.a.v.s, upitao
    Poslanik, s.a.v.s, upitao je: ‘Sta
    'Sta pokazujete svojim ru-
    pokazujete svojim ru­
    •. Ako uzmemo prvi hadis
    uzmemo da se prvi hadis odnosi
    odnosi na odrzavanje
    odriavanje smirenosti
    smirenosti
    kama, kao da su repovi
    kama, repovi odmornih
    odmornih konja? Dovoljno
    Dovoljno je da drzite
    drzite ruke prilikom predaje
    prilikom onda bi znacilo
    predaje selama, onda znacilo da je odrzavanje
    odrzavanie smi­
    smi-
    na vasim
    vasim krilima
    krilima i predate selam prema
    predate selam vasem bratu
    prema vasern bratu na desno
    desno i na namazu, npr. na ruku’
    renosti u namazu,
    renosti u, cak stavise, bitnije. Ako je po­
    ruku'u, po-
    lijevo.’“ Muslim 1:181).
    lijevo." (Sahih Muslim dizanje ruku
    dizanje ruku prilikom predaje selama zabranjeno,
    prilikom predaje zabranjeno, onda
    onda bi jasnije
    jasnije

    pogresnog shvatanja
    Do pogreSnog shvatanja rnoze
    moze doci zato sto se u obje predaje
    predaje bilo zabranjeno
    zabranjeno u toku
    toku namaza.
    namaza.
    spominje
    sporninje podizanje ruku kao da su „repovi
    podizanje ruku odmornih konja".
    "repovi odmornih konja", Ovo je Hadisi 'Abdullaha
    Hadisi ‘Abdullaha ibn 'Abbasa,
    ibn ‘A bbasa, r.a.
    navelo neke ucenjake
    ucenjake da zakljuce kako se obje predaje
    predaje odnose
    odnose na isti
    dogadaj
    dogadaj (tj. podizanje ruku prilikom
    podizanje ruku predaje selama).
    prilikom predaje selama). Kako god, ako • Abdullah ibn Abbas,
    'Abdullah 'Abbas, r.a, prenosi
    prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s,
    Allahov Poslanik, s.a.v.s,
    predaje analiziraju
    se obje predaje analiziraju i istraze
    istraze okolnosti
    okolnosti u kojima
    kojima su izrecene, rekao:
    jasno
    jasno je, uz Boziju pomoc,
    pomoc, da se ticu
    ticu dva razlicita dogadaja. Neke od
    razlicita dogadaja. „Ruke
    Ruke se ne podizu
    podizu osim
    osim u sedam
    sedam slucajeva: na pocetku
    pocetku na­
    na-
    "
    ovih razlika
    razlika su slijedece:• maza, prilikom
    prilikom ulaska
    ulaska u Mesdzid
    Mesdzid al-haram
    al-haram i videnja
    videnja Allahove
    Allahove kuce,
    prilikom
    prilikom stajanja Safi, Marvi, na Arafatu
    stajanja na Safi, 'Arafatu (jekifu)
    (jekifu) i na Muzde~ifi."
    Muzdelifi.
    • U prvom hadisu
    Uprvom hadisu (Dzabir
    (Dzabir ibn Samurina,
    Samurina, r.a, predaja) spominje se
    predaja) spominje
    (.Nasb
    (Nasb al-raja
    al-raja 1:290 U, Mu'dzem
    M u’dzem al-
    al-Tabarani
    Tabarani 1:389 U)
    da su ashabi bili samostalno kada im se Poslanik, s.a.v.s,
    samostalno klanjali kada s.a.v.s,
    obratio. U
    obratio. U drugom hadisu se spominje
    drugom hadisu spominje da su klanjali
    klanjali za Poslani- •• Abdullah
    'Abdullah ibn Abbas,
    'Abbas, r.a, takoder
    takoder prenosi:
    prenosi:
    kom, s.a.v.s,
    s.a.v.s, nakon
    nakon cega im se on obratio.
    „Ruke
    .Ruke se ne podizu
    podizu osim u sedam
    sedam slucajeva: pocetku na-
    slucaieva: na pocetku na­
    • U prvom hadisu
    Uprvom hadisu se spominje
    spominje da je Poslanik, s.a.v.s, ashabima za-
    Poslanik, s.a.v.s,ashabima maza, prilikom
    rnaza, prilikom videnja Allahove kuce, na Safi,
    videnja Allahove Safi, Marvi, 'Arafatu,
    Arafatu, Muz­
    Muz-
    branio podizanje ruku,
    branio podizanje a u drugom
    ruku, au drugom da im je zabranjivao
    zabranjivao „gesti-
    "gesti- delifi, i prilikom
    prilikom kamenovanja
    kamenovanja sejtana
    sejtana na Mini (dzemerat)." (Mu-
    Mini (dzemerat).“ (Mu-
    kulaciju
    kulaciju rukama
    rukama desno
    desno i lijevo prilikom
    prilikom predaje selama".‘
    predaje selama
    sanneflbn Seibe 1:237)
    sannei Ibn Ebi Sejbe
    • U
    U prvom hadisu Allahov
    prvom hadisu Allahov Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, takoder
    takoder im je nare-
    dio da budu
    budu mirni namazu nakon
    mimi u namazu nakon sto im je zabranio
    5tOim zabranio podizanje
    podizanje Hadisi Bara' ibn Aziba,
    Hadisi Bara’ 'Aziba, r.a.
    II
    ruku, dok
    ruku, dok im je u drugom
    drugom samo
    sarno pokazao
    pokazao kako ispravno
    ispravno predati
    predati • Ibn Ebi Lejla prenosi
    prenosi da je cuo Bara’a, r.a, kako grupi
    CUOBara'a, grupi ljudi,
    Ijudi,
    selam. medu kojima je bio Ka’b
    rnedu kojima prenosi: „Vidio
    Ka'b ibn 'Ujra, prenosi: .Vidio sam Poslani-
    U
    U prvom hadisu Poslanik,
    prvom hadisu s.a.v.s, koristi
    Poslanik, s.a.v.s, koristi rijecu
    rijecu „u namazu" dok
    "u namazu", ka, s.a.v.s,
    s.a.v.s, da podize ruke prilikom
    podize ruke pocetnog tekbira u namazu."
    prilikom pocetnog namazu."
    se selam predaje
    predaje na kraju
    kraju namaza.
    namaza. To znaci da se hadis
    hadis odnosi
    odnosi na
    134 135

    ., . . 1 I • _.. •
    ABDUR-RAHMAN
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF ::
    ..............
    -
    KLJUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
    KLJUCNI DOI,AZI HANEFIJSKOG FIKHA

    (Darakutni
    (.Darakutni 1:293). „Posmatrao sam Sa’bija,
    .Posmatrao Sa'bija, Ibrahima
    Ibrahima al-Nehaia
    al-Nehaia i Ebu Ishaka,
    i primijetio
    primijetio da nisu
    nisu podizali ruke osim
    podizali ruke osim na pocetku
    pocetku namaza." (Mu-
    namaza." (Mu­
    U Musannafu
    Musannafu Ibn Ebi Sejba se spominje
    spominje da Ibn Ebi Lejla ta-
    sannefIbn Ebi Sejbe 1:237)
    sanneflbn
    koder podizao ruke
    koder nije podizao na pocetnorn tekbiru. (1:237).
    ruke osim napocetnom

    • Bara’
    Bara' ibn ‘'Azib,
    Azib, r.a, prenosi: „Kada bi Poslanilc,
    prenosi: .Kada Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, pocinjao
    pocinjao • Asim
    'Asim ibn Kulajb prenosi
    prenosi od svog oca, koji je bio drug
    drug Alija
    'Alija ibn
    namaz, ruke na usi, i to ne bi vise ponavljao
    namaz, digao bi svoje ruke ponavljao u toku
    toku Ebi Taliba, da je Alija,
    'Alija, r.a, podizao
    podizao ruke
    ruke samo
    sarno prilikom
    prilikom pocetnog
    pocetnog

    namaza.“
    namaza." tekbira u namazu,
    namazu, a nakon
    nakon toga
    toga ih vise nije podizao
    podizao tokom
    tokom na­
    na-
    (Muvetta Imam
    maza." (Muvetta Imam Muhammed
    Muhammed 94, Musannef
    MusanneflbnIbn Ebi Sejbe
    Jedna
    [edna verzija ove predaje
    predaje sadrzi
    sadrzi rijeci „samo jednom" (tj. po-
    "sarno jednom" 1:236).
    1:236).
    digao
    digao bi ruke
    ruke samo
    sarno jednom),
    jednom), a druga
    druga sadrzi: „onda ih vise ne bi podi-
    "onda ih podi­
    zao dokne
    dok ne zavrsi namaz", (Musannef Ibn Ebi Sejbe 1:236,
    namaz". (Musanneflbn 1:236, Sun en Ebu
    Sunen • Ibrahim
    Ibrahim al-Nehai prenosi da je Abdullah
    al-Nehai prenosi Mes’ud, r.a, podi-
    'Abdullah ibn Mes'ud, podi­
    Davud
    Davud 1:109 U) zao ruke na pocetku
    pocetku namaza,
    namaza, a onda
    onda ih vise nije podizao. (Musa-
    podizao. (Musa-
    nanfIbn ebi Sejba 1:236)
    nanflbn
    Ovo dalje pojasnjava
    pojasnjava da je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, podizao
    podizao ruke
    ruke
    samo
    sarno na pocetku
    pocetku namaza.
    namaza. Postoje brojne predaje poput
    brojne predaje poput ovih, koje • Mudzahid prenosi:
    Mudzahid prenosi: „Nisam
    "Nisam vidio Omera,
    Omera, r.a, da podize ruke
    nam govore da se ruke
    nam ruke nisu
    nisu podizale pocelnom tekbiru. Za
    osim na pocetnom
    podizale osim osim
    osim na pocetku
    pocetku namaza." (Musannef Ibn Ebi Sejbe 1:236)
    namaza." (Musanneflbn
    one koji zele dodatno
    dodatno pojasnjenje,
    pojasnjenje, dodatne
    dodatne informacije
    informacije i komentar
    komentar
    Prenosioci
    Prenosioci ovog hadisa
    hadisa su isti oni od kojih imam
    imam Buhari pre­
    Buhari pre-
    se mogu
    mogu naci knjigama: Nesb al-raja od Imam
    slijedecim knjigama:
    nab u slijedecim Imam Zejle’ija,
    Zejle'ija,
    svom djelu Kitab al-tafsir. (vidi Sahih
    nosi u svorn Sahih al-Buhari
    al-Buhari 2:725)
    2:389-416, zatim Avdiez al-masalik
    zatim Avdzez al-rnasaiik: od Sejha Zakarijja Handelvija,
    Zakarijja Handelvija,
    1:202-210, i Tlaal-Sunen
    Via al-Sunen od Sejha Zafara
    Zafara ‘Osmanija,
    'Osmanija, 3:43-72. • Imam
    Imam Malik
    Malik prenosi
    prenosi da su Naim
    Na'im ibn 'Abdillah
    Abdillah al-Mudzmir
    al-Mudzmir i Ebu
    Dza’far
    Dzafar al-Kari prenijeli da ih je Ebu Hurejre,
    al-Kari prenijeli Hurejre, r.a, predvodio
    predvodio u
    namazu. Izgovorio bi tekbir prilikom
    namazu. Izgovorio prilikom svakog pregibanja,
    pregibanja, i podi-
    podi-
    ASHABI I "NJIHOVI
    ASHABI SLJEDBENICI«
    „NJIHOVI SLJEDBENICI“
    gao bi ruke
    ruke prilikom
    prilikom izgovora
    izgovora pocetnog (Muvetta Imam
    pocetnog tekbira. (Muvetta Imam
    (TABI'INI) 0 OYOM
    (TABI’INI) OVOM PITANJU
    PITANJU
    Muhammed, 90)
    Muhammed,
    • Esved biljezi:
    • Ebu
    Ebu Ishak prenosi da drugovi
    Ishak prenosi drugovi Abdullaha
    'Abdullaha ibn Mes’uda
    Mes'uda i Alija
    'Alija
    „Klanjao
    .Klanjao sam sa 'Omerom,
    ‘Omerom, i podizao
    podizao je ruke samo na pocet­
    ruke sarno pocet-
    nisu podizali
    nisu podizali ruke
    ruke osim
    osim na pocetku
    pocetku namaza. Vaki’ potvrduje
    namaza. Vaki' potvrduje da
    ku namaza." (MusannefIbn Ebi Sejbe 1:237)•
    namaza." (Musanneflbn
    ni ashabi
    ashabi nisu
    nisu podizali ruke nakon
    podizali ruke (MusannefIbn Ebi Sejba
    nakon toga. (Musanneflbn
    • Abd al-Malik
    'Abd al-Malik prenosi:
    prenosi: 1:236)
    1:236)
    136 137

    ~ _- ... - ] ~ .' ~ _- .
    ABDUR-RAHM
    ABDUR-RAHMAN ANIBN JUSUF
    IBN JUSUF
    ............................................ i
    : KLJUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
    KLJUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    • Ismail
    Isma'il biljezi da je Kajs podizao
    podizao ruke
    ruke na pocetku namaza, nakon
    pocetku namaza, nakon
    DRUGI RAZLOZI
    DRUGI ZA NEPODIZANJE
    RAZLOZIZA NEPODIZANJE RUKU
    RUKU
    cega ih vise nije podizao. (MusannefIbn Ebi Sejba
    podizao. (Musanneflbn Seiba 1:236).
    1:236).
    • Nepodizanj
    Nepodizanjee ruku pocetnorn tekbiru je najblize
    ruku osim na pocetnom najblize Kur’anu.
    Kur'anu,
    Prenosilac Kajs je imao
    Prenosilae imao cast da je prenosio
    prenosio od svih deset as-
    Allah, dz.s, kaze:
    dB, kate:
    haba kojima
    haba obecan Dzennet
    kojima je obecan (asera mubeierai.
    Dzennet ('asera mubesera).
    ( Y) (jjk jjk L La ^ {A (jjaSl ( 1 jtlii aa
    • Prenosi se od Esvada i 'Alkama,
    Prenosi ‘Alkama, da su podizali
    podizali ruke pocet­
    ruke na pocet-
    ku namaza,
    namaza, i da ih vise nisu podizali. (Musannaf Ibn Ebi Sejba
    podizali. (Musannaf Sejba „Ono
    .Ono sto zele, vjernici postici, oni koji molitvu
    vjerniei ce postici, molitvu svoju poni-
    poni-
    1:237) obavljaju (hasi'un)."
    zno obavljaju (Al-Kurcm,
    (hasi’un)." (Al-Kur’an, 23:1-2)
    • Suijan
    Sufjan ibn Muslim
    Muslim al-Dzuhabi
    al-Dzuhabi prenosi
    prenosi da je Ibn Ebi Lejla podi­
    podi- husu' znaci poniznost
    Rijec husu poniznost i skromnost.
    skromnost. Slicno, u jos jednom
    jednom
    zao ruke
    ruke na pocetku
    pocetku namaza
    namaza prilikom izgovora tekbira.
    prilikom izgovora kur’anskom ajetu Allah, dt.s,
    kur'anskom dz.s, kaze:
    kate:
    • Prenosi se od Hejsema
    Prenosi Hejsema ii Ibrahima
    I~rahima al-Nehaija,
    al-Neha'ija, da su oni podizali
    podizali
    (nA)'i.J:l::I:!"·G.Jl1 . e.
    __ ..JA_J!.J
    „Pred
    .Pred Allahom ponizno stojite (kanitin)."
    Allahom ponizno (Al-Kuran
    (kanitin).“ (Al-Kur’an 2:238)
    ruke samo na pocetku
    ruke sarno namaza. (MusannefIbn
    pocetku namaza. (Musanneflbn Ebi Sejba 1:236)
    1:236)
    Iz navedenih
    navedenih ajeta se da razumjeti
    razumjeti da se i poniznost
    poniznost i smi-
    • Prenosi se da je Sabi
    Prenosi Sa'bi podizao
    podizao ruke
    ruke samo
    sarno prilikom
    prilikom pocetnog
    pocetnog
    renost
    renost zahtijevaju
    zahtijevaju u namazu.
    namazu. Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, zabranio
    zabranio je podizanje
    podizanje
    tekbira, i vise to ne bi cinio. (MusannefIbn
    (Musanneflbn Ebi Sejba 1:236)
    ruku tokom
    ruku tokom namaza
    namaza (kao sto je spomenuto
    spomenuto u hadisu
    hadisu br. 8), jer to na-
    • Ebu Bekr ibn ‘Ajash
    Ajash prenosi:
    prenosi: rusava poniznost i smirenost
    rusava poniznost smirenost u namazu.
    namazu. Nepodizanje
    Nepodizanje ruku tako cesto
    ruku tako
    „Nikada nisam vidio
    "Nikada nisam vidio pravnika
    pravnika (fekih) da podize
    podize ruke
    ruke ni u ce doprinijeti
    doprinijeti postizanju
    postizanju mira,
    mira, smirenosti
    smirenosti ii predanosti,
    predanosti, koje Allah,
    kom slucaju u namazu
    kom namazu osim
    osim na pocetnom
    pocetnom tekbiru" maani
    tekbiru)1 (Serh ma’
    ani dz.s, spominje u Kur’anu.
    dB, spominje Kur'anu.
    'l-asar 1:228)
    ‘l-asar Stavise, prema
    prema hadiskim principima (usul al-hadis),
    hadiskim prineipima al-hadis), kada
    kada su
    Ovo su ashabi: Ebu Bekr, r.a, Omer,
    Orner, r.a, Alija, r.a, Ibn
    'Alija,r.a, Ibn Mes’ud,
    Mes'ud, neki hadisi
    hadisi u ociglednoj suprotnosti, kao sto je ovdje slucaj - oni koji
    ociglednoj suprotnosti,
    r.a, Ibn Orner,
    Omer, r.a, Ebu
    Ebu Hurejre,
    Hurejre, r.a, i mnogi
    mnogi drugi,
    drugi, i „njihovi
    "njihovi sljedbe- su najblizi
    najblizi Kur smatrat ce se boljim
    anu smatrat
    Kur'anu boljim i jacim.
    jacim,
    nici" (tabi'ini): Sabi,
    nici“ (tabi’ini): Sa'bi, Ibrahim
    Ibrahim al-Nehai,
    al-Nehai, Ebu Ishak, Kajs,
    Kajs, Esved, Alka­
    Alka- • Konsenzus
    Konsenzus je da je podizanje
    podizanje ruku
    ruku na pocetnom tekbiru sunnet,
    pocetnom tekbiru sunnet,
    ma i Ibn ebi Lejla - nisu
    rna podizali ruke
    nisu podizali pocetnorn tekbiru. Pri-
    ruke osim na pocetnom a podizanje ruku prije i poslije rukua
    podizanje ruku rukua je pitanje
    pitanje gdje se javljaju
    licno je jasno
    jasno da svi nabrojani
    nabrojani ne bi propustili
    propustili podici ruku’u
    podici ruke na ruku'u razlike u misljenjima.
    misljenjima. Podizanje
    Podizanje ruku
    ruku u bilo kom slucaju
    slucaju osim
    da je to bila redovna praksa Allahova
    redovna praksa Allahova Poslanilca,
    Poslanika, s.a.v.s.
    s.a.v.s. ova dva jednoglasno
    jednoglasno se ne smatra sunetskom praksom.
    smatra sunetskom praksom. Sada, po-
    kusajmo utvrditi da li su tekbiri prilikom
    kusajmo utvrditi ruku' i tasmi’
    polaska na ruku’
    prilikom polaska tasmi'
    138
    139
    ABDUR-RAHMAN
    B DUR-RAHM A NIBN IBNJUSUF
    JUSUF ! f:
    A............................................ KUUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
    KLJU(~11DOKAZI HANEFIJSKOGFIKHA FIKHA_
    .................................................
    (tj. prilikom
    (tj. izgovora: sami’
    prilikom izgovora: samiallahu liman hamidah),
    allahu liman hamidah), nakon
    nakon vra-
    vra- razlike.
    razlike. U
    U nekim
    nekim sese spominje
    spominje da daje
    je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s, podizao ruke
    s.a.v.S,podizao ruke
    canja sa
    canja rukua,
    sa ruku’ slicni pocetnom
    a, slicni tekbiru, ili
    pocetnom tekbiru, tekbirima uu drugim
    ili tekbirima drugim na
    na svakom tekbiru, dok
    svakom tekbiru, dok se
    se uu nekim
    nekim drugim
    drugim spominje
    spominje dada ih
    ih je
    je
    dijelovima namaza.
    dijelovima narnaza. podizao
    podizao samo
    sarno na
    na pocetnom tekbiru, itd.
    pocetnorn tekbiru, itd.

    Ovi tekbiri nisu


    Ovi tekbiri nisu slicni
    slicni pocetnom tekbiru zato
    pocetnorn tekbiru zato stosto je
    je pocetni
    pocetni Druga
    Druga vrsta
    vrsta predaja
    predaja su
    su one
    one uu kojima
    kojima se
    se spominje
    sporninje da
    da je
    je Po­
    Po-
    tekbir sastavni
    tekbir sastavni dio (rukn) namaza,
    dio (rukn) narnaza, dok
    dok su tekbir ii tesmi’
    su tekbir tesmi' na ruku'u
    na ruku’u slanik,
    slanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, dao
    dao direktne
    direktne naredbe
    naredbe o0 podizanju
    podizanju ruku
    ruku uu namazu.
    narnazu.
    sunnet. Tekbiri
    sunnet. Tekbiri na
    na svim
    svim drugim
    drugim dijelovima
    dijelovima namaza
    namaza su,
    su, takoder,
    takoder, Za
    Za razliku
    razliku od
    od prve
    prve vrste,
    vrste, uu ovim
    ovirn predajama
    predajarna ne
    ne postoje
    postoje nejasnoce
    nejasnoce ili
    ili
    sunnet, ii ruke
    sunnet, ruke se
    se ne
    ne podizu
    podizu prilikom
    prilikom njihova
    njihova izgovora.
    izgovora. Posto
    Posto su tekbir
    su tekbir nedosljednost.
    nedosljednost. Svaka
    Svaka spominje
    sporninje da
    da je
    je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,zabranio
    zabranio podi­
    podi-
    tasmi' slicni
    ii tasmi’ slicni drugim tekbirima uu tome
    drugim tekbirima tome da
    da su sunnet, iz
    su sunnet, iz toga
    toga slijedi
    slijedi da
    da zanje
    zanje ruku
    ruku uu namazu.
    namazu. Npr,
    Npr, gore
    gore navedeni
    navedeni hadis
    hadis br.
    br. 88jasno
    jasno zabranju-
    zabranju-
    se ruke
    se ruke ne
    ne trebaju
    trebaju podizati
    podizati prilikom
    prilikom pregibanja,
    pregibanja, jer
    jer se
    se nene podizu
    podizu ni ni je
    je podizanje
    podizanje ruku
    ruku uu toku
    toku namaza.
    narnaza. Prema
    Prerna principima
    principirna hadiske
    hadiske nauke
    nauke
    prilikom izgovora
    prilikom izgovora ostalih tekbira.
    ostalih tekbira. (usul al-hadis),
    {usul al-hadis), predaje
    predaje koje
    koje su
    su kontradiktorne
    kontradiktorne jedna
    jedna drugoj
    drugoj bit
    bit ce
    ce

    .• Posto postoje
    Posto postoje dva
    dva tipa
    tipa hadisa
    hadisa -- hadisi
    hadisi koji
    koji govore
    govore da
    da se
    se ruke
    ruke po­
    po- odbacene,
    odbacene, aa one
    one koje
    koje su
    su dosljednje,
    dosljednje, bit
    bit ce
    ce prihvacene.
    pnhvacene. Dakle,
    Dakle, posto
    posto su
    su
    dizu prilikom
    dizu prilikom pregibanja,
    pregibanja, ii hadisi
    hadisi koji
    koji govore
    govore suprotno
    suprotno -- vazno
    vazno hadisi
    hadisi druge
    druge vrste
    vrste veoma
    veorna dosljednji
    dosljednji uu zabrani
    zabrani podizanja
    podizanja ruku,
    ruku, oni
    oni se
    se
    je utvrditi
    je utvrditi koja
    koja praksa
    praksa ponistava
    ponistava drugu.
    drugu. Kada
    Kada god
    god se
    se neka
    neka praksa
    praksa prihvataju
    prihvataju uu odnosu
    odnosu na
    na hadise
    hadise prve
    prve vrste,
    vrste, koji
    koji su
    su nedosljedni.
    nedosljedni.

    ukine (nesh) uu vezi


    ukine (nesh) vezi ss pitanjem
    pitanjem bilo
    bilo kojeg
    kojeg dijela
    dijela namaza,
    namaza, uvijek
    uvijek se
    se •• Prenosioci
    Prenosioci hadisa
    hadisa koji,
    koji, poput
    poput ‘A bdullaha ibn
    'Abdullaha ibn Omera,
    Ornera, r.a,
    r.a, spomi-
    spomi-
    radi o0 praksi
    radi praksi koja
    koja je
    je prvobitno
    prvobitno bila
    bila naredena
    naredena ii prakticirana.
    prakticirana. Ne-
    Ne- nju
    nju da
    da je
    je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, podizao
    podizao ruke
    ruke prilikom
    prilikom pregibanja,
    pregibanja, ni
    ni
    postojece prakse
    postojece prakse se
    se nisu
    nisu ukidale. Npr,
    Npr, uu ranom
    ranom periodu
    periodu islama
    islama $ami
    sarm nisu podizali
    podizali ruke.
    ruke. Ipak,
    Ipak, jedan
    jedan od
    od glavnih prenosilaca
    prenosilaca hadi­
    hadi-

    bilo dopusteno pricati


    bilo je dopusteno pricati i kretati se uu toku
    toku namaza. Kasnije
    Kasnije su sa
    sa u kojima
    kojima se
    se spominje
    sporninje da
    da Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, nije podizao
    podizao ruke
    ruke je
    obje prakse zabranjene,
    zabranjene, i vise
    vise nisu ispravne.
    ispravne. To se smatra ukida- ‘A bdullah ibn Mes’ud,
    'Abdullah Mes'ud, r.a.
    ca. On nije prakticirao
    prakticirao nista osim
    osirn onoga
    njem - nakon
    nakon sto je praksa postojala,
    postojala, pa je ukinuta.
    ukinuta. Ne mozemo
    mozemo sto je spomenuto
    spomenuto u njegovim
    njegovim predajama.
    predajama. To znaci da su hadisi
    reci da je naredbom
    red naredbom ukinuto
    ukinuto nesto sto nikada nije postojalo. To koje je prenio Ibn Mes’ud
    Mes'ud relevantniji
    relevantniji u vezi s ovim pitanjem,
    pitanjem,
    bi bila nova naredba. Slicno tome, ovdje treba razumjeti
    razumjeti da je posto'se,
    postose, prema principima hadiske nauke (usul al-hadis), preda­
    prema principima preda-
    podizanje ruku
    podizanje ruku prilikom
    prilikom pregibanja,
    pregibanja, iako prvobitno
    prvobitno dopusteno,
    dopusteno, je prenosilaca
    prenosilaca cija licna praksa
    praksa nije u skladu s onim sto prenose,
    prenose,
    ukinuto, kao sto su hanefije navele.
    kasnije ukinuto, navele. ne prihvata.

    • Oni u cijim se predajama


    Cijirnse predajarna spominje
    sporninje da se ruke ne podizu,
    podizu, ista-
    • o ovom pitanju
    O postoje dvije vrste predaja. Postoje predaje
    pitanju postoje predaje koje
    daju pregled Poslanikovog,
    Poslanikovog, s.a.v.s,
    s.a.v.s, metoda klanjanja i isticu da lili
    metoda klanjanja
    knutiji su pravnici (jukahaj ) nego oni u cijim
    pravnici (fukaha* cijirn se predajama
    predajarna spo­
    spo-

    je podizao ili ne. U ovim predajama


    podizao ruke ili predajama su pronadene
    pronadene mnoge
    mnoge minje
    minje da je podizanje
    podizanje ruku
    ruku bila stalna praksa. Npr, dobro
    dobro je po-
    znato da je Abdullah
    'Abdullah ibn Mes’ud,
    Mes'ud, r.a, bio prominentniji
    prominentniji pravnik
    pravnik
    140
    140 141

    4
    . - !I • .... - I
    ABDUR-RAHMAN
    ABDUR-RAHMAN IBM.JUSUF IBN JUSUF j:~
    ............................................ KH y.<r^j.R9.^ZJ.HANERJsK0G
    KLJUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FtKHA
    FIKHA

    od ‘A
    od Abdullaha ibn Omer,
    bdullaha ibn Orner, r.a,-a
    r.a-a da
    da su Ibn Mes’udovi,
    Mes'udovi, r.a,
    r.a, ucenici
    ucenici „Mugira
    "Mugira ibn
    ibn Muksim
    Muksim prenosi:
    prenosi: ‘Ibrahimu
    'Ibrahimu al-Nehaiju
    al-Nehaiju sam
    Alkama
    Alkama ii Asvakbili
    Asvak bili istaknutiji
    istaknutiji pravnici
    pravnici od
    od Nafi’a,
    Nafia, koji je
    je prenosio
    prenosio spomenuo
    spomenuo hadis Va’ila
    Va'ila ibn Hudzra,
    Hudzra, u kom
    kom se spominje
    spominje da je Posla-
    od Ibn ‘Omera, r.a. Stoga,
    'Omera, r.a. Stoga, prema
    prema principima
    principima hadiske nauke (usu'l
    (usu:l nik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,podizao
    podizao ruke prije rukua.
    prije i poslije ruku’
    a. Ibrahim
    Ibrahim je rekao: Ako
    rekao: Ako
    al-hadis), predaje Ibn Mes’uda,
    Mes'uda, Alkame
    Alkame i Esveda o0 ovom pitanju je Vail vidio Poslanika, s.a.v.s,
    Va'ilvidio s.a.v.s,dapodize
    da podize ruke jednom,
    jednom, onda ga je Ibn
    predaja Ibn
    su bolje od predaja Ibn Omera, r.a,
    r.a, i njegovih ucenika, zbog nji- Mes’ud
    Mes'ud vidio da ih ne podize
    podize pedeset (Serh Ma’
    puta" {Serb
    pedeset puta!“ Ma'ani 'l-asar)
    ani ‘l-asar)
    hova statusa koji su uzivali u polju fikha. • ‘Urva
    'Urva ibn
    ibn Murra
    Murra prenosi:
    •• Mes'ud, r.a,
    Posto je Ibn Mes’ud, 'Omera, r.a,
    r.a, bio stariji od Ibn ‘Omera, r.a, imao je vise
    „Kada
    .Kada sam usao
    usao u dzamiju
    dzarniju u Hadramevtu,
    Hadramevtu, cuo sam Alkarnu
    Alkamu
    prilika da bude u prvom
    prvom safu, blize Poslaniku, s.a.v.s,
    s.a.v.s, sto mu je
    ibn Va’ila
    Va'ila kako prenosi
    prenosi od svog oca da je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, podizao
    podizao
    omogucavalo bolji uvid u Poslanikov, s.a.v.s,
    omogucavalo s.a.v.s,nacin klanjanja. Ibn
    ruke prije i poslije ruku’a. Spomenuo
    ruku'a, Spomenuo sam to Ibrahimu
    Ibrahimu al-Nehaiu,
    Mes'udove, r.a,
    Mes’udove, r.a, predaje se o0 ovom pitanju
    pitanju smatraju
    smatraju dakle cvrscim
    evrsCim
    'Ie liIiVail
    koji je ljutito odgovorio: ‘Je Va'il ibn Hudzr
    Hudzr jedini koji je vidio Po­
    Po-
    'Omerovih, r.a.
    od Ibn ‘Omerovih, r.a.
    slanika, s.a.v.s.? Zar ga Ibn Mes’ud
    s.a.v.s.?Zar Mes'ud i njegovi drugovi nisu vidjeli tako-
    Mes'ud, r.a, je imao veoma
    Pored toga, Ibn Mes’ud, veoma blizak odnos
    odnos sa Muhammed, 92)
    der?!'" (Muvetta Imam Muhammed,
    der?!’“ 92)
    Poslanikom,
    Poslanikom, s.a.v.s.
    s.a.v.s. Imam Zehebi, opisujuci status Ibn Mes’uda,
    Mes'uda, r.a,
    r.a,
    • Jos
    Ios jedan razlog za nepodizanje
    nepodizanje ruku
    ruku na ruku’u
    ruku'u jeste da postoje
    pise:
    razliciti izgovori koji se odnose
    odnose na odredene
    odredene pokrete
    pokrete tijela. Npr,
    "i\bdullah
    ,,‘ (ai-imam al-rabbani),
    Mes'ud, r.a, uceni voda (al-imam
    Abdullah ibn Mes’ud, ai-rabbani), ruku'a
    postoji tekbir prije ruku’
    postoji tasmi'a,
    a i tasmi’
    a, na povratku ruku'a,
    povratku s ruku’a, i, slicno
    'Abdurrahman Abdullah
    Ebu Abdurrahman Abdullah ibn Ummi
    Ummi ‘Abd lie-
    Abd al-Huzali, ashab i lic- tome, prilikom
    prilikom padanja
    padanja na sedzdu
    sedzdu se takoder tekbir. Po­
    takoder izgovara tekbir. Po-
    ni sluga Poslanika, s.a.v.s,
    s.a.v.s, bio je medu
    medu prvima
    prvima koji su primili
    primili islam, sto nema
    nema tjelesnog pokreta
    pokreta za pocetak
    pocetak i kraj namaza,
    namaza, podizanje
    podizanje
    medu
    medu veteranima
    veteranima Bitke na Bedru, medu
    medu pravnim
    pravnim ekspertima
    ekspertima i ucite- ruku
    ruku je odredeno pocetnorn tekbiru, a okretanje
    odredeno na pocetnom okretanje glave prili­
    prili-
    ljima Kur’
    Kur'ana, medu onima
    ana, medu onima koji su tezili da prenesu Poslanikove, a.s,
    prenesu Poslanilcove, kom predaje selama (taslim). Prema
    Prema tome, da se ruke podizu
    podizu na
    rijeci veoma
    veoma precizno,
    precizno, izuzetno
    izuzetno strog u svojim predajama,
    predajama, i neko ko ruku'u,
    ruku’u, onda tasmi' u tom slucaju bili popraceni
    onda bi tekbir i tasmi’ popraceni sa dva
    bi kritizirao
    kritizirao svoje ucenike
    ucenike ako su nemarni
    nemarni u biljezenju
    biljezenju tacnih
    tacnih rijeci pokreta
    pokreta (tj. pregibanjem
    pregibanjem i podizanjem
    podizanjem ruku),
    ruku) , sto je kontradiktor-
    kontradiktor-
    Poslanika, s.a.v.s.
    Poslanika, s.a.v.s. Zbog
    Zbog velike opreznosti,
    opreznosti, veoma
    veoma malo je sam preno­
    preno- no standardu
    standardu od samo
    sarno jednog
    jednog pokreta
    pokreta za svaku dovu (izgovor).
    sio...
    sio... Njegovi ucenici
    ucenici nisu poklanjali
    poklanjali vecu paznju
    paznju nijednom
    nijednom ashabu
    ashabu
    nego nj emu...
    njernu ... Zasigurno
    Zasigurno je bio medu
    rnedu vodecim
    vodecim ashabima,
    ashabima, nosilac
    nosilac sve- ZAKLJUCAK
    ZAKLJUCAK
    znanja i primjer
    tog znanja primjer imama (a'imma) Upute.“
    imama (a’imma) ai-huffaz)
    Upute." (Tazkiratu al-huffaz)
    Hadisi
    Hadisi koji spominju
    spominju da se ruke podizu
    podizu tokom ruku'aa ne sa-
    tokom ruku’
    • Imam Tahavi bilj
    Imam biljezi veoma zanimlj
    ezi veoma zanimljiv dogadaj:
    iv dogadaj: cinjavaju dovoljan
    dovoljan dokaz
    dokaz da bi se ustanovilo
    ustanovilo da je podizanje
    podizanje ruku
    ruku bila
    142 143
    *

    ABDUR-RAHM
    ABDUR-RAHMAN ANIBN IBN JUSUF
    JUSUF ~:
    ............................................ KLJUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
    KLJUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA

    Poslanikova, s.a.v.s,
    Poslanikova, s.a.v.s, stalna
    stalna praksa.
    praksa. Stoga se podizanje ruku prije i po-
    podizanje ruku Dakle, od svih hadisa
    hadisa koje je „grupa
    "grupa jedan" iznijela
    iznijela kao do-
    slije ruku’a
    ruku'a ne moze smatrati kao sunnet
    moze smatrati sunnet mustemirra,
    mustemirra, tj. stalna
    stain a praksa
    praksa kaz, sarno
    samo jedan spominje da je Poslanik,
    jedan spominje s.a.v.s, podizao
    Poslanik, s.a.v.s, podizao ruke
    ruke na ru­
    ru-
    Poslanika, s.a.v.s,
    Poslanika, s.a.v.s, zbog mnogih
    mnogih autenticnih
    autenticnih predaja
    predaja koje spominju
    spominju da ku’u,
    ku'u, bas kao sto neki drugi
    drugi hadisi
    hadisi spominju
    spominju da je podizao
    podizao ruke
    ruke u
    ruke nisu
    se ruke nisu nikada
    nikada podizale
    podizale nalcon pocetnog tekbira. Praksa
    nakon pocetnog Praksa pravo-
    pravo- razlicitim situacijama. Nijedan
    razlicitim situacijama. Nijedan od ovih hadisa,
    hadisa, pak, ne spominje
    spominje da
    vjernih halifa (Hulefa'
    vjernih halifa rasidun) i mnogih
    (Hulefa raiiduni mnogih istaknutih
    istaknutih ashaba
    ashaba je takoder
    takoder je dodatno
    dodatno podizanje ruku bila stalna
    podizanje ruku stalna Poslanikova,
    Poslanikova, s.a.v.s,
    s.a.v.s, praksa
    praksa to-
    bila da ne podizu
    podizu ruke, i hadis
    hadis br. 8 to zabranjuje.
    zabranjuje. Sve spomenuto
    spomenuto kom
    kom njegova zivota.
    ukazuje da je podizanje
    ukazuje ruku na ruku’
    podizanje ruku ruku'uu sunnet
    sunnet metruka,
    metruka, ili
    iIi „ranija
    "ranija
    praksa
    praksa Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s,
    s.a.v.s, koja je kasnije
    kasnije napustena". sunnet, i
    napustena", Stoga je sunnet,
    bolje je da se ruke ne podizu
    podizu prije poslije ruku’
    prije i poslije a.
    rukua.
    Za dalje tumacenje, hanefije priznaju
    tumacenje, hanefije priznaju da je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, podizao
    podizao
    ruke u razlicitim
    ruke razlicitim situacijama
    situacijama u namazu,
    namazu, a koje su spomenute
    spomenute u hadisi-
    hadisi-
    ma. No, ipak
    rna. ipak to smatraju
    smatraju privremenom
    privremenom praksom.
    praksom. Jedino
    Iedino je Poslanik,
    Poslanik,
    s.a.v.s, ruke
    s.a.vs, ruke redovno
    redovno podizao pocetnorn tekbiru. Nijedna
    podizao na pocetnom predaja,
    Nijedna predaja,
    onih koje prenosi
    od onih prenosi „grupa
    "grupa jedan“,
    jedan", koja ustanovljava
    ustanovljava da je Poslanik,
    Poslanik,
    s.a.v.s, stalno
    s.a.v.s, stalno podizao poslije ruku’
    ruke prije i poslije
    podizao ruke a, nije pronadena,
    rukua, pronadena.

    Jedna
    [edna predaja
    predaja Ibn ‘Omera,
    'Omera, koja se ponekad
    ponekad spominje,
    spominje, zavsa-
    va rijecima:
    rijecima: „Stoga,
    "Stoga, to je ostala
    ostala praksa
    praksa Allahova
    Allahova Poslanika, s.a.v.s, u
    Poslanika, s.a.v.s,
    namazu do njegove smrti.“
    namazu srnrti." Ova predaja
    predaja je, ipak, veoma
    veoma slaba, ili iz-
    misljena, jer
    misljena, jer se u njenom lancu prenosilaca
    njenom lancu prenosilaca nalazi
    nalazi ‘Isma
    'Isrna ibn Muham-
    Muham-
    med. Ovaj prenosilac
    med. prenosilac je ovako okarakteriziran:
    okarakteriziran: (a) Iahja
    Jahja ibn Me’in
    Me'in
    naziva „nepodnosljivim
    ga naziva lazovom (kezzab)
    "nepodnosljivim lazovom (kezzab) koji izmislja hadise";
    hadise",
    (b) 'Ukajli
    ‘Ukajli kaze: „On
    "On prenosi besmislice od pouzdanih
    prenosi besmislice pouzdanih prenosilaca!"
    prenosilaca!"
    (.Mizan
    (Mizan al-i’tidal
    al-i'tidai 3:68); (c) Ibn ‘Adi
    Adi tvrdi: „Nijedna
    .Nijedna njegova
    njegova predaja
    predaja
    nije bez nedostataka."
    nedostataka." (Mizan al-i’tidal 2:582)
    (Mizan al-i'tida12:582)

    Isti lanac sadrzi


    sadrzi jos jednog
    jednog prenosioca,
    prenosioca, ‘'Abdurrahmana
    A bdurrahmana ibn
    Kurejsa, koji je takoder kritiziran i prozvan
    takoder kritiziran prozvan da izrnislja
    izmislja hadise.
    hadise. (Mi­
    (Mi-
    zan al-i’tidal 2:582)
    al-i'tida12:582)
    144 145

    .~ - -~ - i\ -.... _~
    -- ~-
    ABDUR-RAHM ANIBN JUSUF KLJUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG FIKHA
    KLJUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA

    ciji na zadnjem
    zadnjem sjedenju. To znaci da ce, prilikom
    prilikom klanjanja
    klanjanja dva rekja-
    SJEDENJE U NAMAZU:
    SJEDENJE NAMAZU:
    ta, osoba koristiti teverruk
    osoba koristiti poziciju, jer je to zadnje
    teverruk poziciju, zadnje sjedenje. Misljenje
    TEVERRUKIL I IFTIRAS?
    TEVERRUKILIIFTlRAS? cetvrte
    cetvrte grupe tome da se iftiras pozicija
    grupe se malo razlikuje, u tome pozicija koristi
    koristi na
    prvom
    prvom sjedenju
    sjedenju u svakom
    svakom namazu, teverruk na drugom.
    namazu, a teverruk drugom. To znaci
    Jos jedno pitanje koje je postalo
    jedno pitanje postalo prilicno
    prilicno popularno
    popularno je odre-
    odre-
    rekjata sjediti u iftiras poziciji, jer je to prvo
    da ce onaj ko klanja dva rekjata
    divanje tacnog
    divanje nacina sjedenja
    tacnog nacina sjedenja (kada)
    (ka'da) u namazu.
    namazu. Obilan
    Obilan broj hadisa
    hadisa
    sjedenje,
    sjedenie, a ako je namaz tri ili cetiri rekjata,
    namaz tri onda ce sjediti u iftiras
    rekiata, onda !ftiras
    opisuje dva razlicita
    razlicita nacina
    nacina na koja je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, sjedio. Neki
    Neb
    poziciji prvom, aauu teverruk
    poziciji na prvom, teverruk poziciji
    poziciji na drugom
    drugom sjedenju.
    hadisi
    hadisi ukazuju s.a.v.s, sjedio u teverruk
    ukazuju da je Poslanik, s.a.v.s, teverruk poziciji, dok
    pozieiji, dok
    drugi ukazuju da je sjedio u iftiras poziciji. Stoga, iz ovog mo-
    hadisi ukazuju
    drugi hadisi Razlike u misljenju
    misljenju o ovom pitanju,
    0 ovom pitanju, pak, nisu
    nisu ozbiljne, kao
    zemo
    zemo zakljuciti da je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, u toku
    toku svog zivota siedio
    sjedio na oba sto je slucaj
    sluca] sa utvrdivanjem
    utvrdivanjem koji od dva ispravna
    ispravna i dozvoljena nacina
    dozvoljena nacina
    nacina.
    nacina, sjedenja
    sjedenja je bolji. Slijedeca sekcija ce dati pregled
    pregled zasto Hanefijska
    Hanefijska sko-
    preferira iftiras poziciju,
    la preferira poziciju, i takoder
    takoder ce pokusati
    pokusati precizno pojasniti
    precizno pojasniti
    Teverruk pozicija je kada osoba
    Teverruk pozieija osoba sjedi s lijevom stranom
    stranom za-
    kada
    kada i zasto je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, koristio teverruk.
    koristio teverruk.
    dnjice na podu,
    podu, s desnim
    desnim stopalom
    stopalom u vertikalnom
    vertikalnom polozaju tako da
    polozaiu taka
    su prsti
    prsti okrenuti prema kibli,
    okrenuti prema kibli, a lijevo stopalo viri ispod
    Iijevo stopalo ispod desnog.
    desnog.
    Iftiras pozicija
    Jftiras pozicija se malo
    malo razlilcuje
    razlikuje od prethodne,
    prethodne, u tome
    tome da se sjedne
    sjedne na HADISI IFTIRAS SJEDENJU
    HADISI 0 IFTlRAS SJEDENJU
    lijevo stopalo, dok
    dokje desno stopalo
    je desno stopalo u vertikalnom
    vertikalnom polozaju, oslanja-
    polozaiu, oslanja-
    Hanefije tvrde
    tvrde da je Poslanik, s.a.v.s, veci dio svog zivota sje-
    Poslanik, s.a.v.s, sje­
    juci se na prste koji su okrenuti
    11aprste praveu kible.
    okrenuti u pravcu kible.
    dio u iftiras poziciji
    poziciji na svim sjedenjima
    sjedenjima u namazu,
    narnazu, i imam
    imam Tirmizi
    Tirmizi
    prenosi da je to praksa
    prenosi praksa vecine ucenjaka.
    ucenjaka. Sto se tiee
    tice nekoliko prilika
    nekoliko prilika
    RAZLICITA
    RAZLICITA MISLJENJA
    MISLJENJA kada
    kada je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, sjedio u teverruk
    teverruk poziciji - kao sto se u nekim
    nekim
    predajama spominje - to je bilo ili zbog slabosti
    predajama spominje slabosti i nernogucnosti
    nemogucnosti da
    Prema hanefijama,
    Prema hanefijama, bolji metod
    metod je koristiti iftiras poziciju
    koristiti iftira; poziciju na
    sjedi u iftiras poziciji, tokom
    tokom kasnijeg
    kasnijeg dijela njegova zivota, ili je to
    svim sjedenjima
    sjedenjima u namazu.
    namazu. Ipak, iako nije preferiran
    prefer iran metod,
    metod, dozvo-
    dozvo-
    bilo cisto da pouci
    pouci ashabe dopusteno (bejan li 'l-dzevaz).
    ashabe da je i to dopusteno ‘l-dzevaz).
    ljeno je, u svjetlu striktno
    ljeno striktno autenticnog
    autenticnog hadisa (sahih), sjediti i u te­
    hadisa (sahih), te-
    Naredni hadisi
    Naredni hadisi spominju
    spominju da je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s, iftiras poziciji
    sjedio u iftiras
    s.a.v.s,sjedio
    verruk
    verruk poziciji.
    pozieiji.
    u namazu.
    unamazu.
    Druga grupa
    Druga grupa ucenjaka je bolje sjediti u teverruk
    tvrdi da Je
    ucenjaka tvrdi teverruk po­
    po- • A’isa, r.a, je rekla: „"Allahov
    A'iSa,r.a, Allahov Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s, prostro bi svoje lijevo
    s.a.v.s,prostro
    ziciji na svim sjedenjima
    sjedenjima u namazu.
    namazu. Treca grupa,
    grupa, pak, smatra
    smatra da je stopalo, a ostavio desno (Sahih Muslim
    desno stojeci." (Sahih Muslim 1:195)
    iftiras poziciji
    bolje bolje sjediti u iftirai prvom sjedenju, i teverruk
    poziciji na prvom teverruk pozi-
    146 147
    147

    . ! I • _ _.,... •
    --- - --_

    ABDUR-RAHMAN IBNJUSUF KLJUCNIDOKAZIHANEFIJ5K0G


    KLJUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG F1KHA FIKHA
    .................................................-

    • ‘'Abdullah
    Abdullah ibn Omer,
    Orner, r.a, u prenosi: sunnet je ostaviti
    "Namaski sunnet
    prenosi: „Namaski ostaviti smatranje
    smatranje njegovog nacina
    nacina klanjanja.
    klanjanja. Dakle, Vail
    Va'il ibn Hudzrovo,
    Hudzrovo, r.a,
    desno
    desno stopalo
    stopalo u stojecem polozaju, a lijevo saviti." (Sahih al-Bu-
    stojecern polozaju, posebno sporninjanje iftiras pozicije
    posebno spominjanje poziciie kao jedine
    jedine pozicije za sjedenje
    hari 1:114) koju je prakticirao Poslanik, s.a.v.s,
    prakticirao Poslanik, s.a.v.s, a nespominjanje
    nespominjanje i jednog
    jednog drugog
    drugog
    metoda
    metoda sjedenja, informira
    informira nas da je ovaj ashab posmatrao Poslani­
    posmatrao Poslani-
    Slijedeci hadis
    hadis ce dodatno pojasniti polozaj
    dodatno pojasniti poloza] ilustriran
    ilustriran u pret-
    pret-
    ka, s.a.v.s, koristi samo iftiras poziciju
    s.a.v.s, da koristi poziciju na sjedenju
    sjedenju u namazu.
    namazu.
    hodne
    hodne dvije predaje.
    • Ebu Humajd
    Humajd al-Se'idi
    al-Se’idi je rekao:
    • Ibn Orner,
    Omer, r.a, prenosi
    prenosi da je medu
    medu namaskim sunnetima drzati
    namaskim sunnetima
    desno stopalo u stojecern
    desno stopalo stojecem polozaju
    polozaju sa prstima
    prstima okrenutim prema
    okrenutirn prema ,,(...) onda kada je Poslanik,
    „(...) tesehhud,
    Poslanik, s.a.v.s, sjeo na tesehhud,
    prostro je lijevo stopalo na tlo i podigao desno na prste, i
    (Sunen al-Nesa’i
    kibli, a sjesti na lijevo stopalo. (Sunen al-Nesai 1:173)
    proucio tese
    tesehhud: (Ser
    h h u d {S Ma 'ani ‘'l-asar
    e r Ma'ani l-asar J_-
    1: 260
    260))
    • Va’il ibn Hudzr, r.a, je rekao:
    Va'il
    Ebu Humajd
    Humajd je ovaj hadis
    hadis prenio
    prenio u opcem kontekstu, i ne
    opcern kontekstu,
    „Dosao sam u Medinu
    .Dosao daposmatram
    Medinu da posmatram Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s, kako
    s.a.v.s,kako spominje da li
    spominje Ii se ovaj metod
    metod sjedenja
    sjedenja ogranicava samo na
    ogranicava sarno na prvo
    prvo sje­
    sje-
    klanja. Kada je sjeo na tasehhud, prostro
    prostro je lijevo stopalo
    stopalo na tlo, i osta- denje.
    vio desno
    via polozaju“ (Sunen
    stojecem polozaju"
    desno u stojecern al-Tirmizi 1:65)
    (Sunen al-Tirmizi 1:65)
    • U jednoj
    jednoj predaji
    predaji od Ebu Vaila
    Va'ila se kaze:
    Imam Tirmizi
    Imam Tirmizi prenosi
    prenosi da je ovo striktno
    striktno autentican hadis (sahih),
    autentican hadis {sahih), i
    onda istice da je to bila praksa
    onda praksa vecine obrazovanih ucenjaka, kao i da
    obrazovanih ucenjaka, „Kada je Poslanik,
    .Kada s.a.v.s, sjeo na tesehhud,
    Poslanik, s.a.v.s, spustio je svoje li-
    tesehhud, spustio li­
    je to misljenje
    misljenje Sufjana al-Sevrija, Ibn al-Mubareka,
    al-Mubareka, i stanovnika
    stanovnika Kufe.
    Kufe. jevo stopalo
    stopalo na t10
    tlo i sjeo na njega, a onda
    onda je poceo
    poceo ponizno
    ponizno da podize
    podize
    Svi ovi hadisi spominju da je iftiras pozicija
    hadisi spominju pozicija bila uobicajena
    uobicajena svoj kaziprst." (Serh Muani
    kaziprst." (Serb Ma’ani ‘l-asar 1:259)
    'l-asar 1:259)

    praksa Poslanika, s.a.v.s,


    praksa Poslanika, s.a.v.s, i ne ukazuju
    ukazuju da je sjedio u bilo kojoj drugoj
    drugoj Ovaj hadis opisuje Poslanika,
    hadis opisuje s.a.v.s, kako sjedi u iftiras po­
    Poslanika, s.a.v.s, po-
    poziciji. To znaCi
    znaci da mu
    mu je ustaljena praksa bila sjediti u iftiras pozi-
    ustaljena praksa
    ziciji i cini dovu nakon tesehhuda. Dakle,
    dovu nakon Dakle, posto
    posto je prilicno ocigledno
    prilicno oCigledno
    ciji. Primjedba
    Primjedba druge
    druge grupe
    grupe (gore spomenute)
    spomenute) jeste da se ovi hadisi
    hadisi
    da se dova obicno
    obicno uci na zadnjem
    zadnjem sjedenju namazu, iz ovog hadisa
    sjedenju u namazu, hadisa
    odnose samo na prvo sjedenje, a ne na drugo.
    odnose sarno drugo. Stoga, prema njima,
    prema njima,
    se, takoder, moze zakljuciti
    takoder, moze zakljuciti da je Poslanik, s.a.v.s,koristio iftiras pozi­
    s.a.v.s, koristio iftira; pozi-
    iftiras poziciju treba koristiti
    poziciju treba koristiti samo
    samo na prvom
    prvom sjedenju, teverruk na
    sjedenju, a teverruk 11a
    ciju na zadnjem
    zadnjem sjedenju.
    drugom. Ova primjedba
    drugorn. opravdana zbog Va'il
    primjedba ipak nije opravdana Va’il ibn Hudzro-
    Hudzro-
    navedene, predaie:
    ve, r.a, gore navedene, predaje: „Namjenski dosao u Medinu
    "Namjenski sam dosao Medinu da
    •• Ibrahim
    Ibrahim prenosi:
    prenosi: „Kada
    .Kada je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s, sjedio u toku
    s.a.v.s,sjedio toku namaza,
    namaza,

    posmatram
    posmatram Poslanikovo, s.a.v.s, klanjanie."
    Poslanikovo, s.a.v.s, klanjanje." spustio bi lijevo stopalo
    spustio stopalo na tlo dok gornja
    t10 dok gornja povrsina
    povrsina stopala
    stopala ne bi

    To znaci da je glavni cilj posjete


    posjete Poslaniku, s.a.v.s, bio po-
    Poslaniku, s.a.v.s, potamnila od stalnog
    potamnila stalnog sjedenja (Sunen Ebu Davudi
    sjedenja u toj poziciji." {Sunen Davud)

    148
    148 149

    I c- I I • _.. .,
    -1-.- ...
    ABDUR-RAHMANANIBN IBN JUSUF
    JUSUF :: I(UUC~II
    KU DOKAZI
    UCNI _DO KAZ I. HHMIEFIJSKOG
    A N.EFU5 KO G_FIFIKHA
    KH A
    ABDUR-RAHM
    ............................................

    • Samure, r.a, prenosi:


    Samure, prenosi: „Poslanik,
    .Poslanik, s.a.v.s, zabranio
    zabranio je sjedenje
    sjedenje na
    na Ovaj hadis
    Ovaj hadis kao
    kao dokaz
    dokaz koriste
    koriste oni
    oni koji
    koji tvrde
    tvrde da
    da je
    je Poslanik,
    Poslanik,
    tlu s uzdignutim
    tlu uzdignutim koljenima (ile'a,),
    ko1jenima {ik’ teverruk" (Sunen
    a ), i teverruk.“ (Sunen al-Bejheki,
    al-Beiheki, s.a.v.s, obicno
    s.a.v.s, obicno sjedio teverruk poziciji,
    sjedio uu teverruk poziciji, ii njime,
    njime, takoder,
    takoder, pokusava-
    pokusava-
    al-Mustedrelc)
    al-Mustedrek) ju dokazati
    ju dokazati superiornost
    superiornost ove
    ove pozicije.
    pozicije. Ipak,
    Ipak, otkrivamo
    otkrivamo da
    da je
    je njihova
    njihova
    tvrdnja slaba
    tvrdnja slaba iz
    iz brojnih
    brojnih razloga:
    raz1oga:
    navedenih hadisa
    Iz navedenih hadisa se moze zakljuciti da je Allahov Posla-
    s.a.v.s, uglavnom
    nik, s.a.v.s, ug1avnom sjedio u iftiras poziciji, sto jasno ukazuje da je • Ibn Omer,
    Ibn Orner, r.a,
    r.a, sjedio
    sjedio je teverruk poziciji
    je uu teverruk poziciji (kao
    (kao uu gornjem ha-
    gornjem ha-
    to sunnet i, stoga, bolja pozicija za sjedenje u namazu. disu) samo
    disu) samo zato
    zato sto
    sto je
    je osjecao
    osjecao slabost
    slabost uu nogama
    nogama ii nije
    nije mogao
    mogao
    sjediti iftiras poziciji.
    sjediti uu iftiras poziciji. Takoder
    Takoder se
    se prenosi
    prenosi dada je
    je ponekad
    ponekad sjedio
    sjedio uu
    Neki ucenjaci
    Neki ucenjaci navode
    navode jedan drugi
    drugi razlog
    razlog za davanje
    davanje predno-
    predno-
    terebbu' poziciji,
    terebbu iliprekrstenih
    poziciji, ili prekrstenih nogu,
    nogu, ali
    ali je
    je zabranio
    zabranio drugima
    drugima dada
    sti iftiras poziciji
    sti iftiras poziciji uu odnosu
    odnosu na teverruk. Oni
    na teverruk. Oni kazu
    kazu da
    da je iftiras za
    je iftiras za nijan-
    nijan-
    to cine.
    to Cine.Predaja 'Abdullaha ibn
    Predaja Abdullaha ibn 'Omera
    'Omera to
    to detaljnije
    detaljnije objasnjava:
    objasnjava:
    su tezi
    su teZiodod teverruka,
    teverruka, aa sto
    sto je
    je tezi
    tezi oblik
    oblik ispoljavanja
    ispo1javanjavjerovanja,
    vjerovanja, veca
    veca je
    je ii
    nagrada. ‘A
    nagrada. 'Aisa prenosi da
    isa prenosi da je
    je Allahov
    Allahov Poslanik,
    Pos1anik,s.a.v.s,
    s.a.v.s,rekao: "Nagrada
    rekao: „Nagrada ,,'Abdullah sin
    „Abdullah sin Abdullaha
    'Abdullaha ibn
    ibn ‘Omera,
    'Omera, posmatrao
    posmatrao je je svog
    svog oca
    oca
    je uu proporciji
    je proporciji ss tezinom
    tezinorn djela
    dje1akoje
    koje ucinite.“ (Sahih al-Buhari,
    ucinite." (Sahih al-Buhari, Mu­
    Mu- dok je
    dok je sjedio
    sjedio prekrstenih
    prekrstenih nogu
    nogu uu namazu.
    namazu. On
    On kaze:
    kaze: ‘c Takoder
    Takoder sam
    sam
    slim)
    slim) jednom iisam
    jednom sam sjedio
    sjedio uu toj
    toj poziciji
    poziciji dok
    dok sam
    sam bio
    bio mlad,
    mlad, ali
    ali mi
    mi je
    je otac
    otac to
    to
    zabranio, rekavsi:
    zabranio, rekavsi: ‘Namaski
    'Namaski jeje sunnet
    sunnet podici
    podici desno
    desno stopalo,
    stopa1o, aa spustiti
    spustiti
    Na pocetku
    Na ovog poglavlja
    pocetku ovog poglavlja je je spomenuto
    spomenuto da da je,
    je, prema
    prema ne-
    ne-
    lijevo. Dodao
    lijevo.’ Dodao sam: "Ti sjedis
    sam: ‘Ti sjedis uu toj
    toj poziciji’
    poziciji' (tj.
    (tj. prekrstenih
    prekrstenih nogu),
    nogu), aa
    kim predajama,
    kim predajama, Allahov
    Allahov Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, takoder
    takoder sjedio teverruk
    sjedio uu teverruk
    on je
    on je odgovorio:
    odgovorio: ‘Moje
    'Moje noge
    noge ne
    ne mogu
    mogl1 podrzati
    podrzati mojurnoju tezinu’ (Serh
    tezinu'".’“ {Serb
    poziciji. Slijedeca
    poziciji. Slijedeca sekcija
    sekcija ce
    ce se
    se baviti
    baviti hadisima teverruku ii dati
    hadisima o0 teverruku dati uvid
    uvid
    Maani
    Ma’ 'l-asar 257-258,
    ani Tasar 257-258, Sahih
    Sahih al-Buhari)
    al-Buharii
    zasto je
    zasto Poslanik, s.a.v.s,
    je Poslanik, s.a.v.s,ponekad
    ponekad sjedio
    sjedio uu toj
    toj poziciji,
    poziciji, iako
    iakoje
    je njegova
    njegova
    uobicajena praksa
    uobicajena praksa bila
    bila da
    da sjedi iftiras poziciji.
    sjedi uu iftiras poziciji. Ovaj hadis
    Ovaj hadis jasno
    jasno ustanovljava
    ustanovljava da
    da je,
    je, prema
    prema Ibn
    Ibn ‘Omeru,
    'Orneru, r.a,
    r.a,
    sun net iibolji
    sunnet bolji nacin
    nacin sjedenja
    sjedenja uu namazu iftiras pozicija.
    namazu iftiras pozicija. Ibn
    Ibn Omer,
    Omer, r.a,
    r.a,
    nije mogao
    nije mogao sjediti
    sjediti na
    na taj
    taj nacin
    nacin samo
    samo zbog
    zbog slabosti
    slabosti svojih
    svojih nogu,
    nogu, pa
    pa je
    je
    HADISIO
    H TEVERRUK SJEDENJU
    A D ISI0 TEVERRUK SJEDENJV
    pribjegao sjedenju
    pribjegao teverruk, iinekada
    sjedenju uu teverruk, terebbu'(prekrstenih
    nekada uu terebbu (prekrstenih nogu)
    nogu)
    • Prenosi se
    Prenosi se od
    od Jahjaa
    [ahjaa ibn
    ibn Se’ida
    Se'ida da
    da im
    im je
    je Kasim
    Kasim ibn
    ibn Muhammed
    Muhammed poziciji. Iz
    poziciji. Iz ovoga
    ovoga mozemo
    mozerno zakljuciti
    zakljuciti da
    da su terebbu'ii teverruk
    su ij terebbu’ teverruk spo-
    spo-
    demonstrirao metod
    demonstrirao metod sjedenja
    sjedenja uunamazu.
    namazu. Podigao
    Podigao jejedesno
    desno stopa-
    stopa- redne iialternativne
    redne alternativne pozicije
    pozicije koje
    koje su
    sukoristene
    koristene samo
    samo kada
    kada postoje
    postoje po-
    po-
    10ii spustio
    lo spustio lijevo,
    lijevo,onda
    onda jeje lijevim
    lijevim dijelom
    dijelom pozadine
    pozadine sjeo
    sjeo na
    na tlo
    t10ii teskoce za
    teskoce zasjedenje iftiras poziciji.
    sjedenje uuiftiras poziciji.
    nije sjeo
    nije sjeona
    na stopalo.
    stopalo. Onda
    Onda jejerekao: "Abdullah,sin
    rekao: “Abdullah, sin Abdullaha
    'Abdullah aibn
    ibn
    • Drugi razlog
    Drugi razlog zasto
    zasto ovaj
    ovajhadis
    hadis ne
    ne moze
    moze posluziti
    posluziti kao
    kao dokaz
    dokaz pro-
    pro-
    ‘Omera, ovako mi
    'Omera, ovako mi jeje pokazao,
    pokazao, iirekao
    rekao mi
    mi da
    dajeje njegov
    njegov otac,
    otac, Ibn
    Ibn
    tivpredaja
    tiv predaja Hanefijske
    Hanefijske skole
    skolejejezato
    zato sto
    sto sadrzava
    sadrzava puki
    puki opis
    opis necije
    necije
    Orner, r.a,
    Omer, r.a,takoder
    takoder sjedio
    sjedio na
    na isti
    istinacin.“ (SerhMa’
    nacin." (Serh Maani 'l-asar,257)
    ani ‘l-asar, 257)
    150
    150 151
    151

    ~ _ _ l I • __ ... •
    I~

    ABDUR-RAHMAN
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF
    ............................................ l
    : KLJUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
    KLJUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA

    radnje (hadis fi'li).


    radnje {hadis fi’li). Hanefije, u drugu
    drugu ruku,
    ruku, imaju
    imaju predaje
    predaje koje sjedio u teverruk poziciji mogao
    teverruk poziciji mogao bi biti da ukaze na dopustenost
    dopustenost
    sadrze verbalne
    sadrze naredbe (ehadis kavlijja)
    verbalne naredbe kavlijja) za iftiras (vidi hadis
    hadis 2 i (bajana
    (bajana li ‘l-javaz)
    'l-javaz) takvog sjedenja, tj. da pokaze
    takvog sjedenja, pokaze da nije zabra-
    zabra-
    3 gore), a verbalna
    verbalna naredba, prema jednom
    naredba, prema jednom od principa
    principa hadiske
    hadiske njeno
    njeno sjediti na taj nacin.
    nacin, Ovo znaci da je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s, sjedio
    nauke (usul al-hadis),
    nauke al-hadis), ima
    ima prednost
    prednost u odnosu
    odnosu na predaju
    predaju koja u teverruk
    teverruk poziciji u nekoliko prilika kako bi poucio
    nekoliko prilika poucio ashabe
    ashabe da je
    samo opisuje
    samo opisuje radnju.
    radnju. to dopusten
    dopusten i alternativni
    alternativni nacin
    nacin sjedenja, ukoliko
    ukoliko se javi potreba
    potreba
    za tim.
    • Ebu Humajd
    Humajd al-Sa’idi
    al-Sa'idi je rekao:
    Iz do sada navedenog,
    navedenog, zakljucujemo teverruk sjedenje
    zakljucujerno da je teverruk sjedenje
    „Kada
    "Kada je Poslanik, s.a.v.s,bio
    s.a.v.s, bio na zadnjem
    zadnjem sjedenju (rak’a), na-
    sjedenju (rak'a),
    Poslanik, s.a.v.s, koristio uglavnom
    s.a.v.s, koristio uglavnom u posljednjim
    posljednjim danima
    danima zivota,
    kon kojeg se namaz
    kon namaz zavrsava, spustio
    spustio je svoje lijevo stopalo
    stopalo i sjeo (na-
    zbog slabosti u nogama sprecavala u iftiras sjedenju.
    nogama koja ga je sprecavala sjedenju. Uko­
    Uko-
    slanjajuci se na jednu
    slanjajuci jednu stranu) teverruk poziciju.“
    stranu) u teverruk (Sunen al-Tirmizi
    poziciju." (Sunen al-Tirmizi
    liko neki hadis
    hadis opisuje
    opisuje Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s, koristio teverruk
    s.a.v.s, da je koristio teverrulc prije
    1:67)
    1:67)
    toga, to je bilo samo
    samo da ukaze
    ukaze na dopustivost
    dopustivost takvog
    takvog sjedenja, a ne da
    Ovo je jos jedan
    jedan hadis
    hadis koji koriste
    koriste oni
    oni koji tvrde
    tvrde da se na za­
    za- sugerira
    sugerira kako metod od iftiras sjedenja, ili da je to njegova
    kako je to bolji metod njegova
    dnjem
    dnjem sjedenju treba sjediti
    sjedenju treba teverruk poziciji. Hanefije objasnjavaju
    sjediti uII teverruk objasnjavaiu stalna
    stalna praksa.
    implikacije ovog hadisa:
    implikacije hadisa:

    • Ovo je metod
    metod sjedenja
    sjedenja koji je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, koristio
    koristio u zadnjim
    zadnjim ZAKLJUCAK
    ZAKLJUCAK
    danima
    danima zivota, kada mu je bilo tesko sjediti u iftiras poziciji. I
    kada mu
    sam Poslanik, s.a.v.s, u nekim
    Poslanik, s.a.v.s, nekim predajama rekao da je "postao
    predajama je rekao „postao Obje vrste hadisa
    hadisa se mogu
    mogu naci u hadiskim
    hadiskim knjigama,
    knjigama, tj. ha-
    tezak“ zbog poodmakle
    tezak" poodmakle dobi. disi o0 teverruk
    teverruk i iftiras Hanefije su, nakon
    ijtirai sjedenju. Hanefije nakon njihovog
    njihovog pazljivog
    proucavanja,
    proucavania, zakljucile da je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, sjedio na oba
    oba nacina.
    nacina.
    • Ebu Humajd
    Humajd al-Sa’idi,
    al-Sa'idi, prenosilac
    prenosilac hadisa,
    hadisa, u jos jednoj
    jednoj predaji
    predaji ta- Oba
    Oba nacina
    nacina su dopustena,
    dopustena, i svako ima mogucnost
    mogucnost izbora
    izbora - da sjedi
    koder spominje da je Poslanik,
    koder spominje Poslanik, s.a.v.s, samo u iftiras pozi­
    s.a.v.s, sjedio samo pozi- na bilo koji nacin
    nacin u namazu.
    namazu. Ipak, posto
    posto je Poslanik, s.a.v.s, koristio
    Poslanik, s.a.v.s, koristio
    ciji (vidi hadis
    hadis 5 gore). Stoga bi se obje predaje
    predaje mogle
    mogle usaglasiti
    usaglasiti iftiras metod
    metod vecinu
    vecinu svog zivota, i to je bila njegova ustaljenja praksa
    ustaljenja praksa
    na nacin
    nacin da prva
    prva predaja opisuje Poslanikov, s.a.v.s,
    predaja opisuje s.a.v.s, uobicajen
    uobicajen (kao sto hadisi
    hadisi Ibn 'Omera,
    ‘Omera, r.a, potvrduju),
    potvrduju), vrednije
    vrednije je i veca je na-
    metod
    metod sjedenja, dok
    dok druga
    druga naglasava njegovu praksu
    naglasava njegovu praksu u zadnjim
    zadnjim grada ciniti isto i sjediti u iftiras poziciji. U slucaju nemogucnosti,
    grada nernogucnosti,
    danima
    danima zivota.
    Zivota. teverruk poziciji.
    rjesenje je sjediti u teverruk
    rjesenje

    • los jedan
    Jos jedan razlog zasto je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, s vremena
    vremena na vrijeme
    vrijeme Predaje
    Predaje u kojima spominje teverruk
    kojima se spominje navode da je to bila
    teverruk ne navode
    152 153

    .I ,- _ _ J I • ' • _. '
    AB DUR-RAHM A NIBN
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF :f
    ............................................ ^KUUCNI
    N 'D O K DOKAZI
    A Z I H A HANEFIJSKOG
    N E F U S r a G F IHKHA
    KnA

    stalna praksa Poslanika,


    stalna praksa Poslanika, s.a.v.s,
    s.a.v.s, nego prije
    prije spominju
    spominju da mu je to bila
    SABAHSKI SUNNETI
    SABAHSKISUNNETI
    praksa
    praksa kojom
    kojom je ukazivao dopustenost (bajanan li ‘l-javaz)
    ukazivao na dopustenost 'l-javaz) takvog
    sjedenja,
    sjedenja, ili da je pribjegavao
    pribjegavao takvom
    takvom sjedenju
    sjedenju u kasnijem
    kasnijem dijelu zi- s.a.v.s, pridao
    Allahov Poslanik, s.a.v.s, pridao je veliku vaznost
    vaznost sabahskim
    sabahskim
    nemogucnosti da sjedi u iftiras poziicji. Na ovaj
    vota zbog slabosti i nemogucnosti sunnetima, rekavsi: „Dva
    sunnetima, "Dva rekjata
    rekjata sabahskog
    sabahskog sunneta
    sunneta bolja su od du-
    nacin
    nacin hanefije su uspjele da usklade razne
    razne predaje
    predaje i ponude
    ponude odgova- njaluka i svega sto je na njemu!“
    njaluka Muslim 1:251) Slicno, postoje
    njemu!" (Sahih Muslim postoje
    rajuce tumacenje
    tumacenje za svaku. brojne predaje
    brojne predaje iz kojih se moze razumjeti
    razumjeti vaznost sabahskog sunne­
    vaznost sabahskog sunne-
    taoTo
    ta. pobrine da klanja sabahske
    To znaci da svako treba da se pobrine sabahske sunnete
    sunnete
    prije farza, posto nakon
    nakon sabahskih
    sabahskih farza, pa do izlaska Sunca, nije
    dopusteno klanjati
    dopusteno klanjati bilo kakvu
    kakvu nafilu.
    uciniti kada
    Stoga, sta uciniti kada neko u dzamiju
    dzamiju na sabah-namaz
    sabah-namaz stigne
    kasno i nade da je zajednicki
    kasno zajednicki namaz
    namaz vec
    vee poceo,
    po ceo, ili nema
    nema vremena
    vremena da
    sunnete? U jednu
    klanja sunnete? jednu ruku, sjeca se vaznosti
    vaznosti sabahskih
    sabahskih sunneta,
    sunneta,
    drugu ruku
    a u drugu ruku se sjeca Poslanikovog,
    Poslanikovog, s.a.v.s,
    s.a.v.s, hadisa da, kada
    kada pocne
    pocne
    sarno se farz-namaz
    ikamet, samo s.a.v.s,
    farz-namaz moze klanjati. Allahov Poslanik, s.a.v.s,
    rekao je:
    "Jednom kada je ikamet
    „Jednom ikamet poceo,
    po ceo, ne smije se klanjati nista osim
    [arza (mektubah)." (Sahih Muslim
    farza (mektubah).“ Muslim 1:247).
    1:247).
    Vjernik (musalli) nije siguran
    Vjernik (musalli) siguran sta uciniti u takvoj situaciji.
    Hoce lili pozuriti
    pozuriti klanjati sunnete
    sunnete i onda se pridruziti
    pridruziti zajednickom
    zajednickom
    namazu, ili
    namazu, iii ostaviti sunnete
    sunnete i odmah
    odmah se pridruziti
    pridruziti dzematu?
    dzematu? O 0 ovom
    pitanju medu
    pitanju medu ucenjacima
    ucenjacima postoje razlike u misljenjima.

    RAZLICITA MISLJENJA
    RAZLICITA MISLJENJA
    Iedno od misljenja je da je neophodno
    Jedno neophodno da se takva osoba od­od-
    mah pridruzi
    mah zajednickom jarz-namazu, i da
    pridruzi zajednickom/arz-namazu, da joj
    joj vise nije dopusteno
    dopusteno
    da klanja sunnete
    sunnete uu toku zajednickog/arz-namaza,
    zajednickog jarz-namaza. sto
    sto je
    je propis
    propis i za
    ostale namaze.

    154 155
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF :~
    ............................................
    MYMMMMMy.F i KLJUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    ••••••••••••••••••••••••••••••• •••••••••••••••••• R

    Imam Ebu
    Imam Ebu Hanifa
    Hanifa ii imam
    imam Malik
    Malik susu misljenja
    misljenia da
    da osoba
    osoba treba
    treba
    'AiSa,r.a,
    Aisa, prenosi:
    r.a, prenosi:
    pokusati klanjati
    pokusati klanjati sunnete
    sunnete sve
    svedok misli da
    dok misli da to
    to moze
    moze brzo
    brzo obaviti
    obaviti ii stici
    stici
    pridruziti se
    pridruziti se zajednickom/arz-namazu
    zajednickorn Jarz-namazu prijeprije nego
    nego zavrsi,
    zavrsi, pa
    pa makar
    makar „Nisam
    "Nisam nikad
    nikad vidjela
    vidjela da
    da Poslanik,
    Poslanik, a.s,
    a.s,toliko
    toliko zuri
    zuri da
    da obavi
    obavi na-
    na-
    ako stigne i na zadnje sjedenje. To znaci da osoba mora
    ako stigne i na zadnje sjedenje. To znaci da osoba mora biti sigur-biti sigur- filu
    filu kao
    kao sto
    sto je
    je zurio
    zurio da
    da klanja
    klanja dva
    dva rekjata
    rekjata sabahskog
    sabahskog sunneta." (sahih
    sunneta." (Sahih
    na da
    na da nece
    nece uu potpunosti
    potpunosti propustiti
    propustiti zajednicki
    zajednicki namaz.
    namaz. UU protivnom
    protivnom Muslim 1:251)
    Muslim 1:251)
    ce ostaviti
    ce ostaviti sunnete
    sunnete ii odmah
    odmah sese pridruziti
    pridruziti zajednickom
    zajednickom farz-namazu,
    Jarz-namazu,
    • Aisa,
    'Aisa, r.a,
    r.a, prenosi
    prenosi da
    da je
    je Allahov
    Allahov Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, rekao:
    rekao:
    zato sto,
    zato sto, tehnicki
    tehnicki govoreci,/arz-namaz
    govored,farz-namaz je je vazniji.
    vazniji,
    .Dva rekjata
    „Dva rekjata sabahskog
    sabahskog sunneta
    sunneta bolja
    bolja su
    su od dunjaluka ii
    od dunjaluka
    Ipak, treba
    Ipak, treba zapamtiti
    zapamtiti da,da, kada
    kada zajednicki
    zajednicki namaz
    namaz pocne,
    pocne, svega sto je
    svega sto je na
    na njemu.“
    njemu." (Sahih
    (Sahih Muslim
    Muslim 1:251).
    1:251).
    sunneti se ne
    sunneti se ne bi
    bi trebali
    trebali klanjati
    klanjati na
    na mjestu
    mjestu gdje
    gdje je
    je zajednicki
    zajednicki namaz
    namaz uu
    toku. Sunneti se trebaju klanjati van glavne sale za klanjanje. • Aisa,
    'Aisa, ra,
    Wl, prenosi
    prenosi da
    da je
    je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,o0 dva
    dva rekjata
    rekjata sabahskog
    sabahskog
    toku. Sunneti se trebaju klanjati van glavne sale za klanjanje.
    sunneta uu zoru
    sunneta zoru rekao:
    rekao:
    los jedno
    Jos jedno misljenje nekih hanefijskih
    misljenje nekih hanefijskih ucenjaka
    ucenjaka jest
    jest da
    da osoba
    osoba
    treba pokusati klanjati sunnete sarno aka je sigurna da ce stici
    treba pokusati klanjati sunnete samo ako je sigurna da ce stici obavitiobaviti „Draza
    .Draza su
    su mi
    mi nego
    nego cijeli
    cijeli svijet!" (Sahih Muslim
    svijet!" (Sahih Muslim 1:251)
    1:251)
    bar jedan
    bar jedan rekjat
    rekjat za
    za imamom.
    imamom. To To znaci
    znaci da
    da mora
    mora biti
    biti sigurna
    sigurna dada ce
    ce stici
    stici
    • Ebu
    Ebu Hurejre,
    Hurejre, r.a,
    r.a, prenosi
    prenosi da
    da je
    je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,rekao:
    rekao:
    prije nego
    prije nego imam
    imam ustane sa ruku’a
    ustane sa rukua drugog
    drugog rekjata/arz-namaza.
    rekjata Jarz-namaza.
    Razlika u misljenju se tice sarno dva rekjata
    Razlika u misljenju se tice samo dva rekjata sabahskog sabahskog sunneta,
    sunneta, aa „Ne
    "Ne ostavljajte
    ostavljajte sabahske
    sabahske sunnete,
    sunnete, cak
    cak ii ako
    aka lconji
    konji gaze
    gaze po
    po
    nema nikakvih
    nema nikakvih kontroverzi
    kontroverzi uu vezi
    vezi ss pitanjem
    pitanjem sunneta
    sunneta ostalih
    ostalih nama-
    nama- varna!" (Sunen
    vama!" Ebu Davud
    iSunen Ebu Davud 1:186,
    1:186,Asar al-Sun en 1:224)
    Asar al-Sunen 1:224)
    za. Svi
    za. Sviucenjaci
    ucenjaci se,
    se,jednoglasno,
    jednoglasno, slazu
    slazu da,
    da, kada
    kada zajednicki/arz-namaz
    zajednicki [arz- namaz
    Svi
    Svi spomenuti
    spomenuti hadisi
    hadisi objasnjavaju
    objasnjavaju znacaj
    znacaj ii vaznost
    vaznost stavljenu
    stavljenu
    uu ostalim
    ostalim namazima
    namazima pocne,
    pocne, nijedan
    nijedan sunnet
    sunnet nije
    nije dozvoljen
    dozvoljen da
    da se
    se kla-
    kla-
    nja, jer, iako su sunneti tih namaza vazni, ipak nisu naglaseni kao na sabahske sunnete. Posto
    Posta sunnetski
    sunnetski rekjati drugih
    drugih namaza
    namaza nisu
    nisu na­
    na-
    nja, jer, iako su sunneti tih namaza vazni, ipak nisu naglaseni kao
    sabahski. Takoder,
    Takoder, ako
    aka neko
    neko propusti
    propusti podnevske
    podnevske sunnete,
    sunnete, moze
    maze ihih glaseni kao sabahski, njih se tretira
    tretira drugacije.
    drugaCije.
    sabahski.
    naklanjati nakon farza,
    naklanjati nakon Jarza, posto u to vrijeme
    vrijeme nije
    nije zabranjeno
    zabranjeno klanjati
    ASHABI I „NJIHOVI
    ASHABII "NJIHOVI SLJEDBENICI“
    SLJEDBENICI"
    nafile.
    nafile. (TABI'INI) 00 OVOM
    (TABITNI) OVOM PITANJU
    PITANJU
    VAZNOSTSABAHSKOGSUNNETA
    VAZNOST SABAHSKOG SUNNETA Postoje, takoder, mnogi drugi autenticni
    autenticni hadisi koji potvr-
    'Aisa, r.a,
    r.a, je
    je rekla:
    rekla: duiu da su ashabi Poslanika, s.a.v.s,
    duju s.a.v.s, pokusavali da klanjaju sabahske
    • Aisa,
    sunnete
    sunnete prije nego se pridruze
    pridruze zajednickom/arz-namazu,
    zajednickom Jarz-namazu, iako je bio
    .Allahov Poslanik,
    „Allahov Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,nije bio redovan
    nije bio redovan uu obavljanju
    obavljanju nijedne
    nijedne
    poceo.
    nafile kao
    nafile kao sto
    sto su
    su dva
    dva rekjata
    rekjata sabahskog
    sabahskog sunneta."
    sunneta." (Sahih
    (Sahih Muslim
    Muslim 1:251)
    1:251)
    Imam Tahavi prenosi
    Imam prenosi od
    ad Naha:
    Nafi'a:
    156
    156 157

    ~ J •• •• ~... _ 1, .. _ eo. _, " , •...,.


    AABDUR-RAHMAN
    B D U R -R AHM A NIB IBNNJUSUF
    JUSUF
    ............................................ jI
    : KUUcr~1 DOKAZI HA~IEFIJSKOGFIKHA
    KLJUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG FIKHA

    „Probudio
    .Probudio sam Ibn ‘Omera
    'Omera na sabah
    sabah kad je namaz
    namaz vec
    vee bio rekjata sunneta
    rekjata sunneta u straznjem
    straznjern dijelu
    dije1u mesdzida,
    mesdzida. i onda
    onda se pridruzili
    pridruzili za­
    za-
    poceo. Ustao je i prvo klanjao dva rekjata
    rekjata sunn eta." (Serh Ma’
    sunneta." ani
    Maani jednickorn namazu.“
    jednickom (Serh Ma’
    namazu." {Serh Ma'ani
    ani ‘l-asar
    'l-asar 1:376)
    ‘l-asar
    'l-asar 1:375)
    • ‘'Abdullah
    Abdullah ibn Ebi Musa prenosi:
    prenosi:
    • Ebu Ishak
    Ishak prenosi:
    prenosi:
    ,,'Abdullah
    ,,‘ Mes'ud, r.a, stigao je u mesdzid
    Abdullah ibn Mes’ud, mesdzid dok je imam
    imam
    ,,‘
    Abdullah ibn Ebi Musa mi je prenio
    ,,'Abdullah prenio od svog oca dogadaj predvodio sabah-namaz.
    predvodio sabah-namaz. Posto nije klanjao sabahske sunnete,
    sunnete, obavio
    ih je Se’id
    kada ill Se'id ibn al-’
    As pozvao. Pozvao je Ebu Musu, Huzejfu
    al-As Huzejfu ii ih je iza stuba.“
    ill (Musananf'Abd
    stuba." {Musananf ‘A bd al-Razzak
    al-Razzak 1:444)
    Abdullaha
    'Abdullaha ibn Mes’uda
    Mes'uda prije sabah-namaza.
    sabah-namaza. Kada su otisli od njega,
    • Harise ibn Mudrib
    Mudrib prenosi:
    namaz
    namaz je vec
    vee bio poceo, pa je Abdullah
    'Abdullah ibn Mes’ud,
    Mes'ud, r.a, stao iza stuba
    u mesdzidu
    mesdzidu i prvo klanjao dva rekjata sunneta,
    sunneta, pa se onda
    onda pridruzio
    pridruzio ,,'Abdullah
    ,,‘ Mes'ud, r.a, i Ebu Musa, r.a, su otisli od Se’ida
    Abdullah ibn Mes’ud, Se'ida
    zajednickom namazu." (Serh Ma’
    zajednickorn namazu." ani ‘l-asar
    Ma'ani 'l-asar 1:374).
    1:374). al-Asa.
    ibn al-’ Sabah-namaz je upravo bio poceo, pa je ‘A
    Asa. Sabah-namaz 'Abdullah
    bdullah ibn
    Mes’ud,
    Mes'ud, r.a, klanjao dva rekjata sunneta,
    sunneta, i onda
    onda se pridruzio
    pridruzio ostalima
    ostalima
    • ‘Ebu
    'Ebu 'Osman
    'Osman prenosi:
    dzematu, Sto se tice Ebu Musaa, on se odmah
    u dzematu. odmah pridruzio
    pridruzio zajednic­
    zajednic-
    „‘Abdullah ibn ‘A
    ,,'Abdullah bbas, r.a, stigao je u mesdzid
    'Abbas, mesdzid dok je imam (MusannefIbn ebi Sejba 2:251)
    namazu." {Musanneflbn
    kom namazu.“
    predvodio
    predvodio sabah-namaz.
    sabah-namaz. Posto Ibn ‘A bbas nije bio klanjao dva rekja­
    'Abbas rekia-
    • '1-Darda, r.a,
    Ebu ‘1-Darda, r.a, bi o0 sabahskim
    sabahskim sunnetima
    sunnetima rekao:
    ta sunneta,
    sunneta, klanjao ih je odvojeno,
    k1anjao ih odvojeno, i onda
    onda se pridruzio
    pridruzio zajednickom
    zajednickom
    namazu." {Serh
    namazu.“ (Serh Ma’
    ani ‘l-asar
    Ma'ani 'l-asar 1:375) .Da, tako mi Allaha, ako udem
    „Da, udern u mesdzid i zateknem
    zateknem sve u
    zaiednickom namazu,
    zajednickom namazu, odem do stuba u mesdzidu
    mesdiidu i brzo klanjam
    klanjam dva
    • Imam
    Imam Tahavi prenosi
    prenosi od Ebu ‘1-Dardaa,
    'l-Dardaa, r.a:
    r.a:
    sunneta, a onda se pridruzim
    rekjata sunneta, pridruzim dzematu
    dzernatu i klanjam
    klanjam sabah- na-
    "USao bi u mesdzid
    „Usao mesdiid kad su svi bili u safovima i klanjali sa­
    sa-
    maz," (Musananf'Abd
    maz.“ {Musananf‘Abd al-Razzak
    al-Razzak 1:443)
    bah-namaz. sunneta u cosku mesdzi­
    bah-namaz. On bi prvo klanjao dva rekjata sunneta mesdzi-
    • Prema jos jednoj
    jednoj predaji, Ebu ‘1-Darda,
    '1-Darda, r.a,
    r.a, prenosi:
    da, a onda se pridruzio
    pridruzio ostalima [arz- namazu." {Serh
    zajednickom farz-namazu.“
    ostalima u zajednickom (Serh
    "Nekada zateknem
    „Nekada zateknem ljude
    1jude dok stoje u safovima ii klanjaju sa­
    sa-
    Ma’
    ani ‘l-asar
    Ma'ani 'l-asar 1:375)
    1:375)
    bah-namaz. Ja
    bah-namaz. ]a klanjam dva rekjata sunneta,
    sunneta, i pridruzim
    pridruzim im se.“ (Mu-
    se." {Mu-
    •• Ebu ‘Osman
    'Osman al-Nahdi
    al-Nahdi prenosi: sannef Ibn Ebi Sejbe 2:251)
    sannef 2:251)
    "Nekada bismo stigli u mesdzid u kom je ‘Omer
    „Nekada 'Orner ibn al-Hattab, • 'Omerorn, r.a,
    U vezi s Ibn ‘Omerom, r.a, prenosi
    prenosi se:
    se:
    r.a,
    r,a, bio imam a da nismo klanjali dva rekjata sabahskog
    sabahskog sunneta.
    sunneta.
    "Nekada bi
    „Nekada bi se pridruzio
    pridruzio zajednickom
    zajednickom namazu
    namazu odmah,
    odmah, a ne-
    ‘Omer,
    'Orner, r.a, vec
    vee je bio
    bio poceo namaz, pa bismo mi prvoprvo klanjali dva
    kada bi
    kada bi prvo
    prvo klanjao dva rekjata
    rekjata na drugoj strani mesdiida." (Mu-
    strani mesdzida.“ (Mu-
    158 159
    159

    .I ". .. _ II ~ . .,.... ...-... . . ~ ..~


    KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    KUUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
    ABDUR-RAHMAN
    ABDUR-RAHMAN
    ............ ...... l!
    IBNJUSUF
    IBN JUSUF
    ............................................
    .......................... . ::
    • Sunnet je dugo uciti Kur'an
    Sunnet sabahskogJarza. Stoga, izvo-
    tokom sabahskog/arza.
    Kur’an tokom
    sannad
    sannad Ibn Ebi Sejba 2:251)
    divo je da neko brzo klanja
    klanja dva rekjata sunneta
    sunneta i onda
    onda se pridruzi
    pridruzi
    • U vezi s Mesrukom,
    Mesrukom, Sa’bi
    Sa'bi prenosi:
    prenosi:
    dzematu u toku prvog
    dzematu prvog ili drugog ili prije nego imam
    drugog rekjata, ili imam pre-
    .Usao je u mesdzid
    „Usao mesdzid i zatekao ljude
    Ijude da vec
    vee klanjaju
    klanjaju sabah-na-
    sabah-na- prilicno tesko u ostalim
    da selam. Ovo je prilicno ostalim namazima,
    namazima, gdje se uci
    maz. Posto nije bio klanjao
    klanjao dva rekjata sunneta,
    sunneta, klanjao ih je na relativno
    relativno krace i gdje je broj preporucenih
    preporucenih rekjata cetiri.
    jednoj
    jednoj strani, i onda
    onda se priduzio
    priduzio dzematu." (MusanneJ Ibn Ebi Sejbe
    dzematu." (Musanneflbn
    Naredba
    Naredba iz gornjeg
    gornjeg hadisa
    hadisa o0 zabrani
    zabrani obavljanja bilo kojeg nama-
    nama-
    2:251, Musannef‘ A bd al-Razzak 2:444)
    MusanneJ :Abdal-Razzak
    Jarza za vrijeme
    za osim farza vrijeme zajednickog
    zajednickog namaza
    namaza ne moze se shva-
    • Prenosi
    Prenosi se da je Hasan al-Basri naredio: naredba koja obuhvata
    titi kao opca naredba obuhvata sve namaze. Da je to opca
    naredba,
    naredba, onda
    onda bi nekome
    nekome bilo zabranjeno
    zabranjeno klanjati sunnet
    sunnet u kuci
    „Kada
    .Kada udete mesdzid i zateknete
    udete u mesdzid imama da je vec
    zateknete imama vee poceo na­
    na-
    ako zna da je zajednicki namaz poceo u mesdzidu.
    zajednicki namaz mesdzidu. Ipak, mnogi
    mnogi
    maz, a niste klanjali dva rekjata sabahskog
    sabahskog sunneta,
    sunneta, klanjajte ih prvo,
    sunneti mogu
    ucenjaci su dozvolili da se sunneti mogu klanjati u kuci, iako je
    pridruzite imamu
    i onda se pridruzite imamu na farzima.“
    Jarzima." (Musannef
    (MusanneJ ‘A bd al-Razzak
    'Abd al-Razzak
    zajednicki namaz
    zajednicki namaz vec
    vee poceo u mesdzidu. Shodno
    Shodno tome, ne po-
    1:444,
    1:444, Serb
    Serl: Ma'ani
    Muani ‘l-asar
    'l-asar 1:376)
    1:376)
    prostor za kritiziranje
    stoji prostor kritiziranje Hanefijske
    Hanefijske skole zbog izuzimanja
    izuzimanja sa-
    Ovo su neki od brojnih
    brojnih hadisa
    hadisa koji naglasavaju praksu
    praksu asha-
    bahskih sunneta
    bahskih sunneta iz zabrane. Mnogi drugi ucenjaci su, takoder,
    takoder,
    ba i „njihovih
    "njihovih sljedbenika" (tabi’ina).
    (tabi'ina). Velik pravnik
    pravnik (fekih),
    (jekih), kao sto je
    prihvatili naredbu
    prihvatili naredbu kao opcu.
    ‘A bdullah ibn Mes’ud,
    'Abdullah Mes'ud, r.a,
    r.a, kao i rnnogi
    mnogi drugi
    drugi istaknuti
    istaknuti ashabi, poput
    poput
    Ebu ‘1-Dardaa,
    'l-Dardaa, r.a, i Ibn ‘Omera,
    'Omera, r.a,
    r.a, prvo bi klanjali dva rekjata sa­
    sa- Rijec „mektuba“ Jarz-na-
    "mektuba" u hadiskoj nauci se koristi da opise farz-na­
    bahskog
    bahskog sunneta,
    sunneta, i onda se pridruzili
    pridruzili dzematu.
    dzernatu. Hasan al-Basri, ista­
    ista- takoder ukljucuje i propusteni
    maz. Opce znacenje rijeci takoder propusteni namaz
    namaz
    knuti tabi'in kojem
    knuti tabi’in kojern ne treba predstavljanje,
    predstavljanje, jasnim
    jasnim rijecima
    rijecima nareduje
    nareduje (kadaj, sto ukazuje da je dopusteno
    {kada’), dopusteno obaviti propusteni
    propusteni namaz
    namaz
    da se sabahski sunnet
    sunnet obavi prije nego se pridruzi
    pridruzi dzematu.
    dzernatu. cak i kada se dzemat
    dzernat uspostavio.
    uspostavio. Ipak, neki ucenjaci to ne dopu-
    razumjeti da se hadis ne prevodi
    staju. Iz ovoga se moze razumjeti prevodi doslov-
    OSTALI RAZLOZI ZA HANEFIJSKO
    OSTALIRAZLOZIZA HANEFIJSKO MISLJENJE
    MISLJENJE pocetak poglavlja), bas kao sto njegova naredba
    no (vidi pocetak naredba nije
    • Isticanje sabahskog
    sabahskog sunneta
    sunneta je mnogo
    mnogo prisutnije
    prisutnije nego
    nego sto je slu- uopceno
    uopceno shvacena.
    caj
    caj sa ostalim namaskim
    namaskim sunnetima.
    sunnetima. Naredeno
    Naredeno je da se sabahski
    pomena ovih stvari, moze se zakljuciti da je Hanefijska
    Nakon pomena
    sunnet
    sunnet obavi „cak
    "cak i ako konji gaze preko
    preko osobe“!
    osobe"] Zbog ovog na-
    pomirila obje vrste hadisa, istakavsi da osoba moze
    skola pomirila maze klanjati
    glasavanja, ne
    ne bi
    bi trebalo biti nikakve
    nikakve sumnje u to sto su hanefije
    hanefije
    sunnete samo
    sabahske sunnete sarno ako je sigurna da moze stici na zajednic­
    zajednic-
    izuzele
    izuzele sabahski sunnet
    sunnet iz hadiske naredbe
    naredbe koja nas informira
    informira da
    ki Jarz-namaz prije nego se zavrsi.
    ki/arz-namaz zavrsi. U suprotnom,
    suprotnom, odmah
    odmah se treba
    je sarnofarz-
    je samo namaz dozvoljen jednom
    Jarz-namaz jednom kada
    kada se uspostavi
    uspostavi dzemat.
    161
    161
    160
    160

    -_ --
    ~
    -----~~---------~----------~~----- - J
    ----- -~--
    • .- \
    --
    •
    - --
    1,
    -- -
    '1:J , •....
    --
    .....:.~
    -
    • ~ .,~
    ABD U R-RA H M A N IBN JU SU F ! KLJUCNIDOKAZI
    KLJUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    ....................................................

    pridruziti
    pridruziti zajednickom
    zajednickom namazu
    namazu za
    za imamom.
    imam om ' Na
    Na ovaj
    0 ' nacin, oso-
    , Va]nacin, oso- KOLIKO REKJATA IMA VITR-
    REKJATA IMA
    v,

    KOLIKO VITR-NAMAZ?
    NAMAZ?
    ba ce
    ee se okoristiti
    okoristiti klanjanjem
    klanjanjem sabahskog
    sabahskog sunneta
    sunneta i obavljanjem
    obavljanjem
    sabahskog farza u dzernatu.
    sabahskogJarza dzematu. Vitr
    VitI' se smatra
    smatra jednim
    jednim od najkompleksijih
    najkompleksijih pitanja namaza.
    pitanja namaza.
    Postoji otprilike
    otprilike sedamnaest
    sedamnaest aspekata
    aspekata koji se ticu
    ticu vzfr-namaza,
    vitr-namaza, a oko
    kojih postoje
    postoje razlike u misljenjima.
    misljenjima. Ipak, u ovom
    ovom poglavlju
    poglavlju fokusirat
    fokusirat
    lOS
    JOS IEDNA STVAR ZA
    JEDNA STVAR ZA ZAPAMTITI
    ZAPAMTITI cemo
    cemo se na slijedeca tri
    tri pitanja:
    pitanja; (1) Koliko rekjata ima vzfr-namaz?
    rekjata ima vitr-namaz?
    Nekada
    Nekada su citirane
    citirane neke predaje
    predaje koje
    koie eksplicitno
    eksplicit
    j
    izuzimaju
    ' . ,
    1C1 no rzuzimaju (2) Koliko selama
    selama ima vitr-namaz?
    vzfr-namaz? (3) Je li dovoljno
    [e li dovoljno klanjanje jednog
    klanjanje jednog
    sabahske
    sabahske
    " sunnete
    sunnete
    " hadiske naredbe
    iz hadiske (hadis 1koji
    naredbe (hadis ' , spominje
    <OJI , , da
    spormme da se
    se ne
    ne rekjata vzfr-namaza?
    rekjata vitr-namaza?
    smije obavljati drugi
    smlJe drugi namaz
    namaz kada
    kada je dzernat
    dzemat vee
    vec uspostavljen).
    uspostavljen) Ipak,
    I k
    ove p dai bic ' pa , Postoje
    Postoje brojni
    brojni hadisi
    hadisi koje govore o0 broju
    broju rekjata
    rekjata vzfr-nama­
    vitr-nama-
    ove predaje
    re aJe su obicno
    0 reno slabe, i nisu
    nisu koristene
    koristene kao temelj han fii k
    ternelj hanefijskog
    'T ' e )S og za. Ipak, zbog mnogih
    mnogih nedosljednosti pronadenih u tim predajama,
    nedosljednosti pronadenih predajama,
    mrs jenja, niti kao dokaz
    mislj^nja, dokaz da se brani hanefijsko u odnosu
    brani hanefijsko d na druga
    isli , u 0 nosu na druga postaje veoma tesko formulirati
    postaje veoma formulirati misljenje
    misljenje koje je u potpunom
    potpunom skladu
    skladu
    misljenja.
    nus jenja,
    sa doslovnim
    doslovnim znacenjem
    znacenjern svake predaje.
    predaje. Stoga je neophodno
    neophodno protu-
    protu-
    Takoder, postoje neke predaje
    postoje neke posebno ukazui
    predaje koje posebno ukazuju da
    d su
    b hski " v U]U a su maciti
    maciti neke od tih predaja
    predaja kako bi se uskladilo
    uskladilo njihovo
    njihovo znacenje
    znacenje sa
    sabahski
    sa a, ski sunneti
    sunneti ukljuceni
    ukljuceni u hadisku
    hadisku zabranu.
    zabranu. Ove predaje sadrze
    predaje sadrze
    J' li sabahski drugim, slicnim predajama.
    detalje ashabima koji pitaju
    detalje , 0o ashabima pitaju Poslanik
    Poslanika,
    ' s.a,v,s,.. „Jesu
    a, s.a.v.s,: » esu li sabahski,
    sunneti
    ,
    takoder nevazeci ako se klanjaju
    sunneti takoder
    v rc
    kl anJaJu
    " kada
    k a daa]e
    i zajednicki
    je ,
    zaiednicki namaz
    namaz U ovom
    ovom poglavlju, razne
    razne predaje
    predaje o vzfr-namazu ce biti
    0 vitr-namazu biti detalj-
    vee poceor
    vec poceo?" Posl amik, s.a.v.s,
    ' Allahov Poslanik, 0 d govorio je potvrdno:
    s.a.v.s, odgovorio potvrdno: „Da,D ta­
    ta- no analizirane pokusaju da se ustanovi
    analizirane u pokusaju ustanovi postupak obavljanja virr-na-
    postupak obavljanja vzfr-na­
    kod V ,," '» a, a
    er su nevazeci.1
    koder nevazeo . ' Ove predaje,
    pre dai
    ale, koi
    oje su,. cak, Ii slabije od prethodnih,
    koje V '
    prethodnih maza
    maza koji je najprilagodeniji
    najprilagodeniji sunnetu.
    sunnetu.
    mogu se koristiti
    ne mogu koristiti kao dokaz
    dokaz da se osnazi
    osnazi misljenje
    n11S.TJenJe
    ie druge
    d ruge grupe.
    grupe. '

    KOLIKO REKJATA
    KOLIKO REKJATA IMA
    IMA VITR-NAMAZ?
    VITR-NAMAZ?
    Prva
    Prva diskusija
    diskusija se tice broja
    broja rekjata
    rekjata vzfr-namaza.
    vitr-namaza.

    RAZLICITA MISLJENJA
    RAZLICITA MISLJENJA
    Prema imamu
    Prema Safi’i, vitr se moze
    imamu Safi'i, moze klanjati
    klanjati kao jedan
    jedan (1), tri
    (3), pet
    pet (5), sedam
    sedam (7), devet
    devet (9) ili
    ili jedanaest
    jedanaest (11) rekjata.
    rekjata. U svojoj
    162 163

    "-- ---------_ - -- ----~~ -_._----- - -~ - ---_. _' ~'- ,j! -.""'.;.. .... - ~
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF
    ............................................ :: KLJUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    fik h a

    knjizi Kitab
    knjizi al-Umm on istice da jedan
    Kitab al-Umm jedan rekjat moze biti klanjan
    klanjan kao Prema imamu
    Prema Safi’iji, vitr
    imamu Safi'iji, vitr se moze
    moze obaviti u bilo kojem
    kojem broju
    broju nepar-
    nepar-
    vitr-namaz.
    vitr-namaz. Ipak, Imam
    Imam Kastalani komentatu na Sahih
    Kastalani u svom komentatu Sahih al-Bu- rasponu od jedan
    nih rekjata, u rasponu jedan do jedanaest.
    jedanaest. Imam-Ahmedovo,
    Imam-Ahmedovo, i
    hari, Irsad
    hari, Mad al-sari, prenosi
    prenosi da je Kadi Ebu '1-Tajjib
    ‘1-Tajjib bio misljenja
    misljenia da je zastupljenije, misljenje
    zastupljenije, vitr obavi kao jedan
    miSljenje je da se vitr jedan rekjat, a rekjati
    nepozeljno (mekruh)
    nepozeljno (mekruh) klanjati jedan rekjat vitr-namaza.
    samo jedan
    klanjati sarno vitr-namaza. (Irshad
    (Irshad smatraju se kao kijam
    obavljeni prije toga smatraju
    obav1jeni al-lejl ili tehedzdzud
    kiiam al-leil tehedzdzud (noc-
    al-sari 2:259) ni namaz). Imam Malik, takoder,
    namaz). Imam takoder, ne preporucuje obavljanje jednog
    preporucuje obav1janje jednog
    Kadi Ebu '1-Tajjib
    ‘1-Tajjib se smatra
    smatra jednim najvecih ucenjaka
    jednim od najvecih ucenjaka Sa- rekjata vitr-namaza. Ebu Hanifino
    rekjata vitr-namaza. Hanifino misljenje vitr jednostavno
    misljenje je da se vitr jednostavno
    fi’ijske skole i, takoder,
    fi'ijske takoder, jednim
    jednim od glavnih
    glavnih ucitelja u Iraku
    Iraku u njegovo obavi kao tri uzastopna
    uzastopna rekjata, sa dva sjedenja jedno na drugom,
    sjedenja - jedno drugom,
    vrijeme. Bio je ucenik
    vrijeme. imamaa Darakutnija,
    ucenik imam Darakutnija, i medu
    rnedu njegovim studen-
    njegovim studen- drugo na trecern
    a drugo trecem rekjatu
    rekjatu - sa predajom
    predajom selama
    selama samo zadnjem
    sarno na zadnjem
    tima
    tima su bili Hatib
    Hatib al-Bagdadi
    a1-Bagdadi i Ebu Ishak
    Ishak al-Sirazi. sjedenju.
    Shodno tome,
    Shodno tome, postoji
    postoji razlika u misljenju
    misljenju medu safi’ijama o0
    medu safi'ijama
    tome
    tome koliko rekjata ima vztr-namaz.
    rekjata ima vitr-namaz. Jedno
    [edno misljenje
    miSljenje je da se tokom
    tokom
    HADISI
    H A D ISI00 OVOM PITANJU
    OYOM PITANJU
    ramazana trebaju
    ramazana trebaju klanjati rekjata s jednom
    klanjati tri rekjata predajom selama, a u
    jednom predajom
    Prije nego se osvrnemo
    osvrnemo na naizgled
    naizgled konfliktne
    konfliktne hadise, prvo
    hadise, prvo
    ostalim mjesecima
    ostalim mjesecima sa dvije predaje
    predaje selama
    se1ama - jedna
    jedna nakon drugog, a
    nakon drugog,
    cerno pogledati
    cemo hadise koji jasno
    pogledati hadise vitr sastoji od tri rekjata.
    jasno isticu da se vitr
    druga nakon
    druga los jedno
    nakon treceg rekjata. Jos jedno misljenje
    misljenje je da se treba
    treba izvrsiti
    samo jedna
    sarno predaja selama
    jedna predaja selama ako se vitr-namaz
    vifr-namaz klanja
    klanja u dzematu,
    dzematu, a • Od
    Od Ebu Selama se prenosi
    prenosi da je pitao
    pitao ‘'AiSu,r.a,
    Aisu, r.a, o0 Poslanikovom,
    Poslanikovom,
    predaje ako se klanja pojedinacno.
    dvije predaje pojedinacno, s.a.v.s,
    s.a.v.s, namazu ramazanu. Ona
    namazu u ramazanu. Ona je objasnila: „Allahov
    "Allahov Poslanik,
    Misljenja imama
    Misljenja imama Malika Ahmeda su slicna misljenju
    Malika i Ahmeda misljenju ima­
    ima- s.a.v.s,
    s.a.v.s, ne bi klanjao
    klanjao vise od jedanaest
    jedanaest rekjata
    rekjata ni u ramazanu,
    ramazanu, ni
    ma Safi’ije,
    rna Safi'ije, sa nekoliko
    nekoliko minornih Komentator Sifr
    minornih razlika. Komentator al-sa ada
    Sifr al-sa’ada u ostaIim
    ostalim mjesecima.
    mjesecima. Klanjao
    Klanjao bi cetiri rekjata, i ne bi obracao
    obracao
    prenosi
    prenosi misljenje
    misljenje imama
    imama Ahmeda kojem se kaze
    Ahmeda u kojem kale da je jedan
    jedan rekjat paznju na njihovu
    paznju njihovu duzinu
    duzinu i ljepotu,
    ljepotu, onda
    onda jos cetiri rekjata,
    rekjata, ne
    vitr-namaza nepozeljan (mekruh).
    vztr-namaza nepozelian (mekruh). Prema
    Prema ovom
    ovom imamu,
    imamu, osoba
    osoba mora
    mora obracajuci paznju
    obracajuci paznju na njihovu
    njihovu duzinu
    duzinu i 1jepotu,
    Ijepotu, zatim
    zatim bi klanjao
    klanjao
    klanjati
    klanjati nekoliko rekjata prije klanjanja
    nekoliko rekjata klanjanja vitr-namaza.
    vz'fr-namaza. Slicno misljenje
    misljenje tri rekjata
    tri (vitr).“ Aisa,
    rekjata (vitr)." 'Aisa, r.a, je nastavila: „Upitala
    .Upitala sam: ‘O
    '0 Alla-
    AUa-
    se prenosi
    prenosi i od imama
    imama Ma1ika.
    Malika. U Muvetta on prenosi
    U svom djelu Muvetta prenosi ha- hoy Iiprije
    hov Poslanice, spavas li vitrV Odgovorio
    prije nego klanjas vitr?' Odgovorio je: ‘O
    '0
    dis Sa’
    da ibn Ebi Vakkasa
    Sa'da Vakkasa u kome
    kome je jedan
    jedan ashab spomenut
    spomenut da klanja
    klanja ‘'Aisa, spava." (Sahih
    Aisa, moje oci spavaju, ali srce ne spava.’“ (Sahih al-Buhari
    al-Buhari 1:154,
    jedan rekjat vitr-namaza.
    jedan rekjat vzfr-namaza. U skladu s tom
    Uskladu tom predajom,
    predajom, imam Malik tvr-
    imam Malik Sahih Muslim 1:254,
    Sahih Muslim 1:254, Sunen
    Sunen al-Nesa’i
    al-Nesa'i 1:248, Sunen Ebu
    1:248, Sunen Ebu Davud,
    Davud,
    di: „Nasa praksa se ne teme1ji
    "Nasa praksa temelji na ovome,
    ovome, posto
    posto po nasem
    nasern misljenju
    misljenju 196)
    vitr ima
    vitr bar tri rekjata." (Muvetta
    ima bar (Muvetta Imam
    Imam Malik,
    Malik, 77) U ovoj predaji,
    U Umm al-mu’
    predaji, Umm m inun (Majka vjernika),
    al-rnu'minun vjernika), ‘'Aisa,
    Aisa,
    Dosadasnji pregled
    Dosadasnji pregled misljenja
    misljenja se moze
    moze zakljuciti na slijedeci nacin. r.a, spominje
    spominje da se vitr-namaz
    vzfr-namaz koji je klanjao Poslanik, s.a.v.s,
    klanjao Poslanik, sastojao
    s.a.v.s,sastojao
    164 165
    KUUCNIDOKAZIHANEFIJ5K0G
    KUUCNI FIKHA
    DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    AABDUR-RAHMAN
    BDUR-RAHM A NIBN JUSUF ;:
    IBN JUSUF
    ............................................

    od tri rekjata. „Pitao


    .Pitao sam Aisu:
    'AiSu: ‘Kohko rekjata v/fr-namaza
    'Koliko rekjata vitr-namaza je Poslanik,
    Poslanik,
    s.a.v.s,
    s.a.v.s, klanjao?’
    klanjao?' Ona
    Ona je odgovorila:
    odgovorila: ‘Cetiri
    'Cetiri s tri, sest s tri, iii
    ili osam
    osam s
    • Sa’
    Saod ibn Hisam
    Hisam prenosi
    prenosi da mu
    mu je ‘'Aisa,
    Aisa, r.a, kazivala da Poslanik,
    Poslanik,
    tri. Ne bi klanjao
    trioNe klanjao vise od trinaest
    trinaest rekjata, ili manje
    manje od sedam.’"
    sedam." (Sunen
    s.a.v.s,
    s.a.v.s, nije predavao
    predavao selame na drugom
    drugom rekjatu
    rekjatu v/fr-namaza.
    vitr-namaza.
    Ebu Davud
    Davud 1:200)
    (Sunen
    (Sunen al-Nesa’i
    al-Nesa'i 1:248,
    1:248, Muvetta
    Muvetta Imam
    Imam Muhammed,
    Muhammed, 151) 151)
    U
    U ovom hadisu, cijeli tehedzdzud-n&mxi
    hadisu, cijeli tehedidiud-nan1az je opisan
    opisan kao vi-
    • Ovupredaju, takoder, prenosi
    Ovu predaju, takoder, prenosi imam Hakim, sa malom
    imam Hakim, malom razlikom:
    razlikorn:
    tr-namaz, ustvari, vitr ima sarno
    rr-namaz, dok, ustvari, samo tri rekjata, a ostalih
    ostalih cetiri, sest,
    „Allahov Poslanik,
    "Allahov Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, nije predavao
    predavao selam na prva
    prva dva rekja­
    rekja-
    ili osam rekjata tehedzdzuda. To je razlog zasto je Majka
    rekjata su dio tehedidzuda. Majka vjer-
    vitr-namaza." (AI-Mustedrek
    ta vifr-namaza." (Al-Mustedrek 1:304) .
    nika
    nika razdvojila rekjata vitra i razlicite ostale
    razdvojila tri rekjata ostale rekjate u spomenutoj
    spomenutoj
    Imam
    Imam Hakim,
    Hakim, zatim,
    zatim, navodi:
    navodi: „Ova
    "Ova predaja
    predaja je autenticna
    autenticna pre- predaji.
    predaji.
    ma uslovima
    rna uslovima imama Buharija i Muslima."
    imama Buharija Muslima." Imam
    Imam Zehebi
    Zehebi se slozio sa
    • Abd al-Aziz
    al-'Aziz ibn Dzurejr
    Dzurejr prenosi:
    prenosi:
    njim.
    „Pitao
    .Pitao sam Aisu:
    'Aisu: ‘Sta
    'Sta je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s, vitr-na-
    s.a.v.s, ucio na v/fr-na-
    • Slijedeca predaja
    predaja je jos jedna
    jedna verzija gore prenesene
    prenesene predaje
    predaje ima­
    irna-
    mazu?’ Ona je odgovorila:
    mazu" Ona 'Ucio je Sebbih isme rabbik al-a’la
    odgovorila: ‘Ucio al-ala (sura
    ma Hakima:
    rna Hakima:
    al-Ala)
    al-A'la) na prvom rekjatu, kul
    prvom rekjatu, ja’ajjuhal ‘l-kafirun
    leulja'ajjuhal (sura al-Kafirun)
    'l-leafirun (sura al-Kafirun)
    „AUahov Poslanik,
    "Allahov Poslanik, s.a.v.s, klanjao je tri rekjata vitr-namaza,
    s.a.v.s, klanjao vitr-namaza, drugom rekjatu, i kul
    na drugom kui huvallahu
    huvallahu ahad’ (sura al-Ihlas) na trecem
    ahad' (sura trecern
    predajuci selam samo
    predajuci selam sarno na kraju treceg rekjata. Ovo je bila praksa
    kraju treceg praksa i rekjatu zajedno sa mu’
    rekjatu zajedno avvazetejn (sure al-Falak
    muavvazetejn al-Falalc ii al-Nas) na trecem
    trecern
    vode
    vade pravovjernih
    pravavjernih ‘Omera
    'Omera ibn al-Hattaba,
    al-Hattaba, i stanovnici
    stanovnici Medine
    Medine su od rekjatu." (Sunen Ebu Davud
    rekjatu.’" Davud 1:208,
    1:208, Sunen al-Tirmizi
    al-Tirmizi 1:1:106,
    106, Sunen Ibn
    njega naslijedili
    njega naslijedili takvu
    takvu praksu." (AI-Mustedrelc 1:304)
    praksu." (Al-Mustedrek Madze
    Madie 1:82)

    • Sad ibn Hisam


    Sa'dibn Hisam prenosi:
    prenosi: Imam Tirmizi
    Imam Tirmizi je ovaj hadis
    hadis okarakterizirao
    okarakterizirao kao dobar
    dobar (hasen).

    „Allahov Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s, nakon jacije namaza • Imam
    Imam Hakim
    Hakim prenosi
    prenosi veoma
    veoma slicnu
    slicnu predaju
    predaju od ‘'Aise,
    Aise, preko
    preko
    . . "AIlahov s.a.v.s, nakon namaza otisao
    otisao je kuci
    ir ~anJao
    klanjao dva ‘'Amre
    Amre bint
    bint 'Abdurrahman,
    Abdurrahman, i tvrdi
    tvrdi da ispunjava
    ispunjava striktne
    striktne uvjete ii
    dv~ rekjata, popracena
    popracena sa jos dva duza rekjata. Nakon
    Nakon toga
    bi klanjao
    klanjao v/fr-namaz
    vltr-namaz bez ikakvog prekida
    prekida (tj.
    (tj, bez predavanja selama
    predavanja selama imama
    imama Buharija
    Buharija i Muslima.
    Muslima. Imam
    Imam Zehebi
    Zehebi je isto potvrdio,
    potvrdio, isticu-
    na drugom
    drugom rekjatu). Onda
    Onda bi klanjao
    klanjao dva rekjata ruku’ i
    rekjata sjedeci uz ruku' ci da je ovaj hadis
    hadis prenesen
    prenesen preko pouzdanog lanca
    preko pouzdanog prenosilaca.
    lanca prenosilaca.
    sedzdu,
    sedzdu, takoder (Musned Ahmed
    takoder sjedeci." (Musned Ahmed 6:156 U) {Al-Mustedrek 1:305)
    (AI-Mustedrelc 1;305)
    • Muhammed
    Muhammed ibn ‘'Ali
    Ali prenosi
    prenosi od svog oca, koji prenosi
    prenosi od svog
    • Abdullah
    'Abdullah ibn Kajs prenosi:
    prenosi:

    166 167
    ABDUR-RAHM ANIBN
    ABDUR-RAHMAN JUSUF
    IBN JUSUF
    ............................................ i
    :

    oca ‘'Abdullaha
    Abdullaha ibn ‘A bbasa, da je Allahov Poslanik, s.a.v.s,
    Abbasa, s.a.vs, usta- 5. Abdullah
    'Abdullah ibn Mes’ud, (Medzme' al-zavai’id
    Mes'ud, r.a. (Medzme al-zavai'id 2:241 U),
    U),
    jao u nod,
    noci, cistio zube misvakom
    misvakom i klanjao
    klanjao dva rekjata, a zatim
    zatim se 6. Nu’man al-zavai’id 2:241 U),
    (Medzme’ al-zavai'id
    Nu'man ibn Besir (Medzme'
    vratio
    vratio na spavanie.
    spavanje. Ponovo ustajao, uzeo misvak
    Ponovo je ustajao, misvak i abdestio
    abdestio se, 7. Ebu Hurejre
    Hurejre (Medzme’
    tMedime' al-zavai’id
    al-zavai'id 2:241 U),
    U),
    ii nakon
    nakon toga klanjao
    klanjao jos dva rekjata, i sve tako dok
    dok nije klanjao
    klanjao 8. Abdullah ‘Omer, r.a. (Medzme
    'Abdullah ibn 'Orner, (Medzme' al-zavai’id
    al-zavai'id 2:241 U),
    sest rekjata
    rekjata na ovaj nadn.
    nacin, Onda
    Onda je klanjao
    klanjao tri rekjata
    rekjata vhr-nama-
    vitr-nama- 9. ‘Imran ibn Husajn
    'Imran (Musannef Ibn Ebi Sejba 2:298),
    Husajn (Musanneflbn
    za, popracena
    popracena sa dva rekjata
    rekjata nafile. (Sahih Muslim 1:261, Sunen
    Muslim 1:261, Sunen 10. Ebu Hatejma
    Hatejma preko
    preko svog oca Mu’avija ibn Hadija
    <?caMuavija Hadija (Medzme’
    (Medzme'
    al-Nesa’
    al-Nesaii 1:249) al-zava’id
    al-zavaid 1:241
    1:241 U).

    «• Abdullah
    'Abdullah ibn Abbas,
    'Abbas, r.a, takoder prenosi
    La, takoder prenosi slijedecu predaju koja
    slijedecu predaju Predaje
    Predaje ovih ashaba
    ashaba dalje potvrduju
    potvrduju misljenje
    misljenje da se vzfr-na-
    vitr-na-
    spominje Poslanikov, s.a.v.s,
    spominje s.a.v.s, vitr-namaz:
    vhr-namaz: „U
    "U toku nod, prije zore,
    toku noci, maz
    maz sastoji od tri rekjata.
    Allahov Poslanik, s.a.v.s,
    Allahov s.a.v.s, klanjao
    klanjao bi osam rekjata
    rekjata (tehedzdzud)
    (tehedzdiud) i
    • Sabit al-Bunani prenosi da mu
    al-Bunani prenosi mu se Enes ibn Malik, r.a, obratio
    obratio re-
    tri rekjata
    rekjata vitr-namaza,
    vitr-namaza, popracena rekjata nafile." (Sunen
    popracena sa dva rekjata
    al-Nesai
    al-Nesa'i 1:249) kavsi:

    • Abdullah „0
    ,,0 Sabite!
    Sabite! Slusaj sta ti ja kazem,
    kazem, jer ovo neces cuti
    cuti ni od koga
    'Abdullah ibn Abbas,
    'Abbas, r.a, prenosi:
    prenosi:
    vjerodostojnijeg
    vjerodostojnijeg od mene,
    mene, jer sam ja to cuoCUO od Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s,
    s.a.v.s, a on
    „Allahov
    "Allahov Poslanik, s.a.v.s, klanjao bi tri rekjata
    s.a.v.s, klanjao rekjata vzfr-nama-
    vitr-nama- dobio od Jibrila,
    je to dobio Jibril od Allaha, dB.
    librila, a fibril dz.s. Allahov
    Allahov Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,
    Udo je Sebbih isme rabbik al-ala
    za. Ucio (sura al-A’la)
    al-ala (sura al-A'la) na prvom
    prvom rekja- klanjao
    klanjao je jaciju namaz
    namaz dok sam ja bio u njegovom drustvu, nakon
    njegovom drustvu, nakon
    tu, kul ja ’ajjuhal ‘l-kafirun
    jaajjuha! 'l-kafirun (sura al-Kafirun) drugom rekjatu, i kul
    al-Kafirun) na drugom toga
    toga sest rekjata nafile, tokom
    rekjata najile, tokom kojih
    kojih je predao
    predao selam nakon
    nakon svakog
    huvallahu
    huvallahu ahad
    ahad (sura al-Ihlas) na trecem
    (sura al-Ihlasi trecern rekjatu.“ (Sunen al-Tirmizi
    rekjatu." (Sunen al-Tirmizi drugog
    drugog rekjata. Nakon
    Nakon toga je klanjao tri rekjata vzfr-namaza,
    klanjao tri vitr-namaza, predav-
    predav-
    1:106,
    1:106, Sunen al-Nesai 1:249,
    Sunen al-Nesa'i Sunen Ibn Madze,
    1:249, Sunen Madze, 82) si selam na samom
    iiiselam (Kanz al-’
    kraju." (Kanz
    samom kraju." ummal 4:196 U)
    al-'ummal4:196
    I brojni
    brojni drugi
    drugi ashabi
    ashabi su u svojim
    svojim predajama takoder spomenuli
    predajama takoder spomenuli da
    Veliki historicar
    historicar i hafiz hadisa
    hadisa Ibn Asakir prenio je ovaj hadis
    Asakir prenio hadis
    je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v;s, udo
    ucio ove tri sure toku vitr-namaza
    sure u toku vitr-namaza spomenutim
    spomenutirn
    pouzdanim lancem
    pouzdanim lancem prenosilaca.
    prenosilaca.
    redoslijedom, medu kojima
    redoslijedom, medu kojima su:
    Iz navedenih
    navedenih predaja mogu izvud
    predaja se mogu izvuci neki zakljucci: (1) usta-
    1.
    1. Abdurrahman
    'Abdurrahman ibn (Musannef Ibn Ebi Sejbe 2:298),
    ibn Abza (Musanneflbn novljeno je da se vitr-namaz
    novljeno vhr-namaz sastoji od tri rekjata:
    rekjata; i (2) tri rekjata
    rekjata se
    2. Ubej ibn Ka'b
    Ka b (Musannef
    (Musanneflbn Ibn Ebi Sejbe 2:300), klanjaju zajedno,
    klanjaju zajedno, i zavrse predajom
    predajom selama
    selama na kraju
    kraju treceg rekjata.
    treceg rekjata,
    3. (Sunen al-Tirmizi
    Ali ibn Ebi Talib, r.a, (Sunen
    'Ali al-Tirmizi 1:106),
    1:106),
    4. Abdullah (Medzme' al-zavai’id
    'Abdullah ibn Ebi Avfa (Medzme’ al-zavai'id 2:241 U),
    168 169

    ":_ . .• ~ .
    ....--.....-...---~-~~.-.-----~------~~-----
    _ Il J.. .... ............
    ----
    .,..4'" ... ~
    ABDUR
    ABDUR-RAHMAN -R A H M A N IB IBNN JU SU F :1
    JUSUF
    ............................................ KLJUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    KLJUCNIDOKAZIHANEFIJ5K0G

    ASHABI
    ASHABIII "NJlHOVI SLJEDBENICI"
    „NJIHOVI SLJEDBENICI“ 150, Medzme
    med 150, Medzme' al-zavai’
    al-zavai'd U)
    d 2:242 U)
    ('TABI’INI ) 0 OVOM
    (TABI'INI) OVOM PITANJU
    PITANJU
    • Ibrahim al-Nehai
    Ibrahim al-Nehai prenosi
    prenosi da je Abdullah
    'Abdullah ibn Mes’ud,
    Mes'ud, r.a, rekao:
    • Misvar
    Misvar ibn Muharama
    Muharama prenosi:
    prenosi: .Jedan rekjat nije dovoljan
    „Jedan vitr-namaz." (Muvetta
    dovoljan za vitr-namaz." (Muvetta Imam
    Imam Mu­Mu-
    hammed, 150)
    hammed,
    „Zavrsili
    "Zavrsili smo ukop Ebu Bekra, r.a, a kada se ‘Omer,
    'Orner, r.a, sjetio
    • Prenosi se od Enesa da vitr-namaz
    Prenosi vitr-namaz ima tri rekjata. (Musannef
    (MusannefIbn
    Ibn
    klanjao vitr-namaz,
    da jos uvijek nije klanjao vitr-namaz, ustao
    ustao je i formirao
    formirao safove iza
    sebe. Predvodio Ebi Sejbe 2:293)
    2:293)
    Predvodio nas je u tri rekjata
    rekjata i predao
    predao selam samo
    sarno na zadnjem
    zadnjem
    (MusannefIbn Ebi Sejbe 2:293 U,
    rekjatu." (Musanneflbn U, MusananafAbd
    Musananaf'Abd al-Razzak
    al-Razzak • Ebu Mansur
    Mansur prenosi:
    3:20 U)
    .Pitao sam Ibn ‘A
    „Pitao 'Abbasa vitr-namazu. On je
    bbasa o0 broju rekjata u vkr-namazu.
    • Ibrahim
    Ibrahim al-Nehai
    al-Nehai prenosi
    prenosi da je ‘Omer
    'Orner ibn al-Hattab,
    al-Hattab, r.a, rekao: odgovorio: ‘Tri
    odgovorio: 'Tri rekjata’
    rekjata'" (Serh Ma’
    ." (Serb Ma'ani 'l-asar)
    ani Tasar)
    „Ne
    "Ne bih ostavio tri rekjata
    rekjata vztr-namaza
    vitr-namaza cak i kada bih dobio crve-
    • Ata'
    ‘A prenosi da je Abdullah
    ta prenosi 'Abdullah ibn Abbas,
    'Abbas, r.a, .Vitr je slican
    r,a, rekao: „Vitr
    ne kamile u zamjenu!" (Muvetta Imam
    zarnjenu!" (Muvetta Imam Muhammed,
    Muhammed, 150)150)
    aksam-namazu." (Muvetta
    aksam-namazu.“ (Muvetta Imam
    Imam Muhammed,
    Muhammed, 150) 150)
    U to doba, crvene
    crvene kamile su se smatrale
    smatrale izuzetno
    izuzetno vrijednom
    vrijednom
    imovinom.
    imovinom. • Hasan al-Basri prenosi: ■
    .

    • Hasan al-Basri je informiran "Ubej ibn Ka’bje


    „Ubej Ka'b je klanjao
    klanjao tri rekjata
    rekjata vitr-namaza
    vitr-namaza ipredavao
    i predavao
    informiran da je ‘A bdullah ibn ‘Omer,
    'Abdullah 'Orner, r.a,
    r.a, pre-
    je selam
    selam samo
    samo na kraju
    kraju treceg rekjata.
    rekjata."“ (Musannef
    (Musannef Abd
    'Abd al-Razzak
    al-Razzak
    drugom i trecem rekjatu vitr-namaza.
    davao selam na drugom vitr-namaza. Hasan
    al-Basri je rekao da je ‘A bdullah ibn ‘Omer,
    'Abdullah 'Orner, r.a,
    r.a, bio istaknuti-
    istaknuti- 2:249)
    ji pravnik
    pravnik nego njegov sin, i njegova praksa
    praksa je bila da izgovori • Ebu Galib prenosi
    prenosi da je Ebu Umama
    Umama klanjao tri rekjata Wir-na­
    vitr-na-
    tekbir i ustane na treci rekjat bez predavanja
    predavanja selama. (Al-Muste-
    (Al-Muste- maza. (Musanneflbn Sejbe 2:294)
    (MusannefIbn Ebi Sejbe 2:294)
    drek 1:304)
    1:304)
    • 'Alkama,
    ‘A ucenik ‘A
    lkama, ucenik 'Abdullaha Mes'uda, prenosi da se vzfr-na-
    bdullaha ibn Mes’uda, vitr-na-
    • Mekhul
    Mekhul prenosi: ,,‘Omer
    ,,'Omer ibn al-Hattab,
    al-Hattab, r.a,
    r.a, klanjao je tri rekjata (Musannef Ibn Ebi Sejbe 2:294)
    maz sastoji od tri rekjata. (Musanneflbn
    vztr-namaza
    vitr-namaza bez predavanja
    predavanja selama izmedu
    izrnedu rekjata." (Musannef
    (Musannef
    Ibn Ebi Sejbe
    Sejbe 1:304)
    1:304) • Prenosi se da je Ibrahim
    Ibrahim al-Nehai rekao:

    • Abdullah
    'Abdullah ibn Mes’ud,
    Mes'ud, r.a,
    r.a, kaze:
    kate: „Tri
    "Tri su rekjata Wtr-namaza,
    vitr-namaza, slicno Vitr se
    „"Vitr se ne
    ne sastoji od manje (MusannefIbn Ebi
    manje od tri rekjata." (Musanneflbn Ebi
    dnevnom
    dnevnom vzfr-namazu
    vitr-namazu (tj.
    (tj. aksamu)." (Muvetta Imam Muham-
    aksamu)." (Muvetta Muham- Sejbe
    Sejbe 2:294)
    2:294)
    170
    170 171
    171

    _-
    ~ _ _ ~-,' ~.- jl ...... _.. _... , .._,' "'~
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF :: KUUCNIDOKAZIHANEFIJ5K0G
    KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    ................................................. -
    ............................................

    • Ebu 'l-Zanda
    ‘1-Zanda prenosi:
    prenosi: KOLIKO
    KOLIKO SELAMA IMA VITR-NAMAZ?
    SELAMA IMA V7TR-NAMAZ?

    „‘Omer
    ,:Omer ibn ‘'Abd
    Abd al-Aziz
    al-'Aziz je odredio
    odredio tri rekjata za vitr-namaz
    vz'fr-namaz Hanefijsko misljenje
    Hanefijsko misljenje o0 ovom pitanju
    pitanju je da, kao i u svakom
    svakorn
    na osnovu
    osnovu propisa
    propisa pravnika,
    pravnika, sa predajom
    predajom selama
    selama samo
    sarno na kraju.“
    kraju." drugom
    drugorn namazu,
    namazu, postoji samo jedna
    postoji samo jedna predaja
    predaja selama.
    selarna. Prema ovom
    Prerna ovom
    (Serh Ma’
    (Serb. Ma'ani 'l-asar)
    ani ’l-asar) misljenju,
    misljenju, ne smije
    srnije se predati
    predati selam
    selam nakon
    nakon drugog rekjata i tako uzro-
    drugog rekiata uzro-
    kovati da se treci rekjat obavi odvojeno.
    odvojeno.
    • Prenosi
    Prenosi se da je Hasan
    Hasan al-Basri rekao:
    Misljenje drugih ucenjaka je da musalli (klanjac) treba
    drugih ucenjaka treba prvo
    „Muslimani
    "Muslirnani su postigli
    postigli konsenzus
    konsenzus da se vitr-namaz
    vztr-namaz sastoji od
    klanjati
    klanjati dva rekjata predati selam, a nakon
    rekjata i predati nakon toga klanjati reci rekjat
    klanjati reb
    tri rekjata, sa predajom
    predajorn selama
    selarna samo kraju." (Musannef
    sarno na kraju.“ (Musannef Ibn Ebi
    odvojeno, sa jos jednom
    odvojeno, jednom predajom
    predajom selama.
    Sejbe 2:294)
    Postoje brojni
    Postoje razlozi koji
    brojni razlozi koji ustanovljuju superirornost hane-
    ustanovljuju superirornost
    Razlog za citiranje
    citiranje predaja
    predaja tako mnogo
    mnogo ashaba
    ashaba i „njihovih
    "njihovih
    sljedbenika“ (tabi’ina)
    sljedbenika" (tabi'ina) je to sto njihova
    njihova misljenja
    misljenja i praksa
    praksa zauzimaju
    zauzimaju fijskog misljenja
    fijskog misljenja o0 ovom
    ovom pitanju:
    pitanju:
    visoko mjesto u islamu. Kad god se nade nade neki konflikt izmedu hadi-
    konflUctizmedu hadi-
    •• Nijedna
    Nijedna do sada
    sada navedena predaja ne spominje
    navedena predaja spominje dvije predaje
    predaje
    sa o
    0 nekom
    nekom pitanju,
    pitanju, ucenjaci paznju usmjere
    ucenjaci painju usmjere na praksu
    praksu i rijeci asha­
    ash a-
    selama unutar
    selama unutar tri rekjata. Naprotiv, mnoge predaje kazu
    mnoge predaje kazu da se
    ba, kako
    kako bi rijesili konflikt. Ashabi, bez sumnje, posjeduju ogroman
    sumnje, posjeduju ogroman
    trebaju klanjati tri rekjata
    trebaju klanjati rekjata u cjelini, bez prekidanja.
    prekidanja. Prilicno
    Prilicno je ja­
    ja-
    uvid u stvarnost
    uvid stvarnost ovih pitanja,
    pitanja, jer su bili tako
    tako pocasceni
    pocasceni boravkom
    boravkom u
    sno da bi prenosioci
    prenosioci zasigurno
    zasigurno napornenuli
    napomenuli u svojim
    svojim predajama
    predajarna
    drustvu Poslanika,
    drustvu Poslanika, s.a.v.s.
    s.a.v.s. Ucenjaci, stoga, njihova
    njihova misljenja smatraju
    misljenja smatraju
    ima interval,
    da ima interval, odnosno
    odnosno predaja
    predaja selama
    selama izmedu
    izmedu drugog
    drugog i treceg
    treceg
    veoma
    veoma cijenjenim,
    cijenjenim, i obicno
    obicno prihvate
    prihvate hadise
    hadise koji potvrduju
    potvrduju njihovu
    njihovu
    praksu.
    praksu. Slicno je i sa samisljenjima „sljedbenika ahsaba" (tabi’ina),
    misljenjirna "sljedbenika (tabi'ina), koje rekjata.
    takoder cijene, jer su naslijedili
    takoder naslijedili ashabe
    ashabe 'ii nosioci
    nosioci su njihovog
    njihovog znanja. • Predaje ‘Aise, r.a, prikazuju
    Predaje 'AiSe,r.a, prikazuju vifr-namaz
    vitr-narnaz kao i svaki drugi
    drugi set od
    Istaknutiji
    Istaknutiji ashabi, kao sto su: 'Omer, Alija, r.a, Abdullah
    'Orner, r.a, 'Alija, 'Abdullah tri rekjata, jer ne spominju
    sporninju da je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, cinio dodatnu
    dodatnu
    Mes’ud, r.a, Abdullah
    ibn Mes'ud, 'Abdullah ibn ‘Omer,
    'Orner, r.a, Enes ibn Malik, Abdullah
    'Abdullah
    predaju
    predaju selama rrn drugom
    selama its drugom rekjatu. Treba
    Treba imati
    imati na umu
    umu da se
    ibn Abbas,
    'Abbas, r.a, ‘'Aisa,
    Aisa, Ubej ibn Ka'b Ka’b i Ebu Urnam
    Umam - svi su jasnojasno istakli
    ‘'AiSa,r.a,
    Aisa, r.a, smatra
    smatra osobom
    osoborn s najvise znanja
    znanja o
    0 Poslanikovom, s.a.v.s,
    Poslanikovom, s.a.v.s,
    da se vitr-namaz
    vitr-namaz sastoji od tri rekjata. Oni Oni koji su dosli poslije njih,
    vitr-namazu.
    vitr-namazu. To je zbog njenog
    njenog bliskog posmatranja
    posmatranja Poslaniko-
    Poslaniko-
    kao sto su: Ibrahim
    Ibrahim al-Nehai,
    al-Nehai, ‘'Alkama,
    Alkama, Ebu Ebu Ishalc,
    Ishak, Kasim ibn Mu-
    va, s.a.v.s,
    s.a.v.s, vztr-namaza
    vitr-namaza dok
    dok je bila u kuci, gdje ga je on obicno
    obicno
    . hammed
    hammed i drugi,drugi, imali renomirani fukaha
    imali su isto misljenje. Cak i renomirani fukaha'
    saba
    saba' - "sedamvelikih
    „sedam velikih pravnika"
    pravnika" ranijeg
    ranijeg perioda
    perioda zakljucili
    zakljuCilisusu da se vi- klanjao. Stoga, bez dalje rasparave,
    rasparave, njeno pojasnjenje da se vi-
    njeno pojasnjenje
    tr-namaz sastoji od tri
    tr-namaz tri rekjata,
    rekjata. Ovo je nasiroko
    nasiroko prihvaceno
    prihvaceno misljenje, tr-namaz
    tr-namaz sastoji od tri rekjata treba biti prihvaceno.
    rekjata treba prihvaceno.
    o kome
    kome je Hasan al-Basri prenio
    Hasan al-Basri prenio da je postojao konsenzus (idzma’
    postojao konsenzus (idzma').).
    172 173

    _ - _ 1_ _" , _ 1· -. - -. _~ ..' "~


    ABDUR-RAHM ANIBN
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF
    ............................................ l
    :
    KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    KLJUCNIDOKAZIHANEFIJ5K0G FIKHA

    . Neke predaje
    predaje od ‘'Abdullaha
    Abdullaha ibn ‘Omera, spominju da se vitr
    'Ornera, r.a, spominju viir al- Taman,r.a,
    al-Jaman, Ka'b, r.a, svi su klanjali
    r.a, Enes ibn Malik, r.a, Ubej ibn Ka’b,
    klanjao
    klanjao kao jedan
    jedan rekjat. Mnogi
    Mnogi ucenjaci
    ucenjaci tvrde da Ibn ‘Omer,
    'Orner, r.a, vitr-namaz sa samo
    vifr-namaz sarno jednom
    jednom predajom
    predajom selama na kraju namaza.namaza.
    ustvari, nikada
    nikada nije vidio Poslanika, s.a.v.s, kako klanja vitr-na­
    Poslanika, s.a.v.s, virr-na- njihovih predaja
    Neke od njihovih predaja su gore spomenute,
    spomenute, a ostale se mogu
    mogu
    maz, iida
    da njegove predaje ne mogu
    mogu biti bolje od ‘A isinih, r.a, i Ibn
    'AiSinih, brojnirn hadiskim
    naci u brojnim hadiskim zbirkama,
    zbirkama, u poglavljima
    poglavljima o0 vzfr-namazu,
    vitr-namazu,
    Abbasovih,
    'Abbasovih, r.a, za koje se zna da su vidjeli Poslanika, s.a.v.s, kako
    s.a.v.s,kako posebno bogata
    koja su posebno bogata predajama Nse,
    predajama ‘A r.a. Dakle, sunetski
    ise, r.a. sunetski na-
    klanja vitr-namaz.
    vitr-namaz. klanjanja vzfr-namaza
    cin klanjanja vitr-namaza je da se klanja kao tri rekjata u cjelini,
    prakticirali spomenuti
    sto su prakticirali spomenuti ashabi.
    . .Allahov Poslanik, s.a.v.s,
    U jednoj predaji se kaze: „Allahov s.a.v.s, zabranio
    zabranio je
    ‘nepotpun
    'nepotpun namaz’
    namaz' (butajra doslovno
    doslovno znaci, 'zivotinja
    zivotinja kojoj je gla- • predajama, aksam-namaz,
    U nekim predajama, aksam-narnaz, koji se sastoji samo
    sarno od jed-
    va odsjecena),
    odsjecena'), u kom osoba klanja jedan rekjat vztr-namaza.“
    vitr-namaza." "dnevnim vzfr-namazom“.
    ne predaje selama na kraju, naziva se „dnevnim vitr-namazom".
    Stoga, nocni vz'tr-namaz
    Stoga, vitr-namaz se treba obaviti kao
    kao i aksam-namaz
    aksam-namaz - sa
    Iako se za ovu predaju
    predaju kaze da sadrzi neke slabosti, njena za-
    sarno jednom
    samo jednom predajom
    predajorn selama na zadnjem
    zadnjem rekjatu.
    brana
    bran a klanjanja vzfr-namaza
    vitr-namaza od samo
    sarno jednog
    jednog rekjata stoji, zato sto
    je hadis
    hadis autenticno
    autenticno prenesen
    prenesen preko
    preko broja pouzdanih
    pouzdanih lanaca (asnad). Postoji predaja koja spominje
    Postoji spominje da
    da je
    je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,zabranio
    zabranio
    djelu Lisan al-Mizan, hafiz Ibn Hadzer ovu
    U svom djelu ovu predaju
    predaju prenosi da se vz'fr-namaz
    da vitr-namaz klanja kaokao aksam-namaz.
    aksam-namaz. Sta to, ustvari,
    ustvari, znaci?
    znacii Da
    preko
    preko cvrstog
    cvrstog lanca
    lanca prenosilaca
    prenosilaca uu biografiji ‘Usmana
    'Usmana ibn
    ibn Muhamme-
    Muhamme- se vitr
    se ne smije
    vitr ne smije klanjati
    klanjati kao
    kao samostalan
    samostalan namaz,
    namaz, bez klanjanja
    klanjanja bilo
    bilo ka-
    ka-
    da,
    da, jednog
    jednog od
    od njegovih
    njegovih prenosilaca.
    prenosilaca. SS izuzetkom
    izuzetkom ‘Ukajlija,
    'Ukajlija, poznatog
    poznatog kvog seta
    kvog seta od
    od dva
    dva rekjata
    rekjata (suf’
    (suf'a) prije toga? Ova
    a) prije Ova predaja
    predaja ne
    ne znaci
    znaci da
    da se
    se
    po
    po svojoj
    svojoj ekstremnoj
    ekstremnoj ostrini
    ostrini uu kriticizmu
    kriticizmu naratora
    naratora (iako
    (iako je
    je ovdje
    ovdje nje-
    nje- mora predati
    mora predati selam
    selam nakon
    nakon drugog
    drugog rekjata
    rekjata iizadnji
    zadnji rekjat
    rekjat razdvojiti
    razdvojiti od
    od
    gov
    gov kriticizam
    kriticizam uu blagoj
    blagoj formi),
    formi), vecina
    vecina hadiskih
    hadiskih ucenjaka
    ucenjaka ‘Usmana
    'Usmana prva dva.
    prva dva.
    ibn
    ibn Muhammeda
    Muhammeda smatra
    smatra pouzdanim.
    pouzdanim. Hakim
    Hakim al-Nejseburi
    al-Nejseburi od
    od njega
    njega "Sedam velikih
    velikih pravnika“,/»/ca/za
    pravnika",fukaha sab’
    sab'a,slazu se da
    da se
    se vztr-namaz
    vitr-namaz
    • „Sedam a, slazu se
    prenosi
    prenosi predaju svom Mustedreku
    predaju uu svom Mustedreku ii kategorizira
    kategorizira je
    je autenticnom,
    autenticnom, klanja ss tri
    tri rekjata,
    rekjata, sa
    sa predajom
    predajom selama
    selama samo
    sarno na
    na kraju.
    kraju. Ljudi
    Ljudi su
    su
    klanja
    sto
    sto je
    je Imam
    Imam Zehebi
    Zehebi iipotvrdio.
    potvrdio. Dakle,
    Dakle, ovaj
    ovaj hadis
    hadis ne
    ne moze
    moze imati
    imati nizi
    nizi konsultirali ovih
    ovih sedam
    sedam pravnika
    pravnika o0 raznim
    raznim pitanjima,
    pitanjima, ii sta
    sta god
    god
    konsultirali
    status nego hasen
    status nego hasen (dobar),
    (dobar), ii uu njemu
    njernu spomenuta
    spomenuta zabrana
    zabrana klanjanja
    klanjanja je vecina
    vecina od
    od njih
    njih odlucila,
    odlucila, to
    to bi
    bi se
    se prihvatilo
    prihvatilo kao
    kao pravni
    pravni propis
    propis
    je
    jednog
    jednog rekjata
    rekjata odvojeno
    odvojeno ostaje
    ostaje kao
    kao cvrsta
    cvrsta naredba." (vidi Fath
    naredba." (vidi Path al-Mu-
    al-Mu- (jatva). UU svojoj
    svojoj knjizi,
    knjizi, imam
    imam Tahavi
    Tahavi istice
    istice da
    da je
    je njihovo
    njihovo jed-
    jed-
    (fatva).
    Ihim
    lhim 2:309)
    2:309) noglasno misljenje
    noglasno rnisljenje da
    da se
    se vitr sastoji od
    vitr sastoji od tri
    tri rekjata,
    rekjata, sa
    sa predajom
    predajom

    .• Mnogi
    Mnogi od
    od odabranih
    odabranih ashaba,
    ashaba, kao
    kao sto
    sto su:
    su: ‘Omer
    'Orner ibn
    ibn al-Hattab,
    al-Hattab, r.a,
    r.a, selama samo
    selama sarno na
    na zadnjem
    zadnjem rekjatu.
    rekjatu. Sedam
    Sedam pravnika
    pravnika su:su: Se’id
    Se'id ibn
    ibn

    'Aliibn
    Ali ibn Ebi
    Ebi Talib,
    Talib, r.a,
    r.a, Ibn
    Ibn Mes’ud,
    Mes'ud, r.a,
    r.a, Ibn
    Ibn Abbas,
    'Abbas, r.a,
    r.a, Huzejfe
    Huzejfe ibn
    ibn al-Musajjib, ‘Urva
    al-Musajjib, ibn al-Zubejr,
    'Urva ibn al-Zubejr, Kasim
    Kasim ibn
    ibn Muhammed,
    Muhammed, Ebu Ebu
    Bekr, Ibn
    Bekr, Ibn Abdurrahman, Haridze ibn
    'Abdurrahman, Haridze ibn Zejd,
    Zejd, ‘Ubejdullah
    'Ubejdullah ibn
    ibn ‘A
    'Ab-
    b-
    174
    174 175
    175

    -- I, _ I' '. '.' •._.. . ,.' •''jf


    ------------------------------------------------------------

    A B D U R -R AHM A NIB
    ABDUR-RAHMAN IBNNJUSUF
    JUSUF ~: KLJU(NI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    KLJUCNIDOKAZIHANEFIJ5K0G
    ............................................

    dillah, i Sulajman
    dillah, Iasar (da im se Allah svima smiluje). (Av-
    Sulajman ibn Jasar sjedeci. Dakle, to je ukupno
    sjeded. sedam rekjata."
    ukupno sedam Muslim 1:256)
    rekjata." (Sahih Muslim 1:256)
    dzez al-mesalik 1:434)
    diez al-mesalik
    Ocigledan raspored
    Ocigledan raspored rijeci u ovoj predaji
    predaji sugerira
    sugerira da se Po­
    Po-
    • Hasan
    Hasan al-Basri prenosi
    prenosi da vlada
    vlada konsenzus (idima') u misljenju
    konsenzus (;idzma) misljeniu vitr-namaz sastojao
    s.a.v.s, vz'tr-namaz
    slanikov, s.a.v.s, sastojao do devet rekjata, tokom
    tokom kojih bi
    da se vitr sastoji od tri uzastopna
    uzastopna rekjata
    rekjata bez ikakvih prekida,
    prekida, sto sjedio samo
    sarno na osmom
    osmom rekjatu, i zavrsio namaz
    namaz predajom
    predajom selama
    selama na
    znaci da je to nasiroko
    nasiroko prihvaceno
    prihvaceno misljenje. devetom rekjatu. U hadisu
    devetom hadisu se onda
    onda navodi
    navodi da je to bila njegova ranija
    ranija
    Na osnovu
    osnovu navedenog, zakljuciti da se vitr-namaz
    navedenog, lahko je zakljudti vitr-namaz uistinu
    uistinu praksa, jer je kasnije smanjio
    praksa, smanjio broj rekjata na sedam, kratko
    kratko sjedeci
    siedeci
    sastoji od tri rekjata, sa jednom
    jednom predajom
    predajorn selama na kraju treceg, predajuci selam na sedmom
    na sestom, i predajud al-Nesa'i,
    sedmom rekjatu. U Sunen al-Nesa’ i,
    odnosno
    odnosno zadnjeg, rekjata. Ovo
    avo je opceprihvaceno
    opceprihvaceno misljenje medu
    medu Muvetta Imam Malik i brojnim
    Muvetta brojnim drugim
    drugim hadiskim
    hadiskim zbirkama,
    zbirkama, ista pre-
    ashabima
    ashabima i „njihovim
    "njihovim sljedbenicima"
    sljedbenicima" (tabi’inima),
    ttabi'inima), da Allah bude
    bude za- prenesena istim lancem
    daja je prenesena lancem prenosilaca,
    prenosilaca, sa slijededm
    slijedecim dodatkom:
    dodatkom:
    dovoljan
    dovoljan njima. ,,'Allahov Poslanik, s.a.v.s,
    ,/Allahov s.a.v.s, nije predavao
    predavao selam na drugom
    drugom rekjatu vi-
    rekjatu vz­
    tr-namaza." Verzija iz Al-Mustedreka
    fr-namaza." AI-Mustedreka kaze: „"Allahov
    Allahov Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,
    vitr-namaza predajud
    klanjao je tri rekjata vzfr-namaza predajuci selam samo na kraju." U
    NEKE ZBUNJUJUCE
    NEKE ZBUNJUJUCE PREDAJE
    PREDAJE
    Musned Ahmed
    djelu Musned Ahmed kaze se:se:
    • S’ad
    Sad ibn Hisam je pitao Aisu,
    'Aisu, r.a, da mu opise Poslanikov, s.a.v.s,
    s.a.v.s, "Nakon klanjanja
    „Nakon klanjanja jacije namaza,
    namaza, Allahov Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,
    vifr-namaz.
    vitr-namaz. Ona mu je odgovorila: kuci i klanjao dva rekjata, zatim jos dva duza nego prva
    otisao bi kud prva dva.
    Onda vitr-namaz bez ikakvog prekida, nakon
    Onda bi klanjao vz'fr-namaz nakon cega bi kla­
    kla-
    .Pripremili bismo njegov sivak i vodu za abdesta
    „Pripremili (vudu').
    abdesta (vudu).
    njao zadnja dva rekjata sjedeci."
    Allah bi ga probudio
    probudio u toku nod
    nod kada god bi htio, i Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, Analizom razlicitih verzija ove predaje, mogu
    mogu se izvud
    izvuci slije-
    slije-
    Analizom
    ocistio bi zube sivakom i abdestio. Onda
    Onda bi klanjao devet rekjata i sjeo
    ded
    deci zakljucci:
    samo
    sarno na osmom
    osmom rekjatu, kad bi se sjetio Allaha, velicao Ga i uputio
    uputio 1. Allahov Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, najvise bi klanjao jedanaest
    jedanaest rekjata na-
    1.
    dovu. Onda
    Onda bi ustao na deveti rekjat, bez predavanja
    predavanja selama, i klanjao vecer, U to su ukljucena
    ukljucena i tri rekjata vzfr-namaza,
    vitr-namaza, i dva rekjata
    vecer.
    ga, zatim bi opet sjeo ii ponovo se sjetio Allaha, velicao Ga i uputio
    uputio nakon
    nakon toga.
    dovu. Onda
    Onda bi predao selam, dovoljno glasno
    glasno da ga ii mi cujemo. Na-
    kon predaje selama klanjao bi 2.
    2. Tri od jedanaest vitr-namaz.
    jedanaest rekjata bila su vz'fr-namaz.
    bi jos dva rekjata sjeded.
    sjedeci. Dakle, sinko
    moj, to je jedanaest
    jedanaest rekjata.
    rekjata. Kada je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, usao u godine
    godine i 3. Sjedio bi na drugom
    3. vitr-namaza, bez predavanja
    drugom rekjatu vzfr-namaza, predavanja selama.
    postalo
    postalo mu teze da se krece, onda je klanjao samo
    sarno sedam
    sedam rekjata, i na
    na
    4. vitr-namaza, Poslanik, s.a.v.s,
    4. Nakon vzfr-namaza, s.a.v.s,klanjao
    klanjao bi dva rekjata
    rekjata sjeded.
    sjedeci,
    zadnja dva rekjata je
    je ponavljao
    ponavljao istu praksu
    praksu lcao
    kao i ranije, klanjajuG
    klanjajuci ih

    176
    176 177
    AABDUR-RAHMAN
    ? D y R -R A H M M J BIBNN JUSUF 1:; KLJUC~IIDOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    KUUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
    ............................................

    5. Sjedio je poslije svakog drugog


    drugog rekjata.
    rekjata, sarno na kraju. Nakon
    selam samo Nakon posljednjeg
    posljednjeg selama, klanjao je jos dva
    rekjata
    rekjata sjedeci.
    Iz ovoga se moze
    rnoze zakljuciti da razlicite predaje 0 vitr-namazu
    predaje o vitr-namazu
    uistinu
    uistinu opisuju
    opisuju isti postupak
    postupak klanjanja
    klanjanja tog namaza.
    namaza. Razlog zbog ko- • Aisa,
    ~iSa, r.a, prenosi:
    jeg su ove predaje
    predaje naizgled
    naizgled konfliktne
    konfliktne jest koristenje
    koristenje razlicitih rijeci u .Poslanikov, s.a.v.s,
    „Poslanikov, s.a.v.s, nocni
    nocni namaz
    namaz sastojao se od trinaest
    trinaest rek­
    rek-
    vecini od njih. odkojih
    jata, od vitr-namaz, i sjedio je samo
    kojih je pet bio vz'tr-namaz, sarno na kraju
    kraju namaza."
    namaza."
    Verzija u Sahih Muslim navodi
    navodi samo
    sarno broj rekjata, bez detalja OCigledan raspored
    Ocigledan raspored rijeci u ovom hadisu
    hadisu opisuje da se Posla-
    tehedzdzud namazom,
    tome kako se klanja u vezi sa tehedzdzud
    o tome namazom. Razlog za to je nikov, s.a.v.s, vitr-namaz sastojao
    s.a.v.s, vz'fr-namaz sastojao od neprekidnih
    neprekidnih pet rekjata. Ipak,
    da je Aisa,
    msa, r.a, upitana vitr-namaz, a ne tehedzdzud.
    upitana bas za vz'fr-namaz, tehedidzud. Stoga, nije prethodnoj predaji, ocigledno
    bas kao i u prethodnoj ocigledno znacenje
    znacenie ove predaje
    predaje se ne
    smatrala
    smatrala neophodnim rekiatirna tehedzdzud-mma-
    neophodnim da daje detalje o0 rekjatima tehedidiud-nama- namijenjemo znacenje. Razlog je to sto je Aisa,
    treba uzeti kao namijenjemo 'Aisa, r.a,
    za koji se klanja prije vitra. Govoreci
    Govoreci detaljno
    detaljno o0 vz'fr-namazu,
    vitr-namazu, rekla je: naznacila ukupan
    naznacila ukupan broj rekjata koje je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,klanjao nod,
    klanjao u noci,
    „Allahov
    "Allahov Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, sjedio je bez predavanja
    predavanja selama na osmom
    osmom medu njih ukljucila i dva rekjata nafile koju je Poslanik, s.a.v.s,
    i medu s.a.v.s, kla­
    kla-
    rekjatu. Ovaj osmi rekjat je, u biti, bio drugi
    drugi rekjat vzfr-namaza,
    vitr-namaza, koji vitr-namaza. To je ono na
    klanjanja tri rekjata vzfr-namaza.
    njao sjedeci, nakon klanjanja
    se klanjao
    klanjao nakon
    nakon klanjanja rekjata tehedzdzud-
    klanjanja sest rekjata namaza; zatim,
    tehedidiud-namaza; zatirn, na sta se referira
    referira kada kaze: „... vitr-namaza" (tj.
    "... od kojih je pet rekjata vzfr-namaza"
    devetom rekjatu (treci rekjat vitra), predao
    devetom rekjatu predao bi selam i zavrsio namaz."
    narnaz." ukljucujuci nafile).
    ukljucujuci ii dva rekjata nafile).
    ~isa, r.a, kaze, „sjedio
    Kada Aisa, "sjedio je samo
    sarno na kraju", to znaci da
    u to vrijeme bilo je opcepoznato
    U opcepoznato da je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, kla­
    kla-
    vremenski period
    period u toku namaza
    namaza da bi ucio dovu i
    nije sjedio duzi vremenski
    njao tehedzdzud
    tehedzdiud u setu od po dva rekjata, pa stoga Aisa,
    ~isa, r.a, nije
    zoo (zikr), osim na kraju namaza.
    zikr namaza. Sjedio je samo
    sarno nakratko
    nakratko na sva-
    spomenula
    spomenula detalje o0 tome, nego je spomenula
    spomenula ukupan
    ukupan broj rekjata.
    drugom rekjatu kako bi proucio
    kom drugom tesehhud. Stavise,
    proucio tesehhud. Stavise, ona nije, cak,
    Na kraju, zavrsila je rekavsi daje
    da je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a. V.S, klanjao jos dva rek­
    rek-
    spomenula
    spomenula ni da je predavao
    predavao selam na trecem vitr-namaza,
    trecern rekjatu vz'fr-namaza,
    jata sjedeci nakon
    nakon klanjanja
    klanjanja devetog rekjata, sto ukupan
    ukupan broj rekjata
    opcepoznato da se selam predavao na trecem
    kao sto je bilo opcepoznato trecern rekjatu.
    povecava
    povecava na jedanaest.
    jedanaest.
    ~isa, r.a,
    Ono na sta se Aisa, r.a, referirala
    referirala kada je rekla, „sjedio
    "sjedio je samo
    sarno na
    Ovo je, vjerovatno, najbolje tumacenje
    turnacenje ovog hadisa, jer obu- kraju", nafile-namaza, koje je Posla­
    kraju", jest zadnje sjedenje dva rekjata «a/z/e-namaza, Posla-
    hvata sve verzije Sa’
    d ibn Hisamove
    Sad Hisamove predaje, i u isto vrijeme izmiruje
    izmiruje s.a.v.s, klanjao nakon
    nik, s.a.v.s, vitr-namaza (tj.
    nakon vzfr-namaza (tj. Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, sjedio bi
    vidljive konlikte medu
    medu njima. U rezimeu,
    rezimeu, Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, klanjao je vremenski period
    duzi vremenski period samo
    sarno na zadnjem
    zadnjem sjedenju dva rekjata nafi-
    tehedzdzud
    tehedzdiud uu setu od po
    po dva rekjata, kao sto
    sto je spomenuto
    spomenuto u predaji
    predaji u le-namaza).
    Musned Ahmed (ivjerovatno
    Musned Ahmed (i vjerovatno u svim drugirn predajama 0 tehedzdiu-
    drugim predajama o tehedzdzu- Neki hanefijski ucenjaci ovu su predaju protumacili
    proturnacili na malo
    du); zatim je
    je klanjao tri neprekidna
    neprekidna rekjata
    rekjata vzfr-namaza,
    vitr-namaza, predajuci
    predajuci drugaciji
    drugaCiji nacin.
    nacin. Oni tvrde da je poznato
    poznato da je Poslanik, s.a.v.s, klanjao
    s.a.v.s,klanjao
    178
    178 179
    179

    • 'l _ . .-~ - 1 .•• ~_~ "_." .~


    ABDUR-RAHMAN IBNJ JUSUF
    USUF : ::
    A............................................
    ? D U R-BAt!!V1 AN JBN ICNIDOKAZIHANEFIJSKOG
    KUUCNI DOI<AZ1HANEFIJ5KOG FIKHA
    FIKHA
    tehedzdzud stojeci
    tehedzdzud ili sjedeci,
    stojeci ili sjedeci, da
    da je vitr-namaz uvijek
    je vz'fr-namaz uvijek klanjao
    klanjao stojeci,
    stojeci,
    JE LI
    JE DOVOLJNO KLANJANJE
    LI DOVOLJNO KLANJANJE
    dok je
    dok je dva
    dva rekjata nafile nakon
    rekjata nafile nakon toga,
    toga, uglavnom,
    uglavnom, klanjao
    klanjao sjedeci.
    sjedeci. Sto-
    Sto-
    JEDNOG REKJATA
    JEDNOG REKJATA VITR-
    VITR-NAMAZA?
    NAMAZA?
    ga, ako
    ga, ako se
    sehadisu
    hadisu pristupi
    pristupi imajuci
    imajuci ove
    ove stvari
    stvari na
    na umu,
    umu, onda
    onda se
    se ocigled-
    ocigled-
    no znacenje hadisa ne rnoze prihvatiti.
    no znacenje hadisa ne moze prihvatiti. • 'Abdullah ibn
    Abdullah ibn ‘Omer,
    'Orner, r.a,
    r.a,prenosi:
    prenosi:

    Sta se, uistinu,


    Sta se, uistinu, desilo?
    desilo? Oni
    Oni pojasnjavaju
    pojasniavaju da
    da je
    je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, „Neko
    "Neko je
    je upitao
    upitao Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s,
    s.a.v.s,o0 nocnom
    nocnom namazu,
    namazu, pa
    pa je
    je
    uu skladu
    skladu sa
    sa svojim
    svojim obicajem,
    obicajem, klanjao
    klanjao vitr zajedno sa
    vitr zajedno tehedidiud-na-
    sa tehedzdzud-na- on
    on rekao:
    rekao: ‘Nocni
    'Nocni namaz
    namaz sese treba
    treba klanjati
    klanjati uu setu
    setu od
    od popo dva
    dva rekjata.
    rekjata.
    mazom stojeci, ii onda
    mazom stojeci, onda je
    je sjeo
    sjeo da
    da klanja
    klanja dva
    dva rekjata nafile. ‘A
    rekjata nafile. 'AiSa,r.a, je
    isa, r.a, je Zatim,
    Zatim, pred
    pred zoru,
    zoru, treba
    treba klanjati
    klanjati jos
    jos jedan
    jedan rekjat,
    rekjat, koji
    koji ce
    ceono
    one sto
    sto je
    je kla-
    Ida-
    opisala njegov
    opisala njegov namaz
    namaz rekavsi:
    rekavsi: „sjedio
    "sjedio bi
    bi samo
    sarno na
    na kraju“, sto znaci
    kraju", sto znaci dada je
    je njano
    njano pretvoriti
    pretvoriti uu vztr-namaz.’“ (Sahih al-Buhari
    virr-namaz,'" (Sahih al-Buhari 1:135, Sahih Muslim
    1:135,Sahih Muslim
    Poslanik, s.a.v.s,
    Poslanik, s.a.v.s,nakon
    nakon klanjanja
    klanjanja prvih
    prvih jedanaest iii slicno
    jedanaest ili slicno rekjata
    rekjata {te­
    (te- 1:257)
    1:257)
    hedidzud ii vitr)
    hedzdzud vitr) stojeci,
    stojeci, sjeo
    sjeo ii tako
    tako klanjao
    klanjao zadnja
    zadnja dva
    dva rekjata
    rekjata nafile.
    nafile. UU jos
    jos jednoj
    jednoj verziji
    verziji ove
    ove predaje
    predaje se
    se kaze: "Vitr se
    kaze: „Vztr se sastoji
    sastoji od
    od
    Darse Tirmizi
    (vidi Darse
    (vidi Tirmizi 2:210-220, Path al-Mulhim
    2:210-220, Fath al-Mulhim 2:219)
    2:219) jednog
    jednog rekjata
    rekjata koji
    koji se
    se klanja
    klanja na
    na zalasku
    zalasku noci.“
    noci." Verzija
    Verzija uu djelu Sunen
    djelu Sunen
    Ovo Aisinu,
    'Aisinu, r.a,
    La, predaju
    predaju cini
    cini veoma
    veoma jasnom
    jasnom ii odbacuje
    odbacuje mi-
    mi- Ibn Madze
    Ibn Madie kaze:
    kaze: „Nocni
    "Nocni namaz
    namaz se
    se klanja
    klanja uu setu
    setu od
    od po
    po dva
    dva rekjata,
    rekjata, aa
    Ovo
    sIjenje da je Poslanik, s.a.v.s, obavljao duge namaze, sastavljenje
    sljenje da je Poslanik, s.a.v.s, obavljao duge namaze, sastavljenje od od vitr se
    vitr se klanja
    klanja prije
    prije zore.“
    zore."
    mnogo rekjata,
    mnogo rekjata, sa
    sa samo
    sarno jednim
    jednim sjedenjem
    sjedenjem nana kraju,
    kraju, ii bez
    bez sjedenja
    sjedenja Neki
    Neki ucenjaci
    ucenjaci su
    su iz
    iz ovih
    ovih predaja
    predaja zakljucili
    zakljucili da
    da se vitr sastoji
    se vitr sastoji od
    od
    izmedu raznih rekjata
    izmedu raznih rekjata koje
    koje je
    je klanjao.
    klanjao. jednog
    jednog rekjata,
    rekjata, koji
    koji se
    se klanja
    klanja odvojeno.
    odvojeno. Ovaj
    Ovaj zakljucak,
    zakljucak, ipak,
    ipak, ne
    ne obu-
    obu-
    Slijedeca predaja
    Slijedeca predaja Ibn
    Ibn Abbasa,
    'Abbasa, r.a,
    r.a, dalje
    daije potkrepljuje
    potkrepljuje ovo
    ovo hvata
    hvata pravo
    pravo znacenje ovogovog hadisa,
    hadisa, jer
    jer sve
    sve karakteristike
    karakteristike namaza
    namaza nisu
    nisu
    objasnjenje: "Allahov Posianik, s.a.v.s, klanjao je osam i sedam
    objasnjenje: „Allahov Poslanik, s.a.v.s, klanjao je osam i sedam rek­ rek- uzete
    uzete uu razmatranje.
    razmatranje. Dakle,
    Dakle, slijedece
    slijedece stvari
    stvari treba
    treba uzeti
    uzeti uu razmatranje:
    razmatranje:
    jata uu Medini,
    jata Medini, tj.
    tj. podne
    podne ii ikindiju
    ikindiju namaz
    namaz zajedno,
    zajedno, ii aksam
    aksam ii jaciju
    jaciju
    namaz zajedno." (Sahih at-Muslim 1:246) • Molim Allaha da
    da balogoslovi
    balogosiovi velikog safi’ijskog
    safi'ijskog ucenjaka, hafiza
    hafiza
    namaz zajedno.“ (Sahih al-Muslim 1:246)
    Nijedan ucenjak
    Nijedan ucenjak ovuovu predaju
    predaju nije
    nije protumacio
    protumacio na na nacin
    nacin da
    da su
    su sva
    sva ce-
    ce- Ibn Hadzera
    Hadzera al-Askalanija,
    al-'Askalanija, koji Path al-Bari
    koji svom djelu Fath al-Bari kaze:
    kaze:
    tiri rekjata
    tiri rekjata podne
    podne ii ikindije
    ikindije namaza,
    namaza, iitritri rekjata
    rekjata aksama
    aksama ii cetiri
    cetiri jacije,
    jacije, „Moze
    "Moze se tvrditi da ovaj
    ovaj hadis nije u potpunosti
    potpunosti jasan kada je
    spojena zajedno
    spojena zajedno tako
    tako da
    da nema
    nema razmaka
    razmaka izmedu njih.
    izrnedu njih.
    u pitanju
    pitanju razmak
    razmak izmedu vitr-namaza. Mogu-
    izrnedu drugog i treceg rekjata viir-namaza.
    Ucenjaci su
    Ucenjaci su odbacili
    odbacili takvo
    takvo tumacenje
    tumacenje zato zato sto
    sto sugerira
    sugerira novi
    novi metod
    metod
    ce je da je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, svojirrr rijecima: ‘treba
    'treba klanjati jos jedan
    obavljanja namaza, koji nije dosljedan uobicaienom
    obavljanja namaza, koji nije dosljedan uobicajenom metodu koji metodu koji je
    je
    rekjat’
    rekjat,, mislio da taj rekjat (mudafatan) sa dva
    rekiat treba klanjati zajedno {mudafatan)
    Poslanik, a.s,
    Poslanik, a.s, redovno
    redovno koristio.
    koristio. NaNa isti
    isti nacin,
    nacin, ove
    ove predaje,
    predaje, koje,
    koje, na-
    na-
    (Path al-Bari 2:385 U)
    toga." (Fath
    rekjata prije toga.“ U)
    izgIed, sugeriraju
    izgled, sugeriraju da da je
    je nacin
    nacin klanjanja vitr-namaza suprotan
    klanjanja vitr-namaza suprotan uobica-
    uobica-
    jenoj praksi
    jenoj praksi da
    da namaz
    namaz imaima minimalno
    minimalno dva dva rekjata,
    rekjata, moraju
    moraju sese protu-
    protu-
    Dakle, pravo znacenje
    znacenje ovog hadisa
    hadisa je da osoba treba
    treba klanjati
    maciti skladno, a ne prihvatiti njihovo doslovno
    maciti skladno, a ne prihvatiti njihovo doslovno znacenje. znacenje.
    tehedidiud-namaz u setu od po dva rekjata u toku noci, a na kraju
    tehedzdzud-namaz
    180
    180 181
    181

    -~- 1_. ~ ;
    . -
    \j~'~ ...... ~';' .:.-:~~ ... ~ -~
    ABDUR-RAHM ANIBN JUSUF ~ KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    KUUCNIDOKAZIHANEFIJ5K0G FIKHA
    A..~R~.~.:RA..~~A.~.W.~.N?~f
    noci treba dodati
    nob (kijam al-lejl) treba dodati jos jedan
    jedan rekjat na zadnja dva, da to, "Ibn ‘Omer,
    „Ibn 'Orner, r.a,
    r.a, govorio
    govorio je
    je da
    da je
    je aksam
    aksam dnevni vitr-namaz."
    dnevni vifr-namaz.“
    onda, budu
    onda, budu tri rekjata. Na ovaj nacin, rekjati tehedzdzud
    tehedzdiud i vitr-na-
    virr-na- (.Muvetta Imam Malik
    (Muvetta Imam Malik 77)
    77)
    zajedno ce ciniti neparan
    maza zajedno neparan broj rekjata, i time ce biti u skladu sa
    Ako je
    Ako je aksam-namaz
    aksam-namaz (za(za kojeg
    kojeg se
    se svako
    svako slaze
    slaze da
    da se
    se sastoji
    sastoji od
    od
    Poslanikovim, s.a.v.s,
    Poslanikovim, s.a.v.s, rijecima:
    tri neprekidna
    tri neprekidna rekjata)
    rekjata) okarakteriziran
    okarakteriziran kao
    kao dnevni
    dnevni vitr,
    vitr, iz
    iz toga
    toga slijedi
    slijedi
    "Zatim, pred zoru, neka klanja (klanjac) jos jedan
    „Zatim, jedan rekjat, koji da se
    se ii vifr-namaz,
    vitr-namaz, takoder,
    takoder, treba
    treba klanjati
    klanjati kao
    kao cjelina
    cjelina od
    od tri
    tri neprekid­
    neprekid-
    da
    ce ono sto je
    je klanjao pretvoriti vitr-namaz." (Sahih al-Buhari 1:135,
    pretvoriti uu vitr-namaz.“ 1: 135,
    na rekjata.
    na rekjata.
    Muslim 1:257)
    Sahih Muslim 1:257)
    U svjetlu
    U gore navedenog,
    svjetlu gore navedenog, veoma
    veoma jeje tesko
    tesko ustanoviti
    ustanoviti da
    da se vitr
    se vitr
    • o pitanju
    O pitanju hodocasca
    hodocasca (hadza),
    ihadia), Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,rekao
    rekao je:
    je:
    moze klanjati
    klanjati kao
    kao samo
    sarno jedan
    jedan rekjat.
    rekjat. Hafiz
    Hafiz Ibn
    Ibn Hadzer
    Hadzer uu svom
    svom djelu
    djelu
    moze
    "Hadz je
    „Hadz je Arefat." (Sunen al-Tirmizi,
    Arefat." (Sunen al-Tirmizi, Ibn
    Ibn Madze,
    Madie, al-Darakut-
    al-Darakut- Fath al-Bari
    Fath al-Bari prenosi
    prenosi da
    da je
    je Ibn
    Ibn al-Salah
    al-Salah rekao:
    rekao:
    ni)
    ni) .Jz predaja
    „Iz predaja o0 vitru, iako ih
    vitru, iako ih ima
    ima mnogo,
    mnogo, ne
    ne mozemo
    mozerno zakljuciti
    zakljuciti
    da je
    da je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,klanjao
    klanjao samo
    samo jedan
    jedan rekjat vitr-namaza." (Fath
    rekjat vzfr-namaza.“ (Fath
    Ova predaja
    Ova predaja se,
    se, takoder,
    takoder, ne
    ne treba
    treba shvatiti
    shvatiti doslovno,
    doslovno, jer
    jer bi
    bi to
    to
    al-Bari 2:15)
    al-Bari 2: 15)
    znacilo da
    znacilo da je
    je hadz
    hadz obavljen
    obavljen samo
    sarno odlaskom
    odlaskom na na Arefat,
    Arefat, boravkom
    boravkom
    tamo neko
    tamo neko vrijeme,
    vrijeme, zatim
    zatim vracanjem
    vracanjem kuci
    kuci cak
    cak iibez
    bez oblacenja ihrama.
    oblacenja ihrama. Stoga, bilo
    Stoga, bilo koja
    koja predaja
    predaja uu kojoj
    kojoj se
    se spominje
    spominje da
    da se
    se vzfr-namaz
    vitr-namaz
    Ovo, sigurno,
    Ovo, sigurno, nije
    nije ispravno
    ispravno tumacenje,
    tumacenje, jer
    jer zapostavlja
    zapostavlja mnoge
    mnoge sastav-
    sastav- sastoji od
    sastoji od bilo
    bilo koliko
    koliko osim
    osim tri
    tri rekjata,
    rekjata, ne
    ne moze
    moze se
    se shvatiti
    shvatiti doslovno.
    doslovno.
    ne dijelove
    ne dijelove vjerovanja.
    vjerovanja. U U stvarnosti,
    stvarnosti, hadis
    hadis samo
    sarno naglasava
    naglasava vaznost
    vaznost Umjesto toga,
    Umjesto toga, mora
    mora sese analizirati
    analizirati ii prilagoditi,
    prilagoditi, kako
    kako bi
    bi se
    se naslo
    naslo pravo
    pravo
    boravka (vukuj) na
    boravka (vukuf) na Arefatu,
    'Arefatu,jer
    jer je
    je to
    to jedan
    jedan od
    od sastavnih
    sastavnih dijelova
    dijelova ho­
    ho- znacenje, ii uskladilo
    znacenje, uskladilo sa
    sa drugim
    drugim predajama
    predajama kojekoje spominju
    spominju da da se
    se vz-
    vi-
    docasca, aa nije
    docasca, nije jedina
    jedina radnja
    radnja koja
    koja sese mora
    mora obaviti
    obaviti tokom
    tokom hadza.
    hadza. tr-namaz sastoji
    fr-namaz sastoji od
    od tri
    tri rekjata.
    rekjata.
    Slicno tome,
    Slicno tome, tvrdeci
    tvrdeci da
    da se vitr sastoji
    sevitr sastoji od
    od jednog
    jednog rekjata
    rekjata koji
    koji se
    se
    klanja na
    klanja na zalasku
    zalasku noci,
    nob, Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,samo
    sarno definira
    definira razliku
    razliku izmedu
    izrnedu
    ZAKLJUCNO PITANJE
    ZAKLJUCNO PITANJE
    vitr-namaza iitehedzdzuda;
    vzfr-namaza tehedidzuda; aato tojejeda,
    da, dodavsi
    dodavsi jedan
    jedan rekjat
    rekjat na
    na dva
    dva rek­
    rek-
    jata tehedzdzuda,
    jata tehedidzuda, sva
    sva ce
    cetri
    tri rekjata
    rekjata pretvoriti
    pretvoriti uu vitr,
    viir, dopustajuci
    dopustajuci tako
    tako Nakon citanja
    citanja svih
    svih hadisa
    hadisa iziz ovog
    ovog poglavlja,
    poglavlja, covjek
    covjek se
    se moze
    moze
    Nakon
    klanjacu da
    klanjacu da ispuni
    ispuni svoju
    svoju obavezu
    obavezu obavljanja vitr-namaza.
    obavljanja vz'fr-namaza. zapitati: zasto
    zasto se
    sesve
    svetetepredaje
    predaje medusobno
    medusobno razlikuju
    razlikuju uu opisu vitr-na-
    opisu vitr-na-
    zapitati:
    . maza? Odgovor jeje veoma
    maza? Odgovor veoma jednostavan.
    jednostavan. Postoje
    Postoje dvije
    dvije vrste
    vrste naratora.
    naratora.
    • Licna praksa
    Licna praksa Ibn
    Ibn ‘Omera,
    'Om era, r.a,
    r.a, iako
    iako na na osnovu
    osnovu gornjeg
    gornjeg hadisa
    hadisa
    Prvo,postoje
    Prvo, postoje oni
    onikoji
    kojise
    sereferiraju
    referiraju na
    na nocni
    nocni namaz
    namaz uucijelosti
    cijelosti (tehedz­
    iiehedi-
    izgleda drugacije,
    izgleda drugacije, bila
    bilajeje da
    daklanja
    klanja tri
    tri rekjata
    rekjata vztr-namaza
    vitr-namaza uucjeli-
    cjeli-
    dzud) ii vitr,
    dzud) vitr,kao vitr-namaz, iine
    kao vzA-namaz, ne spominju
    spominju nikakvu
    nikakvu razliku
    razliku izmedu
    izrnedu
    ni,na
    ni, na sto
    sto ukazuje
    ukazuje iislijedeca
    slijedecapredaja
    predaja imama
    imama Malika:
    Malika:
    dva namaza.
    dva namaza. OniOni samo
    samo spominju
    spominju ukupan
    ukupan broj
    broj rekjata
    rekjata koje
    kojejeje Posla-
    Posla-
    182
    182 183
    183

    ~
    - i_,. _~. ~_.~.~~~ __ ~:__._: __ ~;.~"
    AABDUR-RAHMAN
    B D U R -R A H M A N IB IBNN JU SU F j1:
    JUSUF KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    .................................................•
    ............................................

    nik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, klanjao nocu, posto
    klanjao nocu, posto je bilo opcepoznato
    opcepoznato da su zadnja
    zadnja tri ZAKLJUCAK
    ZAKLJUCAK
    tehedzdiuda smatrana
    rekjata tehedzdzuda
    rekjata smatrana vdr-namazom.
    vitr-namazom. Dakle, kada se spomi-
    sporni-
    treba klanjati kao namaz
    U zakljucku, vitr se treba namaz s tri rekjata, po-
    po­
    nje vifr-namaz,
    vitr-namaz, to ukljucuje
    ukliucuje cijeli nocni
    nocni namaz
    namaz (tehedzdzud).
    (tehedidiud). Takvi
    prema vecini predaja,
    sto je, prema predaja, Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,tako klanjao vzfr-namaz.
    tako klanjao vitr-namaz.
    primjeri
    primjeri se mogu
    mogu naci u dijelu ovog poglavlja
    poglavlja pod
    pod naslovom:
    naslovom: „Neke
    "Neke
    klanjaju u cjelini, bez razdvajanja
    Ova tri rekjata se klanjaju razdvajanja treceg rekjata od
    zbunjujuce
    zbunjujuce predaje“.
    predaje"
    prva dva. Klanjanje jednog
    prva jednog rekjata Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, kategorizirao
    kategorizirao je
    Nasuprot
    Nasuprot ovome, druga
    druga vrsta
    vrsta naratora
    naratora ne referira
    referira se na sve
    nepotpun namaz.
    kao nepotpun namaz. Dokaz
    Dokaz toj cinjenici je da u islamu
    islamu nema
    nona nije-
    vitr-namaz, nego opisuje tehedzdzud
    rekjate kao vztr-namaz, tehedidiud ii vitr pojedinacno
    pojedinacno
    namaz koji se sastoji samo
    dan namaz sarno od jednog
    jednog rekjata. Stoga se vitr-namaz
    vitr-namaz
    kada
    kada je u pitanju
    pitanju broj rekjata
    rekjata za svaki namaz
    namaz ponaosob.
    ponaosob. Dakle, to
    redovno mora
    redovno mora klanjati
    klanjati kao aksam-namaz,
    aksarn-namaz, a ne odovojeno
    odovojeno kao jedan
    jedan
    ne ostavlja prostora
    prostora za bilo kakvu spekuladju.
    spekulaciju. Vecina predaja
    predaja druge
    druge
    rekjat,
    rekjat.
    vrste veoma
    veoma jasno
    jasno spominje
    spominje da se vdr-namaz
    vitr-namaz sastoji od tri rekjata.
    Primjeri
    Primjeri takvih
    takvih predaja
    predaja se mogu
    mogu naci u dijelu ovog poglavlja Stavise, prilicno
    prilicno je jasno da je Poslanikova, s.a.v.s,
    s.a.v.s, praksa
    praksa bila
    pod naslovom: „Hadisi
    "Hadisi o0 ovom pitanju".
    pitanju" Imam
    Imam Tirmizi,
    Tirmizi, citirajuci ri- da vitr klanja navecer, nakon
    nakon tehedzdzud-namaza.
    tehedidiud-namaza. Klanjao bi tehedz­
    tehedz-
    jeci Ishaka ibn Ibrahima
    Ibrahima Rahuvejha,
    Rahuvejha, zakljucuje: dzud u cjelinama
    cjelinama od po dva rekjata, dok se vrijeme
    vrijeme sabaha
    sabaha ne bi pri-
    dzud
    „Predaje
    "Predaje koje spominju
    spominju da je Poslanik, s.a.v.s, klanjao trinaest
    s.a.v.s,klanjao trinaest dodao jos jedan rekjat na zadnja dva, pretvarajuci
    blizilo, a zatim bi dodao pretvarajuci
    rekjata vdr-namaza,
    vitr-namaza, ustvari, znace (kao sto Ishak kaze) da je klanjao tako oba zadnja i dodatni
    dodatni jedan
    jedan rekjat u vdr-namaz.
    vitr-namaz. Zasigurno
    Zasigurno je
    trinaest
    trinaest rekjata ukljucujuci
    ukljucujuci i vdr-namaz,
    vitr-namaz, i iz toga slijedi da se cjeloku- s.a.v.s, mislio na ovo kad je rekao:
    Poslanik, s.a.v.s,
    pan nocni namaz referira kao vitr." (Sunen
    nocni namaz (Sun en al-Tirmizi
    al- Tirmizi 1:105)
    1:105) .Zatim, pred zoru, neka klanja (klanjac) jos jedan
    „Zatim, jedan rek­
    rek-
    Imam Ebu Muhammed
    Muhammed al-Manbaji, hanefijski pravnik
    pravnik i hadiski uce- sto je klanjao pretvoriti u v/Yr-namaz.“
    jat, koji ce ono sto vitr-namaz." {Sahih
    (Sahih
    njak, pise: al-Buhari 1:135, Sahih Muslim 1:257).
    al-Buhari

    .Jedan nacin da se izmire konfliktne


    „Jedan konfliktne predaje je da se kaze da zna.
    A Allah najbolje zna.
    je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, u pocetku
    pocetku klanjao jedan rekjat vzfr-namaza,
    vitr-namaza, i cak
    naredio
    naredio drugima
    drugirna da cine isto, ali njegov
    Cineisto, njegov konacan
    konacan stav
    stay je bio
    bio da se kla-
    vitr-namaza." (Al-Lubab fi
    njaju tri rekjata vz'fr-namaza." fi ’l-dzemi
    'l-dzern'i bajn al-sunnati
    va ‘l-kitab
    'l-kitab 1:173).
    1:173).

    184 185
    ABDUR-RAHMAN
    ABDUR-RAHMAN IBN IBNJUSUF
    JUSUF ::
    ............................................ KLJUCNIDOKAZIHANEFIJ5K0G
    KLJUC~II DOKAZI HANEFlJSKOG FIKHA

    ZABRANA
    ZABRANA KLANJANJA
    KLANJANJA NAKON
    NAKON ti propustene
    propustene namaze, ili druge
    namaze, iii druge neobavezne namaze koji se klanjaju
    neobavezne namaze klanjaju
    iz odredenog
    odredenog razloga, kao sto je dzennaza namaz, tehijjet ul-mesdzid
    dzennaza namaz, ul-mesdzid
    IKINDIJSKOG
    IKINDIJSKOG FARZA
    FARZA
    ili tehijjet il-vudu rekjata nakon
    il-vudu' (dva rekjata nakon abdesta).
    abdesta).

    Izucavajuci hadiske
    hadiske ltnjige,
    kniige, svako ce se susresti
    susresti sa predajama
    predajarna Spomenuta
    Spornenuta razlika u misljenju
    misljenju govori nam
    narn da je vrijeme
    vrijerne na­
    na-
    kojima Poslanik, s.a.v.s,
    u kojima s.a.v.s, zabranjuje
    zabranjuje klanjanje namaza poslije
    klanjanje namaza kon ikindije
    ikindije namaza razdoblje za koje se svaka grupa
    namaza razdoblje ucenjaka slaze
    grupa ucenjaka
    ikindijskog
    ikindijskog farza. U nekim
    nekim predajama,
    predajarna, pak, Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v,s, ii da je odredeni
    odredeni vid namaza
    namaza u njemu dozvoljen, a drugi
    njemu dozvolien, drugi nepozeljan.
    nepozeljan.
    sam kaze da je klanjao
    klanjao dva rekiata
    rekjata u tom vremenu.
    vremenu. To ukazuje
    ukazuje na Razlog za to je postojanje
    postojanje mnogih
    mnogih hadisa
    hadisa koji zabranjuju klanjanje
    zabranjuju klanjanje
    nedosljednost
    nedosljednost medu
    medu ovim predajama.
    predajama. nakon
    nakon ikindije namaza, i zbog tih hadisa
    ikindije narnaza, hadisa hanefije ne dopustaju
    dopustaiu kla­
    kla-

    U ovorn
    ovom poglavlju
    poglavlju govorit
    govorit cerno
    cemo 0o tom pitanju
    pitanju ii pokusati
    pokusan njanje
    njanje bilo kakvog
    kakvog neobaveznog namaza u tom vrernenu.
    neobaveznog namaza vremenu. Ipak, po-
    rijesiti ovu ocitu
    ocitu kontradikciju,
    kontradikciju, kako bismo odgovorili na znacajno
    bismo odgovorili znacajno stoje i hadisi
    hadisi koji govore da je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, klanjao
    klanjao dva rekjata
    rekjata
    pitanje: Sta znaci
    znaci Poslanikova,
    Poslanikova, s.a.v.s, zabrana da se klanja
    s.a.v.s, zabrana klanja bilo koji nakon
    nakon ikindije. Ovi hadisi
    hadisi su kontradiktorni
    kontradiktorni onima
    onima koji to zabranju-
    zabranju­
    namaz poslije ikindijskog
    namaz poslije ikindijskog farza? Ovo poglavlje ce, takoder,
    takoder, govoriti o
    govoriti 0 ju. Stoga, prvo cemo analizirati
    prvo cerno analizirati ove hadise,
    hadise, kako bismo
    bisrno imali bolje

    tome Ii je bilo kome


    tome da li osim Poslaniku,
    korne osim s.a.v.s, dozvoljeno
    Poslaniku, s.a.v.s, dozvoljeno da klanja razumijevanje ove ocigledne
    razumijevanje ocigledne kontradiktornosti.
    kontradiktornosti.

    namaz u to vrijeme.
    namaz pokusat cemo
    vrijeme. Takoder, pokusat cerno pojasniti
    pojasniti serijatski propis
    serijatski propis
    pitanju rekjata
    o pitanju rekjata koji je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s, klanjao nakon
    s.a.v.s,klanjao nakon ikindije
    ikindije nama­
    nama-
    ANALIZA NAIZGLED
    ANALIZA NAIZGLED
    za, te rasvijetliti
    rasvijetliti da li je navedena
    navedena zabrana
    zabrana uistinu
    uistinu opce prirode, iii je
    prirode, ili KONTRADIKTORNIH HADISA
    KONTRADIKTORNIH HADISA
    ogranicena odredenim
    ogranicena okolnostima.
    odredenirn okolnostirna.
    Postoje
    Postoje dvije vrste kontradiktornih
    kontradiktornih predaja
    predaja - one
    one koje spo-
    minju
    minju da je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, klanjao
    klanjao dva rekjata nakon
    nakon ikindije
    ikindije samo
    sarno
    RAZLICITA
    RAZLICITA MISLJENJA
    MISLJENJA jedanput (ukazujuci
    jedanput (ukazujuci da to vise nikada
    nikada nije ucinio),
    ucinio), i predaje
    predaje koje uka-
    zuju da je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, redovno
    redovno klanjao
    klanjao ta dva rekjata. Obje vrste
    Imam Ebu Hanifa
    Imam misljenja da musalliji (klanjacu)
    Hanifa je misljenja (klanjacu) nije do­
    do-
    predaja adresirane su u slijedecem
    predaja adresirane slijedecern dijelu ovog
    ovogpoglavlja.
    poglavlja.
    pusteno da klanja tehijjet-ul-mesdzid
    pusteno tehijjet-ul-mesdiid (dva rekjata), ili bilo koju vrstu
    vrstu
    nafile namaza,
    namaza, nakon
    nakon sto je klanjao ikindiju. Istovrerneno,
    klanjao ikindiju. Istovremeno, prema
    prema nje- • ‘Aisa, r.a, prenosi:
    'Aisa, prenosi:
    govom
    govom misljenju, naldanjavanje propustenih
    misljenju, naklanjavanje propustenih namaza
    namaza u tomtom vremenu
    vremenu
    je dopusteno.
    dopusteno. Misljenje jos jedne
    jedne grupe
    grupe ucenjaka
    ucenjaka glasi da nije dopu­
    dopu-
    „"Allahov
    Allahov Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s, jedne je prilike
    s.a.v.s,jedne priIike propustio
    propustio da klanja
    klanja
    dva rekjata prije ikindije,
    rekjata prije ikindije, pa ih je nakon ikindije naklanjao, i nikada
    nakon ikindije naklanjao, nikada
    steno klanjati nafilu namaz
    steno klanjati namaz nakon
    nakon ikindije, dopusteno naklanja-
    ikindije, ali je dopusteno naklanja-
    186 187

    ~__ _~ __ - ~ .~~. , .. ~ - 1 _...... ~_._..; .:_:._....... --~


    F.'
    I

    AB DUR-RAHM A NIBN
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF
    JUSUF :~
    ............................................ KLJUCNIDOKAZIHANEFIJ5KQG
    KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA

    ih vise nije klanjao


    ih klanjao u to vrijeme.“ tMudiem al-Tabarani, Medzme
    vrijeme." (Mudzem Medime' Poslanik, s.a.v.s,
    Poslanik, klanjao nakon
    s.a.v.s,klanjao nakon ikindije.
    ikindije. Ona
    Ona mu
    mu je rekla
    rekla da ih je
    al-zava’id
    al-zava'id 2:223) klanjao ikindije, dok ih
    klanjao prije ikindije, ih jedne
    jedne prilike
    prilike nije propustio,
    propustio, iii
    ili za-
    • Postoji
    Postoji slicna predaja
    predaja od Umm
    Umm Selame, r.a, koju imam
    imam Ahmed
    Ahmed boravio
    boravio da klanja, jer je bio zauzet
    zauzet necim,
    necim, pa ih je klanjao
    klanjao nakon
    nakon
    prenosi u svom Musnedu.
    prenosi Musnedu. (Ma’
    a rif al-Sunen
    (Maarif al-Sunen 2:135, Musned
    Musned Ah­
    Ah- ikindije. Onda
    Onda je nastavio jer kad god je klanjao
    nastavio da ih klanja, jer klanjao neki
    med 229:2 U)
    med229:2 novi namaz
    namaz jednom, nastavio bi da ga klanja
    jednorn, nastavio klanja nakon toga redov­
    nakon toga redov-
    no. (Sahih Muslim 1:277)
    Muslim 1:277)
    • Ibn Abbas prenosi:
    Ibn 'Abbas prenosi:
    • Aisa,
    'Aisa, r.a, prenosi
    prenosi da Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, nikada
    nikada nije ostavljao
    ostavljao dva
    „Allahov Poslanik, s.a.v.s,
    "Allahov s.a.v.s, klanjao
    klanjao je dva rekjata (sunsunet)
    (sunsunet)
    rekjata nakon ikindije,
    rekjata nakon ikindije, dok njenom drustvu,
    dok je bio u njenom drustvu. (Sahih Mu­
    Mu-
    nakon jer su ranije
    nakon ikindije, jer ranije stigle neke stvari za podjelu
    podjelu u dobrotvor-
    dobrotvor-
    slim 1:277)
    1:277)
    ne svrhe, i to ga je sprijecilo
    sprijecilo ih klanja
    klanja nakon podne namaza.
    nakon podne namaza. Zato je
    ta dva rekjata
    rekjata naklanjao
    naklanjao nakon ikindije namaza,
    nakon ikindije namaza, i vise to nije cinio.“
    cinio." Ovi hadisi pokazuju da je Allahov
    hadisi pokazuju Allahov Poslanik, s.a.v.s, redovno
    s.a.v.s, redovno
    (,Sunen
    (Sunen al-Tirmizi
    al-Tirmizi 1:45) klanjao
    klanjao dva rekjata. Takoder, pokazuju
    pokazuju da, kad god bi klanjao
    klanjao novi
    namaz jednom, nastavljao
    namaz jednorn, nastavljao bi ga klanjati redovno. U ovom
    klanjati redovno. ovom slucaju, to
    Iz navedene
    navedene tri predaje
    predaje moze
    moze se zakljuciti
    zakljuciti da je Poslanik,
    su dva rekjata
    rekjata podne
    podne namaza
    namaza koja je naklanjavao,
    naklanjavao, a ne novi namaz.
    novi namaz.
    s.a.v.s, klanjao dva rekjata
    s.a.v.s, klanjao rekjata nakon
    nakon ikindije
    ikindije samo jedanput. Sve tri pre­
    sarno jedanput. pre-
    Ali, posto
    posto ih je klanjao
    klanjao van njihovog
    njihovog uobicajenog vremena, nakon
    uobicajenog vremena, nakon
    daje jasno
    jasno isticu
    isticu da je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, naklanjavao rekjata koje
    naklanjavao dva rekjata
    toga je nastavio
    nastavio da ih klanja
    klanja redovno
    redovno poslije ikindije. Sto se tice ove
    je propustio nakon podne
    propustio nakon namaza. Ovi hadisi,
    podne namaza. hadisi, takoder,
    takoder, ukazuju
    ukazuju da
    ocigledne
    ocigledne kontradikcije,
    kontradikcije, spominje
    spominje se i slijedeca predaja.
    namaz
    namaz poslije ikindije
    ikindije ni na koji nacin
    nacin nije bio poseban
    poseban namaz
    namaz Posla-
    nika, s.a.v.s,
    s.a.v.s, koji je on klanjao redovno. Ovo je, ipak, u kontradikciji
    klanjao redovno. kontradikciji Hafiz Ibn Hadzer
    Hadzer prenosi
    prenosi da hadisi
    hadisi br. 4, 5 i 6 imaju
    imaju veci ste-
    sa slijedecim hadisima, koji spominju
    slijedecim hadisima, spominju da je Poslanik, s.a.v.s, redovno
    Poslanik, s.a.v.s, redovno pen autenticnosti
    pen autenticnosti nego
    nego prva
    prva tri hadisa.
    hadisa. To, prema Hadzeru, znaci
    prema Ibn Hadzeru,
    klanjao dva rekjata
    klanjao rekjata nakon
    nakon ikindije
    ikindije namaza:
    namaza: da hadisi
    hadisi u kojima
    kojima se spominje
    spominje da je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s, redovno klanjao
    s.a.v.s,redovno klanjao
    • Aisa,
    'Aisa, r.a, prenosi: rekjata imaju
    dva rekjata imaju veci stepen
    stepen autenticnost hadisi u kojima
    autenticnost nego hadisi kojima se
    spominje da ih je klanjao
    spominje klanjao samo jednom.
    sarno jednom.
    „Poslanik,
    .Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, u toku
    toku dana, nakon ikindije
    dana, nakon ikindije namaza,
    namaza, nika-
    nika-
    da me nije posjecivao,
    posjecivao, osim
    osim da klanja rekjata." (Sahih al-Buhari
    klanja dva rekjata.“ al-Buhari Da dodamo
    dodamo na ovu misao
    misao slijedece: prilicno
    prilicno je tacno
    tacno da je
    1:83) predaju
    predaju Ibn Abbasa
    'Abbasa (hadis
    (hadis br. 3) imam
    imam Tirmizi
    Tirmizi kategorizirao do­
    kategorizirao kao do-
    bra (hasen), dok
    bru dok su svi drugi
    drugi hadisi spomenuti nakon
    hadisi spomenuti nakon toga,
    toga, bilo iz
    • Prenosi
    Prenosi se od Ebu Salmana
    Salmana da je pitao Aisu o0 dva rekjata koje je
    pitao 'AiSu al-Buhari ili zbirke
    Sahih al-Buhari zbirke Muslim,
    Muslim, striktno autenticni (sahih).
    striktno autenticni

    188 189

    L . __
    ._'- ... - 11 . -14 .. ~~~~ •. ~4. .~~ .... '-'.~
    ~
    AB DUR-RAHM A NIBN
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF :1
    ............................................ KLJUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    KLIUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
    Dakle, Ibn ‘'Abbasova
    Abbasova predaja
    predaja ne moze
    moze stajati u predenju
    predenju s Hadzerovo objasnjenje
    objasnjenje moze biti konacno,
    konacno, jer rjesava
    Ibn Hadzerovo
    ostalima. Drugo:
    ostalima. hadis br. 1, koji je prenesen
    Drugo: hadis prenesen od Aise, r.a, u svom
    'AiSe,r.a, konflikt izmedu
    izmedu dvije vrste predaja.
    predaja. Ipak, veliki pravnik
    pravnik i hadiski
    hadiski uce-
    konflikt
    lancu
    lancu prenosilaca
    prenosilaca sadrzi ime Kattata, koji je nazvan
    nazvan „nepodnosljivim
    "nepodnosljivim imam Taki ‘Osmani,
    njak imam 'Osmani, u svom djelu Darse Tirmizi (1:427), istice
    lascem“
    lascem" (kezzab). Dakle, ta predaja
    predaja je preslaba
    preslaba da bi stajala u porede-
    porede-
    kontradiktoran, na temelju
    da je hadis u Sahih Muslim kontradiktoran, temelju Ibn Hadzero-
    Hadzero-
    nju sa drugim
    drugim autenticnim
    autenticnirn (sahih) predajama
    predajama Aise,
    'Aise, r.a.
    r.a.
    objasnjenja da su i Aisa,
    vog objasnjenja 'AiSa,r.a, Umm Selama, r.a, prenijele
    r.a, i Umm prenijele ono
    Hadis Ummu
    Ummu Selame, r.a, (br. 2), pak, nema
    nema nedostataka,
    nedostataka, i sto su licno vidjele. Hadis Muslim otkriva
    Hadis u Sahih Muslim otkriva da je Aisa,
    'AiSa,r.a,
    r.a, od
    kao takav se ne moze zanemariti.
    zanemariti. Ova predaja
    predaja prenosi
    prenosi da je Poslanik, Umm Selame, r.a, saznala o
    Umm Poslanikovom, s.a.v.s,
    0 Poslanikovom, s.a.v.s, klanjanju
    klanjanju ovog
    s.a.v.s,
    s.a.v.s, klanjao dva rekjata nakon
    nakon ikindije
    ikindije namaza
    namaza jednom,
    jednom, i negira
    negira namaza.
    namaza.
    da je to vise ikada
    ikada cinio. To znaci da imamo
    imamo jednu autenticnu (sa­
    jednu autenticnu (sa-
    • Slijedeci hadis daje detaljnije
    detaljnije pojasnjenje:
    hih) predaju
    predaju kontradiktornu
    kontradiktornu trima autenticnim (sahih) predajama.
    trima autenticnim predajama.
    Imamo
    Imamo Aisine predaje
    predaje koje prenose
    prenose imam
    imam Buhari
    Buhari i Muslim, koje su .Kurajb prenosi
    „Kurajb prenosi da su ga Abdullah
    'Abdullah ibn Abbas,
    'Abbas, r.a, Abdurrah­
    'Abdurrah-
    potvrdne (musbit) u ustanovljavanju
    potvrdne ustanovljavanju da je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, redovno
    redovno man ibn Azhar
    man Azhar i Misvar ibn Muharama
    Muharama poslali Aisi,
    'Aisi, zeni Allahova
    klanjao ta dva rekjata, i takoder
    takoder imamo
    imamo autentican
    autentican hadis Ummu
    Ummu Se­
    Se- s.a.v.s. Rekli su mu da joj prenese
    Poslanika, s.a.v.s. prenese selam i da je pita o0 dva
    lame, r.a, koji tvrdi suprotno.
    suprotno. Dakle, postoje
    postoje jos dva kontradiktorna
    kontradiktorna rekjata koja je klanjala poslije ikindije. Rekli su mu da joj kaze da su
    rekjata
    hadisa, od kojih su oba autenticna
    autenticna - jedan negirajuci (menfi), tj. po-
    jedan negirajuci klanjala taj namaz
    oni saznali kako je ona klanjala namaz iako ga je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,
    drzava zabranu,
    zabranu, a drugi potvrdan (musbit), tj. ne podrzava
    drugi potvrdan podrzava zabranu. 'Abbas je rekao: ‘Omer
    zabaranio. Ibn Abbas 'Orner i ja smo
    srno sprecavali ljude u kla­
    kla-
    Hafiz Ibn Hadzer
    Hadzer al-Askalani
    al-'Askalani pokusava
    pokusava da poveze ove dvije preda­
    preda- njanju tog namaza.’
    namaza.
    je koristeci
    koristeci se principom hadiske nauke (usul al-hadis) koji tvrdi da
    principom hadiske
    'Posjetio sam je i prenio joj poruku.
    Kurajb kaze: ‘Posjetio poruku. Rekla mi je
    potvrdne (musbit) predaje imaju prednost
    potvrdne prednost u odnosu
    odnosu na negirajuce
    Umm Selamu. Izasao sam i obavijestio ih sta mi je rekla, pa
    da pitam Umm
    (manfi), tj. potvrdna jata od negirajuce. On zakljucuje
    predaja je jaca
    potvrdna predaja zakljucuie da,
    Umm Selame s istim pitanjem.
    su me poslali kod Umm pitanjem. Umm Selama je re­
    re-
    posto su Aisine, r.a,
    r.a, predaje potvrdne,
    potvrdne, one imaju prednost
    prednost u odnosu
    odnosu
    'Cula sam Poslanika, s.a.v.s,
    kla: ‘Cula s.a.v.s, daje
    da je zabranio
    zabranio ta dva rekjata, a onda
    na
    na Umm Selamine, r.a, r.a, negirajuce. Ibn Hadzer dalje tvrdi da je Aisa,
    'Aisa,
    ih sam klanja. Kada je prvi put klanjao, zavrsio je
    sam ga vidjela da ih
    r.a,
    r.a, na osnovu njenog poznavanja
    poznavanja Poslanikovih, s.a.v.s, radnji, potvr-
    s.a.v.s,radnji,
    jednu zenu ensarijku
    ikindiju, zatim usao u kucu i zatekao jednu ensarijku iz pleme-
    pleme-
    dila kako je
    je on redovno
    redovno klanjao
    klanjao dva rekjata nakon
    nakon ikindije,
    ikindije, a Umm
    na
    na Banu Haram
    Haram sa mnom.
    mnom. Pa,Pa, kada je poceo da klanja, poslala sam
    Selamina, r.a,
    r.a, negacija je na osnovu njenog posmatranja
    posmatranja Poslaniko-
    mladu djevojku i rekla joj
    mladu joj da stanje pored njega i kaze:
    kaze: ‘O
    '0 Allahov Po-
    va,
    va, s.a.v.s,
    s.a.v.s,namaza.
    namaza,
    slan ice, Umm Selama kaze da je cula kako si zabranio obavljanje ova
    slanice,
    rekjata, a sada
    dva rekjata, ih i sam obavljas?’
    sada te gleda da ih obavljasr' Takoder sam joj
    joj je
    je
    190
    190 191
    191
    A............................................
    ? D u R-R A H MA_N JBIBNN JU
    ABDUR-RAHMAN JUSUFSU F j: KUUCNIDOKAZIHANEFIJ5K0G
    I<UUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA

    rekla, ako bude


    bude rukom
    rukom sta gestikulirao,
    gestikulirao, da se vrati. Djevojka
    Djevojka je otisla tobom." (Serh
    dok sam s tobom.’“
    dok (Serh Ma’ani 'l-asar
    Ma'ani 'l-asar 1:302)
    1:302)
    do njega, iion
    on je rukom
    rukom gestikulirao,
    gestikulirao, pa se ona vratila. Kada je zavrsio Ovaj hadis,
    hadis, zajedno
    zajedno s prethodnim,
    prethodnim, jasno ustanovljava da
    jasno ustanovljava
    namaz, rekao
    namaz, rekao je: ‘O
    '0 Ibn Umajjina
    Umajjina kceri (Umm
    (Umm Selama), pitala
    pitala si me Allahov
    Allahov Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, nije klanjao
    klanjao dva rekjata
    rekjata u Aisinom,
    Aisinom, r.a,
    za dva rekjata nakon ikindije. Grupa
    rekjata nakon Grupa ljudi iz plemena
    plemena Abd
    ‘Abd al-Kajs mi drustvu,
    drustvu, nego u drustvu
    drustvu Umm
    Umm Selame, r.a.
    je dosla
    dosla i sprijecila
    sprijecila me da klanjam
    klanjam dva rekjata
    rekjata nakon
    nakon podne
    podne namaza,
    namaza,
    Imam ‘Osmani
    Imam 'Osrnani pise da, cak i nakon
    nakon iscrpnog
    iscrpnog istrazivanja,
    istrazivanja,
    rekjata." (Sahih
    pa su ovo ta dva rekjata.’“ (Sahih Muslim
    Muslim 1:277)
    nije mogao
    mogao naci ubjedliivo
    ubjedljivo objasnjenje
    objasnjenje kojim
    kojim bi otklonio ociglednu
    otklonio ociglednu
    Ovaj hadis, bez ikakve sumnje,
    sumnje, ukazuje
    ukazuje da je Umm
    Umm Selama, kotradiktornost
    kotradiktornost medu
    medu ovim predajama.
    predajama. Bez obzira
    obzira na to, nakon
    nakon do-
    r.a, bila izvor Aisina,
    Aisina, r.a, znanja
    znanja 0
    o Poslanikovom,
    Poslanikovom, s.a.v.s,
    s.a.v.s, klanjanju
    klanjanju datnog
    datnog razmisljanja,
    razrnisljanja, on tvrdi
    tvrdi da se slucaj kada
    kada je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, kla­
    kla-
    dva rekjata
    rekjata nakon
    nakon ikindije. To je iz razloga
    razloga sto ih je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, njao dva rekjata
    rekjata nakon
    nakon ikindije
    ikindije desio u prisustvu
    prisustvu Umm
    Umm Selame, r.a.
    klanjao dok
    klanjao dok je bio u Umm
    Umm Selaminom,
    Selaminom, r.a, drustvu,
    drustvu, a 'Aisa,
    Aisa, r.a, jebila
    je bila To je potvrdila
    potvrdila i 'Aisa,
    Aisa, r.a, u dvije gore navedene
    navedene predaje
    predaje (hadisi
    (hadisi br. 7
    svjesna toga. Slijedeca predaja
    svjesna dodatno pojasnjava,
    predaja to dodatno pojasnjava. ii 8).

    Poslije toga, posto


    posto je Poslanikova,
    Poslanikova, s.a.v.s,
    s.a.v.s, navika
    navika bila da na-
    • Prenosi
    Prenosi se od 'Abdurrahmana
    Abdurrahmana ibn Ebi Suljana
    Sufjana da je Mu’avija,
    Mu'avija, r.a,
    stavi bilo koju praksu
    praksu koju bi zapoceo,
    zapoceo, poceo
    poceo je svakodnevno
    svakodnevno klanjati
    poslao
    poslao nekoga Aise, r.a, da je pita
    nekoga do 'Aise, pita 0o dva rekjata
    rekjata poslije ikin­
    poslije ikin-
    dva rekjata
    rekjata nakon
    nakon ikindije
    ikindije namaza
    namaza u Aisinom
    'Aisinom prisustvu,
    prisustvu, ali Ummu
    Ummu
    dije. Odgovorila
    Odgovorila je da ih Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s, nije klanjao
    klanjao u njenom
    njenom
    Selama, r.a, nije znala
    znala za to. Vjerovatno
    Vjerovatno je zbog toga insistirala da
    toga insistirala
    drustvu,
    drustvu, nego joj je Umm
    Umm Selama, r.a, rekla da ih je klanjao
    klanjao dok
    dok
    Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, nikada
    nikada vise nije klanjao
    klanjao dva rekjata, dok je 'Aisa,
    Aisa, r.a,
    je bio sa njom. Stoga je Mu’avija poslao nekoga
    Mu'avija poslao nekoga da o0 tome
    tome pita
    tvrdila
    tvrdila da ih je uvijek klanjao
    klanjao u njenom drustvu. imam
    njenom drustvu, imam ‘Osmani
    'Osmani za-
    Ummu Selamu. Ona
    Ummu Ona je rekla: „Jedne prilike ih je Poslanik,
    .Jedne prilike Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,
    kljucuje
    kljucuie da se to cini najboljim
    najboljim mogucim
    moguCim objasnjenjem
    objasnjenjern kako bi se
    klanjao
    klanjao u mom
    mom drustvu,
    drustvu, i kako
    kako ga nikad
    nikad prije nisam
    nisam vidjela da
    pomirili hadisi i otklonila
    pomirili hadisi kontradikcija. (Darse
    otklonila kontradikcija, Tirmizi 1:428)
    (Darse Tirmizi
    ih klanja, pitala
    pitala sam ga: '0
    ‘O Allahov
    Allahov Poslanice,
    Poslanice, kakva
    kakva su to dva
    rekjata koja sam te vidjela da klanjas poslije ikindijer
    rekjata ikindije? Nikada
    Nikada ih Do ovog momenta, diskusija se vodila
    momenta, diskusija vodila u vezi s pitanjem
    pitanjem ra-
    prije nisi klanjao,'
    prije klanjao.’ On je odgovorio: ‘To su dva rekjata
    odgovorio: 'To rekjata koja obicno
    obicno zlika nadenih
    nadenih u hadisima o tome
    hadisima 0 tome koliko
    koliko je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, klanjao
    klanjao
    klanjam
    klanjam nakon
    nakon podne namaza, ali neke
    podne namaza, neke kamile
    karnile koje su sakuplje-
    sakuplje- rekjata
    rekjata nakon
    nakon ikindije.
    ikindije. Sada se postavlja
    postavlja jos jedno
    jedno pitanje: Koji je pro-
    ne kao sadaka
    sadaka stigle su da budu
    budu podijeljene,
    podijeljene, pa sam zaboravio
    zaboravio da pis 0o pitanju
    pitanju ova dva rekjata
    rekjata nakon
    nakon ikindije? Ucenjaci imaju razlicita
    imaju razlicita
    klanjam rekjata dok
    klanjam ta dva rekjata dok nisam
    nisam klanjao
    klanjao ikindiju, nakon cega
    ikindiju, nakon misljenja
    misljenja o
    0 ovom
    ovom pitanju.
    pitanju.
    sam ih obavio. Kada
    Kada sam se sjetio, pomislio
    pomislio sam da nije pristojno
    pristojno Jedna grupa
    [edna grupa tvrdi
    tvrdi da je sunnet
    sunnet klanjati
    klanjati dva rekjata nakon
    rekjata nakon
    da ih klanjam
    klanjam u mesdzidu,
    mesdzidu, da me ljudi gledaju, pa sam ih klanjao
    klanjao ikindije,
    ikindije, iako je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s, zabranio sve neobavezne
    s.a.v.s, zabranio neobavezne namaze
    namaze u

    192 193
    KLJUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    ABDUR-RAHM
    ABDUR-RAHMANANIBN IBN JUSUF
    ............................................ l:
    vremenu. Kao dokaz svojoj tvrdnji,
    tom vremenu. tvrdnji, navode vec
    vee spomenute
    spomenute Aisi-rusi- dovno." (Sahih Muslim
    dovno." (Sahih Muslim 1:277)
    1:277)
    grupa tvrdi da, posto je Poslanik, s.a.v.s,
    ne, r.a, predaje. Ova grupa s.a.v.s,klanjao
    klanjao Ovaj hadis ilustrira ekskluzivnu praksu Poslanika,
    Ovaj hadis ilustrira ekskluzivnu praksu Poslanika, s.a.v.s.
    s.a.v.s. Sli-
    Sli-
    dozvoljeno je ii drugima
    ta dva rekjata, dozvoljeno drugima da to cine. Ipak, hanefijski jedeci hadisi
    jedeci ce dodatno
    hadisi ce dodatno pojasniti
    pojasniti ovo
    ovo pitanje.
    pitanje.
    ucenjaci, mnogi drugi, tvrde da se ova dva rekjata
    ucenjaci, i mnogi rekjata ne
    ne mogu
    mogu smatrati
    smatrati
    • Aisa, r.a, prenosi:
    'Aisa, r.a, prenosi: „Allahov
    "Allahov Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, klanjao
    klanjao je
    je poslije
    poslije
    sunetskom praksom
    sunetskom praksom na
    na temelju
    temelju samih hadisa.
    hadisa. Ustvari,
    Ustvari, pokudeno
    pokudeno je
    je
    ikindije, ali
    ikindije, ali je
    je zabranio
    zabranio drugima
    drugima da
    da to
    to cine,
    Cine,ii postio
    postio bi
    bi neprekid-
    neprekid-
    (mekruh tahrimi) klanjati
    (:mekruh klanjati bilo
    bilo kakav
    kakav neobavezan
    neobavezan namaz
    namaz uu tom
    tom vre­
    vre-
    no (juvasilu, tj.
    no (juvasilu, tj. bez
    bez prekidanja
    prekidanja posta
    posta duzi
    duzi vremenski
    vremenski period),
    period), ali
    ali
    menu. Postoje brojne
    menu. Postoje brojne druge
    druge predaje
    predaje ii razlozi
    razlozi koji
    koji jasno
    jasno zabranjuju
    zabranjuju
    je drugima
    je drugima zabranio
    zabranio da
    da to
    to cine." (Sunen Ebu
    Cine."(Sunen Ebu Davud
    Davud 1:182)
    1:182)
    klanjanje nakon
    klanjanje nakon ikindije
    ikindije namaza.
    namaza.

    Ovaj hadis jasno


    Ovaj hadis jasno ukazuje
    ukazuje da
    da je
    je samo
    samo Poslanik,
    ~oslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, nepre-
    nepre-
    kidno postio,
    kidno postio, aa zabranio
    zabranio je
    je ashabima
    ashabima da da isto
    isto cine.
    cine. Takoder,
    Takoder, drugima
    drugima
    EKSKLUZIVNA PRAKSA
    EKSKLUZIVNA PRAKSA
    je zabranio
    je da klanjaju
    zabranio da klanjaju dva
    dva rekjata
    rekjata poslije
    poslije ikindije,
    ikindije, ali
    alije
    je to
    to sam
    sam cinio.
    cinio.
    ALLAHOVOG POSLANIKA,
    ALLAHOVOG POSLANlKA, S.A.V.S.
    S.A.y'S.
    Ovu predaju
    Ovu predaju prenosi
    prenosi imam
    imam Ebu
    Ebu Davud,
    Davud, bez
    bez ikakvih
    ikakvih komentara,
    komentara, sto
    sto
    Glavni razlog
    Glavni razlog zbog
    zbog kojeg
    kojeg je
    je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,klanjao
    klanjao dva
    dva rek­
    rek- znaci da
    znaci da je
    je predaja
    predaja cvrsta.
    cvrsta. Dobro
    Dobro je
    je poznato
    poznato medu
    medu hadiskim
    hadiskim ucenja-
    ucenja-
    jata nakon
    jata nakon ikindije,
    ikindije, kao
    kao sto
    sto se
    se uu hadisima
    hadisima spominje,
    spominje, bio
    bio je
    je da
    da na-
    na- cima da,
    cima da, kad
    kad god
    god je
    je imam
    imam Ebu
    Ebu Davud
    Davud nakon
    nakon prenosenja
    prenosenja hadisa sakit
    hadisa sakit
    klanja dva
    klanja dva propustena
    propustena rekjata
    rekjata podnevskog
    podnevskog (sun)sunneta
    (sun)sunneta (vidi
    (vidi hadis
    hadis (tj.ne
    (tj. ne komentira
    komentira njegov
    njegov stepen),
    stepen), to
    to znaci
    znaci da
    daje
    jehadis
    hadis cvrst-stabilan.
    cvrst-stabilan.
    br. 7).
    br. 7). To
    To jeje bila
    bila ekskluzivna
    ekskluzivna praksa
    praksa Allahova
    Allahova Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s,
    s.a.v.s, da
    da
    • Umm Selama,
    Umm Selama,r.a,
    r.a,nakon
    nakon sto
    stojejeposmatrala
    posmatrala Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s,
    s.a.v.s,kako
    kako
    nadoknadi bilo
    nadoknadi bilo koje
    kojepropustene
    propustene sunetske
    sunetske rekjate.
    rekjate. To,
    To,ipak,
    ipak, nije
    nije slucaj
    slucaj
    sa
    saostatkom ummeta.
    ostatkom ummeta.
    klanja dva rekjata,
    klanja dva rekjata, upitala ga je: „0 Allahov Poslanice, mozemo lili
    upitala ga je: ,,0 Allahov Poslanice, mozemo

    Dakle, Allahov
    Allahov Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,klanjao
    klanjao jeje dva
    dva propustena
    prop usten a iimi
    mi naklanjati
    naklanjati dva
    dva rekjata
    rekjata ako
    ako smo
    smo propustili?"
    propustili?" Rekao
    Rekao je:
    je: „Ne!“
    "Ne!"
    Dakle,
    (SerhMa’
    (Serb Ma'ani 'l-asar1:306)
    ani ’l-asar 1:306)
    rekiata podnevskog
    rekjata podnevskog sunsunneta
    sunsunneta nakon
    nakon ikindije,
    ikindije, iinakon
    nakon toga
    toga nasta-
    nasta-
    via da
    vio da klanja
    klanja dva
    dva dodatna
    dodatna rekjata
    rekjata svakog
    svakog dana
    dana poslije
    poslije ikindije,
    ikindije, sto
    sto Imam Hejsami
    Imam tvrdi da
    Hejsami tvrdi dajejeovaj
    ovajhadis
    hadis prenio
    prenio imam
    imam Ahmed
    Ahmed uu
    jeje bilo
    bilo zbog
    zbog njegove
    njegove ekskluzivne
    ekskluzivne prakse
    prakse da
    da nastavlja
    nastavlja sa
    sa klanjanjem
    klanjanjern svom Musnedu, kao
    svom Musnedu, kao ii Ibn
    Ibn Hibban
    Hibban uu svom Sahihu. Dalje
    svom Sahihu. Dalje tvrdi
    tvrdi da
    da su
    su
    svakognovog
    svakog novog namaza
    namaza kojeg
    kojegjejejednom
    jednom klanjao.
    klanjao. Slijedece
    Slijedecepredaje
    predaje ek-
    ek- prenosioci uuimam-Ahmedovom
    prenosioci imam -Ahmedovom lancu laneu prenosilaca
    prenosilaea spomenuti
    spomenuti medu
    medu
    splicitno daju
    splicitno dajuisto
    istoobjasnjenje.
    objasnjenje, lancima Sahihal-Buhari
    prenosilaea uuSahih
    lancima prenosilaca al-Buhari(Medzme
    (Medime' al-zava
    al-zavaid 2:223)
    id 2:223)

    • rusa, r.a,
    Aisa, r.a, je,
    je, nakon
    nakon sto
    sto jeje ispricala
    ispricala priliku
    priliku uu kojoj
    kojojjeje Poslanik,
    Poslanik, IzIzgore
    gorenavedenog
    navedenog hadisa
    hadisa mozemo
    mozerno zakljuciti
    zakljuciti da
    dajejePoslanik,
    Poslanik,
    s.a.v.s,klanjao
    s.a.v.s, klanjao dvadva rekjata
    rekjata nakon
    nakon ikindije
    ikindije namaza,
    namaza, rekla:
    rekla: „Kad
    .Kad s.a.v.s,zabranio
    s.a.v.s, zabranio Ummu
    Ummu Selami,
    Selami,r.a,
    r.a, da
    danaklanjava
    naklanjava propustene
    propustene sunet­
    sunet-
    godbibiklanjao
    god klanjao novi
    novinamaz
    namaz jednom,
    jednom, nastavio
    nastavio bibida
    daga
    gaklanja
    klanja re-
    re- skerekjate
    ske rekjate nakon
    nakon ikindije.
    ikindije. To
    Toukazuje
    ukazuje da
    dajejenaklanjavanje
    naklanjavanje bilo
    bilo ek-
    ek-
    194
    194 195
    195
    ABDUR-RAHMANANIBN
    ABDUR-RAHM IBN JUSUF
    JUSUF
    ............................................ 1
    :
    KLJUCNI
    .y.Y.™LDOKAZI
    K E!2™ HANEFIJSKOG FIKHA
    skluzivna praksa
    skluzivna praksa Allahovog
    Allahovog Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s.
    s.a.v.s. imam ‘A
    'Ajni
    jni prenosi da
    (Serh Ma’
    (Serb Ma'ani 'l-asar 1:303)
    ani ‘l-asar 1:303)
    al-Hattabi rekao:
    je al-Hattabi rekao: „Namaz,
    "Namaz, dva
    dva rekjata
    rekjata poslije ikindije, takoder
    takoder je
    je
    ekskluzivna praksa Poslanika,
    ekskluzivna Poslanika, s.a.v.s.“
    s.a.v.s." Ibn ‘Ukajli
    'Ukajli je potvrdio
    potvrdio isto.
    isto. • Alija,
    'Alija, r.a,
    r.a, prenosi
    prenosi da je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, klanjao
    klanjao dva rekjata na­
    na-
    Sve navedene
    Sve navedene predaje vode istom zakljucku, a to je da je je klanjanje (Serh Ma’
    kon svakog namaza, osim sabaha i ikindije. {Serb Maani 'l-asar
    ani ‘l-asar
    nakon ikindije uistinu bila ekskluzivna
    dva rekjata nakon ekskluzivna praksa Poslanika, 1:303)
    1:303)
    s.a.v.s, i kao takva, ne
    s.a.v.s, ne smatra
    smatra se sunnetom.
    sunnetom. To jeje potvrdeno
    potvrdeno cinjeni-
    cinjeni-
    mnoge predaje, ustvari, zabranjuju
    com da mnoge zabranjuju bilo koji vid nafila nama- • Aisa,
    'Aisa,r.a,
    r.a, prenosi
    prenosi da Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,nikada
    nikada nije klanjao nikakav

    za u to vrijeme. namaz
    namaz bez dva dodatna
    dodatna rekjata
    rekjata nakon toga, osim poslije sabaha
    i Ikindije, (Serh Ma’
    kada bi klanjao dva rekjata prije. {Serb
    ikindije, lcada Ma'ani 'l-asar
    ani ‘l-asar
    1:303)
    1:303)
    HADISI KOJI
    HADISI KOJI ZABRANJUJU
    ZABRANJUJU
    KLANJANJE NAKON
    KLANJANJE NAKON IKINDIJE
    IKINDIJE NAMAZA
    NAMAZA • Mu’avija
    Mu'avija ibn Ebi Sufjan,
    Sufjan, r.a,
    r.a, je odrzao hutbu
    hutbu u kojoj je rekao:

    • Ebu Se’id
    Se'id al-Hudri,
    al-Hudri, r.a,
    r.a, prenosi
    prenosi da je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, rekao: “O
    "0 ljudi!
    ljudi! Klanjate namaz
    namaz koji Poslanika, s.a.v.s, nikada nismo
    s.a.v.s,nikada
    vidjeli da klanja, iako smo bili u njegovom
    njegovom drustvu.
    drustvu. Zabranio
    Zabranio je kla­
    kla-
    "Nafila namaz
    “Nafila namaz se ne klanja nakon
    nakon sabaha pa do izlaska Sun-
    njanje dva rekjata nakon (Serh Ma’
    ikindije" (Serb
    nakon ikindije.” Maani 'l-asar 1:304)
    ani ‘l-asar 1:304)
    nakon ikindije pa do zalaska Sunca.”
    ca, niti nakon 1:82-
    Sunca" (Sahih al-Buhari 1:82-
    83) • Se’id
    Se'id ibn Jezid,
    [ezid, r.a,
    La, prenosi
    prenosi da je vidio ‘Omera
    'Omera kako tuce Munka-
    Munka-
    (Serh Ma’
    dira, jer je klanjao poslije ikindije. (Serb Maani 'l-asar, 304)
    ani ‘l-asar,
    • 'AmI' ibn Abbas
    Amr 'Abbas prenosi
    prenosi da je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, rekao:
    • Abdullah
    'Abdullah prenosi
    prenosi slijedece:
    "Klanjajte sabah-namaz,
    “Klanjajte sabah-namaz, poslije toga se suzdrzavajte
    suzdrzavajte od bilo
    kakvog namaza
    namaza dok Sunce u potpunosti
    potpunosti ne izade.
    izade, Poslije toga klanjaj­
    klanjaj- “‘Omer,
    "Orner, r.a, nije volio klanjanje
    klanjanje nakon
    nakon ikindije, a ja ne volim
    te ikindiju
    ikindiju namaz,
    namaz, i suzdrzavajte
    suzdrzavajte se od bilo kakvog namaza
    namaza do zalaska ono sto ‘Omer,
    'Orner, r.a, ne voli.” (Serh Ma’
    voli" (Serb Ma'ani 'l-asar 1:304)
    ani ‘l-asar 1:304)
    Muslim)
    Sunca" (Sahih Muslim)
    Sunca.”
    • Dzebela ibn Suhejm prenosi
    prenosi slijedece:
    slijedece:
    • Ibn Abbas,
    'Abbas, r.a, prenosi da je Poslanik, s.a.v.s,
    prenosi s.a.v.s, zabranio
    zabranio klanjanje
    klanjanje
    “Cuo
    "Cuo sam Ibn ‘Omera
    'Omera da prenosi
    prenosi kako je posmatrao
    posmatrao svog oca
    nakon ikindije.
    nakon (Sunen dl-Nesai
    al-Nesai 96)
    ‘Omera
    'Omera kako tuce osobu
    osobu koju zatekne
    zatekne da klanja nakon
    nakon ikindije, sve
    • Prenosi se da je Ali
    Prenosi 'Ali ibn Ebi Talib,
    Talib, r.a, klanjao dva rekjata
    rekjata nakon
    nakon dok
    dok ta osoba ne bi prekinula
    prekinula namaz.” (Serh Ma’
    namaz" (Serb Ma'ani 'l-asar 1:304)
    ani ‘l-asar 1:304)
    ikindije namaza
    ikindije namaza na putu
    putu u Mekku. ‘Omer,
    'Orner, r.a, naljutio
    naljutio se rekav-
    • Tavus prenosi
    prenosi da je pitao Abdullaha
    'Abdullaha ibn ‘'Abbasa
    Abbasa o0 dva rekjata
    si mu: “Tako
    "Tako ti Allaha, znas da je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, to zabranio.”
    zabranio"
    nakon
    nakon ikindije
    ikindije namaza.
    namaza. Zabranio
    Zabranio mu je da ih klanja
    klanja i citirao
    196
    197
    KUUCNI DOKAZI HANEFIJ5KOG FIKHA
    KLJUCNIDQKAZ1HANEFIJSKOG FIKHA
    ...................................................
    AABDUR-RAHMAN
    B D U R -R AHM A NIBIBNNJUSUF JUSUF
    ............................................ j:

    kur'anski ajet: “Kada


    kur’anski "Kada Allah i Poslanik
    Poslanik Njegov nesto odrede,
    odrede, onda
    onda KLANJANJE U
    KLANJANJE U TOKU
    TOKU
    vjernik ni vjernica
    ni vjernik vjernica nemaju pravo da po svom nahodenju
    nahodenju po-
    DZUMANSKE HUTBE
    DZUMANSKE HUTBE
    Aliaha i Njegova Poslanika ne poslusa, taj je sigur-
    stupe. A ko Allaha
    skrenuo s Pravog puta.”
    no skrenuo (Al-Kur'an
    puta," (Al-Kur’ Serh Ma’
    33:36; Serb
    an 33:36; Ma'ani
    ani al-asar Allahov Poslanik,
    Allahov Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, naredio
    naredio je
    je da,
    da, kad
    kad god
    god neko
    neko ude
    ude uu
    1:304)
    mesdzid, klanja
    mesdzid, klanja dva
    dva rekjata
    rekjata prije
    prije sjedanja.
    sjedanja. Taj
    Taj namaz
    namaz se
    se zove tehijjet
    zove tehijjet
    al-mesdzid (namaz
    al-mesdzid (namaz pri
    pri ulaksu
    ulaksu uu mesdzid),
    mesdiidi, ii sunnet
    sunnet je
    je klanjati
    klanjati ga.
    gao
    ZAKLJUCAK
    ZAKLJUCAK Ipak, ova dva rekjata se ne klanjaju u vrijeme u kojem je
    Ipak, ova dva rekjata se ne klanjaju u vrijeme u kojem je mekruh mekruh
    klanjati bilo
    klanjati bilo koji
    kojinamaz. U
    namaz. U islamskom
    islamskom pravu
    pravu sese slijedeca
    slijedeca vremena
    vremena
    Ishod ove
    Ishod ove diskusije
    diskusije se
    se moze
    moze sumirati
    sumirati u slijedecem.
    slijedecem. Postoji
    Postoji smatraju mekruh
    smatraju mekruh za klanjanje:
    za (1) poslije
    klanjanje: (1) poslije sabah-namaza
    sabah-namaza pa pa do
    do izla-
    izla-
    odredena kontradikcija
    odredena kontradikcija uu predajama
    predajama koje
    koje spominju
    spominju da da je
    je Poslanik,
    Poslanik, ska Sunca;
    ska Sunca, (2)
    (2) poslije
    poslije ikindije
    ikindije namaza
    namaza pa pa do
    do zalaska
    zalaska Sunca;
    Sunca; (3)
    (3) od
    od
    s.a.v.s, klanjao nakon ikindije. Neki autenticni hadisi (sahih)
    s.a.v.s, klanjao nakon ikindije. Neki autenticni hadisi (sahih) ukazuju ukazuju pocetka izlaska
    pocetka izlaska Sunca
    Sunca papa do
    do vremena
    vremena kada
    kada je
    je Sunce
    Sunce duzine
    duzine koplja
    koplja
    da je
    da je to
    to ucinio
    ucinio samo
    sarno uu jednoj
    jednoj prilici,
    prilici, dok
    dok drugi,
    drugi, takoder
    takoder autentic­
    autentic- iznad vidokruga
    vidokruga (tj.
    (tj. kada
    kada se
    se razdaljina
    razdaljina jednaka
    jednaka suncevom
    suncevom precniku
    precniku
    iznad
    ni (sahih), hadisi spominju da je to cinio redovno. Da bi
    ni {sahih), hadisi spominju da je to cinio redovno. Da bi se uklonilase uklonila pojavi izmedu
    izmedu Sunca
    Sunca ii vidokruga);
    vidokruga): (4)
    (4) od
    od momenta
    momenta kada
    kada je
    je Sunce
    Sunce na
    na
    pojavi
    kontradikcija medu
    kontradikcija rnedu predajama
    predajama ii objasnila
    objasnila stvarna
    stvarna situacija,
    situacija, hanefije
    hanefije
    navisoj tacki
    navisoj tacki na
    na nebu
    nebu pa
    pa dok
    dok se
    se ne
    ne pomjeri
    pomjeri na
    na istiva,
    istiva, ii (5)
    (5) kada
    kada Sunce
    Sunce
    su ustanovile da je to bila posebna Poslanikova, s.a.v.s,
    su ustanovile da je to bila posebna Poslanikova, s.a.v.s, praksa. praksa.
    postane zuto
    postane zuto prije
    prije zalaska
    zalaska pa
    pa sve
    sve dok
    dok ne
    ne zade.
    zade.
    AlIahov Poslanik,
    Allahov Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,samo
    sarno uu pocetku
    pocetku je je klanjao
    klanjao dvadva rek-
    rek-
    jata poslije
    jata poslije ikindije,
    ikindije, dada bi
    bi naklanjao
    naklanjao dva dva rekjata
    rekjata podnevskog
    podnevskog sun- sun- Dakle, preporucuje
    Dakle, preporucuje se
    se klanjanje tehijjet al-mesdzid
    klanjanje tehijjet al-mesdzid prilikom
    prilikom
    sunneta koje
    sunneta koje jeje propustio,
    propustio, jer
    jer je
    je bio
    bio ss nekim
    nekim gostima.
    gostima. Nakon
    Nakon togatoga je
    je ulaska uu mesdzid
    ulaska mesdzid uu svakom
    svakom vremenu
    vremenu osim
    osim navedenih.
    navedenih. Postoji
    Postoji jos
    jos
    redovno poceo
    redovno poceo da da klanja
    klanja dva rekjata nakon
    dva rekjata nakon ikindije,
    ikindije, jer
    jer je
    je bila
    bila njego­
    njego- jedan izuzetak
    jedan izuzetak ovom
    ovom generalnom
    generalnom pravilu.
    pravilu. Posto
    Posto jeje Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,
    vaposebna
    va posebna navika
    navika da da nastavi
    nastavi sa
    sa obavljanjem
    obavljanjem bilobilokakvog
    kakvog namaza
    namaza koji
    koji zabranio bilo
    bilo kakav
    kakav namaz
    namaz ili
    ili razgovor
    razgovor uu toku
    toku dzumanske
    dzumanske hutbe, te-
    hutbe, te­
    zabranio
    bijednom
    bi jednom zapoceo.
    zapoceo. Postoje
    Postoje brojni
    brojni hadisi
    hadisi koji
    kojitoto potvrduju.
    potvrduju. hijjetal-mesdzid
    al-mesdiid nije
    nijedopusteno
    dopusteno klanjati
    klanjati ni
    ni prilikom
    prilikom ulaska mesdzid
    ulaska uumesdzid
    hijjet
    Povrh toga,
    Povrh toga, takoder
    takoder jeje naglasen
    naglasen veliki
    veliki broj
    broj predaja
    predaja koje
    koje ek-
    ek- dok je
    dok je hutba
    hutba uu toku.
    toku. Ovo
    Ovo jeje misljenje
    misljenje hanefija
    hanefija iimnogih
    mnogih drugih.
    drugih.
    splicitno zabranjuju
    splicitno zabranjuju klanjanje
    klanjanje poslije
    poslije ikindije.
    ikindije. UU svjetlu
    svjetlu ovog
    ovog cvrstog
    cvrstog
    dokaza, hanefijski
    dokaza, hanefijski ucenjaci
    ucenjaci su
    su zakljucili
    zakljucili da
    daje
    jenajcvrsce
    najcvrsce iinajbolje
    najbolje mi-
    mi- Neku ucenjaci
    Neku ucenjaci tvrde
    tvrde da
    da osoba
    osoba koja
    koja ude
    ude uu mesdzid
    mesdzid za
    zavrijeme
    vrijeme
    sljenje ono
    sljenje ono koje
    koje zabranjuje
    zabranjuje klanjanje nafile namaza
    klanjanje nafile namaza poslije
    poslije ikindije.
    ikindije. hutbe ipak
    hutbe ipak treba
    treba da
    da klanja
    klanja dva
    dva rekjata
    rekjata prije
    prije nego
    nego sto
    5tOsjedne
    sjedne ii pocne
    pocne
    Stose
    Sto setice
    tice hadisa
    hadisa koji
    koji spominju
    spominju dadajeje dozvoljeno
    dozvoljeno da da se
    seklanja
    klanja nakon
    nakon slusati imamovu
    slusati imamovu hutbu.
    hutbu. Oni
    Oni idu
    idu tako
    tako daleko
    daleko da
    dato
    to smatraju
    smatraju cak
    cakiipo-
    po-
    ikindije namaza,
    ikindije namaza, oni
    oni ne
    ne mogu
    mogu biti
    biti prihvaceni
    prihvaceni kao
    kao dokaz
    dokaz dopusteno-
    dopusteno- zeljnom praksom.
    praksom.
    zeljnom
    sti,jer
    sti, jer samo
    sarno ilustriraju
    ilustriraju posebnu
    posebnu praksu
    praksu Allahovog
    Aliahovog Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s.
    s.a.v.s. Ono sto
    Ono 5tOslijedi jeste diskusija
    slijedi jeste diskusija bas
    bas o0tom
    tom pitanju,
    pitanju, koja
    koja ima
    ima za
    za
    199
    199
    198
    198

    __ --==-_-~ ~ ~ __ ~ '_ - _ i: .r;4"~~_ :.:!,...a~ .... ,... -~


    AB DUR-RAHM A NIBN JUSUF KUUCNj_DOK^|HANEf^SlfflG
    KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA

    cilj utvrditi
    utvrditi tacan propis o0 ulasku
    tacan propis mesdzid u toku
    ulasku u mesdzid toku dzumanske
    dzurnanske hutbe.
    butbe. Treba zapamtiti da
    Treba zapamtiti da je ovo
    ovo njegovo licno misljenje,
    njegovo licno misljenje, a propis
    propis ve-
    ve-
    cemo predstaviti
    Prvo cerno predstaviti dokaze koriste hanefije, kako
    dokaze koje koriste kako bi ustanovili
    ustanovili cine ucenjaka je
    Cine ucenjaka je da
    da se osoba, iako je
    osoba, iako je propustila
    propustila hutbu,
    hutbu, treba prikljuciti
    treba prikljuciti
    da nije dozvoljeno
    dozvoljeno klanjati
    klanjati dok
    dok je hutba
    hutba u toku, a, nakon
    nakon toga, anli- klanjanju dva rekjata
    klanjanju dva rekjata dzuma-namaza.
    dzuma-namaza. Posto
    Posto je hutba
    hutba slicna
    slicna namazu,
    namazu,
    zirat cemo
    zirat cerno nekoliko naizgled konradiktornih
    nekoliko naizgled konradiktornih predaja,
    predaja, koje se koriste
    koriste moze
    moze se zakljuciti
    zakljuciti da
    da tokom
    tokom hutbe, takoder, treba
    hutbe, takoder, treba ostati tih i miran,
    ostati tih miran,
    da bi se dokazalo
    dokazalo suprotno.
    suprotno. i pazljivo slusati dok
    pazljivo slusati je hutba
    dok je hutba u toku,
    toku, bas
    bas kao
    kao sto
    sto se slusa
    slusa uu namazu.
    namazu.
    Razlog zabrane
    Razlog zabrane svakog oblika klanjanja,
    svakog oblika zatim zikra (zikr),
    klanjanja, zatim (zilcr), ucenja
    dove, i cak upucivanja
    upucivanja na dobro sprecavanja zla (emr
    dobro i sprecavanja (emr bi 'l-maruj
    'l-ma’ruf ii
    KURi\N
    KUR’ 0 OVOM PITANJU
    AN O PITANJU
    nehj'an al-rnunkar) - sto je dozvoljeno
    nehj’an al-munkar) dozvoljeno u svim drugim
    drugim prilikama
    prilikama - je
    Allah, dz.s, kaze: cinjenica da, ako se osoba
    cinjenica klanjanju tehijjet al-medzid,
    osoba posveti klanjanju al-medzid, iii
    ili bilo
    drugoj radnji
    kojoj drugoj radnji u toku
    toku hutbe,
    hutbe, nece biti u mogucnosti
    mogucnosti da pazljivo
    ( Y• £) 1IjIaojSJ <1 \jjt AU.uUijljiSi gjfi Ijl
    slusa imamovu
    slusa hutbu.
    imamovu hutbu.

    “'i\.
    A kada
    kada se uci Kur an, vi ga slusajte i sutite da biste bili porni-
    Kur'an, pomi-
    lovani.” (AI-Kur'an 7:204)
    lovani" (Al-Kuran 7:204) HADISI
    H A D ISI00 OVOM
    OYOM PITANJU
    PITANJU
    Kao sto smo govorili
    govorili u poglavlju
    poglavlju 3, “Ucenje imamom”,
    "Ucenje za imamom',
    •• Ebu Hurejre,
    Hurejre, r.a, prenosi
    prenosi da je Allahov
    Allahov Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, rekao:
    objavljivanje ovog ajeta se odnosi
    objavljivanje odnosi na namaz (prema nekim
    namaz (prema nekim misljenji-
    misljenji-
    ma iina
    rna na hutbu,
    hutbu, takoder).
    takoder). Sada, posto hutba poistovjecuje
    posto se hutba nama-
    poistovjecuje sa nama- “Ko
    "Ko god kaze makar
    makar i 'suti'
    suti’ u toku
    toku hutbe,
    hutbe, izgubio
    izgubio je nagradu"
    nagradu.”
    zom, posto se kur'anski
    zorn, i posto kur’anski ajeti uce u toku hutbe, naredba
    toku hutbe, naredba ovog ajeta se (Sunen
    tSunen al-Tirmizi
    al-Tirmizi 1:114)
    odnosi
    odnosi i na hutbu,
    hutbu, takoder,
    takoder, sto znaci da osoba
    osoba mora
    mora biti tiha
    tiha u toku
    toku
    •• Ebu Hurejre,
    Hurejre, r.a, prenosi Allahovog Poslanika,
    prenosi od Allabovog Poslanika, s.a.v.s.:
    s.a.v.s.:
    hutbe i pazljivo slusati ono sto se govori. To, takoder,
    hutbe takoder, znaci da tokom
    tokom
    hutbe
    butbe ne treba
    treba zapocinjati
    zapocinjati bilo kakvo klanjanje. “Kada kazete 'suti'
    "Kada kazete suti’ nekom
    nekom do vas u toku dzumanske
    dzumanske hutbe,
    hutbe,
    Muslim 1:281,
    nagradu" (Sahih Muslim
    izgubili ste nagradu.” Serh Maani
    1:281, Serb Ma'ani 'l-asar)
    ‘l-asar)
    Prenosi
    Prenosi se od ‘Omera,
    'Omera, r.a, da su dvije dzumanske hutbe jed-
    dzumanske hutbe
    Posto je i samo
    Posto podsjecanje nekoga
    sarno podsjecanje nekoga da suti u toku dzumanske hut-
    toku dzumanske hut­
    nake dva rekjata. Vjerovatno
    Vjerovatno se iz tog razloga
    razloga dzurna
    dzuma narnaz
    namaz sastoji
    be zabranjeno
    zabranjeno ovim
    ovim hadisima,
    hadisima, iz toga klanjanje tehijjet
    toga slijedi da se klanjanje
    samo od dva rekjata,
    sarno rekiata, dok podne namaz
    dok se podne namaz sastoji od cetiri
    cetiri rekjata.
    al-mesdiid, koji je nafila-namaz,
    al-mesdzid, nafila-namaz, takoder,
    takoder, mora zabraniti u toku
    mora zabraniti toku dzu-
    ‘Omere kaze: “Hutba
    'Ornere "Hutba je jednaka
    jednaka dva rekjata. Stoga, ko god propusti
    propusti
    masnke hutbe.
    masnke hutbe. Slijedeci hadis pojasnjava ovaj zakljucak:
    hadis dalje pojasnjava
    hutbu, treba
    hutbu, treba klanjati cetiri rekjata
    klanjati cetin rekjata podne umjesto toga."
    podne umjesto (Musannef
    toga.” (Musannef
    Ibn Ebi Sejbe 2:128, Musanand
    Musanand 'Abd
    ‘Abd al-Razzaki
    al-Razzak) • Abdullah ibn 'Orner,
    'Abdullah ‘Omer, La,
    r.a, prenosi
    prenosi da je cuo
    CUO Poslanika, s.a.v.s, kada
    Poslanika, s.a.v.s,kada
    200 201
    201

    V _ j, .' 1-1 "\~",.",,,,:,,: ~~i-:' T.... ... .... ~


    -------~--------~- - -- --- - _,_-_---- --- ------- _---=. - -~- ~ --
    AB DUR-RAHM ANIBN
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF ::
    ............................................ KLJUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA

    je rekao: “Kada
    "Kada neko mesdzid i zatekne
    neko od vas ude u mesdzid zatekne imama
    imama na dvije osobe
    osobe sjedajuci
    sjedajuci izmedu
    izmedu njih,
    njih, ii klanja
    klanja onoliko
    onoliko koliko
    koliko Allah
    Allah zeli,
    zeli,
    dvije
    minberu da drzi hutbu,
    minberu hutbu, tada
    tada nikakvo
    nikakvo klanjanje
    klanjanje ni razgovor
    razgovor nije zatim bude
    bude tiha
    tiha dok
    dok imam
    imam govori,
    govori, bit
    bit ce
    ce oprosteni
    oprosteni svi
    svi grijesi
    grijesi od
    od tog
    tog
    zatim
    dopusten dok imam
    dopusten imam ne zavrsi.” (Medime al-zava’
    zavrsi" (Medzme al-zava'id
    id 2:184) petka do
    petka do slijedeceg.” (Sahih al-Buhari
    slijedeceg" (Sahih al-Buhari 1:122, Ser Ma’
    1:122, Ser Ma'ani
    ani ‘'l-asar 1:369)
    l-asar 1:369)
    klasificiran kao manj-
    Ovaj hadis je, po nekima, sam po sebi klasificiran SHenapredaja od Ebu
    Ebu Hurejre,
    Hurejre, r.a, Sahih Muslim
    r.a, uu Sahih Muslim ima
    ima slijedecu
    slijedecu
    • Slicna predaja od
    kay, jer u svom lancu
    kav, laneu prenosilaca
    prenosilaca sadrzi Ejjuba ibn al-Nahika. Postoje verziju:
    suprotstavljene
    suprotstavljene kritike o0 njemu. Neki hadiski ucenjaci ga smatraju
    smatraju
    klanja ono
    "...i klanja
    “...i ono sto
    sto mu
    mu je
    je naredeno,
    naredeno, zatim
    zatim bude
    bude tih
    tih dok
    dok imam
    imam
    vjerodostojnim,
    vjerodostojnim, dok ga drugi
    drugi smatraju
    smatraju slabim. Ipak, uprkos tome,
    hutbu ..:' (Sahih Muslim
    ne zavrsi hutbu...” Muslim 1:283)
    1:283)
    postoje mnogi
    postoje mnogi drugi dokazi koji podupiru
    podupiru njegovo prihvatanje.
    prihvatanje. Ibn
    Ebi Sejba prenosi
    prenosi neke druge predaje Ibn ‘Omera,
    'Ornera, r.a,
    r.a, (prenosioca
    (prenosioca • Jos jedna
    Jos jedna predaja
    predaja od
    od Ebu
    Ebu Hurejre,
    Hurejre, r.a,
    r.a, ii Ebu
    Ebu Se’id
    Se'id al-Hudrija,
    al-Hudrija, r.a,
    r.a,
    ovog hadisa),
    hadisa), koje
    koje ukazuju da su Ibn ‘Omerovo,
    'Omerovo, r.a,
    r.a, licno misljenje ima slijedecu verziju:
    i praksa bili uu skladu sa
    sa njegovom
    njegovom predajom.
    predajom. To,
    To, takoder, doprinosi
    doprinosi
    "... ii klanja
    "... klanja ono
    ono sto
    sto je
    je Allah
    Allah naredio,
    naredio, zatim
    zatim bude
    bude tih
    tih kada
    kada se
    se
    cvrstini hadisa.
    hadisa.
    imam pojavi...”
    imam tSunen Ebu
    pojavi ..:' (Sunen Ebu Davud,
    Davud, 5050 U)
    Iedan od principa
    Jedan principa hadiske nauke (usul al-hadis)
    hadiske nauke al-hadis) je
    je da
    da predaja
    predaja
    koja
    koja je
    je uu skladu sa
    sa stalnom
    stalnom praksom
    praksom ashaba ii “njihovih
    "njihovih sljedbenika”
    sljedbenika" •• Nubejsa al-Huzai,
    Nubejsa al-Huzai, r.a,
    r.a, prenosi
    prenosi od
    od Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s.:
    s.a.v.s.:
    (tabi'ina) ima
    (tabi’ina) ima dovoljnu
    dovoljnu cvrstinu
    cvrstinu da
    da posluzi
    posluzi kao
    kao dokaz.
    dokaz. To
    To znaci
    znaci da
    da "Kada musliman
    muslim an obavi
    obavi gusul
    gusul petkom,
    petkom, dode
    dode uu mesdzid
    mesdiid bez
    bez
    “Kada
    pouka
    pouka navedenog
    navedenog hadisa,
    hadisa, uprkos
    uprkos kriticizmu
    kriticizmu njegovog
    njegovog lanca
    lanca prenosi­
    prenosi- uznemiravanja bilo
    bilo koga,
    koga, ii nade
    nade da
    da se
    se imam
    imam jos
    jos nije
    nije popeo
    popeo na
    na minber,
    minber,
    uznemiravanja
    laca,
    laea, moze
    rnoze biti
    biti prihvacena.
    prihvacena. Cinjenica
    Cinjenica dada postoje
    postoje mnogi
    mnogi drugi
    drugi auten-
    auten- te pocne
    pocne da
    da klanja
    klanja koliko
    koliko god
    god moze,
    moze, aa ako
    ako zatekne
    zatekne imama,
    imama, sjedne
    sjedne tiho,
    tiho,
    te
    ticni hadisi
    ticni (sahih) koji
    hadisi (sahih) koji prenose
    prenose istu
    istu poruku
    poruku kao
    kao gore
    gore navedeni
    navedeni hadis,
    hadis,
    (Musned Ahmed)
    Ahmed)
    ii slusa
    slusa pazljivo
    pazljivo dok
    dok imam
    imam nene zavrsi
    zavrsi dzumu
    dzumu namaz...”
    namaz ..:' (Musned
    cini
    cini ga
    ga jos
    jos legitimnijim
    legitimnijim kao
    kao dokaz.
    dokaz.
    Imam Hejsami
    Imam Hejsami kaze
    kaze dada je
    je imam
    imam Ahmed
    Ahmed prenio
    prenio ovaj
    ovaj hadis
    hadis ii
    U slijedecem
    U slijedecem paragrafu
    paragrafu cemo
    cemo vidjeti
    vidjeti da
    da ovo
    ovo misljenje
    misljenje nije
    nije je-
    je-
    da su
    da su njegovi
    njegovi prenosioci
    prenosioei isti
    isti kao Sahih al-Buhari,
    kao uu Sahih al-Buhari, osim
    osim Ahmedovog
    Ahmedovog
    nego da
    dino, nego
    dino, da je
    je ono
    ono misljenje
    misljenje brojnih
    brojnih ashaba
    ashaba ii njihovih
    njihovih sljedbenika
    sljedbenika
    sejha (ucitelja),
    (ucitelja), koji
    kojije
    je vjerodostojan. (Medime al-zavaid
    vjerodostojan. (Medzme al-zavaid 2:171)
    2:171)
    sejha
    (tabi'ina).
    (tabi’ina).
    Nijedan
    Ni jedan od
    od ovih
    ovih hadisa
    hadisa ne
    ne spominje
    spominje da
    daje
    jevrijedno,
    vrijedno, ili
    ilicak
    cak do-
    do-
    •• Prenosi se
    Prenosi seod
    od Salmana
    Salmana al-Farsija,
    al-Farsija, r.a,
    r.a, da
    daje
    je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,rekao:
    rekao:
    zvoljeno, klanjati
    zvoljeno, klanjati kad
    kad se
    se imam
    imam popne
    popne na
    na minber.
    minber. Razlog
    Razlog ove
    ove zabrane
    zabrane
    "Osobi koja
    “Osobi koja obavi gusul (vjersko
    obavi gusul (vjersko kupanje)
    kupanje) petkom,
    petkom, ocisti
    ocisti se
    se je vec
    je vee spomenut
    spomenut -- aato
    to je
    je zbog
    zbog nemogucnosti
    nernogucnosti klanjaca
    klanjaca da
    dapazljivo
    pazljivo slusa
    slusa
    koliko
    koliko god
    god moze,
    moze, stavi
    stavi neki
    neki miris,
    miris, aa onda
    onda ode mesdzid iine
    ode uu mesdzid ne razdvaja
    razdvaja imamovu hutbu
    imamovu hutbu ii kur’
    kur'anske ajete koji
    anske ajete koji se
    se uce.
    uce.

    202
    202 203
    203

    ~ - ............. ~ ~'. i. , .t.':' ...


    ~
    ~- ------------~-----------~ __............. -- - -' - -.~ ---
    "4 ... \~~ ~.~~~ ....
    KLJUC~II DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    KLJUCNIDOKAZIHANEFIJSK06
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF ~:
    ............................................
    •••••••••••• •••••••••••••••••••• H ..

    • Prenosi se od Mudzahida
    Prenosi Mudzahida da nije volio da klanja dok
    dok je imam
    imam
    ASHABI I NJIHOVI SLJEDBENICI
    ASHABIINJIHOVISLJEDBENICI
    (Serh Ma’
    hutbu. (Serb Ma'ani 'l-asar 1:370)
    1:370)
    drzao hutbu. ani j-asar
    (TABI'INI)
    ('TABVINI) 0 OYOM
    OVOM PITANJU
    PITANJU
    Josjedna
    Jos bitna stvar jeste da su meleci,
    jednabitna meleei, takoder,
    takoder, prekidali
    prekidali svoj
    • Prenosi
    Prenosi se od Abdullah
    Abdullahaa ibn ‘Abbasa,
    Abbasa, r.a,
    La, i Ibn ‘Omera,
    'Ornera, r.a, da
    posao
    posao cim
    cirn bi hutba
    hutba pocela,
    pocela. Slijedeci hadisi
    hadisi ukazuju
    ukazuju da, kad imam
    nisu
    nisu voljeli da se klanja bilo kakav namaz,
    namaz, ili vodi bilo kakav raz-
    pocne
    pocne hutbu,
    hutbu, meleci
    meleei ostavljaju svoj posao
    posao i slusaju hutbu.
    hutbu.
    govor, petkom,
    petkom, kad se imam
    imam popne minber. (Musananf
    popne na minber. (Musananf Ibn
    ebi Sejba
    Seiba 2:124)
    2:124) • predaja od Ebu Hurejre,
    Postoji predaja Sahih al-Buhari, kao i u
    Hurejre, r.a, u Sahib
    drugim hadiskim
    drugim hadiskim zbirkama,
    zbirkama, da meleci biljeze imena
    imena i vrijeme
    • Prenosi
    Prenosi se od Ibn ‘Omera,
    'Omera, r.a, da bi on klanjao
    klanjao petkom,
    petkom, a kada
    dolaska vjernika na hutbu
    dolaska vjernika hutbu petkom.
    petkom. Na kraju ovog hadisa,
    hadisa, Posla-
    bi se imam popeo
    popeo na minber prestao bi klanjati. (Musananf
    minber prestao (Musananf Ibn
    nik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, kaze:
    ebi Sejba 2:124)
    2:124)
    "Nakon toga, kada
    “Nakon kada se imam minberu, meleci ostav­
    imam pojavi na minberu, ostav-
    • ‘Ukba
    'Ukba ibn Amir,
    Arnir, r.a, je rekao da je klanjanje
    klanjanje dok je imam
    imam na min-
    min- ljaju svoj posao i slusaju njegovo (zikr):' (Sahib
    predavanje (zikr).”
    njegovo predavanje (Sahih Muslim
    beru
    beru neposlusnost (ma'sija).
    neposlusnost (ma’ Maani
    sija). (Sahr Ma’ 'l-asar 1:370)
    ani ‘l-asar 1:370) 1:283, Sahib
    1:283, Sahih al-Buhari 1:127, Sunen al-Nesa’i
    al-Nesai 205)
    • Prenosi
    Prenosi se od Ibn Sihab al-Zuhrija
    al-Zuhrija da osoba, koja petkom
    petkom ude • U predaji
    predaji od Ebu Umame,
    Umame, r.a,
    r.a, se kaze:
    u mesdzid dok je imam
    imam na minberu,
    minberu, treba sjesti i ne zapocinjati
    zapocinjati
    bilo kakav namaz. (Serb
    (Serh Ma’
    ani ‘l-asar
    Maani 'l-asar 1:369)
    1:369) "Kada se imam pojavi na minberu,
    “Kada minberu, meleci prekidaju
    prekidaju zapisi-
    (Medime' al-zava’id
    vanje," (Medzrne
    vanje.” al-zava'id 2:177)
    2: 177)
    • Prenosi al-Hazza' da je Ebu Kilaba dosao u mesdzid
    Prenosi se od Halid al-Hazza’
    dok je imam drzao hutbu. Sjeo je i nije nista klanjao. (Serb
    dokje (Serh Ma’
    ani
    Maani • Se'ida al-Hudrija,
    U predaji od Ebu Se’ida al-Hudrija, r.a,
    r.a, se kaze:
    kaze:

    ‘l-asar
    'l-asar 1:369)
    1:369) "Kada mujezin
    “Kada mujezin prouci
    prouci ezan ii imam sjedne na minber, meleci
    meleei

    • Ebu Malik al-Kurazi prenosi


    prenosi da je sjedenje imama
    imama na minberu
    minberu prekidaju zapisivanje i ulaze u mesdzid da pazljivo slusaju predavanje
    prekidaju predavanje

    znak da se prekine
    prekine svako klanjanje, a njegova hutba znak da se (zikr):' (Medzme
    (zikr)” (Medime' al-zava-id2:177)
    al-zava-id 2:177)
    prekine govor. (Serb
    prekine svaki govor. (Serh Ma’
    ani ‘l-asar
    Ma'ani 'l-asar 1:370)
    1:370) •• komentaru na Sahib
    U svom komentaru Sahih Muslim, imam Nevevi tvrdi da je to
    • Ibrahim (tj. bez klanjanja
    bila (tj. klanjanja tokom
    tokom hutbe) praksa i ‘Omera,
    'Omera, r.a,
    r.a, ‘Osma-
    'Osma-
    Ibrahim al-Nehai kaze:
    kate:
    na, r.a,
    r.a, i ‘A
    'Alija, r.a. (Serh Sahih
    lija, r.a. (Serb Sahib Muslim 1:288)
    1:288)
    “"Alkama
    Alkama jeje upitan: ‘Pricas
    'Pricas li uu toku hutbe,
    hutbe, ili
    iii nakon sto se
    • Sevkani prenosi
    Imam Sevkani prenosi da je veliki hadiski ucenjak Zajn al-Din
    imam pojavi na minberu?’
    minberu?' Rekao je: (Serh Ma’
    'Ne" (Serb
    je: ‘Ne?’ Maani
    ani ‘'l-asar 1:370)
    l-asar 1:370)
    205
    204
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF KLJUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA

    'Iraki prenio
    ‘Iraki prenio istu
    istu praksu
    praksu od
    od Muhammed
    Muhammed ibn ibn Sirina,
    Sirina, Kadi
    Kadi Shuraj-
    Shuraj- je
    je dosao
    dosao u toku
    toku dzumanske
    dzumanske hutbe,
    hutbe, ali
    ali mu
    mu Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, nije
    nije
    ha, Ibrahim
    ha, Ibrahim al-Neha’ija,
    al-Neha'ija, Katada i Zuhrija. zapovijedio
    zapovijedio da klanja
    klanja dva rekjata. Enes prenosi:

    • Ibn ebi Sejba,


    Sejba, takoder, prenosi da
    da su istog
    istog misljenja
    misljenja bili
    bili Se’id
    Se'id
    "Covjek usao mesdzid tokom dzumanske
    usao uu mesdzid dzumanske hutbe na straznja
    Mudzahid, Ata
    al-Musajjib, Mudzahid, Ata' i ‘Urva
    'Urva ibn al-Zubejr.
    vrata, suprotno
    suprotno od minbera
    minbera na kojem je
    je Poslanik, s.a.v.s, drzao hutbu.
    s.a.v.s,drzao
    Ove predaje naglasavaju
    naglasavaju i dalje ustanovljavaju
    ustanovljavaju hanefijsku
    hanefijsku po- Okrenuo
    Okrenuo se Poslaniku, s.a.v.s,
    s.a.v.s,ii rekao:
    rekao: ‘O
    '0 Allahov
    Allahov Poslanice, imovina
    imovina
    ziciju po ovom pitanju
    pitanju u toku dzume
    dzume namaza. Njihovo misljenje
    rnisljenje je da je unistena
    unistena i putevi blokirani.
    blokirani. Uputi
    Uputi dovu Allahu da nam spusti kisu.’
    kisu'
    nije dozvoljeno
    dozvoljeno klanjati dok je hutba
    hutba u toku. Prenosilac
    Prenosilac hadisa istice da je Poslanik, s.a.v.s, podigao ruke i zamolio
    s.a.v.s,podigao
    Allaha: ‘O
    '0 Allahu, spusti nam kisu!’
    kisu!' Kisa je pocela padati
    padati i,i, tako mi
    Allaha, sunce nismo vidjeli sedam dana. Nakon toga, taj covjek je
    ANALIZA NAIZGLED
    ANALIZA NAIZGLED usao na ista vrata tokom dzuma-namaza,
    dzuma-namaza, dok je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, dr­
    dr-
    KONTRADIKTORNIH HADISA
    KONTRADIKTORNIH HADISA zao hutbu. Okrenuo
    Okrenuo se Poslaniku,
    Poslaniku, s.a.v.s,
    s.a.v.s, i rekao: ‘Imovina
    'Imovina je uniste­
    uniste-
    na i putevi blokirani. kisu'" (Sahih al-Buhari
    blokirani. Moli Allaha da zaustavi kisu.’”
    • Dzabir, r.a,
    r.a, prenosi
    prenosi da je Sulejk al-Gatafani
    al-Gatafani dosao u petak
    petak i sjeo
    1:137)
    dok je Poslanik, s.a.v.s, drzao hutbu. Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,drzao naredio mu
    s.a.v.s,naredio
    1:287)
    ustane i klanja dva kratka rekjata. (Sahih Muslim 1:287)
    je da ustane U jos jednoj predaji se navodi da je, jedne prilike, tokom
    tokom hut­
    hut-
    Ovaj hadis koriste kao dokaz oni koji tvrde da je dozvoljeno
    dozvoljeno be, Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, preko ramena
    ramena posmatrao
    posmatrao covjeka kako se uzur-
    klanjati dva rekjata tokom
    klanjati tokom hutbe. Ovo je, pak, veoma tesko prihvatiti
    prihvatiti bano
    bane probija
    probija kroz ljude. Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, rekao mu je:
    zbog slijedecih razloga: “Sjedi,
    "Sjedi, uznemiravas Iiude.' (Sunen al-Nesa’i,
    uznerniravas ljude.” al-Nesai. 207, Ebu Davud)
    Davud)
    • koristiti kao dokaz da je dopusteno
    Ovaj hadis se ne moze koristiti dopusteno kla­
    kla- Sasvim je jasno da mu Poslanik, s.a.v.s, nije naredio
    s.a.v.s,nije naredio da klanja
    njati u toku hutbe, jer govori o0 nekom
    nekom pojedinacnom
    pojedinacnom slucaju. dva rekjata, nego mu je rekao da brzo sjedne. U jos jednoj
    jednoj Dzabiro-
    Dzabiro-
    s.a.v.s, samo
    Poslanik, s.a.v.s, sarno je jednom
    jednom zapovijedio
    zapovijedio nekome
    nekome da ustane
    ustane r,a, predaji
    voj, r.a, predaji se kaze:
    tokom hutbe. Ustvari, postoje
    i klanja dva rekajta tokom postoje brojne
    brojne preda­
    preda- “Jedne
    "Iedne prilike, Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, popeo
    popeo se na minber
    minber i rekao:
    spominju da je Poslanik, s.a.v.s,
    je koje spominju s.a.v.s, zapovijedio ljudima
    ljudima da ‘Sjedite.’
    'Sjedite. Ibn Mes’ud,
    Mes'ud, r.a, koji je tekbio
    tek bio usao, odmah
    odmah je sjeo pored
    pored vra­
    vra-
    sjednu
    sjednu tokom
    tokom hutbe.
    hutbe. Postoji jedan
    jedan hadis o 0 pustinjskom
    pustinjskom Arapu
    Arapu ta mesdzida. Kada ga je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, vidio, rekao je: ‘O
    '0 Abdullah
    'Abdullah
    (a'rabi), Poslaniku, s.a.v.s,
    rabi), koji je dosao Poslaniku,
    (.a’ s.a.v.s, da se pozali na susu, a ibn Mes’ude,
    Mes'ude, dodi
    dedi naprijed.’” (Sunen Ebu Davud
    naprijed." (Sunen Davud 156)
    nakon sedmicu
    zatim se, nakon sedmicu dana
    dana pojavio, zaleci se na poplave. Arap
    Ni ovaj put, Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, nije mu zapovijedio
    zapovijedio da klanja,
    206 207
    ABDUR
    ABDUR-RAHMAN -R A H M A N IBIBNN JU SU F !!~:
    JUSUF
    ............................................
    ..................................................................................
    KLJUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    nego da dode
    do de naprijed
    naprijed i sjedne. U jednom hadisu, u Sahih Muslim,
    jednom hadisu,
    sarno jednom
    samo jednom odredenom
    odredenorn ashabu.
    kaze se:
    • Navedeno objasnjenje
    Navedeno objasnjenje bi
    bi trebalo
    trebalo biti
    biti dovoljno
    dovoljno da
    da se.razumije
    se.razumije is-
    is-
    “Jedne 'Orner, r.a, drzao
    "Iedne prilike ‘Omer, drzao je hutbu, dosao
    hutbu, kada je dosao
    tinska priroda
    tinska priroda ovog
    ovog slucaja.
    slucaja. Jos
    Jos jedno
    jedno pojasnjenje,
    pojasnjenje, koje
    koje navode
    navode
    ‘Osman.
    'Osman. ‘Omer,
    'Orner, r.a, opomenuo
    opomenuo ga je jer nije obavio gusul, ali mu nije
    neki ucenjaci,
    neki ucenjaci, jeste
    jeste da
    da mu
    mu je
    je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, naredio
    naredio da
    da klanja
    klanja
    zapovijedio
    zapovijedio da bilo sta klanja.” Muslim 1:280)
    klanja" (Sahih Muslim 1:280)
    hutbu, i onda, suteci, cekao da ashab zavrsi
    prije nego je poceo hutbu,
    jednom od navedenih
    Ni u jednom navedenih slucajeva se ne nareduje
    nareduje da se ss klanjanjem.
    klanjanjem. Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, nije
    nije ucio
    ucio ih
    ili rekao
    rekao bilo
    bilo sta
    sta dok
    dok je
    je
    klanja u toku hutbe. Ustvari, u ovim predajama
    predajama se zapovijeda da se Sulejk klanjao,
    Sulejk klanjao, sto
    sto se
    se moze
    rnoze vidjeti
    vidjeti ii uu hadisu
    hadisu iz Sahih Muslim:
    iz Sahih Muslim:
    sjedne dok imam drzi hutbu, sto dokazuje
    dokazuje da jedan slucaj, u kojem
    kojern je
    "Sulejk al-Gatafani
    “Sulejk al-Gatafani je
    je usao mesdzid dok
    usao uu mesdzid dok je
    je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,
    Poslanik,
    Pos1anik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, zapovijedio
    zapovijedio Sulejk al-Gatafaniju
    al-Gatafaniju da ustane i klanja,
    sjedio na
    sjedio na minberu
    minberu (jos
    (jos uvijek
    uvijek se
    se nije
    nije pridigao
    pridigao da
    da pocne
    pocne hutbu)” (Sa-
    hutbu)" (Sa­
    bio je iz drugog
    bio drugog razloga. Stoga,
    Stoga, hacks
    hadis Sulejka
    Su1ejka al-Gafranija
    al-Gafranija ne moze
    rnoze
    hih Muslim 1:287)
    1:287)
    biti
    biti dokaz da je pozeljno klanjati tokom
    tokom dzumanske
    dzumanske hutbe. Cijela pri-
    ca
    ca o0 slucaju Sulejk
    Sulejk al-Gatafanija
    al-Gatafanija je slijedeca:
    slijedeca: Dokazana je
    Dokazana je cinjenica
    cinjenica da
    da je
    je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,hutbe drzao sto-
    hutbe drzao sto-
    Dakle, njegovo sjedenje
    jeci, Dakle,
    jeci. sjedenje (kao sto se
    se spominje
    spominje uu predaji) znaci
    znaci da
    da
    "Iedne prilike,
    “Jedne prilike, dok
    dok je
    je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, sjedio
    sjedio nana minberu
    minberu ii
    jos uvijek
    jos uvijek nije
    nije poceo
    poceo hutbu,
    hutbu, pa
    pa Sulejk
    Sulejk nije
    nije klanjao
    klanjao tokom
    tokom Poslaniko-
    Poslaniko-
    cekao
    cekao da
    da pocne
    pocne hutbu,
    hutbu, ashab
    ashab po
    po imenu
    imenu Sulejk
    Sulejk al-Gatafani,
    al-Gatafani, koji
    koji je
    je na
    na
    ve, s.a.v.s,
    s.a.v.s, hutbe,
    hutbe, nego
    nego prije
    prije toga.
    toga. Ovo
    Ovo potvrduje
    potvrduje ii imam
    imam Nesai,
    Nesa'i, koji
    koji
    ve,
    sebi nosio
    sebi nosio veoma
    veoma poderanu
    poderanu ii iznosanu
    iznosanu odjecu,
    odjecu, usao je mesdzid. Po­
    je uu mesdzid. Po-
    je ovu
    je predaju uvrstio
    OYUpredaju uvrstio uu poglavlje
    poglavlje “Poglavlje
    "Poglavlje o0 klanjanju
    klanjanju prije
    prije hutbe.
    hutbe"
    slanik, s.a.v.s,
    slanik, s.a.v.s,nakon
    nakon sto
    sto je
    je vidio
    vidio njegovo
    njegovo siromastvo,
    siromastvo, zapovijedio
    zapovijedio mu
    mu
    Ovo jasno
    Ovo jasno ukazuje
    ukazuje da
    da se,
    se, iiprema
    prema imamu
    imamu Nesai,
    Nesa'i, ovaj
    ovaj slucaj
    slucaj desio
    desio prije
    prije
    je da ustane
    je da ustane ii klanja.
    klanja. Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, ucinio
    ~Cinio je
    je to
    to da
    da bi
    bi drugi
    drugi ashabi
    ashabi
    pocetka hutbe.
    pocetka hutbe,
    mogli vidjeti
    mogli vidjeti uu kakvom
    kakvom sese stanju
    stanju nalazi.
    nalazi. Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,sutio
    sutio je
    je dok
    dok
    on
    on nije
    nije zavrsio
    zavrsio ss klanjanjem,
    klanjanjem, a,
    a, poslije
    poslije toga,
    toga, nakon
    nakon sto
    sto je
    je vidio
    vidio dada su
    su . Ipak, postoje
    Ipak, postoje neke
    neke predaje koje ukazuju
    predaje koje ukazuju da
    da je
    je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,vee
    vec
    ga
    ga drugi
    drugi ashabi
    ashabi primijetili,
    primijetili, ohrabrio
    ohrabrio ih
    ih je
    je da
    da mu
    mu pomognu,
    pomognu, sto
    sto su
    su oni
    oni bio zapoceo hutbu, kada je Sulejk usao u mesdzid. Ove
    bio zapoceo hutbu, kada je Sulejk usao u mesdzid. Ove predaje predaje
    ucinili
    ucinili otvorena
    otvorena srca.”
    srca" znace da
    znace da se
    se Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,spremao
    spremao da
    da zapocne
    zapocne hutbu
    hutbu kada
    kada je
    je
    Sulejk usao.
    Sulejk usao,
    Iz ovoga
    Iz ovoga se
    sejasno
    jasno moze
    moze uvidjeti
    uvidjeti da
    da su
    su ovo
    ovo bile
    bile posebne
    posebne okol-
    okol-
    nosti, uu kojima
    nosti, kojima je
    je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,naredio
    naredio Sulejku
    Sulejku da
    da ustane
    ustane iiklanja,
    klanja, . Takoder, postoje
    Takoder, postoje ii druge
    druge predaje
    predaje uu kojima
    kojima sesespominje
    spominje da
    da je
    je Alla-
    Alla-
    kako
    kako bi
    bi ostali
    ostali ashabi
    ashabi mogli
    mogli vidjeti
    vidjeti uu kakvom
    kakvom je
    je stanju.
    stanju. Stoga,
    Stoga, ova
    ova na-
    na- hoy Poslanik, s.a.v.s, prekinuo hutbu i sutio dok Sulejk nije
    hov Poslanik, s.a.v.s, prekinuo hutbu i sutio dok Sulejk nije zavr­zavr-
    redba
    redba ne
    ne moze
    moze biti
    biti klasificirana
    klasificirana kao
    kao opca
    opca primjena,
    primjena, jer
    jer je
    je naredena
    naredena sio ss klanjanjem.
    sio klanjanjem. Predaja Musanneflbn
    Predaja uu Musannef Ebi Sejbe
    Ibn Ebi Sejbeglasi
    glasi ovako:
    ovako:

    208
    208
    209
    209

    • ......... ._. __ ~.:-~..~-~._ .... -. I' '~4"- •. <?!-- •• ,.~


    ..
    ----------------~ ~-----------------------------------------------~'
    A B D U R -R A H M A N JB N jyS U F i KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    KUUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG FIKHA
    "Kada je
    "Kada je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, zapovijedio
    zapovijedio ashabu
    ashabu da
    da klanja,
    klanja, pre-
    pre- dva rekjata smatrala kao tehijjet al-mesdiid, moraju se klanjati
    dva rekjata smatrala kao tehijjet al-mesdzid, moraju se klanjati
    kinuo je
    kinuo je hutbu
    hutbu dok
    dok ashab
    ashab nije klanjao dva
    nije klanjao dva rekjata.” (Musannef Ibn Ebi
    rekjata" (Musanneflbn Ebi odmah prilikom ulaska u mesdzid. i prije nego se sjedne. Ipak, u
    odmah prilikom ulaska u mesdzid, i prije nego se sjedne. Ipak, u
    1:110)
    Sejbe 1:110) nekim verzijama ove predaje, nalazimo da je Sulejk nakon ulaska
    nekim verzijama ove predaje, nalazimo da je Sulejk nakon ulaska
    u mesdzid sjeo, nakon cega mu je Poslanik, s.a.v.s, naredio da
    Predaja uu Darakutni
    Predaja Darakuini glasi
    glasi ovako:
    ovako: u mesdzid sjeo, nakon cega mu je Poslanik, s.a.v.s, naredio da
    ustane i klanja. U predaji u Sahih Muslim se kaze: "Ustani i kla-
    ustane i klanja. U predaji u Sahih Muslim se kaze: Ustani i kla-
    "Enes, r.a,
    “Enes, r.a, prenosi
    prenosi da da je
    je covjek
    covjek iz
    iz plemena
    plemena Kajs
    Kajs usao me-
    usao uu me­ njaj!" (Sahih Muslim 1:287), au jos jednoj predaji se kaze:
    njaj!”, (Sahih Muslim 1:287), a u jos jednoj predaji se kaze:
    sdzid dok
    sdzid je Poslanik,
    dok je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,drzao
    drzao hutbu.
    hutbu. Poslanik, s.a.v.s,rekao
    Poslanik, s.a.v.s, rekao mu
    mu
    "Sulejk je sjeo, a nije klanjao. Poslanik, s.a.v.s, ga je upitao da
    je da
    je da ustane
    ustane iiklanja dva rekjata,
    klanja dva rekjata, iiprekinuo
    prekinuo hutbu
    hutbu dok
    dok on
    on nije
    nije klanjao
    klanjao “Sulejk je sjeo, a nije klanjao. Poslanik, s.a.v.s, ga je upitao da
    li je klanjao dva rekjata. On je odgovorio da nije, pa mu je Poslanik,
    dva rekjata.”
    dva (Sunen al-Darakutni
    rekjata.' (Sunen al-Darakuini 2:15
    2:15 U)
    U) li je klanjao dva rekjata. On je odgovorio da nije, pa mu je Poslanik,
    s.a.v.s, naredio da ustane i klanja dva rekjata" (Sahih Muslim 1:287)
    s.a.v.s, naredio da ustane i klanja dva rekjata.” (Sahih Muslim 1:287)
    To znaci
    To znaci da
    da je
    je ashab
    ashab zavrsio
    zavrsio klanjanje,
    klanjanje, ii vise
    vise nije
    nije bio
    bio zauzet
    zauzet
    Ovo je dokaz damu je bilo naredeno da ustane i klanja, da bi
    time dok
    time dok je
    je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,drzao
    drzao hutbu.
    hutbu. Ovo je dokaz da mu je bilo naredeno da ustane i klanja, da bi
    drugi ashabi vidjeli u kakvom je stanju.
    drugi ashabi vidjeli u kakvom je stanju.
    • Josjedno
    Jos jedno tumacenje
    tumacenje ovog
    ovog slucaja,
    slucaja, posto
    posto jeje Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,pre­
    pre- Kada se uzme u obzir sve sto je navedeno do sada, prilicno
    kinuo hutbu
    hutbu iipoceo
    poceo da
    da razgovara
    razgovara ssnjim,
    njim, jeste
    jeste da
    dajeje ukinuta
    ukinuta za-
    za-
    Kada se uzme u obzir sve sto je navedeno do sada, prilicno
    kinuo je tesko tvrditi da se tehijjet al-mesdzid klanjao tokom hutbe. Slucaj
    brana govora
    govora ili
    iliklanjanja
    klanjanja tokom
    tokom hutbe,
    hutbe, pa
    pa Sulejk
    Sulejkvise
    vise nije
    nije mo-
    mo- je tesko tvrditi da se tehijjet al-mesdzid klanjao tokom hutbe. Slucaj
    brana Sulejk je poseban i odvojen, i ne predstavlja naredbu cijeloj ummi da
    rao postovati
    postovati naredbu:
    naredbu: “Budite
    "Budite tihi slusaite" Stoga,
    tihi iislusajte”. Stoga,za
    zanjega
    njega jeje Sulejk je poseban i odvojen, i ne predstavlja naredbu cijeloj ummi da
    rao klanja u to vrijerne, pogotovo kad postoje druge predaje koje to jasno
    klanjanje dva
    dvarekjata,
    rekjata, dok
    dokjejePoslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,sutio
    sutio (i(icekao
    cekao ga
    gada
    da klanja u to vrijeme, pogotovo kad postoje druge predaje koje to jasno
    klanjanje
    zabranjuju.
    zabranjuju.
    zavrsi), bilo
    zavrsi), bilo dozvoljeno.
    dozvoljeno. Ibn
    Ibn al-’
    al-Arabi
    Arabi jeje toto ovako
    ovako protumacio
    protumacio i i
    smatra ovo
    smatra ovotumacenje
    tumacenjenajpreciznijim.
    najpreciznijim. Jos jedna, naizgled kontradiktorna, predaja kate:
    . Jos jedna, naizgled kontradiktorna, predaja kaze:

    •• Vec
    Veesmo
    smo spomenuli
    spomenuli da da jeje Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,naredio
    naredio Sulejku
    Sulejku da
    da "Dzabir prenosi da je jedne prilike Poslanik, s.a.v.s, drzao
    “Dzabir prenosi da je jedne prilike Poslanik, s.a.v.s, drzao
    ustane i iklanja
    ustane klanja dva
    dvarekjata
    rekjata dadabibidrugi
    drugi ashabi
    ashabividjeli
    vidjelinjegovo
    njegovosi-
    si- hutbu i rekao: 'Kada udete u mesdzid i zateknete imama da drzi hut-
    hutbu i rekao: ‘Kada udete u mesdzid i zateknete imama da drzi hut­
    romastvo, SStim
    romastvo. vezi,uupredaji
    timuuvezi, predaji Ebu
    EbuSe’ida
    Se'idauuSunen al-Tirmizi i i
    Sunenal-Tirmizi bu ..:, ill je rekao 'i zateknete da se imam popeo na mimber, klanjajte
    bu...’, ili je rekao ‘i zateknete da se imam popeo na mimber, klanjajte
    al-Nesa'i
    al-Nesa i sesekaze:
    kaze: dva rekiata'" (Sahih al-Buhari 1:156)
    dva rekjata.’” (Sahih al-Buhari 1:156)
    "Covjekuutraljavom
    "Covjek traljavom stanju
    stanjujejeusao mesdiid"(Sunen
    usaouumesdzid.” (Sunenal-Tir­
    al-Tir- Ovo je jos jedna predaja koja se koristi da se ustanovi da je
    Ovo je jos jedna predaja koja se koristi da se ustanovi da je
    mizi 1:93
    mizi 1:93U,U;al-Nesa
    al-Nesai 1:208U)
    i 1:208 U) pozeljno klanajti tehijjet al-mesdzid tokom hutbe. Iste rijeci prenosi i
    pozeljno klanajti tehijjet al-mesdzid tokom hutbe. Iste rijeci prenosi i
    imam Muslim u svom Sahihu, kao dio predaje Sulejk al-Ghatafanija.
    • Josjedna
    Jos jedna stvar, kojasesene
    stvar,koja nesmije
    smijezanemariti
    zanemariti ovdje,
    ovdje,jeste
    jesteda
    dabibisese imam Muslim u svom Sahihu, kao dio predaje Sulejk al-Ghatafanija.

    210
    210 211
    211
    KLJUCNI dDOKAZI
    KLJU(~II HANEFIJSKOGFIKHA
    okazi hanefijskogfikha
    ABDUR-RAHMAN
    AB DUR-RAHM A NIBN IBN JUSUF
    JUSUF ::
    ............................................
    • Hanefijske
    Hanefijske predaje
    predaje su potvrdene
    potvrdene praksom
    praksom mnogih
    mnogih ashaba
    ashaba i “nji-
    "nji-
    (Sahih
    CSahih Muslim 1:287)
    hovih
    hovih sljedbenika”
    sljedbenika" (tabi’ina)
    (tabi'ina) (da
    (da Allah bude
    bude zadovoljan
    zadovoljan njima),
    kao sto je detaljno
    detaljno objasnjeno
    objasnjeno ranije, dok je ova predaja
    predaja -- ako
    Moze se red
    reci da je
    je ova predaja
    predaja kontradiktorna
    kontradiktorna kur’ anskoj na-
    kur'anskoj
    se uzme kao samostalna
    samostalna predaja
    predaja - potvrdena
    potvrdena samo Sulejkovom
    redbi i mnogim autenticnirn (sahih) hadisima,
    mnogim drugim autenticnim hadisima, koji su vec vee
    predajom.
    predajom,
    spomenuti. Mnoga
    spomenuti. Mnoga tumacenja
    tumacenja su ponudena
    ponudena kako bi bi se uklonila
    uklonila kon-
    tradiktornost izmedu
    tradiktornost izmedu ovog hadisa i hadisa o
    0 zabrani klanjanja
    klanjanja to- • Postoji veci oprez kada su u pitanju
    pitanju hadisi koji sadrze zabranu
    zabranu
    kom hutbe. Jedno tumacenje
    tumacenje je da fraza “u "u toku hutbe”,
    hutbe" ustvari, znaci klanjanja tehijjet
    klanjanja tehijjet al-mesdzid,
    al-mesdiid, nego kada su u pitanju hadisi
    hadisi koji to
    “pred
    "pred pocetak
    pocetak hutbe” (tj. imam je sjedio i cekao da pocne
    hutbe" (tj. pocne hutbu).
    hutbu). To dopustaiu, jer se tehijjet al-mesdzid
    dopustaju, al-mesdiid ne smatra obaveznim
    obaveznim nama-
    jedan nacin
    je jedan nacin usaglasavanja
    usaglasavania kontradiktornosti.
    kontradiktornosti. zom. Smatrajuci da je dopusteno,
    dopusteno, zanemarivanje naredbe
    zanemarivanje naredbe se ne bi
    smatralo grijehom. S druge strane, ako neko klanja tehijjet al-me-
    smatralo
    Suprotno
    Suprotno tome, drugi nacin rjesavanja
    rjesavanja ovog pitanja
    pitanja je da se
    sdzid
    sdiid u toku hutbe, a smatra
    smatra da je to zabranjeno,
    zabranjeno, bio bi grijesan,
    ta predaja
    predaja ostavi kao jedna
    jedna samostalna
    samostalna autenticna
    autenticna predaja, koja je
    jer ide protiv
    protiv onoga
    onoga za sto vjeruje da je zabrana.
    kontradiktorna drugim autenticnim predajama, koje zabranjuju
    kontradiktorna drugim autenticnim predajama, zabranjuju kla-
    njanje u toku hutbe, i da se po principima hadiske nauke (usul al-ha-
    principima hadiske
    dis) utvrdi koja predaja
    predaja je bolja i jaca. Rezultat takve analize je da su
    ZAKLJUCAK
    ZAKLJUCAK
    hadisi o0 zabrani klanjanja
    Idanjanja tokom
    tokom hutbe, koje iznose hanefije, jad jaci iz
    brojnih razloga:
    brojnih Mnoge predaje spominju
    spominju da je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, prekinuo
    prekinuo
    hutbu
    hutbu dok je Sulejk klanjao dva rekjata. Sta bi se desilo u danasnjem
    danasnjem
    .• Predaje koje koriste
    koriste hanefije sadrzavaju
    sadrzavaju zabranu
    zabranu (tj.
    (tj. zabranjuju
    zabranjuju vremenu
    vremenu kada mnogi
    mnogi ljudi pocnu
    pocnu kasniti, i - sto je jos gore - svi u
    klanjanje
    klanjanje u odredeno
    odredeno vrijeme),
    vrijeme), dok ova predaja
    predaja (hadis br 2) sa- razlicito vrijeme
    vrijeme (kao sto se moze primijetiti
    primijetiti danas u dzamijama)?
    dzamijama)?
    drzi dozvolu. Jedan
    Iedan od principa
    principa hadiske al-hadisi je
    hadiske nauke (usul al-hadis) Koliko puta
    puta i koliko dugo bi imam
    imam morao
    morao prekinuti
    prekinuti hutbu,
    hutbu, i kada bi
    da,
    cia, kada postoji kontradikcija
    kontradikcija medu
    medu hadisima,
    hadisima, hadis koji sadrzi je zavrsio?
    zabranu smatra superiornijim odnosu na hadis koji sadrzi
    zabranu smatra se superiornijim u odnosu
    Hanefije su sve ovo uzele u razmatranje
    razmatranje prilikom
    prilikom donosenja
    donosenja
    dozvolu. Stoga, posto
    posto hadisi koje koriste hanefije sadrze zabranu,
    zabranu,
    svog stava. Drzali su se hadisa
    hadisa koji sadrze
    sadrze zabranu,
    zabranu, i pojasnili
    pojasnili sve, na-
    oni se smatraju
    smatraju superiornijim
    superiornijim uIIodnosu
    odnosu na hadise
    hadise koji sadrze do­
    do- izgled kontradiktorne,
    kontradiktorne, predaje. Njihovo
    Njihova misljenje je, takoder,
    takoder, potvr-
    potvr-
    hadis br. 2).
    zvolu (tj. hadis deno ina). Stoga,
    dena rijecima
    rijecima mnogih
    mnogih ashaba i njihovih
    njihovih sljedbenika
    sljedbenika (tabi
    (tabi'ina).
    • Predaje
    Predaje koje sadrzavaju
    sadrzavaju zabranu,
    zabranu, i koje koriste
    koriste hanefije,
    hanefiie, vise su nakon uzimanja
    nakon uzimanja svih navednih
    navednih stavki u razmatranje,
    razmatranje, sa sigurnoscu
    sigurnoscu
    u skladu
    skladu sa spomenutim
    spomenutim kur’ anskim ajetima
    kur'anskim ajetima koji zabranjuju
    zabranjuju bilo mozemo
    mozerno reci da je zabranjeno
    zabranjeno klanjati rekjata tehijjet al-mesdzid
    klanjati dva rekjata al-mesdzid
    ometa slusanje hutbe.
    sta sto ometa nakon
    nakon sto hutba
    hutba pocne.

    213
    212
    KLJUCNI DOKAZI HA~IEFIJSKOG FIKHA
    KLJUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
    ABDUR-RAHM A NIBN
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF
    JUSUF :~
    ............................................

    MISLJENJA UCENJAKA
    MISLJENJA UCENJAKA
    BROJ REKJATA
    BROJ REKJATA
    TERAVIH-
    TERA VIH- NAMAZA
    NAMAZA Imam Ebu Hanifa, imam
    Imam imam Safi’i
    Safi'i i imam
    imam Ahmed
    Ahmed su jednogla-
    jednogla-
    tokom ramazana
    sni da se tokom ramazana klanja
    klanja dvadeset
    dvadeset rekjata teravih-namaza.
    teravih-namaza.
    imama Malika zabiljezena
    Od imama zabiljezena su razlicita
    razlicita misljenja: po jednom
    jednom mi-
    Oko 1250 godina,
    godina, do 20. stoljeca je bilo malo sumnje
    sumnje o0 pi-
    sljenju, teravih namaz
    namaz ima dvadeset
    dvadeset rekjata; po drugom
    drugom trideset
    trideset sest
    tanju ima teravih-namaz.
    tanju koliko rekjata ima teravih-namaz. Postojao
    Postojao je opci konsenzus
    konsenzus
    (36),0o cemu
    (36), cemu je imam
    imam Malik
    Malik rekao: “Ovo
    "Ovo je ranije misljenje”;
    misljenje", a po tre-
    medu
    medu muslimanskim ucenjacima da se teravih namaz
    muslimanskim ucenjacima namaz sastoji od ne
    cem misljenju teravih namaz
    cern misljenju namaz ima trideset
    trideset osam rekjata (38). Postoji,
    manje
    manje od dvadeset
    dvadeset rekjata, a neki ucenjaci
    ucenjaci su bili misljenja da ima
    takoder, misljenje po kojem
    takoder, kojern teravih namaz
    namaz ima cetrdeset
    cetrdeset jedan
    jedan (41)
    vise
    vise od dvadeset
    dvadeset rekjata. Donedavno,
    Donedavno, nije bilo rijeci
    rijeci ni o jednom me-
    0 jednom
    al-muditehid 1:210)
    rekjat, (Bidajet al-mudztehid
    rekjat. 1:210) imam
    imam ‘A'Ajni
    jni kaze drugo mi­
    kaze da je drugo mi-
    sdzidu
    sdiidu u kojem
    kojem se klanjalo manje
    manje od dvadeset
    dvadeset rekjata, niti je bilo rijeci
    rijeci
    namaz ima trideset
    sljenje - da teravih namaz trideset sest rekjata - zastupao
    zastupao imam
    o bilo kojem
    kojern ucenjaku
    ucenjaku koji je zastupao
    zastupao takvo misljenje. U posljednjih
    posljednjih
    Malik.
    stotinu
    stotinu godina,
    godina, neki ljudi su poceli insistirati
    insistirati na tome da se teravih
    namaz
    namaz sastoji samo
    sarno od osam rekjata. Praksa
    Praksa ashaba i “njihovih
    "njihovih sljed- Do sada je jasno
    jasno da ni jedan
    jedan od cetiri istaknuta
    istaknuta imama
    imama nisu
    benika”
    benika" (tabi’ina),
    itaoi'ina), kao i drugih
    drugih ucenjaka
    ucenjaka (da Allah bude
    bude zadovoljan
    zadovoljan smatrali da se teravih namaz
    smatrali namaz sastoji od manje od dvadeset
    dvadeset rekjata.
    rekjata,
    njima),
    njima), koji su ih
    ih naslijedili, bila je da klanjaju
    klanjaju dvadeset
    dvadeset rekjata. Dvadeset je minimalan
    Dvadeset minimalan broj rekjata koji
    koji je spomenut,
    spomenut, a razlog za
    Konsenzus
    Konsenzus (idzma)
    (idima') medu
    medu ashabima teravili namaz
    ashabima da se teravih namaz sa­
    sa- imama Malika da teravih namaz
    misljenje imama namaz ima trideset
    trideset sest rekjata,
    stoji od dvadeset
    dvadeset rekjata, postignut
    postignut je za vrijeme vladavine
    vladavine vladara
    vladara stanovnici Mekke obavljali tavaf
    jeste taj sto su stanovnici tavaf oko Kabe nakon
    nakon sva-
    pravovjernih (Emir al-mu
    pravovjernih minin'), ‘Omer
    al-mu'minin], 'Orner ibn al-Hattaba.
    al-Hattaba. ‘Omer,
    'Orner, r.a,
    r.a, teravih-namaza. U pauzi izmedu
    ka cetiri rekjata teravih-namaza. izmedu svaka cetiri rekjata,
    postavio
    postavio je Ubej ibn Kaba
    Ka'ba da predvodi
    predvodi ljude uu dvadeset
    dvadeset rekjata, kao stanovnici Medine
    stanovnici Medine bi klanjali dodatna
    dodatna cetiri rekjata na mjestu
    mjestu tavafa.
    tavafa.
    sto se moze zakljuciti iz autenticnih
    autenticnih predaja. Niko od ashaba, koji su AI-Mugl1.ii2:167)
    (vidi: Al-Mugnii 2:167)
    klanjali za Poslanikom,
    Poslanikom, s.a.v.s,
    s.a.v.s, ni od Poslanikovih,
    Poslanikovih, s.a.v.s,
    s.a.v.s, zena, nije
    Stoga, posto se teravih namaz
    Stoga, namaz klanjao kao 20 rekjata, sastav-
    opovrgavao, niti je imao argument
    argument protiv
    protiv toga. Da je to bila praksa
    sta-
    ljen od pet dijelova po cetiri rekjata (svaki dio se naziva terviha), sta­
    koju je sam ‘Omer,
    'Orner, r.a,
    r.a, uveo, sigurno
    sigurno bi je odbacili i ashabi i Posla-
    novnici Medine
    novnici Medine bi klanjali dodatna
    dodatna cetiri rekjata nakon svake tarvihe,
    nikove, s.a.v.s,
    s.a.v.s, zene.
    zene, Ovo poglavlje detaljno
    detaljno govori o0 ovom pitanju,
    pitaniu, i
    jos sesnaest
    sto je jos sesnaest (16)
    (16) rekjata dodatno.
    dodatno. Sesnaest dodatnih
    dodatnih rekjata i
    ustanovljava teravili namaz, uistinu, ima dvadeset (20) rekjata.
    ustanovljava da teravih
    dvadeset rekjata teravih-namaza
    dvadeset teravih-namaza je ukupno
    ukupno trideset
    trideset sest rekjata. Sto­
    Sto-
    ga, ukupan
    ga, ukupan broj rekjata
    rekjata teravih-namaza
    teravih-namaza je,
    je, ustvari,
    ustvari, dvadeset, cak i po
    imam Maliku.
    214 215
    J U S U F jl:
    A............................................
    PDUR-RAHM A N IBN JUSUF
    ABDUR-RAHMAN KUUCNIDOKAZIHANEFIJ5K0G
    KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    ...................................................

    Teravih namaz
    Teravih namaz uu vrijeme prve generacije
    vrijeme prve generacije vih namaz sastoji od dvadeset
    namaz sastoji dvadeset rekjata. Ne postoji
    postoji ni jedno
    jedno misljenje
    misljenje iz
    perioda da se teravih namaz
    ovog perioda namaz sastoji od osam rekjata,
    rekjata, pa ni medu
    medu
    otkako se teravih namaz
    Stoljecima, otkako namaz klanja, muslimani
    muslimani sirom
    sirom
    velikim
    velikim imamima, niti drugim
    imamima, niti drugim pravnicima.
    pravnicima.
    svijeta su klanjali
    klanjali ne manje
    manje od dvadeset rekjata feravzh-namaza.
    dvadeset rekjata Nafi’,
    teravih-namaza. Nafi,
    istaknuti
    istaknuti tabi’in
    tabi'in kaze: “Nikada nisam vidio nikoga
    "Nikada nisam nikoga da klanja manje
    klanja manje Vecina ljudi koji slijede Hanefijsku,
    Hanefijsku, Safijsku, Malikijsku
    Malikijsku i
    od trideset devet rekjata
    trideset devet rekjata (od kojih rekjata vitr namaz),"
    kojih su tri rekjata namaz).” Nafi'
    Naff je Hanbelijsku
    Hanbelijsku skolu
    skolu misljenja,
    misljenja, i koju
    koju sacinjava
    sacinjava vecinu ummeta, do da-
    vecinu ummeta,
    boravio
    boravio u Medini vecinu svog zivota, i umro
    Medini vecinu 1] 7. god. (Fath al-Bari
    umro je 117. nas je prihvatila misljenje da se teravih namaz
    prihvatila misljenje namaz sastoji od dvadeset
    dvadeset
    4:254). U to vrijeme, rekjata teravih-namaza
    klanjalo se 36 rekjata
    vrijerne, klanjalo teravih-namaza (20 rekjata
    rekjata rekjata. danas se dvadeset
    rekiata. Do danas dvadeset rekjata
    rekjata klanja
    klanja i na dva sveta
    sveta islamska
    islamska
    teravzh-namaza rekjata nafile).
    terallih-namaza i 16 rekjata mjesta
    mjesta -Meki i Medini. Prvi argument
    Medini. Prvi argument da se teravih namaz
    namaz sastoji od
    osam
    osam rekjata
    rekjata se pojavio jednog i po stoljeca, nakon
    pojavio prije jednog nakon ‘Omerovog
    'Omerovog
    Nakon toga, imam
    Nakon Safi’ kaze: "Vidio
    imam Safi' “Vidio sam da ljudi u Medini
    Medini konsenzusa.
    konsenzusa.
    klanjaju
    klanjaju 39 rekjata
    rekjata (koji ukljucuju
    ukljucuju tri rekjata vz'fr-namaza), a 23 rek-
    rekjata vitr-namaza), rek­
    Imam Tirmizi,
    Imam Tirmizi, dobro poznat po biljezenju
    dobro poznat biljezenju raznih
    raznih misljenja
    misljenja
    jata u Meki,"
    jata Meki.” Imam
    Imam Safi’i
    Safi'i je roden
    roden 150, a umro
    umro je 204. godine.
    godine. Dakle,
    od razlicitih ucenjaka ofikhskim
    razlicitih ucenjaka 0 fikhskim pitanjima svom Sunenu,
    pitanjima u svom Sunenu, ne spo-
    ova predaja
    predaja se biljezi u drugom
    drugom stoljecu
    stoljecu islama. Pored
    Pored toga, Ibn ‘'Abd
    Abd
    minje
    minje nista, misljenje da se teravih namaz
    nista, pa cak ni slabo misljenje namaz sastoji od
    al-Barr tvrdi: "Dvadeset
    “Dvadeset rekjata misljenje vecine ucenjaka,
    rekjata je bilo mislienje ucenjaka, uk-
    osam rekjata, kada
    osam rekjata, kada govori
    govori 0 o ovom pitanju. Da je postojalo
    ovom pitanju. takvo mi­
    postojalo takvo mi-
    ljucujuci
    ljucujuci one iz Kufe, zatim
    zatim imama
    imama Saf’ije vecine ostalih
    Saf 'ije i vecine pravnika.”
    ostalih pravnika,"
    sljenje medu
    medu ranijim
    ranijim ucenjacima,
    ucenjacima, on bi to sigurno
    sigurno spomenuo.
    spomenuo. (vidi:
    Ovo pokazuje
    pokazuje da se kroz
    kroz raniji
    raniji period
    period islama
    islama klanjalo minimalno
    klanjalo minimalno
    Sunen
    Sunen al-Tirmizi
    al-Tirmizi 1:166).
    1:166).
    dvadeset
    dvadeset rekjata
    rekjata feravz/z-namaza.
    teravih-namaza.

    Sufjan al-Sevri (umro


    (umro 161.
    161. god) i imam Hanifa (umro
    imam Ebu Hanifa (umro
    NEDOSTATAK AUTENTICNIH
    NEDOSTATAK AUTENTICNIH
    150. god), obojica misljenja da se teravih namaz
    obojica iz Kufe, bili su misljenja namaz sasto-
    PREDAJA OBROJU
    PREDAJA 0 BROJU
    ji od dvadeset
    dvadeset rekjata. Imam
    Imam Ahmed
    Ahmed ibn Hanbel
    Hanbel iz Bagdada
    Bagdada (umro
    (umro TERAVIH-NAMAZA
    REKJATA TERAVIH-NAMAZA
    REKJATA
    235. god) bio je istog misljenja,
    misljenja, kao i Davud
    Davud al-Zahiri
    al-Zahiri (umro
    (umro 270.
    god). 'Abdullah
    Abdullah ibn al-Mubarek
    al-Mubarek (umro
    (umro 181.
    181. god), jedan
    jedan od istaknutih
    istaknutih Jos jedna
    jedna stvar koja se uzima
    uzima u obzir
    obzir kada
    kada je ovo u pitanju
    pitanju
    ucenjaka
    ucenjaka iz Hurasana
    Hurasana je, takoder,
    takoder, imao
    imao isto misljenje
    rnisljenje da se teravih jeste da ne postoje
    postoje autenticni
    autenticni (sahih) (me~fu')) lanci
    direktni (merfu
    (sahih) i direktni lanci preno-
    preno-
    namaz dvadeset rekjata. {Bidajet
    namaz sastoji od dvadeset (Bidajet al-mudztehid 1:210)
    al-mudztehid 1:210) silaca (od Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s.),
    s.a.v.s.), koji spominju
    spominju tacan
    tacan broj rekjata tera-
    rekjata tera-
    vih-namaza
    vih-namaza koje je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, klanjao.
    klanjao,
    Iz navedenog
    navedenog se, sigurno,
    sigurno, moze zakljuciti da je prevladavaju-
    moze zakljuciti prevladavaju-
    ce misljenje
    misljenje ucenjaka
    ucenjaka od Mekke do Hurasana,
    Hurasana, i dalje, bilo da se tera- • Sejh al-Islam
    al-Islarn Ibn Tejmija pise:

    216
    216 217
    AB DUR-RAHM A NIBN
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF ::
    ............................................ KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA

    “Ko
    "Ko god
    god pretpostavi
    pretpostavi da
    da postoji
    postoji fiksan
    fiksan broj rekjata teravih-na-
    broj rekjata rekjata teravih-namaza.
    njao fiksan broj rekjata teravzTz-namaza. Stoga, to obara
    obara tvrdnju
    tvrdnju da je
    maza
    maza prenesen
    prenesen od Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s,
    s.a.v.s, i ne prihvati
    prihvati manji
    manji ili veci broj Poslanik, s.a.v.s, klanjao
    Poslanik, s.a.v.s, klanjao sarno
    samo osam
    osam rekjata, i da je klanjanje
    klanjanje bilo cega
    rekjata,
    rekjata, pogrijesio
    pogrijesio je.” (Medimu' al-Fetava
    je" (Medzmu’ al-Petava 46 U, Mirkat al-mafatih
    U; Mirkat al-majaiih osim osam
    osim osam rekjata
    rekjata novotarija (bid'at),
    novotarija u vjeri (bid’
    at), kao sto neki
    neki tvrde.
    3:381) No, postoji mnostvo slabih predaja
    postoji mnostvo predaja koje nas informiraju
    informiraju o0
    broju teravih-namaza koje je Poslanik, s.a.v.s,
    broju rekjata teravz'/i-namaza s.a.v.s, klanjao.
    klanjao. Napri-
    • ‘Allama
    Allama Subki pise:
    postoji predaja
    mjer, postoji predaja od Ibn Abbasa
    Abbasa u kojoj se kaze da je Poslanik,
    “Neka
    "Neka se zna da ne postoji
    postoji predaja
    predaja o
    0 broju
    broju rekjata koje je Po- s.a.v.s, klanjao
    s.a.v.s, klanjao dvadeset
    dvadeset rekjata. Iako su ucenjaci
    ucenjaci ovaj
    ovaj hadis
    hadis klasifi-
    slanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, klanjao tokom
    tokorn tih nod,
    noci, tj. da li ih je bilo dvadeset
    dvadeset ili cirali kao slab, moze
    rnoze se opet koristiti
    koristiti kao dokaz, jer je u skladu
    skladu sa
    manje.”
    manje" (Tuhfat
    (Tuhfat al-ahdzar
    al-ohdzar 116
    116 U) konsenzusom ashaba
    konsenzusom ashaba i pralcsom
    praksom cijelog ummeta, generacije
    generacije za gene-
    racijom, vise od 1200 godina.
    racijom,
    • Imam
    Imam Sujuti kaze:
    Druge slabe predaje
    Druge predaje od Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s,
    s.a.v.s, po ovom pitanju,
    “Ucenjaci
    "Ucenjaci se razilaze o0 broju rekjata feravzTz-namaza.
    teravih-namaza. Da je
    I koje nisu cvrsto podrzane
    podrzane praksom
    praksom i misljenjem
    misljenjem poboznih,
    poboznih, odbacit
    odbacit
    broj rekjata bio ustanovljen
    ustanovljen kroz praksu
    praksu Poslanika, s.a.v.s,
    s.a.v.s, ne bi bilo
    se. Mora se razumjeti
    ce se. razumjeti da, iako je predaja
    predaja Ibn Abbasa
    Abbasa slaba, kon-
    razlike u misljenju.” (AI-Masabih 42 U)
    misljenju" (Al-Masabih
    ucenjaka (idzma)
    senzus ucenjaka (idzma') koji je postigao
    postigao ‘Omer,
    'Orner, r.a.
    r.a. - po kojem
    kojern se
    . Imam
    Imam Sevkani pise: utvduje da je teravih namaz
    namaz dvadeset
    dvadeset rekjata - dovoljan
    dovoljan je pokazatelj
    uistinu, sastoji od dvadeset
    da se dokaze da se teravih namaz, uistinu, dvadeset rekjata.
    “Ono
    "Ono sto se moze razumjeti
    razumjeti iz hadisa
    hadisa u ovom poglavlju je-
    Razlog zasto nemanema autenticnih
    autenticnih hadisa
    hadisa i direktnih
    direktnih predaja
    predaja od
    ste ispravnost
    ispravnost nocnih
    nocnih namaza
    namaza u toku ramazana,
    ramazana, kao i to da se mogu
    l110gu
    Poslanika, s.a.v.s, teravih-neraers, jeste to sto je Posla­
    s.a.v.s, o0 broju rekjata feravzfz-namaza, Posla-
    klanjati u dzematu
    dzematu ili pojedinacno.
    pojedinacno, Ipak, iz sunnetske
    sunnetske prakse se ne
    s.a.v.s, teravih klanjao u dzematu
    nik, s.a.v.s, dzernatu samo
    sarno nekoliko dana, a nalcon
    nakon
    moze zakljudti
    zakljuciti da je teravi/i-namaz
    teravih-tvuiuxz bio ogranicen
    ogranicen na odredeni
    odredeni broj
    toga je klanjao u svojoj kuci. Stoga ga mnogi
    mnogi ashabi nisu vidjeli da
    rekjata" (Najl al-avtar
    rekjata.” al-avtat 3:53 U) teravih-namaz. Nakon
    Nakon toga, nastavljena
    nastavljena je praksa
    praksa pojedinac-
    pojedinac-
    klanja feravz/z-namaz.
    • Mavlana Vahid al-Zaman
    al-Zaman kaze: klanjanja u malim
    nog, ili klanjanja malim grupama,
    grupama, sve do ‘Omerovog,
    'Omerovog, r.a,
    r.a, vremena,
    vremena,
    imama da predvodi
    kada je on postavio imama predvodi ljude u ldanjanju
    klanjanju dvadeset
    dvadeset
    “Ne
    "Ne postoji fiksan broj rekjata za
    za namaz
    namaz u nocima
    nocima ramazana,
    ramazana, klanjanja dvadeset
    rekjata. Dakle, tako je doslo do klanjanja dvadeset rekjata uu velikom
    velikom
    tj. teravih namaz.”
    tj. namaz" (Nazi al-abrar 1:216
    1:216 U) dzematu, Nekoliko ashaba, koji su bili dovoljno sretni da klanjaju
    dzematu.
    Spomenuta
    Spomenuta misljenja ucenjaka
    ucenjaka jasno ustanovljavaju
    ustanovljavaju da nema Poslanikom, s.a.v.s,
    za Poslanikom, s.a.v.s, u dzematu,
    dzematu, nisu
    nisu imali nikakvu primjedbu
    primjedbu na
    na
    autenticnih
    autenticnih predaja koje govore da
    da je Allahov Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, kla-
    kla- ‘Omerovu, r.a, odluku. Da je Poslanik, s.a.v.s,
    'Ornerovu, r.a, s.a.v.s, klanjao vise ili
    ili manje
    218 219
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF 1:
    ............................................
    KUUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
    I<LJUCNI DOIIAll HANEFIJSKOG FIKHA_
    .................................................
    od dvadeset
    dvadeset rekjata
    rekjata u bilo kojoj noci
    noci ramazana,
    ramazana, ovi ashabi bi sigurno
    sigurno
    Drugo,
    Drugo, treba
    treba imati
    imati na umu
    umu da je broj rekjata, koje je odredio
    odredio
    opovrgli
    opovrgli ‘Omerovu, odluku kojom
    'Omerovu, r.a, odluku ustanovljuje da se teravih
    kojom se ustanovljuje
    ‘Omer,
    'Orner, r.a, mogao
    mogao biti uzet
    uzet samo
    samo od samog
    samog Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s.
    s.a.v.s. Ovo je
    namaz sastoji od dvadeset
    namaz sastoji dvadeset rekjata.
    ocigledna
    ocigledna pretpostavka,
    pretpostavka, jer broj rekjata
    rekjata nekog
    nekog namaza
    namaza se ne moze
    odrediti vlastitom
    odrediti vlastitom voljom, nego Allahovorn
    Allahovom odredbom,
    odredborn, preko
    preko Nje-
    HADISIO OVOM PITANJU
    HADISIO PITANJU gova Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s.
    s.a.v.s. To sto je ‘Omer,
    'Orner, r.a, donio
    donio ovaj propis, i nije
    ova; propis,
    primio
    prirnio nikakvu
    nikakvu primjedbu ashaba, ukazuje
    primjedbu od ashaba, rekjata tera-
    ukazuje da je broj rekjata
    Posto ustanovljeno da nema
    Posto je ustanovljeno autenticnih hadisa
    nema autenticnih hadisa od Posla-
    vzTi-namaza, koje je Poslanik,
    vih-narnaza, Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, klanjao, bio dvadeset. ‘Abba­
    dvadeset. Ibn 'Abba-
    nika, s.a.v.s,
    s.a.v.s, po pitanju
    pitanju broja rekjata teravih-namaza,
    broja rekjata teravih-namaza, sve sto ostaje
    sova, r.a, ranije
    soya, ranije spomenuta,
    spomenuta, predaja potvrduje da je Poslanik,
    predaja potvrduje Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,
    dokaz da se teravih namaz
    kao dokaz namaz sastoji od dvadeset
    dvadeset rekjata, jeste slaga-
    klanjao
    klanjao dvadeset
    dvadeset rekjata.
    nje ucenjaka
    ucenjaka sa ‘Omerovom
    'Omerovom odlukom.
    odlukom. Jednom kada je to ustanovlje-
    [ednom kada ustanovlje­
    ummet to mora
    no, ummet mora slijediti punim
    punim srcem,
    srcem, jer je duznost
    duznost muslimana
    muslimana ‘Omer,
    'Orner, r.a, odredio
    odredio je da broj rekjata teravih-narnaza bude
    rekjata feravzh-namaza bude
    da slijede propise
    propise ashaba.
    ashaba. dvadeset, i postavio
    dvadeset, postavio Ubej ibn Ka'ba
    Kaba da predvodi ljude u dzernatu.
    predvodi Ijude dzematu.
    To je, onda,
    onda, ostala rnus1imanskog ummeta
    praksa muslimanskog
    osta1a praksa ummeta za vrijeme halifa
    vrijerne halifa
    • ‘Irbad ibn Sarija, r.a, prenosi
    'Irbad prenosi da je Poslanik, s.a.v.s, rekao:
    Poslanik, s.a.v.s, ‘Osmana,
    'Osrnana, r.a, i ‘'Alija,r.a,
    Alija, r.a, a, nakon
    nakon toga, ii slijedecih
    slijedecih 1200 godina.
    godina. Stoga
    je neophodno slijediti vecinu. Neki
    neophodno slijediti Neki od slijedecih
    slijedecih hadisa detaljnije
    hadisa to detaljnije
    ‘‘Drzite
    "Drzite se mog sunneta, ii sunneta
    mog sunneta, sunneta pravovjernih
    pravovjernih halifa, koji
    opisuju.
    put (al-Hulefa'
    slijede Pravi put (al-Hulefa’ al-rasidin al-mahdijjin).
    al-mahdijjin). Cvrsto se toga
    drzite,
    drzite, makar zubima" (Sunen Ebu Davud
    makar i zubima.” Davud 2:287, al-Tirmizi
    al-Tirmizi 2:97, • ‘A bdurrahman ibn ‘'Abd
    'Abdurrahrnan Abd al-Kari prenosi:
    al-Kari prenosi:
    Ibn Madze
    Madze 5)
    “Jedne
    "Jedne noci, u toku
    toku ramazana, otisao sam u mesdzid
    ramazana, otisao mesdzid sa ‘Omer
    'Orner
    ibn al-Hattab,
    al-Hattab, r.a. Ljudi su bili rastrkani
    rastrkani okolo u grupama. Jedan co-
    gruparna. [edan
    Prvo, Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, veoma cvrsto je naredio:
    veoma cvrsto naredio: “Drzite
    "Drzite se
    vjek je klanjao
    klanjao samostalno,
    sarnosta1no, dok
    dok je drugi
    drugi predvodio
    predvodio grupu
    grupu ljudi
    ljudi u na-
    mog
    mog sunneta
    sunneta i sunneta
    sunneta pravojernih halifa koji slijede pravi put”.
    pravojernih halifa put". To
    mazu.
    rnazu. ‘Omer,
    'Orner, r.a, rekao
    rekao je: “Bilo
    "Bilo bi bolje kada mogao uciniti
    kada bih rnogao uciniti da svi
    znaci propisi pravovjernih
    znaci da se propisi pravovjernih halifa, takoder, moraju slijediti, bas
    takoder, moraju
    klanjaju
    klanjaju za jednim
    jednim imamom.”
    imamom" Tada je cvrsto
    cvrsto odlucio
    odlucio da ce to ii uciniti,
    uciniti,
    kao sto se mora
    mora slijediti i Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s.
    s.a.v.s. ‘Omer,
    'Orner, r.a, kao drugi
    drugi halifa,
    ii ucinio
    ucinio je da su svi klanjali
    klanjali za Ubej ibn Kaabom.
    Ka'aborn. ‘'Abdurrahrnan
    A bdurrahman na-
    donio propis da se teravih namaz
    donio je propis namaz klanja
    klanja kao dvadeset rekjata, sa
    dvadeset rekjata,
    vodi da je jos jednu
    vodi jednu noc izasao vani
    vani sa ‘Omerom,
    'Omerom, kada
    kada su zatekli ljude
    cime su se ashabi jednoglasno slozili. Zbog
    ashabi jednoglasno navedenog hadisa,
    Zbog navedenog hadisa, njego-
    da klanjaju
    klanjaju za imamom.
    imamom. 'Orner,
    ‘Omer, r.a, rekao
    rekao je: “Kako
    "Kako je samo
    samo dobra
    dobra
    va se odluka
    odluka mora prihvatiti, bas kao da dolazi
    mora prihvatiti, dolazi i od samog
    samoab Poslanika,
    Poslanika '
    ova nova
    nova praksa
    praksa (Ni’m a al-bid’
    iNirna atu hazihi,
    al-bidatu hazihi, tj. praksa
    praksa koja je ozivljena).”
    ozivljena),"
    s.a.v.s.
    s.a.v.s.
    [Sahih Muvetta Imam
    (Sahih al-Buhari 1:269, Muvetta Imam Malik 42)
    220
    221
    A BDUR-RAHM A NIBN
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF ::
    ............................................ KUUCNI
    K.y M^ DOKAZI
    M .M HANEFIJSKOG
    EFlJSKOGF FIKHA
    IKHA
    ................................................. _
    Poslanik, klanjao je teravih-namaz
    s.a.v.s, klanjao
    Poslanik, s.a.v.s, teravih-namaz u dzematu
    dzematu nelco-
    neko- • Jezid
    Iezid ibn Husejfa
    Husejfa prenosi Sa’ib ibn Jezid
    prenosi da je Sa'ib Iezid rekao:
    liko puta,
    puta, i onda
    onda je prestao,
    prestao, jer bojao da to ne pretvori
    jer se bojao pretvori u obavezu
    obavezu
    ummei. Tako je ostalo
    za ummet. ostalo za vrijeme
    vrijeme Ebu
    Ebu Bekr, r.a, koji je bio zauzet
    zauzet “Klanjali
    "Klanjali su dvadeset
    dvadeset rekjata teravih-narnaza tokom
    rekjata teravz'/z-namaza tokorn mjeseca
    rnjeseca
    mnogim problemima, koji su se pojavili
    mnogirn problernirna, pojavili u to vrijeme. Nakon toga,
    vrijerne. Nakon ramazana
    ramazana za vrijeme ‘Omera, r.a, ii ucili
    vrijeme 'Omera, utili su poglavlja koja sadrze
    sadrze sto-
    ‘Omer,
    'Orner, r.a, ozivio je tu praksu,
    praksu, i svako je klanjao
    klanjao dvadeset rekjata te-
    dvadeset rekjata tinu (mi'in),
    tinu i slican broj ajeta (mi’in), a za vrijerne
    vrijeme ‘Osmana ibn 'Affana,
    'Osmana ibn ‘Affana, r.a,
    r,a,

    ravih-narnaza za irnarnom.
    ravih-namaza iraamom. Smatrao
    Srnatrao je to dobrom praksom, govoreci
    dobrom praksorn, govoreci su se, zbog predugog
    predugog stajanja, oslanjali
    oslanjali na stapove," (Sunen al-Bejheki
    stapove.” (Sunen
    da je to uistinu
    uistinu dobra
    dobra inovacija. Ova praksa
    inovacija. Ova onda, nastavljena
    praksa je, onda, nastavljena ge- 2:469)

    neracijama.
    neracijama.
    Prenosioci
    Prenosioci ovog hadisa
    hadisa su striktno
    strilctno provjereni
    provjereni i odobreni,
    odobreni, leao
    kao
    Hadis 1 jasno ukazuje
    Hadis br. 1jasno ukazuje da se pokudena novotarija ne moze
    pokudena novotarija sto Imam
    Imam Nevevi potvrduje
    potvrduje usvom Asar al-Sunen. Ovaj hadis
    u svorn djelu Asar hadis je
    pripisati ‘Omeru,
    pripisati 'Omeru, ili bilo kojem
    kojem od tri halife. Sto se tice 'Omerovih,
    ‘Omerovih, r.a, jasan
    jasan dokaz
    dokaz da se za vrijeme
    vrijeme ‘Omera,
    'Ornera, r.a, kao i ‘Osmana,
    'Osmana, r.a, klanjalo
    klanjalo
    rijeci da je ta praksa
    praksa “prelijepa
    "prelijepa inovacija”,
    inovacija", Imam
    Imam Tibi o tome pise:
    0 tome
    dvadeset
    dvadeset rekjata teravih-narnaza.
    rekjata te'ravz/z-namaza.

    “‘Omer,
    "Orner, r.a, je mislio
    mislio na pohvalno o pozivanju
    pohvalno djelo 0 pozivanju na namaz
    namaz • Jezid ibn Ruman
    lezid ibn prenosi:
    Ruman prenosi:

    i ponovnom
    ponovnom uspostavljanju
    uspostavljanju dzemata,
    dzemata, sto nije bila praksa
    praksa za vrijeme
    vrijeme
    “Ljudi
    "Ljudi su klanjali
    klanjali dvadeset rekjata tokom
    dvadeset tri rekjata tokom ramazana vri­
    ramazana za vri-
    halife Ebu Bekra, iako je to bila Poslanikova,
    Poslanikova, s.a.v.s, praksa nekoli-
    s.a.v.s, praksa nekoli-
    jeme 'Omera" (Sunen al-Bejheki 2:469, Muvetta
    jeme ‘Omera.” Muvetta Imam
    Imam Malik
    Malik 1:71)
    ko dana. Ipak, Poslanik, s.a.v.s, prekinuo
    Poslanik, s.a.v.s, prekinuo je tu praksu
    praksu iz straha
    straha da ne
    postane umrnet. ‘Omer,
    postane obaveza (farz) za ummet. 'Orner, r.a, bio je svjestan
    svjestan toga, pa Iako je ovo autentican klasificira se kao mursel, ili ha-
    hadis, klasificira
    autentican hadis, ha­
    je ovu praksu sunnet m
    ustanovio kao sunnet
    praksu ustanovio muekkeda, [arz. Stoga,
    u’ekkeda, a ne kao farz. dis sa nepotpunim
    nepotpunim lancem
    lancem prenosilaca.
    prenosilaca. No, to ne mijenja
    mijenja njegovu
    njegovu
    njemu
    njemu je nagrada
    nagrada za ovu praksu
    praksu ii nagrada
    nagrada svima
    svima koji je slijede do efikasnost
    efikasnost iz brojnih
    brojnih razloga:
    Sudnjeg
    Sudnjeg dana:' (Path al-Mulhim
    dana.” (Fath al-Mulhim 2:319) 1.
    1. Konsenzusom
    Konsenzusom hadiskih ucenjaka, mursel predaje
    hadiskih ucenjaka, predaje se mogu
    mogu kori-
    stiti kao dokaz.
    Ovo pojasnjava
    pojasnjava da je ‘Omerova,
    'Omerova, r.a, praksa bila u skladu
    praksa bila skladu sa
    praksom Poslanika, s.a.v.s.
    praksom Poslanika, s.a.v.s. Posto
    Posto je Ebu Bekr, r.a, za vrijeme
    vrijerne svoje 2. Ovo je hadis prenosi imam
    hadis koji prenosi imam Malik, a ustanovljena je cinjenica
    ustanovljena je cinjenica
    vladavine da mursel predaje
    predaje imama
    imama Malika njegovom djelu Muvetta
    Malika u njegovom Muvetta su u
    vladavine bio okupiran
    okupiran problemom
    problem om otpadnika
    otpadnika i onih
    onih koji su tvrdili
    tvrdili
    da su poslanstvo
    poslanstvo nakon Poslanikove, s.a.v.s,
    nakon Poslanikove, smrti, ili su zahtijevali
    s.a.v.s, smrti, zahtijevali rangu njegovim mevsul
    rangu sa njegovim mevsul predajama
    predajama (tj. predajama sa nepreki-
    (tj, predajama nepreki-
    nutim
    nutim lancem
    lancem prenosilaca).
    prenosilaca).
    radikalne
    radikalne promjene
    prornjene u vjeri, mnoga
    mnoga pitanja,
    pitanja, koja su bila predmet
    predrnet ra-
    sprave u njegovo vrijeme,
    sprave vrijeme, pojasnjenja
    pojasnjenja su za vrijeme ‘Omera.
    vrijeme 'Omera.
    3. Postoje
    Postoje mnoge
    mnoge druge mevsul predaje,
    druge mursel i mevsul predaje, koje ucvrscuju
    ucvrscuju ovu
    predaju,
    predaju, npr. hadis
    hadis br. 2.

    222
    222 223
    223
    KUU(~11 DOKAZI HANEFIJSKOGFIKHA
    KUUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG FIKHA
    ABDUR-RAHM
    . . . . . . . . . . . . . . . . .AN
    ABDUR-RAHMAN . . . . IBN
    .............................................. . . . . . . :i!:
    . . . . .JUSUF
    • Se'id ibn
    Se’id ibn ‘Ubejd
    'Ubejd prenosi
    prenosi da
    da ih
    ih je
    je Ali
    'Ali ibn
    ibn Rabi’
    Rabi' predvodio
    predvodio uu kla-
    kla-
    4. Sah
    Sah Valijullah
    Valijullah pise da
    da je
    je imam
    imam Malik
    Malik rekao:
    rekao:
    njanju pet
    njanju tarvih (tj.
    pet tarvih (tj. dvadeset
    dvadeset rekjata),
    rekjata), ii tri
    tri rekjata
    rekjata vitr-namaza
    vitr-namaza uu

    "Najautenticnija knjiga nakon


    “Najautenticnija nakon Kur’ana Muvetta imama
    Kur'ana je Muvetta imama toku ramazana.
    toku (Musannef Ibn Ebi
    ramazana. (Musanneflbn Ebi Sejbe
    Sejbe 2:393)
    2:393)
    jednoglasno slazu da su sve njene pre-
    Malika, i hadiski ucenjaci se jednoglasno Ibn Abbas,
    'Abbas, r.a,
    r.a, prenosi:
    prenosi:
    • Ibn
    daje autenticne,
    daje autenticne, sudeci
    sudeci prema
    prema imamu
    imamu Maliku, i sve
    sve njene mursel pre-
    njene mursel pre-
    “Poslanik, s.a.v.s, klanjao
    "Poslanik, s.a.v.s, klanjao je
    je dvadeset
    dvadeset rekjata teravih-namaza
    rekjata teravz'/z-namaza
    daje stizu
    daje stizu do
    do Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s,
    s.a.v.s,na
    na ovaj
    ovaj ili
    ili onaj
    onaj nacin.” iHudidietulloh
    nacin" (Hudzdzetullah
    iitri
    tri rekjata vitr-namaza tokom
    rekjata vzfr-namaza tokom ramazana.” (Musannef Ibn
    ramazana" (Musannef Ibn Ebi
    Ebi Sejbe
    Sejbe
    al-baliga 1:106)
    al-baliga 1:106)
    2:393)
    2:393)
    .• [ahja ibn
    Jahja ibn Se’id
    Se'id prenosi
    prenosi da
    da je
    je ‘Omer
    'Orner ibn
    ibn al-Hattab,
    al-Hattab, r.a,
    r.a, postavio
    postavio
    Ovaj hadis
    Ovaj hadis je
    je slab,
    slab, jer
    jer je
    je jedan
    jedan od
    od prenosilaca
    prenosilaca uu njegovom
    njegovom
    imama da
    imama da predvodi
    predvodi ljude
    ljude uu dvadeset
    dvadeset rekjata. (Musannef Ibn Ebi
    rekjata. (Musanneflbn Ebi
    lancu, Ebu
    lancu, Ebu Sejba
    Sejba Ibrahim
    Ibrahim ibn
    ibn ‘Osman,
    'Osman, primio
    primio neke
    neke kritike.
    kritike. Ipak,
    Ipak, kao
    kao
    Sejbe 2:393)
    Sejbe 2:393)
    sto je
    sto je ranije
    ranije spomenuto,
    spomenuto, posto
    posto je umma prihvatila
    je umma prihvatila isti
    isti broj
    broj rekjata
    rekjata
    . 'Abd
    ‘A al-'Azizibn
    bd al-Aziz ibn Raff
    Rafi' prenosi
    prenosi da
    da je
    je Ubej
    Ubej ibn
    ibn Kab,
    Ka'b, r.a,
    r.a, predvodio
    predvodio vecim dijelom
    dijelom historije,
    historije, ne
    ne odbacuje
    odbacuje sese uu potpunosti,
    potpunosti, nego
    nego sese koristi
    koristi
    vecim
    ljude uu dzematu
    ljude dzernatu na
    na dvadeset
    dvadeset rekjata teravih-namaza tokom
    rekjata feravz'h-namaza tokom ra-
    ra- kao dodatni
    kao dodatni dokaz.
    dokaz.
    mazana uu Medini,
    mazana Medini, uz
    uz tri
    tri rekjata vitr-namaza. (Musanneflbn
    rekjata vzfr-namaza. (MusannefIbn Ebi
    Ebi
    • Prenosi se
    Prenosi se od
    od Sutajr
    Sutajr ibn
    ibn Sakla
    Sakla (‘('Alijev drug) da
    Alijev drug) da ih
    ih je
    je on
    on pred­
    pred-
    Sejbe2:393)
    Sejbe 2:393) pri klanjanju
    vodio pri klanjanju dvadeset
    dvadeset rekjata teravih-namaza iitri
    rekjata feravzh-namaza tri rekjata
    rekjata
    vodio
    • 'Ata' prenosi:
    Ata prenosi: vitr-namaza uu toku
    vzfr-namaza toku ramazana. iSunen al-Bejheki
    ramazana. (Sunen al-Bejheki4:469)
    4:469)

    "Zatekao sam sam ljude


    Ijudekako
    kako klanjaju
    klanjaju dvadeset
    dvadeset tri
    tri rekjata,
    rekjata, uusklo-
    sklo- • Muhammed ibn
    Muhammed ibn Kab
    Ka'bal-Kurazi
    al-Kurazi kaze:
    kaze:
    “Zatekao
    pu kojih
    pu kojih su
    suiitri
    tri rekjata vitr-namaza:' (.Musananflbn
    rekjata vzfr-namaza.” (Musananflbn ebi ebiSejba
    Sejba2:393)
    2:393) "Ljudi su
    su klanjali
    klanjali dvadeset
    dvadeset rekjata
    rekjata uu toku
    toku mjeseca
    mjeseca ramazana
    ramazana
    “Ljudi
    • Ebu Husajb
    Ebu Husajb prenosi:
    prenosi: zavrijeme
    za vrijeme halife
    halife ‘Omera.
    'Omera. Ucili
    Ucilibi
    bi duze
    duze iiklanjali
    klanjali i itri
    tri rekjata vitr-na­
    rekjata vitr- na-
    maza"(Kijam
    maza.” (Kijam al-lejl,
    al-lejl,91
    91U)
    U)
    "Suvejdibn
    “Suvejd ibn Gafala
    Gafalajejeljude
    ljude predvodio
    predvodio uunamazu
    namazu tokom
    tokom mje-
    mje-
    secaramazana.
    seca ramazana. Klanjao
    Klanjaojejepet tervih(dio
    pet tervih (diood
    odcetiri
    cetirirekjata)
    rekjata) -- dvadeset
    dvadeset • Ames prenosi
    A’mes prenosi da
    dajeje Abdullah
    'Abdullah ibn
    ibn Mes’ud,
    Mes'ud, r.a,
    r.a,klanjao
    klanjao dvadeset
    dvadeset
    rekjata ukupno.”
    rekjata (Sunen al-Bejheki
    ukupno" (Sunen al-Beiheki2:469)
    2:469) rekjata teravih-namazai itri
    rekjataferavz'h-namaza trirekjata vitr-namaza(Kijam
    rekjatavz'fr-namaza (Kijamal-lejl
    al-lejl91 U)
    91 U)
    • Naff ibn ‘Omer,
    Nafi'ibn 'Orner,r.a,
    r.a,prenosi
    prenosi da
    dajejeIbn
    Ibnebi
    ebiMulejka
    Mulejkapredvodio
    predvodio lju­
    lju- teravihna­
    UUsvim
    svimnavedenim
    navedenim predajama
    predajama sesespominje
    sporninje da
    daseseteravih na-
    de uudvadeset
    de dvadeset rekjata
    rekjata namaza
    namaza tokom
    tokom ramazana. (Musannef Ibn
    ramazana. (Musanneflbn mazsastoji
    sastojiod
    oddvadeset,
    dvadeset, aane
    nemanje
    manje rekjata.
    rekjata.
    maz
    EbiSejbe
    Ebi Sejbe2:393)
    2:393)
    225
    225
    224
    224

    __ 1_ ........
    ,'.:_.~ . ~ r..": r'''~-
    --------------------------........
    ~~~ ......
    ~~~~~======~~========~======~ q

    ABDUR-RAHMANA NIBN
    ABDUR-RAHM JUSUF j:
    IBN JUSUF
    ............................................ KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOGFFIKHA
    .IKHA

    MISLJENJA RAZNIH
    MISLJENJA RAZNIH PRAVNIKAIUCENJAKA
    PRA VNlKA I UCENJAKA mena da se teravih namaz
    mena namaz sastoji od osam rekjata,
    rekjata, pa cak ni
    pa cak ni neko
    neko
    slabo misljenje.
    • Autor djela
    Autor dje1aBidajet al-mudztehid, Ibn Rusd, pise:
    Bidajet al-mudztehid, pise:
    »• komentaru na Sahih al-Buhari, Imam
    U svom komentaru Imam Kastalani
    Kasta1ani pise:
    "Imam Malik
    “Imam Malik (u
    (u jednom
    jednom od njegovih misljenja),
    misljenja), zajedno sa
    imamom Ebu
    Ebu Hanifom,
    Hanifom, Safijom
    Safijom ii Davud
    Davud al-Zahirije, smatrao
    smatrao je da “Imam
    "Imam Bejheki je pomirio
    pomirio razne predaje,
    predaje, i zakljucio da su
    imamom
    namaz, koji se klanja u toku mjeseca ramazana,
    se teravih namaz, ramazana, sastoji od ashabi u pocetku jedanaest (11) rekjata teravih-namaza,
    pocetku klanjali jedanaest teravih-namaza, na-
    na-

    dvadeset rekjata, bez vitr-namaza.


    dvadeset vitr-namaza. Ibn al-Kasim prenosi
    prenosi od imama
    imama kon cega su klanjali dvadeset tri ukljucujuci i vitr namaz.
    tri (23) rekjata, ukljucujuci
    Ucenjaci su prihvatili
    prihvatili konsenzus
    konsenzus od dvadeset rekjata za vrijeme
    vrijeme halife
    Malika
    Ma1ika da je on preferirao
    preferirao trideset
    trideset sest rekjata, uklucujuci
    uklucujuci tri
    tri
    vitr-namaza (prema
    (prema jos jednom
    jednom njegovom
    njegovom m
    misljenju)," (Bida- ‘Omera.
    'Omera.
    rekjata vzlr-namaza isljenju)(Bida­
    al-mudztehid 210)
    jet al-mudztehid • Ma1ikijskomfikhskom djelu, Al-Anvar
    U Malildjskom/bc/zs/com Al-Anvar al-satia, zabiljezeno
    zabiljezeno je:
    je:

    • Tirmizi, biljezi detaljan pregled o0 ra-


    Veliki hafiz hadisa, imam Tirmizi, “Kazemo dvadeset rekjata teravih-namaza,
    "Kazemo da je dvadeset teravih-namaza, nakon
    nakon jacije,
    misljenjima o0 ovom pitanju:
    znim misljenjima sunnet
    sunnet muakkada
    mu'akkada u toku mjeseca ramazana,
    ramazana, sa predajom
    predajom selama
    se1ama na­
    na-
    kon svaka dva rekjata (tj.
    (tj. da se klanja po dva rekjata).”
    rekjata),"
    teravih-namaza u
    Uceni ljudi se razilaze oko broja rekjata feravz'ft-namaza
    ramazana. Neki kazu da se teravih sastoji od 41-og rekjata, uk-
    toku ramazana. • Ibn Kudama
    Kudama pise:
    ljucujuci vitr-namaz
    ljucujuci vitr-namaz - a to je misljenje stanovnika
    stanovnika Medine, sto je bila
    “Prenosi
    "Prenosi se od ‘A lija da je on postavio
    'Alija postavio imama
    imama da predvodi
    predvodi lju-
    njihova praksa. Ipak, misljenje vecine je da se teravih namaz
    njihova namaz sastoji
    de u dvadeset
    dvadeset rekjata leravz/z-namaza
    teravih-namaza u toku ramazana.”
    ramazana" (Al-Mugnii)
    (AI-Mugnii)
    dvadeset rekjata, i ovo misljenje
    od dvadeset rnisljenje je u skladu sa predajama
    predajama ‘A 'Alija,
    lija,
    'Omera, r.a, i drugih
    r.a, ‘Omera, drugih ashaba, a, takoder,
    takoder, to je misljenje i Suljan
    Sufjan Ova predaja
    predaia je dokaz da se praksa
    praksa klanjanja
    klanjanja dvadeset
    dvadeset rekjata
    rekjata nastavi-
    'Abdullah ibn al-Mubareka
    al-Sevrija, Abdullah al-Mubareka i imama
    imama Safije.
    Safije, Ustvari, Imam
    Imam la
    1aii za vrijeme
    vrijeme ‘Alija.
    Alija.
    Safi'i kaze: “Zatekao
    Safi’i "Zatekao sam stanovnike
    stanovnike Mekke da klanjaju
    klanjaju dvadeset
    dvadeset rek­
    rek- • Veliki safijski ucenjak
    uceniak imam
    imam Nevevi pise:
    jata" Imam
    jata.” Imam Ahmed
    Ahmed kaze: “Postoje
    "Postoje razne predaje
    predaje o0 feravz7z-namazu,
    teravih-namazu, “Broj
    "Broj rekjata
    rekjata feravz'/z-namaza
    teravih-namaza je ostao dvadeset, posto
    posto je to
    tacan broj rekjata ni u jednoj
    ali tacan potvrden" Ishak tvrdi: “Preferi-
    jednoj nije potvrden.” "Preferi- tako bilo prihvaceno
    prihvaceno stoljece za stoljecem.”
    stoljecern,"
    ramo 41 rekjat, na osnovu
    ramo osnovu onoga sto je preneseno Ka'ba,"
    preneseno od Ubej ibn Ka’ba.”
    al-Tirmizi 1:166)
    (Sunen al-Tirmizi 1:166)
    . raznih misljenja,
    detaljnoj analizi raznih
    U ovako detaljnoj misljenja, nema
    nema cak ni spo-
    • U djelu Mirkat
    kao:
    Mirkat al-mefatih
    al-mefatih se prenosi
    »
    prenosi da je Hafiz ibn Hadzer
    Hadzer re-

    226
    226 227
    227

    _ -, - I ~.~ ...
    _.'_ ,K_:'
    ABDUR-RAHMAN
    ? M M A N J B NIBNJ . JUSUF S y F i:!
    M............................................ KLJUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
    KLJU(NI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    FIKHA

    ‘Ashabi
    "Ashabi su postigli jednoglasan
    jednoglasan konsenzus
    konsenzus da je broj rekjata
    rekjata “Neka
    "Neka sese zna teravih namaz
    zna da je teravih namaz sunnet
    sunnet po misljenju
    misljenju svih
    svih
    teravih-namaza dvadeset.”
    teravih-namaza (Mirkat al-mafatih
    dvadeset" (Mirkat al-majatih 3:382)
    3:382) muslimana,
    muslimana, iisastoji
    sastoji se od dvadeset
    dvadeset rekjata.” (Kitab al-Azkar,
    rekjata" (Kitab al-Azkar, 83)

    • Ibn Tejmija kaze: • Ibn Tejmija kaze:


    kaze:

    "Ovo je misljenje koje


    “Ovo koje slijedi vecina muslimana
    muslimana (tj. iera-
    (tj. da se tera­ “Ustanovljeno
    "Ustanovljeno je da je Ubej ibn Kab
    Ka'b predvodio
    predvodio ljude u dva­
    dva-
    vin namaz
    vih namaz sastoji od dvadeset
    dvadeset rekjata).” (A'zami u svom djelu Rak’
    rekjata)" (A’zami Rakate
    ate teravih-namaza u toku mjeseca ramazana,
    deset rekjata teravih-namaza ramazana, nakon
    nakon cega
    teravih 3:382) bi
    bi klanjao
    klanjao tri rekjata vzfr-namaza.
    vitr-namaza. Stoga je vecina
    vecina ucenjaka
    ucenjaka prihvatila
    prihvatila

    Mensur ibn Idris al-Hanbeli


    al-Hanbeli pise:
    pise: misljenje da je dvadeset
    dvadeset rekjata sunnet,
    sunnet, jer je Ubej ibn Ka’b
    Ka'b tih dva­
    dva-
    . Sejh Mensur
    medu muhadzirima
    deset rekjata klanjao medu muhadzirima i ensarijama, i niko ga nije
    "Teravili namaz,
    “Teravih namaz, u toku ramazana,
    ramazana, sastoji se od dvadeset
    dvadeset rek­
    rek- opovrgnuo.” (Fetava Ibn Tejmija 23:112 U)
    opovrgnuo" (Fetavalbn
    jata"
    jata.”

    'Amr prenosi
    • Asad ibn Amr prenosi da je imam
    imam Ebu Jusuf
    Iusuf rekao: DRUGE BITNE
    DRUGE BITNE STVARI
    STVARI ZA NAPOMENUTI
    NAPOMENUTI
    "Pitao sam Ebu Hanifu
    “Pitao teravih-namaz i ‘Omerovu,
    Hanifu za feravz/i-namaz 'Ornerovu, r.a,
    r.a, ulogu u
    svemu tome. Rekao mi je da je teravih namaz sunnet
    teravili namaz sunnet mu’ ekkeda, i
    muekkeda, Prvenstveno
    Prvenstveno se, u potpunosti,
    potpunosti, mora
    mora razumjeti
    razumjeti da broj rekja­
    rekja-
    da nije nesto sto je ‘Omer, r.a, usvojio svojom voljom, ili novotarija,
    'Orner, r.a, novotarija, ta za bilo koji namaz
    namaz nije nesto sto se moze izmisliti i ustanoviti
    ustanoviti po
    nego je to usvojio na osnovu
    osnovu nekih
    nekih dokaza koje je imao od Poslanika, necijem
    necijern vlastitom
    vlastitom nahodenju
    nahodenju i rasudivanju.
    rasudivanju, To mora
    mora doci od Allaha,
    (IaT al-Sunen, 46)
    s.a.v.s" (laT
    s.a.v.s.” dz.s, ii Njegovog Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s.
    s.a.v.s. Dakle, ucenjaci tvrde da, kada god
    neko od ashaba prenese
    prenese nesto takvog tipa (tj.
    (tj. da nije ustanovljeno
    ustanovljeno
    . Imam Gazali pise:
    Imam samo ljudskim
    ljudskim rasudivanjem),
    rasudivanjem), to se smatra
    smatra kao da direktno
    direktno dolazi od

    “Teravih
    "Teravih namaz
    namaz se sastoji od dvadeset
    dvadeset rekjata; nacin klanja- Allaha, dz.s.

    nja dobro zna, iito


    nia se dobro sunnet mu’
    to je sunnet muakkada," (Ihja' ‘'ulum
    akkada.” (Ihja 1:139)
    ulum al-din 1:139) Prema
    Prema dogovoru
    dogovoru hadiskih
    hadiskih ucenjaka,
    ucenjaka, svi ashabi se smatraju
    smatraju

    • Sejjid Abd
    'Abd al-Kadir
    al-Kadir Dzilani
    Dzilani pise: vjerodostojnim
    vjerodostojnim i pravednim ('adul).
    pravednim (‘adul). Ne moze
    rnoze se vjerovati da bi oni

    “Teravih
    "Teravin namaz
    namaz je sunnet
    sunnet Poslanika,
    Poslanika, s.a.v.s,
    s.a.v.s, i sastoji se od uveli neko misljenje
    misljenje u vjeru, koje nije u skladu sa serijatskim
    serijatskim princi-
    princi-

    dvadeset rekjata.” (Ghunjat al-talibin, 567 U)


    rekjata" (Ghunjat pima. nema merfu
    pima. Stoga, iako nema hadisa (direktno
    merfu'hadisa (direktno prenesenih
    prenesenih od Posla­
    Posla-
    dvadeset
    nika, s.a.v.s.)
    s.a.v.s.) o
    0 broju
    broju rekjata
    rekjata feravz7i-namaza,
    teravih-namaza, ‘Omerova
    'Omerova odluka
    odluka da se
    • Imam Nevevi kaze:
    Imam teravih namaz
    namaz klanja dvadeset
    dvadeset rekjata
    rekjata je prihvacena.
    prihvacena. Smatra
    Smatra se, kao
    sto je pojasnio
    pojasnio Ebu Hanifa
    Hanifa (vidi hadis br. 10),
    10), da je taj broj doznat
    doznat
    228 229

    . - I
    ...., ' ,"":.
    __ .. . .~. .
    ...-~-'3.,...JI
    . ,......
    --- :: ... --
    ABDUR-RAHMAN
    AB DUR-RAHM ANIBN IBN JUSUF
    JUSUF ~:
    ............................................ KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA

    od Poslanika, s.a.v.s,
    s.a.v.s, a ne
    ne nesto sto je
    je ‘Omer,
    'Orner, r.a,
    r.a, ustanovio
    ustanovio svojom
    svojorn cin
    cin je
    je tvrdnja
    tvrdnja da je ‘Omer,
    'Orner, r.a,
    r.a, takoder, naredio
    naredio da
    da se
    se klanja
    klanja osam
    voljom. rekjata -- time odbacujuci
    odbacujuci ‘Omerovu
    'Omerovu odluku
    odluku kojom je
    je ustanovio
    ustanovio dva-
    dva-
    deset rekjata. Sada
    Sada cemo analizirati
    analizirati predaje, koje
    koje zagovornici
    zagovornici ovog
    Drugo, jednom
    Drugo, jednom kada
    kada je postignut
    postignut jednoglasan
    jednoglasan konsenzus
    konsenzus o0
    misljenja
    misljenja koriste kako bi osnazili svoj
    svoj stav.
    stay.
    broju rekjata,
    broju rekjata, ni
    ni jedan
    jedan ashab Poslanika, s.a.v.s,
    s.a.v.s,to
    to nije opovrgnuo.
    opovrgnuo. As-
    As-
    teravih-namaz sa Poslanikom,
    habi koji su klanjali teravih-namaz Poslanikom, s.a.v.s.
    s.a.v.s. (u toku ne- • Prenosi se od Ebu Selama da je pitao
    pitao ‘Aisu, r.a,
    Aisu, r.a, o0 Poslanikovom,
    Poslanikovom,
    dzematu), i koji su bili.zivi
    koliko dana kada je klanjao u dzematu), bili zivi u ‘Omerovo
    'Omerovo s.a.v.s,
    s.a.v.s, namazu
    namazu u toku mjeseca
    mjeseca ramazana.
    ramazana. Ona mu je objasnila:
    opovrgnuli ovu odluku.
    vrijeme, nisu opovrgnuli “''Allahov
    Allahov Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, nije klanjao vise od jedanaest
    jedanaest rekjata,
    'Orner, r.a,
    ‘Omer, r.a, cak nije primio
    primio nikakvu
    nikakvu kritiku
    kritiku od Poslanikovih,
    Poslanikovih, s.a.v.s,
    s.a.v.s, ni u toku ramazana,
    ramazana, ni u drugim
    drugim mjesecima. Klanjao je cetiri
    zen a, koje su stalno posmatrale
    zena, posmatrale Poslanika, s.a.v.s,
    s.a.v.s, dok je klanjao tera- rekjata, i i da si vidio njihovu
    njihovu ljepotu i duzinu;
    duzinu, nakon
    nakon togajos
    toga jos ce­
    ce-
    vih-namaz u kuci. To ukazuje da je Poslanik, s.a.v.s,
    vih-namaz s.a.v.s, sigurno
    sigurno klanjao tiri rekjata, i da si vidio njihovu njihovu
    njihovu ljepotu
    Ijepotu i duzinu,
    duzinu, a zatim
    dvadeset rekjata, i zbog toga su ashabi podrzali
    dvadeset podrzali ‘Omerovu
    'Omerovu odluku
    odluku narnaz)" ‘A
    je klanjao jos tri rekjata (vitr namaz).” 'Aisa "Pitala
    isa je nastavila: “Pitala
    ustanovio da se teravih namaz
    kojom je ustanovio namaz sastoji od dvadeset
    dvadeset rekjata. sam ga: '0 Allahov Poslanice, spavas li prije nego sto klanjas vi-
    ga: ‘O
    tr-namaz?’
    rr-namaz.i,, a on je odgovorio: "0 ‘A
    odgovorio: ‘‘0 06 spavaju, ali srce
    isa, moje oci
    'Aisa,
    veoma zanimljivu
    Trece, Imam Halebi je istakao veoma zanimljivu stvar o0 tome
    al-Buhari 1:154)
    spava." (Sahih al-Buhari
    ne spava.’”
    teravih-namaza dvadeset. On kaze:
    zasto je broj rekjata teravih-namaza
    "Sun net i nafila namazi
    “Sunnet dodatni namazi
    namazi su dodatni namazi kojima
    kojima se nadoknaduju
    nadoknaduju Ovaj hadis
    hadis se vjerovatno potvrda da se te-
    vjerovatno najvise koristi kao potvrda
    nedostaci, koji su, mozda,
    nedostaci, mozda, zapostavljeni
    zapostavljeni u obaveznim (jarz) namazi-
    obaveznim (farz) namazi- ravih-namaz sastoji samo
    ravih-namaz sarno od osam rekjata. Ipak, postoje
    postoje brojni
    brojni razlo-
    rna. Obavezni
    ma. Obavezni dnevni vitr-namaza, cine
    dnevni namazi, uz tri rekjata vifr-namaza, Cine uku- zi zbog kojih se ovaj hadis ne moze prihvatiti
    prihvatiti kao dokaz, od lcojih
    kojih su
    dvadeset rekjata.
    pno dvadeset rekjata, Stoga je ispravno
    ispravno da se teravih namaz
    namaz sastoji od slijedeci:
    dvadeset postoji ravnoteza
    dvadeset rekjata, tako da postoji ravnoteza izmedu
    izrnedu obaveznih
    obaveznih nama-
    nama-
    za, i dodatnih sunnetskih namaza.“
    dodatnih nafila ii sunnetskih namaza." • Namaz koji se spominje teravih-namaz,
    spominje u ovoj predaji ocito nije teravih-namaz,
    nego prije tehedzdzud
    tehedzdiud (nocni)
    (nocni) namaz.
    namaz. Pitanje Ebu Selame je bilo
    da li je Poslanik, s.a.v.s, dodatne rekjate tehedzdzud-rf&~
    s.a.v.s, klanjao dodatne tehedzdzud-ttz-
    ANALIZA PREDAJA
    ANALIZA PREDAJA 00 OSAM
    OSAM REKJATA
    REKJATA maza
    maza u toku ramazana.
    ramaiana. ‘A isa je odgovorila
    'Aisa odgovorila da Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,
    (tehedidiuda) tokom
    nije klanjao vise od osam rekjata (tehedzdzuda) tokom cijele go-
    Oni koji tvrde
    Oni tvrde da se teravih namaz
    namaz sastoji od osam
    osam rekjata,
    dine, bez obzira
    obzira koji mjesec bio.
    misljenje pokusavaju
    to misljenje pokusavaju ustanoviti
    ustanoviti na dva nacina.
    nacina. Jedan
    [edan nacin
    nacin jeste
    tvrdnja da je Poslanik,
    tvrdnja Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, klanjao
    klanjao samo
    sarno osam rekjata, a drugi
    drugi na- Dakle, ‘'AiSa,r.a,
    Aisa, r.a, je govorila
    govorila o
    0 namazu
    namazu koji je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,
    230
    230 231
    KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    AABDUR-RAHMAN
    B D U R -R A H M A N IB IBNN JU SU F j~:
    JUSUF
    ............................................

    klanjao
    klanjao i u ramazanu,
    rarnazanu, i tokom
    tokom cijele godine,
    godine, i zbog toga je koristila
    koristila • Mnogi sakupljaci
    Mnogi sakupljaci hadisa,
    hadisa, kao
    kao sto
    sto su
    su imam
    imam Muslim,
    Muslim, Nesa’i,
    Nesa'i, Ebu
    Ebu
    rijeci “ni
    "ni u ramazanu,
    ramazanu, ni van ramazana”.
    ramazana" Nije mogla tera-
    mogla govoriti o0 lera- Davud, Tirmizi,
    Davud, Tirrnizi, Ibn
    Ibn Madze,
    Madze, Ibn
    Ibn Huzejma
    Huzejrna ii imam
    imam Malik,
    Malik, takoder
    takoder
    vi'h-namazu, jer se teravih ne klanja van ramazana.
    vih-namazu, jer ramazana. Pitanje
    Pitanje Ebu Sela- nisu ukljucili
    nisu ukljucili ovaj
    ovaj hadis
    hadis uu njihovim
    njihovim poglavljima
    poglavljima o0 teravih-na­
    teravih-na-
    ma, mora biti o0 tehedzdzud
    rna, onda, mora tehedzdzud (koji se klanja tokom
    tokom cijele godine), mazu, uprkos
    mazu, uprkos tome
    tome sto
    sto je
    je autentican
    autentican hadis.
    hadis. Umjesto
    Umjesto toga,
    toga, oni
    oni

    a ne o0 teravih-namazu.
    teravih-namazu. ga spominju
    ga spominju uu drugom
    drugom poglavlju
    poglavlju o0 tehedzdzud ili wir-namazu.
    tehedzdiud ili vitr-namazll.
    Uistinu, da
    Uistinu, da se
    se ova
    ova predaja
    predaja odnosi
    odnosi na
    na teravih-namaz,
    teravih-namaz, oni
    oni bi
    bi je
    je si-
    si-
    Dalja potvrda
    potvrda ovog pojasnjenja
    pojasnjenja jesu neke Aisine, r.a, preda-
    preda-
    gllrno ukljucili u poglavlja o0 teravih-namazu.
    teravih-narnazu.
    gurno
    je, koje spominju
    spominju da je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, pojacavao
    pojacavao svoj
    svoj ibadet u toku
    mjeseca ramazana.
    ramazana. Aisa kaze:
    'AiSakaze: • Stavise, da se ovaj
    Stavise, ovaj hadis odnosi
    odnosi na teravih-namaz,
    teravih-namaz, zasto onda
    'AiSa,r.a, prenosilac hadisa, nije odbacila 'Ornerov, r.a,
    Aisa, r.a, prenosilac hadisa, nije odbacila ‘Omerov, r.a, konsen-
    konsen-
    "Allahov Poslanik, s.a.v.s,
    “Allahov s.a.v.s, ulagao je mnogo
    mnogo napora
    napora u ibadet
    ibadet u zusi Mogla
    Mogla gaga je,
    je, na
    na ovaj
    ovaj ili
    ili onaj
    onaj nacin,
    nacin, obavijestiti
    obavijestiti da
    da je
    je tacan
    tacan
    zus?
    zadnjih
    zadnjih deset dana mjeseca ramazana
    ramazana - vise nego uIIbilo koje drugo broj rekjata
    rekjata teravz/z-namaza
    teravih-namaza osam,
    osam, aa ne
    ne dvadeset.
    dvadeset. Stoga,
    Stoga, namaz
    namaz o0
    broj
    vrijerne" (Sahih Muslim 1:372)
    vrijeme.” 1:372) kojern ona
    ona govori
    govori uu spomenutom
    spornenutom hadisu,
    hadisu, ne
    ne moze
    moze biti
    biti ni
    ni jedan
    jedan
    kojem
    Ova,
    Ova, kao ii mnoge
    mnoge druge predaje, ukazuju da je
    je Poslanik,
    Poslanik, drugi do
    drugi do tehedzdzud.

    s.a.v.s,
    s.a.v.s,klanjao
    klanjao vise
    vise uu toku
    toku ramazana,
    ramazana, nego
    nego u bilo
    bilo kojem
    kojern drugom
    drugom mje-
    mje- los jedna predaia, uveliko
    jedna predaja, uveliko koristena
    koristena uu tvrdnji
    tvrdnji da
    da je
    je Poslanik,
    Poslanik,
    Jos
    secu,
    secu, iako
    iako je
    je broj rekjata tehedzdiud-namaza
    broj rekjata tehedidiud-namaza koje
    koje je
    je klanjao
    klanjao bio
    bio kon-
    kon- s.a.v.s,klanjao
    klanjao samo
    sarno osam
    osam rekjata
    rekjata teravih
    teravih namaza,
    narnaza, jeste
    jeste slijedeca:
    slijedeca:
    s.a.v.s,
    stantan
    stantan uu toku
    toku cijele
    cijele godine.
    godine. To
    To znaci
    znaci da
    da je
    je povecani
    povecani ibadet
    ibadet uIItoku
    toku
    mjeseca
    mjeseca ramazana
    ramazana bio kroz teravih-namaz
    bio kroz teravih-narnaz ii druge
    druge nafile.
    nafile. Dakle,
    Dakle, Aisi-
    'Aisi- •• Dzabir, r.a,
    Dzabir, r.a, prenosi
    prenosi da
    da ih
    ih je
    je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,predvodio
    predvodio uu namazu
    namazu
    na
    na predaja
    predaja se
    se odnosi na tehedzdzud,
    odnosi na tehedidzud, jer
    jer je
    je broj rekjata tehedzdzud-na.-
    broj rekjata tehedzdzud- na- uu toku
    toku mjeseca
    mjeseca ramazana.
    ramazana. Klanjao
    Klanjao je
    je osam
    osam rekjata,
    rekjata, zatim
    zatim tri
    tri rek­
    rek-

    maza
    maza ostao
    ostao isti
    isti uu toku
    toku cijele
    cijele godine.
    godine. jata vztr-namaza.”
    jata vitr-namaza:' (Sahih
    (Sahih Ibn
    Ibn Hibban,
    Hibban, Ibn
    Ibn Huzejma, l'la' al-Sunen
    Huzejma, Via’ al-Sunen
    7:60:7)
    7:60:7)
    . Imam
    Imam Muhammed
    Muhammed ibn ibn Al-nasr
    Al-nasr Al-Mervezi,
    Al-Mervezi, uu svojoj knjizi Ki-
    svojoj knjizi Ki-
    jam
    jam al-lejl,
    al-lejl, sakupio
    sakupio je
    je mnoge
    mnoge predaje
    predaje uu poglavlju
    poglavlju pod
    pod naslovom
    naslovorn
    Objasnjenja ovog hadisa
    Objasnjenja ovog hadisa su
    su slijedeca:
    slijedeca:
    “Poglavlje
    "Poglavlje o0 rekjatima
    rekjatima feravzh-namaza,
    teravih-namaza, predvodenih
    predvodenih imamom
    imamom uu
    ramazanu”
    ramazanu', ali
    ali ne
    ne spominje
    spominje navedenu
    navedenu predaju
    predaju Ebu
    Ebu Selama,
    Selama, iako
    iako •• Ovaj hadis
    Ovaj hadis daje
    daje detalje
    detalje samo
    sarno o0 jednoj
    jednoj noci,
    n06, uu kojoj
    kojoj je
    je Poslanik,
    Poslanik,
    je
    je autenticni
    autenticni hadis
    hadis iziz Sahih
    Sahih al-Buhari.
    al-Buhari. Like
    Like ii al-Marvazi,
    al-Marvazi, postoje
    postoje s.a.v.s,predvodio
    s.a.v.s, predvodio teravih-namaz
    teravih-namaz uu dzematu.
    dzernatu. Slijedeca
    Slijedeca predaja
    predaja je
    je
    mnogi
    mnogi drugi
    drugi autori,
    autori, koji
    koji uu svojim
    svojim djelima
    djelima ne
    ne spominju
    spominju ovaj
    ovaj hadis
    hadis detaljnija uu ovom
    detaljnija ovom pogledu:
    pogledu:
    oo feravzh-namazu.
    teravih-namazu. Dzabir, r.a,
    r.a, prenosi
    prenosi da
    da je
    je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,klanjao
    klanjao osam
    osam rek-
    rek-
    Dzabir,

    232 233
    233
    232

    ~ .
    _ _ ..' ~ '__ 1 - ..... "" • ._. -,- _ .. __ ... ~
    AABDUR-RAHMAN
    B D U R -R A H M A N IBIBNN JU SU F 1:
    JUSUF
    ............................................ KUUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
    KLJUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    jata u jednoj
    jata nod ramazana,
    jednoj noci ramazana, zatim
    zatim tri rekjata vzfr-namaza. Slijedece
    rekjata vitr-namaza. imam Nesa’i,
    imam Nesa'i, Ebu Davud, ‘Ukajli, Saji i Ibn 'Adi
    Davud, 'Ukaili, Adi imaju
    imaju ozbiljne
    ozbiljne
    nod, okupili smo se u mesdzidu
    noci, okupili mesdzidu u nadi
    nadi da ce Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, doci. kritike
    kritike na njegov
    njegov racun,
    racun, bilo potpuno
    potpuno odbacujud njegove preda-
    odbacujuci njegove preda­
    Cekali smo do jutra,
    jutra, kada
    kada je Poslanik, s.a.v.s, dosao
    Poslanik, s.a.v.s, dosao ii rekao
    rekao nam: “Ni-
    "Ni- je, ili ga nazivajud
    nazivajuci slabim. Samo ga Ibn Hibban
    Hibban i Ebu Zur’
    Zur'aa nisu
    nisu
    sam zelio...”,
    zelio..:', ili: “Bojao yam vitr namaz
    "Bojao sam se da vam namaz ne postane
    postane obave- kritizirali. No, posto
    kritizirali. posto je kriticizam
    kriticizam prethodno
    prethodno spomenute grupe
    spomenute grupe
    (julctebu):' (Kijam al-lejl, 91 U)
    zan (juktebu).” zestok, on ima prednost
    prednost u Od110SU
    odnosu na misljenja
    misljenja druge grupe u
    druge grupe
    Postoje mnoge
    Postoje predaje koje govore da je Poslanik, s.a.v.s,
    mnoge predaje kla-
    s.a.v.s,kla- odredivanju njegova
    odredivanju njegova statusa kao prenosioca.
    statusa kao prenosioca.
    njao teravih-namaz
    teravih-namaz u dzematu
    dzematu tri noci, a onda
    onda se, cetvrtu
    cetvrtu noc, nije
    Dakle, njegove predaje
    predaje su slabe i ne mogu
    mogu biti prihvacene
    prihvacene kao
    pojavio
    pojavio (vidi ‘'AiSinu,
    Aisinu, r.a, predaju al-Buhari i Sahih Muslim).
    predaju u Sahih al-Buhari Muslim).
    dokaz tvrdnju da se teravih namaz
    dokaz za tvrdnju namaz sastoji od osam
    osam rekjata; cak
    calc
    Ipak, gore navedena
    navedena predaja
    predaja ukazuje
    ukazuje da je Poslanik, s.a.v.s, klanjao
    Poslanik, s.a.v.s, klanjao u
    stavise, i zbog toga
    toga sto ne postoji
    postoji vise ni jedna
    jedna predaja
    predaja da je Poslanik,
    Poslanile,
    dzematu samo
    dzernatu sarno jednu
    jednu noc, iida
    da se drugu
    drugu noc nije pojavio, sto znaci da
    s.a.v.s,
    s.a.v.s, klanjao osam rekjata
    klanjao osam rekjata u dzematu onih noci kada
    dzematu onih kada je klanjao
    klanjao u
    se obje predaje odnose narazlicite
    predaje odnose na’razlidte situacije.
    dzematu. (A'zami u djelu Re’
    dzernatu, (A’zami kate teravih, 28)
    Re'kate
    Druge razlike izmedu
    Druge izmedu ove i ostalih
    ostalih Aisinih,
    Aisinih, r.a, predaja jesu
    predaja jesu
    • Neki ucenjaci
    ucenjaci pojasnjavaju
    pojasnjavaju da cak i ako se hadis
    hadis prihvati,
    prihvati, iz nje-
    da Aisine,
    Aisine, r.a, druge predaje ne spominju
    druge predaje spominju kolileo
    kolilco se rekjata
    rekjata klanjalo
    klanjalo
    ga se moze
    moze zakljuciti
    zakljuciti samo
    sarno broj rekjata
    rekjata koje je Poslanik,
    Poslanile, s.a.v.s,
    s.a.v.s,
    u teravzfz-namazu
    teravih-namazu (uprkos
    (uprkos tome
    tome sto su ove predaje
    predaje uveliko rasire-
    rasire-
    klanjao
    klanjao u dzematu,
    dzernatu, a ne iskljucuje mogucnost da je ostale
    iskljucuje mogucnost ostale rekja-
    ne), dok
    dok ova predaja
    predaja to spominje.
    spominje. Takoder, druge
    druge 'Ai
    Aisine, predaje
    sine, r.a, predaje
    te klanjao
    klanjao u kuci. Dzabir, r.a, takoder,
    takoder, ne iskljucuje ovu moguc­
    iskljucuje ovu moguc-
    spominju
    spominju da se Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, bojao
    bojao da ce teravih namaz
    namaz postati
    postati
    nost,
    nost, nego nas samo obavjestava o0 broju
    sarno obavjestava broju rekjata
    rekjata koje je Poslanik,
    Poslanik,
    obavezan za ummet, dok
    obavezan dole Dzabirov
    Dzabirov hadis spominje da se bojao
    hadis spominje bojao da ce
    s.a.v.s, klanjao sa ashabim,
    s.a.v.s, klanjao ashabim, prije
    prije nego
    nego se povukao
    povukao u svoju kucu
    kucu..
    . vitr namaz
    namaz postati
    postati obavezan.
    obavezan. Stoga je hafiz Ibn Hadzer
    Hadzer oklijevao
    oklijevao u
    Postoje, takoder,
    takoder, ii druge
    druge Dzabirove,
    Dzabirove, r.a, predaje
    predaje o ovom pita-
    0 ovom
    prihvacanju
    prihvacaniu cinjenice
    cinjenice da se ova predaja
    predaja odnosi
    odnosi na isti slucaj, kao i u
    nju, koje spominju
    sporninju da je Allahov
    Allahov Poslanik, s.a.v.s, klanjao osam
    s.a.v.s,klanjao osam rekja­
    rekja-
    drugim predajama. (Path al-bari
    drugim predajama. al-bari2:12
    2: 12 U)
    ta u dzematu.
    dzernatu. No, posto
    posto se sve prenose
    prenose preko 'Isa
    ‘Isa ibn Dzarija,
    Dzarija, sve su
    • Druga opaska,
    Druga koju Mavlana
    opaska, koju Mavlana Habib al-Rahman Azami
    Habib al-Rahman A'zami istice o0
    klasifidrane kao slabe, i ne mogu
    klasificiran~ mogu se koristiti
    koristiti kao dokaz.
    ovoj predaji,
    predaji, jeste da je samo
    sarno jedna
    jedna osoba
    osoba prenosi Dzabira, r.a.
    prenosi od Dzabira,
    To je jedan
    jedan prenosilac, ‘Isa ibn Iarija,
    prenosilac, 'Isa Jarija, koji je mnogo
    mnogo kritiziran
    kritiziran od • Saib ibn ]ezid
    Sa'ib ibn Jezid prenosi:
    prenosi:
    strane hadiskih ucenjaka.
    strane hadiskih ucenjaka. Hafiz Zehebi
    Zehebi ii Ibn Hadzer
    Hadzer al-Askalani
    al-Askalani
    “‘Omer, r.a, je postavio Ubej ibn Ka'ba,
    "Orner, r.a,je Ka’ba, r.a, i Temmim
    Temmim al-Darija,
    zabiljezili su mnogo
    mnogo kriticizma
    kriticizma na njegov
    njegov racun,
    racun, a Jahja
    [ahja ibn Ma’in
    Ma'in
    r.a, da predvode
    predvode ljude u jedanaest rekjata.” (Muvetta Imam
    jedanaest rekjata" Imam Malik 1:71)
    1:71)
    tvrdi: “On prenosilac" (lejse bi sikka). Slicno tome,
    "On nije tako cvrst prenosilac” tome,
    Ova predaja
    predaja je navedena
    navedena da podupre
    podupre njihovu
    njihovu drugu
    drugu tvrdnju
    tvrdnju
    234 235
    -- ----------------------------------------~~~~~~~~~====~==================
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF 1:
    AB............................................
    DUR-RAHM A NIBN JUSUF KUUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
    KLJUCNI DOKAll HANEFIJSKOGFIKHA FIKHA
    ...................................................
    dajeje‘Omer,
    da 'Orner,r.a,
    r.a,naredio
    naredio klanjanje
    klanjanje osam
    osamrekjata
    rekjataterav/h-namaza
    teravih-namaza i ida
    da
    trinaest, aajedna
    trinaest, jedna spominje
    spominje i idvadeset
    dvadeset jedan
    jedan rekjat.
    rekjat Pa,
    Pa,sta
    stajeje razlog
    razlog
    nikada nije
    nikada nijepostojao
    postojao konsenzus
    konsenzus o0dvadeset
    dvadeset rekjata.
    rekjata.Ipak,
    Ipak,ova
    ovatvrdnja
    tvrdnja
    zazaodabir
    odabir jedanaest
    jedanaest rekjata
    rekjata uuodnosu
    odnosu nanaostale?
    ostale?Zapravo,
    Zapravo, veliki
    velikima-
    rna-
    jejecak
    caki islabija
    slabijaod
    odprve
    prveizizslijedecih
    slijedecihrazloga:
    razloga:
    likijskiucenjak,
    likijski uceniak, Ibn
    IbnAbd
    'Abdal-Barr,
    al-Barr,prednost
    prednost jejedao
    daoverziji
    verzijikoja
    kojaspomi­
    sporni-
    njedvadeset
    nje dvadeset jedan
    jedan rekjat,
    rekjat,aapredaje
    predaje koje
    kojespominju
    spominju jedanaest
    jedanaest rekjata
    rekjata
    •• Ovaj
    Ovajhadis
    hadisseseprenosi
    prenosi ododSaib
    Sa'ibibn
    ibnJezida
    [ezidapreko
    preko dva
    dvacovjeka:
    covjeka:Mu-
    Mu-
    hammed ibn
    ibnJusuf
    Iusufi iJezid
    Iezidibn
    ibnHusajfa.
    Husajfa.No,
    No,svih
    svihpet
    petpredaja
    predaja razli-
    razli- nazvao jeje“pogresnom
    nazvao "pogresnorn pretpostavkom” (vehm). (Rak’
    pretpostavkom" (vehm). (Rak'ate teravih,39)
    ate teravih, 39)
    hammed
    Citesu jedna od
    oddruge,
    druge, iako
    iakosesesvaka
    svakapojedinacno
    pojedinacno prenosi
    prenosi od
    odiste
    iste Dakle, verzija
    Dakle, verzija koja
    koja spominje
    spominje dvadeset
    dvadeset jedan
    jedan rekjat
    rekjat prihvacena
    prihvacena jeje uu
    cite su jedna
    osobe. Zbog
    Zbognedosljednosti
    nedosljednosti i icak
    caksukobljene
    sukobljene prirode
    prirode predaja,
    predaja, ova
    ova svjetlu ovih,
    svjetlu ovih, i idrugih
    drugih faktora,
    faktora, koji
    koji samo
    sarno potvrduju
    potvrduju njenu
    njenu autentic-
    autentic-
    osobe.
    predaja se
    sene
    nemoze
    rnozekoristiti
    koristiti kao
    kaodokaz
    dokaz da
    dase teravihnamaz
    seteravih namaz sastoji
    sastoji nost,
    nost.
    predaja
    od osam
    od osam rekjata.
    rekjata. Razlicite
    Razlicitepredaje
    predaje od
    od Muhammed
    Muhammed ibn ibn Jusufa
    Iusufa su:
    su:
    • Drugi prenosilac
    Drugi ovog hadisa
    prenosilae ovog hadisa od
    od Se’id
    Se'idibn
    ibn Jezida
    Iezidajeste
    jeste Jezid
    Iezid ibn
    ibn
    Veespomenuta
    1.1. Vec spomenuta verzija,
    verzija,koju
    koju prenosi
    prenosi imam
    imam Malik,
    Malik,koja
    kojaspominje
    spominje Husajfa, i Jezidova dva ucenika, Ibn Ebi Zi'b i Muhammed
    Husajfa, i Jezidova dva ucenika, Ibn Ebi Zi’b i Muhammed ibn ibn
    jedanaest rekjata,
    jedanaest rekjata, ali
    aline
    nespominje
    spominje ramazan.
    ramazan. Dzafer, takoder,
    Dza’fer, takoder, prenose
    prenose ovaj
    ovajhadis
    hadis od
    od njega
    njega (vidi
    (vidi hadis
    hadis br.
    br. 33uu
    sekeijipoglavlja
    sekciji poglavlja “Hadisi
    "Hadisi o0ovom
    ovom pitanju”).
    pitanju"). Sve
    Sveverzije
    verzije ove
    ovepreda­
    preda-
    2.2. Jahja
    [ahja ibn
    ibn Kattanova
    Kattanova predaja
    predaja spominje
    spominje da
    da jeje ‘Omer,
    'Orner, r.a,
    r.a, sakupio
    sakupio
    Ijude ii da
    da su
    su za
    za imamom
    imamom Tamimom
    Tamimom al-Darijem,
    al-Darijem, r.a,r.a,klanjali
    klanjali je­
    je- je, koja
    je, koja ide
    ide preko
    preko Jezid
    Iezid ibn
    ibn Husajfa,
    Husajfa, jednoglasno
    jednoglasno spominju
    spominju dva­dva-
    ljude
    danaest rekjata.
    rekjata. Ne
    Ne spominje
    spominje se seda
    daje
    je ‘Omer,
    'Orner, r.a,
    r.a,izdao
    izdao bilo
    bilokakvu
    kakvu deset rekjata,
    deset rekjata, aaimam
    imam Nevevi,
    Nevevi, ‘Iraki,
    'Iraki, Sujuti,
    Sujuti,iidrugi,
    drugi, njen
    njen su
    su lanac
    lanae
    danaest
    naredbu o0broju
    broju rekjata,
    rekjata, niti
    niti se
    sespominje
    spominje mjesec
    mjesee ramazan.
    ramazan.
    (isnad) prenosilaea oeijenili kao cvrst i pouzdan,
    (isnad) prenosilaca ocijenili kao cvrst i pouzdan.
    naredbu
    Stoga se
    Stoga se postavlja
    postavlja pitanje:
    pitanje: Zasto
    Zasto jeje verzija
    verzija Muhammed
    Muhammed ibn ibn
    3.3. Verzija
    Verzija koju
    koju prenosi
    prenosi ‘A
    'Abd al-Aziz ibn
    bd al-Aziz ibn Muhammed
    Muhammed jednostavno
    jednostavno
    spominje dada su
    su klanjali
    klanjali jedanaest
    jedanaest rekjata
    rekjata za
    za vrijeme
    vrijeme halife
    halife ‘Ome-
    'Orne- Iusufa, koja
    Jusufa, koja spominje
    spominje osam
    osam rekjata,
    rekjata, prihvacena,
    prihvacena, uprkos
    uprkos tome
    tome sto
    sto je
    je
    spominje
    ra. Ne
    Ne spominje
    spominje se se nikakva
    nikakva posebna
    posebna naredba,
    naredba, kao
    kao ni
    ni Ubej
    Ubej ibn
    ibn zbunju~a ii nedosljedna
    zbunjuca nedosljedna uu spomenu
    spomenu broja
    broja rekjata,
    rekjata, aa verzija
    verzija Jezid
    [ezid ibn
    ibn
    ra.
    Ka'b, r.a,
    r.a, Tamim
    Tamim al-Dari,
    al-Dari, r.a,
    r.a, ni
    ni ramazan.
    ramazan. Husajfe odbacena,
    Husajfe odbacena, iako
    iako je
    je dosljedna?
    dosljedna? Pravedno
    Pravedno bi bi bilo
    bilo da
    da predaje
    predaje
    Ka’b,
    Se'id ibn
    Se’id ibn Jezida,
    Iezida, koje
    koje idu
    idu preko
    preko Jezid
    [ezid ibn
    ibn Husajfae,
    Husajfae, budu
    budu prihvacene,
    prihvacene,
    4. Ibn
    4. Ibn Ishakova
    Ishakova predaja
    predaja spominje
    spominje dada su
    su klanjali
    klanjali trinaest
    trinaest rekjata
    rekjata uu
    posto su
    posto su dosljedne
    dosljedne ii kategorirane kao autenticne
    kategorirane kao autenticne odod strane
    strane mnogih
    mnogih
    ramazanu, uu vrijeme
    ramazanu, vrijeme ‘Omera,
    'Omera, r.a.
    r.a. Ne
    Ne govori
    govori nista
    nista o0 ‘Omerovim,
    'Omerovim,
    ucenjaka, aa da
    ucenjaka, da predaje
    predaje preko
    preko Muhammed
    Muhammed ibn ibn Jusufa,
    Iusufa, zbog
    zbog njihove
    njihove
    r.a, naredbama,
    r.a, naredbama, Ubej
    Ubej ibn
    ibn Ka
    Ka'bu, r.a, ili
    bu, r.a, ili Tamim
    Tamim al-Dariju,
    al-Dariju, r.a.
    r.a.
    zbunjujuce prirode,
    zbunjujuce prirode, budu
    budu protumacene
    protumacerie ii pomirene
    pomirene sa
    sa predajama
    predajama Je­
    [e-
    5. Na
    5. Na kraju,
    kraju, Abd
    'Abd al-Razzakova
    al-Razzakova verzija
    verzija opisuje
    opisuje da
    da je
    je ‘Omer,
    'Orner, r.a,
    r.a, nare­
    nare- zid ibn
    zid ibn Husajfae.
    Husajfae,
    dio da
    dio da se
    se umjesto
    umjesto jedanaest,
    jedanaest, klanja
    klanja dvadeset
    dvadeset jedan
    jedan rekjat.
    rekjat,
    Neki ucenjaci
    Neki ucenjaci su pomirili
    pomirili razne verzije
    verzije Se’id
    Se'id ibn
    ibn Jezidove
    Iezidove pre­
    pre-
    Neke verzije
    Neke verzije ove
    ove predaje
    predaje spominju
    spominju jedanaest
    jedanaest rekjata,
    rekjata, neke
    neke tvrdnjom da je ‘Omer,
    daje tvrdnjom 'Orner, r.a,
    r.a, u pocetku
    pocetku naredio
    naredio jedanaest
    jedanaest rekjata,
    rekjata,
    236
    236 237

    ___ .' ", t" _~ _ ! _. " __ .' ol'"i._'! "-


    ABDUR -R A H M A N IB N JU SU F KUUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
    KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    FIKHA

    ali onda
    ali onda promijenio
    promijenio svoju
    svoju odluku
    odluku uu dvadeset
    dvadeset rekjata,
    rekjata, nakon
    nakon sto je
    je mesdiida na svijetu uu kojem se
    mesdzida se teravih namaz uu dzematu
    dzernatu klanjao sa
    doznao da je to tacnije
    doznao tacnije misljenje.
    misljenje. Niko nije opovrgao
    opovrgao njegovu odluku, manje od dvadeset rekjata tokom prvih 1200,
    1200, ili
    ili vise godina
    godina islama.
    dvadeset rekjata se nastavilo klanjati vecim dijelom islamske
    i dvadeset islamske histori- Slicno tome,
    tome, ni jedan ucenjak
    ucenjak medupoboznim precima (selefsalihin)
    medu poboznim precima (selefsalihin)
    je.
    je- misljenja da se teravih namaz
    nije bio misljenja namaz sastojao od osam rekjata. Mogu
    Imam Bejheki,
    Imam Bejheki, nakon
    nakon spominjanja
    spominjanja predaja o0 jedanaest
    jedanaest i dva­
    dva- lili misljenja
    miSljenja savremenih
    savremenih ucenjaka
    ucenjaka imati prednost
    prednost u odnosu
    odnosu na ucenje
    kaze:
    deset rekjata, kaze: i misljenja ljudi, koji su uzivali
    uzivali vecu bliskost fontani Poslanstva
    Poslanstva i Po-
    s.a.v.s.?
    slaniku, s.a.v.s.?
    "Moguce je pomiriti
    “Moguce pomiriti dvije vrste predaja, zato sto su ashabi u
    pocetku jedanaest rekjata i dzematu,
    pocetku klanjali jedanaest dzernatu, nakon cega su poceli Takoder, kako neko moze zanemariti
    zanemariti cinjenicu
    Cinjenicu da u perio-

    dvadeset rekjata i tri rekjata vz'fr-namaza.”


    vitr-namaza:' (Sunen al-kubra lili du od 1200 godina
    godina niko nije imao nikakvu
    nikakvu primjedbu
    primjedbu o0 tome da se
    klanjati dvadeset
    teravih namaz
    namaz sastoji od dvadeset
    dvadeset rekjata? Kako je samo
    same besmisle-
    'l-Bejheki 2:469)
    ‘l-Bejheki
    no takvo nesto nazivati novotarijom
    novotarijom u vjeri, kada je sam ‘Omer,
    'Orner, r.a,
    r.a,
    Imam Bejheki navodi
    Imam navodi istu tvrdnju
    tvrdnju na jos jednom
    jednom mjestu
    mjestu u postigao
    postigao konsenus
    konsenus sa ashabima
    ashabima o0 broju rekjata, i njegova odluka
    odluka je
    svom djelu Sunen al-kubra. Mnogi drugi ucenjaci
    ucenjaci su, takoder,
    takoder, ponu-
    ponu- donesena
    donesena na osnovu
    osnovu onoga sto je saznao od samog Poslanika, s.a.v.s.
    s.a.v.s.
    dili isto tumacenje.
    tumacenje. Ibn Habib Maliki pise: Ni ashabi, ni Poslanikovi, s.a.v.s,
    s.a.v.s, ukucani
    ukucani nisu ga opovrgli. ‘Omer,
    'Orner, r.a,
    r.a,
    onda
    onda je dodao
    dodao da je divna praksa
    praksa ozivljena (ni’mat al-bidatu hazihi),
    (ni'mat
    (CUpocetku
    “U pocetku se klanjalo jedanaest rekjata, ali se ucenje Kur’ana
    klanjalo jedanaest Kur'ana
    posto ljudi nisu klanjali femvzh-namaz
    teravih-namaz u dzematu
    dzernatu za vrijeme Ebu Be-
    produzavalo na tim rekjatima,
    produzavalo rekjatima, sto se pokazalo
    pokazalo tesko izdrzljivim
    izdrzljivim za
    kra, r.a.
    r.a.
    ljude, pa su povecali broj rekjata na dvadeset,
    dvadeset, ne ukljucujuci
    ukljucujuci vzfr-na-
    vitr-na-
    Stoga se savim lahko
    Iahko moze zakljuciti da, posto postoji sagla-
    al-ahjar, 192)
    maz," (Tuhfat al-ahjar,
    maz.”
    snost
    snost izmedu
    izmedu cetiri imama uceniaka ummeta,
    imama i vecine ucenjaka ummeta, da se teravih
    namaz
    namaz sastoji od dvadeset smatrati sunnetskom
    dvadeset rekjata, i to se moze smatrati sunnetskom
    ZAKLJUCAK
    ZAKLJUCAK praksom.
    praksom.

    vrijerne su se pojavili neki ljudi s misljenjem


    Tek u skorije vrijeme misljenjem da
    sun net klanjati samo
    je sunnet same osam rekjata teravz/z-namaza.
    teravih-namaza. Neki su otisli
    tvrdeci da se klanjanje
    tako daleko, tvrdeci klanjanje vise rekjata od toga smatra
    smatra novo-
    tarijom u vjeri (bid’
    tarijom (bidat).
    at).
    mogucnosti da navede
    Niko od njih nije u mogucnosti navede primjer
    primjer ni jednog
    jednog

    238
    238 239

    --- .. ~,

    --
    - • j 4" .. _.. . r ~ .....
    - •
    AB DUR-RAHM A NIBN
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF : KLJUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
    KLJUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG FIKHA
    .............................................
    pristup ovom
    pristup ovom pitanju
    pitanju je
    je uu potpunosti
    potpunosti uu skladu
    skladu sa
    sa Kur’
    Kur'anorn
    anom ii hadisi-
    hadisi-
    SPAJANJE NAMAZA
    SPAJANJE NAMAZA rna, koji,
    koji, takoder,
    takoder, naglasavaju
    naglasavaju dada se
    se svaki
    svaki namaz
    namaz obavi
    obavi uu svoje
    svoje vrije­
    vrije-
    ma,
    me. Nasuprot
    me. Nasuprot tome,
    tome, dzem
    diem' al-hakiki
    al-hakiki pristup
    pristup izaziva
    izaziva konflikt
    konflikt izmedu
    izmedu
    Postoje hadisi
    hadisi koji govore da je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, spajao dva kur'anskog
    kur’anskog i hadiskog
    hadiskog teksta.
    obavezna (jarz) namaza
    obavezna (farz) namaza u toku putovanja.
    putovanja. Hadisi
    Hadisi objasnjavaju
    objasnjavaju kako Do kraja
    Do kraja ovog
    ovog poglavlja
    poglavlja ce
    ce biti
    biti jasno
    jasno da
    da Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.S,ni-
    ni-
    je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, sjahao sa jahalice
    jahalice i klanjao aksam-namaz,
    aksam-namaz, zatim i kada nije
    kada nije spajao
    spajao dva
    dva namaza
    namaza ujednom
    u jednom namaskom
    namaskom vremenu.
    vremenu. Takoder
    Takoder
    jaciju, i onda nastavio putovanje.
    putovanje. Postoji razlika u misljenju kada je je vazno
    je vazno zapamtiti
    zapamtiti da
    da je
    je ldanjanje
    klanjanje aksama
    aksama ii jacije
    jacije u1.1 aksamskom
    aksamskom vre­
    vre-
    uu pitanju
    pitanju tumacenje
    tumacenje ovih hadisa, tj. kako je tacno Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, menu, podne
    menu, podne ii ikindije
    ikindije uu podnevskom
    podnevskom vremenu,
    vremenu, poznato
    poznato kao
    kao dzem
    diem'
    klanjao dva namaza
    namaza zajedno. al-takdim ili
    al-takdim iii “spajanje
    "spajanje unaprijed”
    unaprijed" , jer
    jer je
    je jedan
    jedan od
    od namaza
    namaza obavljen
    obavljen
    Hanefije nude slijedece tumacenje:
    tumacenje: Iako je Allahov Poslanik, prije njegovog
    prije njegovog namaskog
    namaskogvremena. Spajanje namaza
    vremena. Spajanje namaza uu vrijeme
    vrijeme kasni-
    kasni-
    s.a.v.s,
    s.a.v.s, klanjao namaze
    namaze jedan za drugim,
    drugim, on je, zapravo, svaki namaz jeg namaza
    jeg namaza (npr.
    (npr. klanjanje
    klanjanje aksama
    aksama uu jacijsko
    jacijsko vrijeme)
    vrijeme) je
    je poznato
    poznato kao
    kao
    klanjao u njegovo vrijeme. Naprimjer,
    Naprimjer, kada je spajao aksam i jaciju, dzem al-te'hir
    diem' al-te’ iii “spajanje
    hir ili "spajanje sa
    sa odgodom”,
    odgodom', jer
    jer je
    je klanjanje
    klanjanje jednog
    jednog od
    od
    zaustavio
    zaustavio bi se pred kraj
    kraj aksamskog
    aksamskog vremena
    vremena i klanjao.
    klanjao. Onda, cim
    cirri bi namaza odgodeno
    namaza odgodeno odod njegovog
    njegovog namaskog
    namaskog vremena
    vremena (npr.
    (npr. klanjanje
    klanjanje
    nastupilo
    nastupilo vrijeme
    vrijerne jacije namaza, klanjao
    klanjao bi ii jaciju,
    jaciju, i nastavio
    nastavio putova­
    putova- podne uIIvrijeme
    podne vrijeme ikindije).
    ikindije).
    nje.
    nje.
    Drugi ucenjaci tumace
    Drugi ucenjaci tumace da
    da je
    je Poslanik,
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,klanjao
    klanjao ii aksam
    aksarn
    ii jaciju
    jaciju uu vrijeme
    vrijeme jacije
    jacije namaza
    namaza (tj.
    (tj. nakon isteka
    isteka aksamskog
    aksamskog vreme­
    vrerne-
    RAZLICITA MISLJENJA
    RAZLICITA MISLJENJA
    na).
    na), Iedno od
    Jedno od misljenja
    misljenja je
    je da
    da je
    je dopusteno
    dopusteno klanjati
    klanjati dzem al-hakiki
    diem' al-hakiki
    Metod
    Metod koji
    koji nudi
    nudi Hanefijska
    Hanefijska skola
    skola o0 klanjanju
    klanjanju prvog
    prvog namaza
    namaza ako se
    ako se neko
    neko nalazi
    nalazi na
    na uzurbanom
    uzurbanom putovanju.
    putovanju. Drugo
    Drugo misljenje
    misljenje je
    je da
    da je
    je
    na
    na isteku
    isteku njegovog
    njegovog vremena,
    vremena, ii klanjanju
    klanjanju drugog
    drugog namaza
    namaza odmah
    odmah po
    po diem' al-hakiki
    dzem al-hakiki dopusten
    dopusten prilikom
    prilikom svakog
    svakog putovanja,
    putovanja, bilo
    bilo uzurbano
    uzurbano
    nastanku
    nastanku njegovog
    njegovog vremena, fikhskoj terminologiji
    vremena, uu fikhskoj terminologiji je
    je poznat
    poznat kao
    kao iii ne.
    ili ne. Za
    Za neke,
    neke, takoder
    takoder jeje dopusteno
    dopusteno spajati
    spajati namaze
    namaze zaza vrijeme
    vrijeme jake
    jake
    dzem
    diem' al-suri
    al-suri -- “ocigledno
    "ocigledno spajanje”.
    spajanje" Metod
    Metod klanjanja
    klanjanja dva
    dva obavezna
    obavezna kise, aa neki
    kise, neki tvrde
    tvrde da
    da je
    je dopusteno cak iiuu slucaju
    dopusteno cak slucaju neke
    neke bolesti.
    bolesti.
    (jarz) namaza
    (farz) namaza uu vrijeme
    vrijeme jednog
    jednog namaskog
    namaskog vremena
    vremena poznat
    poznat je
    je kao
    kao Pogled imama
    Pogled imama Ebu
    Ebu Hanife
    Hanife na
    na ovo
    ovoje
    je veoma
    veoma jednostavan.
    jednostavan. Pre-
    Pre-
    dzem
    diem' al-hakiki
    al-hakiki ili
    ili “potpuno
    "potpuno spajanje”
    spajanje". rna njemu,
    ma njemu, dzem al-hakiki metod
    diem' al-hakiki metod nije
    nije dopusten
    dopusten osim
    osim na
    na Arafatu
    'Arafatu (za
    (za
    Postoje
    Postoje mnogi
    mnogi hadisi
    hadisi koji
    koji govore
    govore o0spajanju
    spajanju dva
    dva namaza.
    namaza. Pre-
    Pre- vrijeme hadza),
    vrijeme hadza), kada
    kada se
    se unaprijed
    unaprijed spaja
    spaja podne
    podne ii ikindija,
    ikindija, ii na
    na Muzde-
    Muzde-
    ma
    ma Hanefijskoj
    Hanefijskoj skoli,
    skoli, najbolje
    najbolje tumacenje je dzem
    tumacenje je diem' al-suri,
    al-suri, po
    po kojem
    kojem lifi,kada
    lifi, kada se
    se aksam
    aksam iijacija
    jacija spajaju
    spajaju sa
    sa odgodom.
    odgodom. Praksa
    Praksa spajanja
    spajanja una­
    una-
    se
    se oba
    oba namaza
    namaza klanjaju
    klanjaju uu njihovom
    njihovom namaskom
    namaskom vremenu.
    vremenu. Hanefijski
    Hanefijski prijed ii spajanja
    prijed spajanja sa
    sa odgodom
    odgodom na
    na ova
    ova dva
    dva mjesta
    mjesta ustanovljena
    ustanovljena je
    je kon-
    kon-

    240
    240 241
    241
    ---
    ABDUR-RAHMAN
    AB DUR-RAHM ANIBN JUSUF j:
    IBN JUSUF
    ............................................ KUUCNIDOKAZIHANEFIJ5K0G
    KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOGFIKHA
    FIKHA

    senzusom ucenjaka.
    senzusom ucenjaka. Dakle,
    Dakle, hanefije
    hanefije ne
    ne dozvoljavaju
    dozvoljavaju dzeni al-hakiki
    diem' al-hakiki
    Allah di.s.kaze:
    Allah dz.s. kaiei
    osim uu dva
    osim dva navedena
    navedena slucaja.
    slucaja. Hadise
    Hadise koji
    koji govore
    govore o0 spajanju
    spajanju namaza,
    namaza,
    (°) (jc. JjjJI
    hanefije tumace
    hanefije turnace kao
    kao dzem al-suri spajanje.
    diem' al-suri spajanje. Ova
    Ova vrsta
    vrsta spajanja
    spajanja je
    je do-
    do-
    zvoljena uu svako
    zvoljena svako vrijeme,
    vrijeme, jer
    jer nema
    nema sumnje
    sumnje uu dopustenost
    dopustenost obavljanja
    obavljanja ''A tesko
    "A tesko onima
    onima koji,
    koji, kada
    kada molitvu
    molitvu obavljaju,
    obavljaju, molitvu
    molitvu svoju
    svoiu
    dva namaza
    dva namaza uu njihovo
    njihovo vrijeme.
    vrijeme. kako treba
    kako treba ne
    ne izvrsavaju.” (AI-Kur'an
    izvrsavaju" (Al-Kur’ 107:4-5)
    an 107:4-5)

    Grupa
    Grupa ucenjaka
    ucenjaka tvrdi
    tvrdi da
    da su
    su ovi
    ovi ajeti
    ajeti opomena
    opomena onima
    onima koji
    koji
    KUR'AN
    A N 00 OVOM
    KUR’ OVOM PITANJU
    PITANJU ostavljaju
    ostavljaju svoj
    svoj namaz
    namaz uu njegovo
    njegovo propisano
    propisano vrijeme.
    vrijeme.

    Allah, di.s,kaze:
    Allah, dz.s, kaze: Allah kaze:
    Allah kaze:
    ( 1 ' Vj UIjS Ciil£ SZkLall jjl
    dA j oXLall Ijc-LiJal 11.. .alLi
    "[er vjernicima
    “Jer vjernicima je
    je propisano
    propisano da,
    da, uu odredeno
    odredeno vrijeme,
    vrijeme, molitvu
    molitvu
    “''A
    A njih
    njih smijenise
    smijenise zli
    zli potomci,
    potomci, koji
    koji molitvu
    molitvu napustise...
    napustise ...
    obavljaju.” (AI-Kur'an
    obavljaju" (Al-Kur’ 4: 103)
    an 4:103)
    (Al-Kur'an 19:59)
    (.Al-Kuran 19:59)
    To znaci
    To znaci da
    da svaki
    svaki namaz
    namaz ima
    ima pocetno
    pocetno vrijeme,
    vrijeme, ii prije
    prije nje-
    nje-
    Prema
    Prema jednoj
    jednoj grupi
    grupi ucenjaka,
    ucenjaka, rijeci
    rijeci “koji
    "koji molitvu
    molitvu napustise”
    napustise"
    ga namaz
    ga namaz nije
    nije ispravan,
    ispravan, ii zavrsno
    zavrsno vrijeme,
    vrijeme, do
    do kojeg
    kojeg namaz
    namaz treba
    treba biti
    biti
    odnose
    odnose sese na
    na one
    one koji
    koji propustaju
    propustaju klanjati
    klanjati namaz
    namaz uu njegovo
    njegovo propisano
    propisano
    obavljen, jer ce
    obavljen, jer ce inace
    inace biti
    biti kadd,
    kada', ili propusteni namaz.
    ilipropusteni namaz. Dakle,
    Dakle, ovaj
    ovaj ajet
    ajet
    vrijeme.
    vrijeme.
    ukazuje na
    ukazuje na vaznost
    vaznost obavljanja
    obavljanja svakog
    svakog namaza
    namaza uu njegovo
    njegovo propisano
    propisano
    vrijerne,
    vrijeme. Ukratko, ovi
    ovi kur’anski
    kur'anski ajeti potvrduju
    potvrduju da da je
    je propustanje
    propustanje bilo
    bilo
    kojeg
    kojeg namaza
    narnaza nepozeljno
    nepozeljno ii izuzetno omrznuto. Propustanje
    Propustanie namaza
    Allah di.s. kaze:
    Allah dz.s. kaze: (tj.
    (tj. neklanjanje namaza u njegovom propisanom
    propisanom vremenu)
    vremenu) smatra
    smatra se
    a ljM l \j kqt c karakteristikom (munafikin). Iz tog razloga, hadisi koji na-
    karakteristikom licemjera (munafikin),
    izgled govore da je Poslanik, s.a.v.s, propustao namaze (nije ih
    s.a.v.s,propustao ih klanjao
    "Redovno molitvu
    “Redovno molitvu obavljajte
    obavljajte (pet
    (pet dnevnih
    dnevnih namaza).”
    narnaza)," (AI-
    (Al-
    u njihovo propisano
    propisano vrijeme), moraju biti tumaceni
    tumaceni na nacin koji je uu
    Kuran
    Kur’ 2:238)
    an 2:238)
    skladu sa navedenim
    navedenim kur’ anskim ajetima, kako bi se uklonila karakte-
    kur'anskim
    Ovaj ajet
    Ovaj ajet je,
    je, takoder,
    takoder, veoma
    veoma jasan
    jasan o0 obavljanju
    obavljanju namaza
    namaza uu nji­
    nji- ristika nepozeljnosti
    nepozeljnosti iz Poslanikove, s.a.v.s,
    s.a.v.s, prakse. Jedini
    [edini nacin da se
    hovo propisano
    hovo propisano vrijeme,
    vrijerne, aa ne
    ne o0 njihovom
    njihovom odgadanju.
    odgadanju. to ucini jeste ako uzmemo
    uzmemo da metod
    metod spajanja ima znacenje “ocigledno
    "ocigledno
    spajanje”.
    spajanje" Sada cemo se osvrnuti
    osvrnuti na nekoliko hadisa koji su eksplicitni u
    svojoj
    svojoj zabrani
    zabrani obavljanja namaza
    namaza izvan njegovog propisanog
    propisanog vremena.
    242
    242 243
    ABDUR-RAHMAN
    ABDUR -R A H M A N IBIBNN JUJUSUF SU F :j:
    ............................................ KUUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
    KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOGFIKHA
    FIKHA

    HADISI
    H A D ISI00 OVOM
    OVOM PITANJU
    PITANJU po nastanku,
    nastanku, i odgadao
    odgadao aksam
    aksam do pred
    pred istek vremena,
    vremena, ii klanjao
    klanjao jaciju

    • r.a, prenosi
    Ebu Musa, r.a, prenosi da je
    je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s,rekao: odmah
    odmah po
    po nastanku
    nastanku (tj.
    (tj. svaki namaz
    namaz je klanjao
    klanjao uu propisano
    propisano vrijeme).”
    vrijeme)."
    (Serh Ma’
    (Serh Maani 'l-asar 1:164,
    a n i'l-asar Musannef Ibn Ebi Sejbe
    1:164, Musanneflbn Sejbe 2:457)
    2:457)
    "Spajanje dva namaza, bez opravdanog
    “Spajanje opravdanog razloga, veliki je je gri-
    (keba'ir)." (Musanneflbn
    jeh (kebair).” (Musannef Ibn Ebi Sejbe 2:459, Al- Ta'lik al-sabih 2:124)
    2:459, Al-Talik • Prenosi se da je Ibn Abbas,
    'Abbas, r.a,
    r.a, rekao:

    “Klanjao
    "Klanjao sam osam rekjata zajedno (cetiri rekjata podne
    podne i
    namaza nije dopusteno
    Dakle, spajanje namaza dopusteno cak ni u slucaju pu-
    cetiri rekjata ikindije), ii sedam rekjata zajedno (tri rekjata aksama
    aksarna
    iii kise, bas kao sto ni drugi veliki grijesi nisu dopusteni
    tovanja ili dopusteni u
    ii cetiri rekjata jacije) sa Poslanikom,
    Poslanikom, s.a.v.s.”
    s.a.v.s." Jedan
    [edan od prenosilaca
    prenosilaca
    okolnostima.
    takvim okolnostima.
    kaze: “Rekao
    "Rekao sam Ebu ‘1-Sasa’u:
    'l-Sasa'u: ‘Pretpostavljam
    'Pretpostavljarn da je odgodio
    odgodio pod-
    • Prenosi se od
    Prenosi od ‘Omera,
    'Ornera, r.a, da je
    je pisao ljudim
    ljudim u islamskom
    islamskom svijetu, ne-namaz
    ne-namaz do pred istek njegova vremena,
    vremena, i klanjao ikindiju
    ikindiju odmah
    odmah
    zabranjujuci im spajanje namaza. Rekao im je da je spajanje dva
    zabranjujuci po nastanku,
    nastanku, i odgodio
    odgodio aksam do pred istek vremena
    vremena i klanjao jaciju
    namaza (AI-Ta'lilcal-sabih
    namaza veliki grijeh. (Al-Talik 2:124).
    al-sabih 2:124). odmah
    odmah po nastanku.’
    nastanku.' Odgovorio
    Odgovorio je: ‘I'I ja, takoder, isto.'" (Sahih
    takoder, mislim isto.’”
    'Abdullah Mes'ud, r.a, prenosi:
    Muslim 1:246,
    Muslim Musannej Ibn Ebi Sejbe 2:456)
    1:246, Musanneflbn 2:456)
    • ‘A bdullah ibn Mes’ud,
    "Nikada nisam vidio Poslanika, s.a.v.s,
    "Nikada s.a.v.s, da klanja bilo koji na­
    na- Hadis iz Sahih Muslima
    Muslima je veoma
    veoma precizan u opisu spajanja
    njegovog propisanog
    maz van njegovog propisanog vremena, Muzdelifi, Spojio
    vrernena, osim na Muzdelifi. namaza.
    namaza. Metod
    Metod koji je opisao prenosilac diem' al-suri.
    prenosilac jeste dzem al-suri.
    aksarn i jaciju na Muzdelifi.”
    je aksam Muzdelifi." (Sahih al-Buhari 1:227,
    1:227, Serh Ma’
    Maani
    ani • Imam
    Imam Ebu Davud
    Davud prenosi
    prenosi slijedecu predaju:
    'l-asar 1:164)
    ‘l-asar 1:164)
    “Abdullah
    "Abdullah ibn ‘Omerov
    'Omerov mujezin (muezzin) informisao
    mujezin (muezzin) informisao ga je
    • jednoj predaji, Ibn Mes’ud,
    U jos jednoj Mes'ud, r.a, kaze:
    da je vrijeme
    vrijeme namaza.
    namaza. Ibn ‘Omer,
    'Orner, r.a, naredio
    naredio mu je da nastavi
    nastavi puto-
    "Allahov Poslanik, s.a.v.s,
    “Allahov s.a.v.s, spajao je namaze
    namaze u toku putovanja.
    putovanja. vanje. Kada je suncevo crvenilo (Sefak ahmar) skoro nestalo, sisao
    suncevo crvenilo
    Spajao je aksam
    aksam ii ikindiju,
    ikindiju, odgadajuci
    odgadajuci aksam
    aksam do pred istek njego­
    njego- je sa planine
    planine i klanjao aksam. Onda
    Onda je sacekao da crvenilo
    crvenilo potpuno
    potpuno
    vremena, i klanjajuci
    vog vremena, klanjajuci jaciju odmah
    odmah nakon
    nakon njena
    njena nastanka.” (Mu-
    nastanka," {Mu­ nestane
    nestane i klanjao jaciju namaz. Onda
    Onda je rekao: ‘Kad
    'Kad god je Allahov
    sannef Ibn Ebi Sejbe
    sanneflbn Sejbe 2:458) Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, bio u zurbi iz nekog
    nekog razloga, ucinio
    ucinio bi isto, kao sto
    • ‘A'AiSa,r.a, prenosi:
    isa, r.a, prenosi: sam ja upravo
    upravo ucinio.”’ iSunen Ebi Davud
    ucinio." (SunenEbi Davud 1:178)
    1:178)

    "Allahov Poslanik, s.a.v.s,


    “Allahov s.a.v.s, tokom
    tokorn putovanja
    putovanja je odgadao
    odgadao pod-
    pad- Kao sto mozemo vidjeti, metod
    5tOrnozemo metod spajanja namaza
    namaza u navede-
    ne-namaz do pred
    ne-namaz pred istek njegova vremena,
    vremena, i klanjao
    klanjao ikindiju
    ikindiju odmah
    odmah nom hadisu
    hadisu nije nikoji drugi diem' al-suri. To je metod
    drugi do dzem metod s kojim se

    244 245

    _________________________________ ...-.....__ ~ • ~ •• -. j J, .. ' .. "".......- ~ '"'_


    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF ::
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF
    ............................................ KUUCNI DOKAZI HANEFlJSKOG FIKHA

    svako slaze, i niko ga ne opovrgava.


    opovrgava. Kako moze postojati
    postojati primjedba
    primjedba "Kad god je Poslanik,
    “Kad Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, zurio
    zurio na putovanju,
    putovanju, spajao bi
    na obavljanje
    obavljanje dva namaza
    namaza tako da su oba obavljena
    obavljena u njihovo
    njihovo pro-
    pro- aksam iijaciju"
    aksam Muslim 1:245).
    jaciju.” (Sahih Muslim 1:245).
    pisano
    pisano vrijeme.
    vrijeme. Bez sumnje,
    sumnje, ovo ne samo da je najsigurniji
    najsigurniji metod
    metod
    predaja, ponekad,
    Ova predaja, ponekad, koristi
    koristi se da se dokaze
    dokaze dopustenost
    dopustenost
    spajanja
    spajanja dva namaza
    namaza nego je i najprikladniji
    najprikladniji nacin
    nacin tumacenja
    tumacenja hadisa
    hadisa
    "potpunog spajanja”,
    “potpunog spajanja" iako samo spominje
    spominje da je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, spo-
    o spajanju
    spajanju namaza.
    namaza.
    namaza, a ne spominje
    jio dva namaza, spominje da je obavio diem
    diem' al-hakiki. Hanefije
    Takoder,
    Takcder, opce
    epee znanje
    znanje je da se sabah namaz
    namaz ne smije klanja- S.a.V.5,obavio “ocigledno
    tvrde da je Poslanik, s.a.v.s, "ocigledno spajanje”,
    spajanje', a ne “potpu-
    "potpu-
    ti prije nastanka
    nastanka njegova vremena,
    vremena, ili odgadati
    odgadati nakon
    nakon isteka njegova spajanje',, posto
    no spajanje” posto se o0 prvom
    prvom metodu
    metodu slazu svi ucenjaci.
    ucenjaci,
    vremena.
    vremena. Slicno tome, drugi namazi
    namazi se ne smiju
    smiju klanjati van njiho- hadisu, posto Ibn ‘Omer,
    U ovom hadisu, 'Orner, r.a, ne spominje
    spominje stvaran
    stvaran metod
    metod
    vog propisanog
    propisanog vremena,
    vremena, a pogotovo vjeruje da je to sunnet.
    pogotovo ako se vjeruje spajanja, upucujemo
    upucujerno na, vec vee spomenuti,
    spomenuti, hadis br. 7 - takoder,
    takoder, pre­
    pre-
    Ovo ukazuje na to da je sunnetski metod
    metod spajanja namaza diem
    spajanja dva namaza diem' 'Om era - u kojem tumaci
    daja Ibn ‘Omera turnaci metod
    metod spajanja namaza.
    namaza. Metod
    Metod
    al-suri, kao sto je potvrdeno
    potvrdeno kur’anskim
    kuranskim ajetima
    ajetima i hadisima.
    hadisima. Ovo je diem' al-sari,
    koji on opisuje u toj predaji je diem al-sari, pa se uzima kao tumac
    tumac
    hanefijsko
    hanefiisko misljenje o0 ovom pitanju. ove predaje.
    predaie.

    Ako je dopusteno prakticirati diem


    dopusteno prakticirati diem' al-hakiki
    al-hakiki u slucaju puto-
    puto- • Nafi’
    Nafi' prenosi:
    vanja ili
    iii bolesti, zasto je to onda ograniceno
    ograniceno samo na neke namaze?
    "Kad god je ‘A
    “Kad 'Abdullah 'Orner, r.a,
    bdullah ibn ‘Omer, r.a, putovao
    putovao u zurbi, spajao
    Zasto onda
    onda nije dopusteno
    dopusteno sve dnevne
    dnevne namaze
    namaze klanjati ujutro, prije
    aksam i jaciju, nakon
    bi alcsam nakon sto je nestalo crvenila
    crvenila prililcom
    prilikom zalaska Sun-
    polaska
    polaska na put? Razlog je veomaveoma jednostavan.
    jednostavan. Praksa
    Praksa spajanja dva
    ca. Ibn ‘Omer,
    ca. 'Orner, r.a,
    r.a, tvdi da, kad god je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, bio prisiljen
    prisiljen da
    namaza smatra dzerri
    namaza se ne smatra diem' al-hakiki, nego diem
    diem' al-suri, pri cemu
    cernu
    (sahih
    namaz," (Sahih
    putuje u zurbi, on bi, takoder, spajao aksam ii jaciju namaz.”
    se svaki namaz
    namaz klanja u njegovo propisano
    propisano vrijeme,
    vrijerne, ali su svi namazi
    namazi
    Muslim 1:245)
    1:245)
    obavljeni jedan
    jedan za drugim.
    drugim.
    • 'Abdullah
    ‘A 'Orner, r.a,
    bdullah ibn ‘Omer, r.a, prenosi:
    "[edne
    “Jedne prilike je Poslanik, s.a.v.s,morao
    s.a.v.s, morao putovati
    putovati zbog hitnog
    hitnog
    HADISIO
    H NAMAZA
    A D ISI0 SPAJANJU NAMAZA
    slucaja u porodici.
    porodici. Odgodio
    Odgodio je aksam
    aksarn do pred istek
    istek vremena,
    vremena, dok cr-
    nestala, zatim je sjahao ii spojio dva namaza.
    vena svjetlost nije nestala, namaza. Nakon
    Nakon
    U
    U slijedecoj sekciji cemo
    cerno analizirati
    analizirati neke hadise, koji se obic-
    'Abdullah
    toga, ‘A 'Orner, r.a,
    bdullah ibn ‘Omer, r.a, svima je rekao da je to bila Poslaniko-
    no
    no koriste
    koriste kao dokaz zaza diem
    diem' al-hakiki.
    va, s.a.v.s,
    va, s.a.v.s, praksa kad god je morao
    morao putovati
    putovati u zurbi.” (Sun en al-Tir-
    zurbi" (Sunen al- Tit-
    • Ibn
    Ibn ‘Omer,
    'Orner; r.a,
    r.a, prenosi:
    prenosi: mizi
    mizi 1:124)
    1:124)

    246 247
    ----------------------------------~~~~==========~~=========
    AB DUR-RAHM ANIBN
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF ::
    ............................................ KUUCNI dDOKAZI
    KLJUCNI o k a z i hHANEFIJSKOG FIKHA
    a n e f ij s k o g fik ha

    hadisa su naizgled
    Ova dva hadisa naizgled kontradiktorna
    kontradiktorna hanefijskom
    hanefijskom mi- • Jos jedan
    jedan razlog diem' al-suri metod
    razlog za dzem metod je, posto
    posto su hadisi
    hadisi Ibn
    sljenju. Ipak, u stvarnosti,
    stvarnosti, ako se ispravno
    ispravno shvate, onda
    onda su u potpu-
    potpu- 'Ornera, r.a, o
    ‘Omera, 0 ovom pitanju
    pitanju nedosljedni
    nedosljedni i nisu sacuvali
    sacuvali fiksan
    nom
    nom skladu. Razlozi su slijedeci: izraz, onda
    onda je bolje hadis
    hadis br. 7 - koji je vec
    vee spomenut
    spomenut u ovom
    poglavlju -
    poglavlju smatrati tumacenjem
    smatrati tumacenjern razlicitih
    razlicitih verzija njegove pre-
    • postoje dvije vrste sefaka ili ‘sumraka;
    Prvo, postoje 'sumraka': jedna
    jedna je crvenilo
    crvenilo
    daje. Taj
    Taj hadis
    hadis jasno
    jasno ukazuje
    ukazuje da je metod
    metod spajanja, koji je koristio
    koristio
    (ahmar) na nebu
    (ahmar) nebu nakon
    nakon zalaska
    zaJaska Sunca, a druga
    druga vrsta je bjeli-
    Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, “ocigledno
    "ocigledno spajanje”.
    spajanje" Dakle, spajanje spomenuto
    spomenuto
    na (ebjed), koja se zadrzava
    zadrzava kratko
    kratko nakon
    nakon sto crvenilo
    crvenilo nestane.
    nestane.
    u ostalim
    ostalim hadisima
    hadisima ‘Abdullaha
    Abdullaha ibn ‘Omera
    'Om era se, takoder,
    takoder, smatra
    smatra
    Imam
    Imam ‘A jni kaze:
    Ajni
    "ociglednim spajanjem”
    “ociglednim spajanjern".
    “Moguce
    "Moguce je da se sumrak
    sumrak u predaji
    predaji odnosi
    odnosi na crvenilo. U
    Hanefijskoj skoli postoje
    postoje dva misljenja
    misljenja po pitanju
    pitanju isteka aksamskog
    aksamskog • Mu'az prenosi
    Mu’az prenosi da je, tokom
    tokom ekspedicije
    ekspedicije na Tebuk, kad god je

    vremena.
    vremena. Neki kazu da istice kada nestane
    nestane crvenilo, dok drugi
    drugi kazu s.a.v.s, kretao
    Poslanik, s.a.v.s, kretao prije nego se Sunce spusti na meridijan,
    meridijan,

    da istice kada nestane


    nestane bjelina. Stoga je Poslanik, s.a.v.s, klanjao oba
    s.a.v.S,klanjao odgodio podne
    odgodio podne namaz
    namaz i klanjao ga pred istek vremena
    vremena sa ikindi-

    namaza nakon
    namaza nakon nestanka
    nestanka crvenila, a to znaci da je klanjao aksam
    aksarn u kretao nakon
    jom, a kada je kretao nakon podne,
    podne, klanjao bi ikindiju
    ikindiju odmah
    odmah po

    periodu
    periodu bjeline na nebu, tj. u njegovo propisano
    propisano vrijeme
    vrijeme (prema
    (prema mi- nastanku njena
    nastanku njena vremena
    vremena zajedno
    zajedno sa podne-namazom
    podne-narnazom (tj.
    (tj. podne
    podne

    sljenju da aksamsko
    aksamsko vrijeme istice nakon
    nakon nestanka
    nestanka bjeline), i da je, vremena, a ikindiju
    na isteku vremena, ikindiju odmah
    odmah po nastanku
    nastanku vremena),
    vremena), te

    takoder,
    takoder, klanjao jaciju u njeno propisano
    propisano vrijeme (prema
    (prema misljenju
    misljenju nastavio putovanje.
    bi onda nastavio putovanje. Kad god je kretao na put prije aksa-

    da aksamsko
    aksamsko vrijeme
    vrijerne istice nestankom
    nestankom crvenila, nakon
    nakon cega nastupa
    nastupa rna, odgodio
    ma, odgodio bi ga i klanjao sa jacijom (tj. u njihova
    njihova propisana
    propisana

    jacija namaz).” (,Umdat al-kari 3:568)


    namaz)," (‘Umdat 3:568) vremena), a ako je kretao nakon
    vremena), nakon aksama, klanjao bi jaciju odmah
    odmah
    po nastanku vremena, spajajuci je sa aksamom.
    nastanku njena vremena, aksamom. (Sunen
    • jedno tumacenje,
    Jos jedno tumacenje, spomenuto AI- Talik al-sabih, jeste
    spomenuto u djelu Al-Ta’lik Davud 1:178)
    1:124, Sunen Ebi Davud
    al-Tirmizi 1:124, 1:178)
    da su ovi hadisi preneseni
    preneseni sa raznim
    raznim razlikama.
    razlikama. Neki sadrze do-
    datak
    datak “crvenilo
    "crvenilo je skoro nestalo”.
    nestalo" Ovo ukazuje na to da je jedan
    prenosilaca, mozda,
    od prenosilaca, mozda, bio malo zbunjen
    zbunjen kad su u pitanju
    pitanju tacne Iz ove
    Iz ove predaje
    predaje se
    se m
    moze zakljuciti slijedece:
    oze zakljuciti
    rijeci zbog raznih
    raznih predaja, pa je u konacnici
    konacnici zabiljezio rijeci
    rijeci “na­
    "na-
    kon sto je crvenilo nestalo”
    nestalo". U biti, to znaci da je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, • 'Ajni
    Imam ‘A ovoj predaji
    jni o0 ovoj predaji kaze:
    kaze:

    klanjao aksam malo


    klanjao malo prije
    prije nestanka
    nestanka crvenila, sto znaci da je toto bio
    bio "Imam Ebu
    “Imam Ebu Davud je odbacio
    odbacio ovaj
    ovaj hadis i,i, takoder, od njega
    diem' al-suri metod
    dzem metod spajanja.
    spajanja. se prenosi
    prenosi da nema
    nema jasnog
    jasnog hadisa o0 klanjanju
    klanjanju namaza
    namaza prije nastanka
    nastanka
    njegovog propisanog
    propisanog vremena.”
    vremena.'
    248 249
    ABDUR-RAHMAN
    AB DUR-RAHM A NIBN IBN JUSUF
    JUSUF ::
    ............................................ KLJUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
    KLJUCNI DOKAZI HANEFlJSKOG FIKHA
    FIKHA

    • Jos jedan
    Jos jedan problem
    problem sa
    sa ovom
    ovom predajom
    predajorn jeste
    jeste zestolc
    zestok kriticizam
    kriticizam spominju
    spominju da
    da je
    je Poslanik, s.a.v.s, obavljao dzem
    s.a.v.s, obavljao diem' al-hakiki,
    al-hakiki, nego
    nego da
    da je
    je
    hadiskih strucnjaka (muhaddisi)
    hadiskih strucnjaka (muhaddisi) na
    na racun
    racun Husejna
    Husejna ibn
    ibn Abdilla- radije obavljao dzem
    radije diem' al-suri.
    al-suri.
    jednog od prenosilaca
    ha, jednog prenosilaea uu lancu
    laneu hadisa. Ibn al-Medini
    al-Medini kaze:
    "Odbacio sam njegove predaje.”
    “Odbacio predaje" Imam Ahmed
    Ahmed tvrdi: “On
    "On ima
    nedostatke," Ibn Me’in
    nedostatke.” Me'in ga naziva slabim {da
    (da'ij), Nesa'i kaze:
    if), dok Nesai ZAKLJUCAK
    ZAKLJUCAK
    "Njegove predaje su odbacene.”
    “Njegove odbacene,"
    Sa sigurnoscu
    sigurnoscu se moze zaldjuciti
    zakljuciti da su hanefije
    hanefije odabrale
    odabrale si-
    si-
    • ovaj hadis na
    Cak i da se ovaj na momenat
    momenat prihvati kao autentican,
    autentican, jos
    guran put pri tumacenju
    tumacenju ovog pitanja. Njihovo tumacenje
    tumacenje nije kon-
    smatralo da je u pitanju
    uvijek bi se smatralo pitanju dzem
    diem' al-suri metod
    metod spaja-
    tradiktorno
    tradiktorno hadisima,
    hadisima, ili
    ili kur’anskim
    kur'anskim ajetima koji striktno
    striktno nareduju
    nareduju
    namaza iz razlicitih razloga. U hadisu
    nja namaza hadisu se ukazuje
    ukazuje da je Posla-
    da se namaz
    namaz klanja uII njegovo propisano
    propisano vrijeme.
    vrijerne. Po njihovom
    njihovom tu­
    tu-
    nile, s.a.v.s,
    nik, s.a.v.s, odgodio
    odgodio prvi namaz
    namaz do pred istek njegova vremena,
    vremena,
    macenju namaza se temelji na dzem
    macenju hadisa, spajanje namaza diem' al-suri metodu,
    metodu,
    namaz odmah
    iiklanjao drugi namaz odmah nakon
    nakon nastanka
    nastanka njegova vremena.
    vremena.
    po kojem se dva namaza
    namaza klanjaju jedan za drugim
    drugim - prvi namaz
    namaz se
    naredne predaje Ibn Abbasa,
    Dvije naredne 'Abbasa, r.a, nude isto pojasnjenje:
    * klanja pred istek
    istek njegovog vremena,
    vremena, a drugi namaz
    namaz se klanja odmah
    odmah
    "Poslanik, s.a.v.s,
    “Poslanik, s.a.v.s, klanjao je podne
    podne i ikindiju
    ikindiju zajedno, kao i nakon
    nakon toga, po nastanku
    nastanku njegovog vremena.
    vremena. Ovo izgleda kao najsi-
    jaeiju, iako nije ocekivao da ce putovati.”
    aksarn i jadju, putovati" gurniji
    gurniji i najnesporniji
    najnesporniji pristup,
    pristup, prihvacen
    prihvacen u svjetlu mnogih
    mnogih predaja
    predaja o0
    ovom pitanju.
    pitanju,
    "Poslanik, s.a.v.s,
    “Poslanik, s.a.v.s, spojio je podne
    podne i ikindiju,
    ikindiju, i aksam
    aksarn ii jaciju
    jaeiju
    u Medini, iako nije bio u strahu
    strahu i nije padala
    padala kisa.”
    kisa" (Sahih Muslim
    Muslim U drugu
    drugu ruku, uzimajuci
    uzimajuci u obzir razne predaje
    predaje koje se teme-
    1:246) lje na dzem
    diem' al-hakiki
    al-hakiki - po kojem
    kojem se jedan
    jedan namaz
    namaz namjerno
    namjerno odgada
    odgada i
    klanja u vremenu
    vremenu drugog
    drugog namaza,
    namaza, ili
    iii je kasniji namaz
    namaz obavljen
    obavljen una-
    Ove predaje
    predaje govore da je Poslanik, s.a.v.s,
    s.a.v.s, spajao namaze,
    namaze,
    prijed u vremenu
    vremenu ranijeg - kao rezultat,
    rezultat, takvi hadisi ce biti kontra-
    kontra-
    iako nije bio u okolnostima
    okolnostirna straha, ili putovanja.
    straha, kise ili putovanja. To su glavne
    dilctorni
    diktorni ajetima
    ajetima i hadisima
    hadisima koji nareduju
    nareduju da se namaz
    narnaz klanja u njego­
    njego-
    okolnosti pod
    okolnosti pod kojima
    kojima neko moze prakticirati
    prakticirati dzem
    diem' al-hakiki
    al-hakiki prema
    prema
    vo propisano
    propisano vrijeme.
    vrijeme, Osim dopustaju dzem
    Osirn toga, oni koji dopustaju diem' al-hakiki
    misljenju mnogih
    misljenju mnogih ucenjaka, osim hanefija.
    takoder
    takoder tvrde je bolje klanjati dva namaza
    namaza u njihovom
    njihovom propisanom
    propisanom
    s.a.v.s, praktieirao
    Dakle, da li je Poslanik, s.a.v.s, diem' al-hakiki,
    prakticirao dzem vremenu,
    vremenu, nego ih spajati.
    postojao ni jedan
    kao sto neki tvrde, iako nije postojao jedan razlog za to? Isprav-
    objasnjenje, koje mozemo
    no objasnjenje, mozemo ponuditi
    ponuditi uLl ovom
    OV0111 slucaju, jeste to da

    predaje Ibn Abbasa,


    ove predaje 'Abbasa, r.a, kao i druge
    druge predaje
    predaje o0 ovom pitanju,
    pitanju, ne
    250 251
    ABDUR-RAHMANA NIBN
    ABDUR-RAHM JUSUF j:
    IBN JUSUF
    ............................................ KUUCNIDOKAZIHANEFIJ5K0G
    KLJUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA FIKHA_
    .................................................

    oAutoru
    0 Autoru Narednu
    Narednu godinu
    godinu dana
    dana proveo
    proveo je
    je uu Saharanpuru
    Saharanpuru uu Indiji,
    Indiji, gdje
    gdje je
    je ste­
    ste-
    kao
    kao formalnu
    formalnu dozvolu
    dozvolu da
    da izdaje
    izdaje pravne
    pravne propise (fetava), sto
    propise (fetava), sto je
    je zahti-
    zahti-
    jevalo
    jevalo detaljno
    detaljno izucavanje
    izucavanje dijela,
    dijela, ili
    ili svih
    svih klasicnih
    klasicnih pravnih
    pravnih tekstova,
    tekstova,
    Autor knjige,
    Autor mufti Abdurahman
    knjige, mufti Abdurahman ibn ibn Jusuf
    Iusuf Mangera,
    Mangera, skoro
    skoro
    ukljucujuci,
    ukljucujuci, medu
    medu ostalima,
    ostalima, ii Ibn
    Ibn Nudzejma
    Nudzejma -- ovo
    ovo djelo Ai-Asbah va
    djelo Al-Asbah va
    cijeli svoj
    cijeli svoj zivot
    zivot izucava
    izucava tradicionalne
    tradicionalne islamske
    islamske nauke,
    nauke, ii pise
    pise naucne
    naucne
    'l-naza'ir, ii Imam
    ‘l-naza’ir, Imam Haskafijevo Ai-Durr al-mukhtar
    djelo Al-Durr
    Haskafijevo djelo al-mukhtar (ukljucujuci
    (ukljucujuci
    radove. Svoje studije
    radove. Svoje studije je
    je zavrsio
    zavrsio na
    na „Darul
    "Darul Uloom
    Uloom Burj“,
    Burj", uu sjevernoj
    sjevernoj
    ii komentar
    komentar Imam
    Imam Ibn
    Ibn Abidin
    'Abidin al-Sami-ja, Radd al-muhtar).
    al-Sarni-ja, Radd al-muhtari. U
    U svoje
    svoje
    Engleskoj, gdje
    Engleskoj, gdjeje
    je do
    do petnaeste
    petnaeste godine
    godine zivota
    iivota naucio
    naucio Kur’an
    Kur'an napamet,
    napamet,
    vrijeme,
    vrijeme, mufti
    mufti Abdur-Rahman
    Abdur- Rahman je,
    je, takoder,
    takoder, slusao
    slusao predavanja
    predavanja o0 prin-
    prin-
    a,a, nakon
    nakon toga,
    toga, zavrsio
    zavrsio rigorozan
    rigorozan sestogodisnji
    sestogodisnji serijatski
    serijatski studij.
    studij. Diplo-
    Diplo-
    cipima
    cipima hadiske
    hadiske nauke (usul al-hadis),
    nauke (usul al-hadis), izucavajuci
    izucavajuci Imam
    Imam Lakhnavi-je-
    Lakhnavi-je-
    mirao je
    mirao je diplomom (ijaza) brojnih
    diplomom (ijaza) brojnih islamskih
    islamskih disciplina,
    diseiplina, ukljucujuci
    ukljucujuci
    vo AI-Ref' va
    djelo Al-Ref’
    vo djelo va ‘l-takmilfi
    'l-takmil fi ‘l-dzerh
    'l-dzerh va
    va ‘l-tadil
    'l-tadil ii dijelove
    dijelove imam-Suju-
    imam-Suju-
    arapski jezik,
    arapski jezik, islamsko
    islamsko pravo
    pravo ii hadis
    hadis (s(s posebnim
    posebnim naglaskom
    naglaskom na na sest
    sest
    tijevog djela
    tijevog Tadrib al-ravi.
    djela Tadrib al-ravi.
    autenticnih hadiskih
    autenticnih hadiskih knjiga Sihah. Sitta
    knjiga Sihah Sitta ii Muvettae
    Muvettae imama
    imama Malika
    Malika ii
    Autor
    Autor je
    je stekao
    stekao dodatne
    dodatne kvalifikacije
    kvalifikacije iz
    izhadisa
    hadisa od
    od velikih
    velikih uce-
    uce-
    imama Muhamada).
    imama Muhamada). Neki
    Neki od
    od njegovih
    njegovih profesora
    profesora na
    na „Darul
    .Darul Uloom“
    Uloorn"
    njalca,
    njaka, kao
    kao sto
    sto su
    su sejh
    sejh Muhaddis
    Muhaddis Habib
    Habib al-Rahman
    aI-Rahman al-A’zami
    al-Azami (pre-
    (pre-
    bili su
    bili su sejh
    sejh Jusuf
    [usuf Motala,
    Motala, ii drugi
    drugi ucenici
    ucenici sejh
    sejh al-hadis
    al-hadis Mavalana
    Mavalana Mu-
    Mu-
    ko
    ko njegovog
    njegovog ucenika
    ucenika sejh-mufti
    sejh-rnufti Zajna
    Zajna al-Abidina),
    al-Abidina), zatim
    zatim sejh
    sejh Ebu
    Ebu
    hammed Zakarijja
    hammed Zakarijja Kanzelvija.
    Kanzelvija.
    ‘1-Hasan
    'l-Hasan Ali
    'AliNedvi,
    Nedvi, iisejh
    sejh Muhammed
    Muhammed al-Awama.
    al-'Avvama. Molim
    Molim Allaha
    Allaha da
    da
    Nakon diplomiranja,
    Nakon diplomiranja, otputovao
    otputovao je
    je uu Juznu
    [uznu Afriku,
    Afriku, gdje
    gdje je
    je po- blagoslovi
    blagoslovi njegove
    njegove ucitelje, koji
    koji su
    su jos
    jos uvijek
    uvijek zivi,
    iivi, ii smiluje
    smiluje se
    se onima
    onima
    hadao „Madrasah
    "Madrasah Zakarijja",
    Zakarijja", pred
    pred mufti
    mufti Rada
    Rada al-Hakom,
    al-Hakom, da
    da bi
    bi stekao
    stekao koji su
    koji su preselili
    preselili na
    na ahiret.
    hadao
    specijaliziranu obuku
    specijaliziranu obuku uu odgovaranju
    odgovaranju na pravna
    pravna pitanja
    pitanja (ifta).
    (ifta'). Dok je 1f Do
    Do danas,
    danas, mufti Abdur-Rahman
    Abdur-Rahman je napisao Pikh al-Imam:
    napisao Fikh al-Imarn:
    boravio uu Africi,
    Afriei, takoder
    takoder je zavrsio studij islamskih nauka, s poca-
    poca- Key Proofs
    Key Proofs in
    in Hanafi Fikh (1996), Reflections of
    koautor djela Reflections
    (1996), i bio koautor Pe-
    of Pe­
    univerzitetu „Rand
    stima na univerzitetu "Rand Afrikaans
    Afrikaans Universiti" u Johannesburgu,
    Johannesburgu, Seekers (1996), pri-
    arls (1995). Takoder je objavio Provisions for the Seekers
    profesorom dr. Abdurahman
    pred profesorom Abdurahman Doijem. al-Talibin; male zbirke kratkih
    komentar arapskog djela Zad al-Talibin,
    jevod i komentar kratkih
    Onda je otputovao
    Onda otputovao u Siriju, gdje je stekao drugu
    drugu diplomu
    diplomu u hadisa, koje je sakupio Mavlana Ashik Ilahi iz Imam Tibrizijevog
    Tibrizijevog dje­
    dje-
    ucenju i pamcenju
    ucenju pamcenju Kur
    Kur'ana
    ana - ovaj put od sejha Abd al-Razza al-Hala- la Miskat
    Miikat al-Masabih. Trenutno
    Trenutno radi na doradenom,
    doradenorn, drugom
    drugom izdanju
    izdanju
    posjedovao kratak, neprekinut
    bija, koji je posjedovao neprekinut lanac
    lanae prenosilaca
    prenosilaea (sened) tog djela, koje treba izaci krajem godine. Njegovo zadnje objavljeno
    objavljeno
    s.a.vs, po ovom pitanju. Takoder je primio
    od Poslanika, s.a.v.s, primio diplomu
    diplomu od Prayersfor
    djelo je Prayers Forgiveness:Seeking
    for Forgiveness: Enlightement throu­
    Seeking Spiritual Enlightement throu-
    nakon citanja Mulla Ali
    sejha Adiba Kallasa nakon Sern al-Fikh
    'Ali al-Karijevog Serb gh Sincere Supplication (2004), prevod Al-Istigfarat al-Munkiza
    prevod djela Al-Istigfarat al-Munkiza
    prisustvovanja predavanjima
    al-Akbar, i prisustvovanja predavanjima o0 drugim
    drugim klasicnim
    klasicnim teksto- min al-Nar, zbirke sedamdeset
    sedamdeset dova za oprost, koje je sakupio
    sakupio Imam
    Imam
    virna islamskog
    vima islamskog vjerovanja ('akida).
    vjerovanja (''akida). Kutb al-Din al-Hanafi, a koje su prenesene
    prenesene od Hasana
    Hasana al-Basrija. Po-

    252
    252 253
    AB DUR-RAHM A NIBN JU5UF KLJUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
    KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA FIKHA
    ...................................................

    red
    red toga,
    toga, mufti
    mufti Abdur-Rahman
    Abdur-Rahman je zavrsio
    zavrsio neobjavljen
    neobjavljen prijevod
    prijevod Ebu
    Ebu
    Hanifina Al-Fikh al-Akbar,
    djela Al-Fikh
    Hanifina djela al-Akbar, ukljucujuci
    ukljucujuci ii njegov
    njegov komenlar,
    kornentar, koji
    napisao Imam
    je napisao Imam Maghnisavi.
    Trenutno je imam
    Trenutno imam u juznoj Kaliforaiji,
    Kaliforniji, i objavljuje naucne
    naucne radove uu
    Press.
    White Thread Press.
    Neke od njegovih
    Neke fatvi se mogu naci
    njegovih fatvi nab na sajtu: www.vhite-
    treadpress.com i www.sunnipath.com,
    treadpress.com www.sunnipath.corn, a neka njegova predavanja
    predavanja se
    nab na: www.zamzamacademj.com
    mogu naci www.zamzamacademj.com ii www.al-rashad-com.
    www.aJ-rashad-com.

    254 255
    ABDUR-RAHMAN
    AB D u R-RA H M AN 1BN IBN_JUJUSUF
    S U F : ::
    ............................................ KUUCNI DOKAZI HMIEFIJSKOG FIKHA

    SADRZAJ
    SADRZAJ ISTINSKI ODNOS
    ISTINSKI ODNOS PREMA
    PREMA
    UVOD
    U V O D .................................................................................7 7 AllAHOVOJ, D
    ALLAHOYOJ, DZ.S, RIJECI.. 60
    2.S, RIJECI..........................................60
    FIKH AL-IMAM..............................................................
    FIKH Al-IMAM 88 RAZMAKMEDU
    RAZMAK MEDU
    3STA JE TAKLID?
    t a je TAKLID? ................................................................................17
    .." 17 STOPA LIMA U
    STOPALIMA U NAM
    NAMAZU 63
    AZU............................................. 63
    TAKLID: SLIJEDENJE
    TAKLID: SLIJEDENJE IMAMA
    IMAlV1A...................................................
    ", " 2222 RAZLICITA MISLJENJA .." "".".""."" ..".." " " "..,, 64
    RAZLICITA MISLJENJA.................................................................. 64

    U VEZI
    U VEZI SS PITANJIMA
    PITANJIMA SERIJATA.................................................
    SERIJATA " 2222 HADIS O
    HADIS 0 SPAJANJU
    SPAJANJU STOPALA.....................................................67
    STOPALA 67

    SLIJEDENJE JEDNOG
    SLIJEDENJE JEDNOG O
    ODREDENOG """ ,.., , 2929
    D R ED EN O G ....................................... ZAKLJUCAK " "" "" " " "."." "" 71
    ZAKLJUCAK...................................................................................... 71

    IMAMA U
    IMAMA U SVIM
    SVIM PRAVNIM
    PRAVNIM PITANJIM
    PITANJIMAA................................. 2929 POlOZAJ RUKU
    POLOZAJ RUKU U
    U NAM
    NAMAZU 73
    AZU.....................................73
    IMAM AZAM
    IMAM A'ZAM EBU
    EBU HANIFAI
    HANIFA I H
    HADIS
    A D IS.................... 3535 RAZLICITA MISLJENJA..................................................................73
    RAZLICITA MISLJENJA " ".." " "" .._ "."" .." 73

    IMAM EBU
    IMAM EBU HANIFA:
    HANIFA: ..................................................................... 3737 HADISI O
    HADISI 0 OVOM
    OVOM PITANJU...........................................................75
    PITANJU "." " 75

    SLJEDBENIK ASHABA
    SLJEDBENIK ASHABA (TABI’IN
    (TABI'IN)).................................................3737 DOKAZI HANEFIJA.........................................................................80
    DOKAZI HANEFIJA 80

    IMAM EBU
    IMAM EBU HANIFA:
    HANIFA: ..................................................................... 39
    39 DRUGI
    DRUGI
    -, DOKAZI HANEFIJSKOG
    DOKAZI HANEFI]SKOG MISLJENJA..........................
    MISLJENJA "" " ".82 82

    NAJUCENIJA LICNOST
    NAJUCENIJA LICNOST SVOGA
    SVOGA VREMENA...........................
    VREMENA" ,,"3939 ZAKLJUCAK ,." 83
    ZAKLJUCAK......................................................................................83

    IMAM EBU
    IMAM EBU HANIFA:
    HANIFA: .....................................................................
    ."" " 42
    42 UCENJE Z
    UCENJE ZA IMAMOM
    A IM 84
    A M O M ................................................. 84
    AUTORITET II HADISKI
    AUTORITET HADISKI KRITICAR............................................42
    KRITICAR , 42 RAZLICITA MISLJENJA..................................................................84
    RAZLICITA MISLJENJA " "" "."" " """ .. 84

    ZAKLJUCAK , ,
    ZAKLJUCAK..................................................................................... 4646 KUR'AN O
    KURAN 0 OVOM
    OVOM PITANJU.........................................................
    PITANJU " " " " " ".."..87 87

    'ABDUllAH IBN
    ABDULLAH IBN MES’UD,
    MES'UD, R.A..................................48
    R.A 48 HADISIOO OVOM
    HADISI OVOM PITANJU..........................................................
    PITANJU """" "" " " _ 92
    92

    ASHABI ALLAHOVA
    ASHABI ALLAH OVA POSLANIKA,
    POSLANlKA, s.a.v.s
    s.a.v.s..................................48
    " 48 ASHABI I ..NJIHOVI
    ASHABI "NJIHOVI SLJEDBENICF
    SLJEDBENICI" ..........................................
    " " 97
    97
    HADISI O
    FLADISI 0 VRLINAMA...................................................................
    VRLINAMA " " 5151 (TABI'INI) O
    (TABI’INI) 0 OVOM PITANJU.....................................................
    PITANJU " ".."""" ,, 97
    97
    'ABDULLAHA IBN MES’UDA,
    ABDULLAHA MES'UDA, R.A..............................................51
    R.A. ." "". 51 OSTALI RAZLOZI
    RAZLOZI ZA
    ZABRANE " "
    BRANE...................................................... 99
    99
    DRUGI HADISI
    DRUGI HADISI O
    0 ............................................................................56
    " "" 56 ZA IM
    UCENJA ZA IMAMOM "..99
    AM OM .................................................................. 99

    <ABDULLAHU IBN
    <ABDULLAHU IBN MES’UDU,
    MES'UDU, r.a
    r.a ................................................
    "." " 56
    56 ANALIZA NAIZGLED
    ANALIZA NAIZGLED ................................................................... 101
    101

    DRUGE PREDAJE............................................................................
    DRUGE PREDAJE ,.., " ,.., , 58
    58 KONTRADIKTORNIH HADISA..................................................
    KONTRADIKTORNIH HADISA " 101
    101

    ZAKLJUCAK " "........... ,.., , " ""." "."",, 58


    ZAKLJUCAK......................................................................................58 ZAKLJUCAK , ,
    ZAKLJUCAK..................................................................................... 108
    108

    256
    256 257
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF ~:
    ............................................
    ABDUR-RAHMANIBN JUSUF !
    M^.^™!J.^
    kKLJUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG
    efijskogfik FIKHA
    ha
    ...................................................
    IZGOVARANJEAMIN - POJASNJENJE II0
    IZGOVARANJE A M IN - POJASNJENJE.................... 110 ZAKLJUCAK
    ZAKLJUCAK...................................................................................... 1 5 3153
    RAZLICITA MISLJENJA .......••............................................. 111
    RAZLICITA MISLJENJA................................................................. 111 SABAHSKI SUNNETI.....................................................155
    SABAHSKI SUNNETI.. 155
    KUR'AN 0 OVOM PITANJU 112
    KUR’A N O OVOM PITA N JU ...........................................................112 RAZLICITAMISLJENJA..................................................................
    RAZLICITA MISLJENJA 1 5155
    5
    HADISIO OVOM PITANJU 115
    HADISI O OVOM PITANJU............................................................ 115 VAZNOSTSABAHSKOG
    VAZNOST SABAHSKOGSUNNETA............................................156
    SUNNETA 156
    ASHABI I "NJIHOVI SLJEDBENICI" 117
    ASHABII „NJIHOVI SLJEDBENICI“ ............................................117 ASHABII I„NJIHOVI
    ASHABI "NJIHOVI SLJEDBENICT'
    SLJEDBENICI" .......................................... 157157
    (TABI'INI) 0 OVOM PITANJU 117
    (TABI’INI) O OVOM PITANJU....................................................... 117 (TABI'INI) O0 OVOM
    (TABI’INI) OVOM PITANJU......................................................
    PITANJU 1 5157
    7
    OSTALI RAZLOZI 118
    OSTALI R A ZLO ZI............................................................................. 118 OSTALIRAZLOZI
    OSTALI RAZLOZI ZA
    ZAHANEFIJSKO 160
    HANEFlJSKO MISLJENJE......................160
    MISLJENJE..
    ZA IZGOVARANJE AMINU SEBL 118
    ZA IZGOVARANJE AMIN U SEBI.................................................. 118 KOLIKO REKJATA
    KOLIKO REKJATAIMA
    IMA V7TR-NAMAZ?................
    VITR-NAMAZ? 163
    163
    ANALIZA NAIZGLED 118
    ANALIZA NAIZGLED ..................................................................... 118 KOLIKOREKJATA
    KOLIKO REKJATAIMA
    IMAVITR-NAMAZ?....................................163
    VITR-NAMAZ? 163
    KONTRADIKTORNIH HADISA 118
    KONTRADIKTORNIH HADIS A .................................................... 118 RAZLICITA MISLJENJA.................................................................163
    RAZLICITA MISLJENJA 163
    OPCE OBJASNJENJE I ZAKLJUCAK.. 120
    OPCE OBJASNJENJE I ZAKLJUCAK.............................................120 HADISI O0 OVOM
    HADISI OVOM PITANJU..........................................................
    PITANJU 165
    165
    PODIZANJE RUKU NA RUKU'U 123
    PODIZANJE RUKU NA RUKU’U ................................123 ASHABI II„NJIHOVI
    ASHABI "NJIHOVI SLJEDBENICI"..........................................170
    SLJEDBENICI" 170
    RAZLlCITA MISLJENJA 123
    RAZLICITA MISLJENJA................................................................... 123 (TABI'INI) O0 OVOM
    ITABITNI) OVOM PITA
    PITANJU _
    NJU..................................................... 170
    170
    HADISIO PODIZANJU RUKU 129
    HADISI O PODIZANJU RUKU....................................................... 129 KOLIKO SELAMA IMA
    KOLIKO SELAMA VITR-NAMAZ7
    IMA V7TR-NAMAZ?..................................... 173
    173
    HADISI 0 NEPODIZANJU RUKU l30
    HADISI O NEPODIZANJU RUKU................................................. 130 NEKE ZBUNJUJUCE
    NEKE PREDAJE
    ZBUNJUJUCE PREDAJE.................................................... 176
    176
    ASHABI I "NJIHOVI SLJEDBENICI" 136
    ASHABI I „NJIHOVI SLJEDBENICI“ ...........................................136 JELI
    JE LIDOVOLJNO
    DOVOLJNO KLANJANJE....................................................
    KLANJANJE 181
    181
    (TABI'INI) 0 OVOM PITANJU 136
    (TABI’INI) O OVOM PITANJU....................................................... 136 JEDNOG REKJATA
    JEDNOG VITR-NAMAZA?
    REKJATAV/TR-NAMAZA?......................................... 181
    181
    DRUGI RAZLOZI ZA NEPODIZANJE RUKU l39
    DRUGI RAZLOZI ZA NEPODIZANJE RUKU.............................139 PITANJE
    ZAKLJUCNO PITANJE....................................................................183
    ZAKLJUCNO 183
    ZAKLJUCAK.................. . 143
    ZAKLJUCAK....................................................................................... I 4 3 ZAKLJUCAK 185
    ZAKLJUCAK......................................................................................185
    SJEDENJE U NAMAZU: 146
    SJEDENJE U NAMAZU: ................................................ 146 ZABRANA KLANJANJA
    ZABRANA KLANJANJA NAKON
    NAKON IKINDIJSKOG
    IKINDIJSKOG FARZA
    FARZA
    TEVERRUK ILl IFTIRAS? 146 186
    TEVERRUK IL I IFTIRAS ? ................................................ 146 186
    RAZLICITA MISLJENJA 146
    RAZLICITA MISLJENJA................................................................... 146 RAZLICITA MISLJENJA..................................................................
    RAZLICITA MISLJENJA 186
    186
    HADISIO IFTIRAS SJEDENJU 147
    HADISI O IFTIRAS SJEDENJU........................................................ 147 ANALIZA NAIZGLED
    ANALIZA NAIZGLED ................................................................... 187
    187
    HADISI 0 TEVERRUK SJEDENJU 150
    HADISI O TEVERRUK SJEDENJU.................................................. 150 KONTRADIKTORNIH HADISA....................................................
    KONTRADIKTORNIH HADISA 187
    187

    258 EKSKLUZIVNA PRAKSA


    EKSKLUZIVNA PRAKSA .............................................................. 194
    194
    258 259
    ABDUR-RAHMAN
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF JUSUF ~:
    ............................................ U U C N IDDOKAZI
    KKLJUCNI O K A Z IHHANEFIJSKOG
    A N E F IJSK O G FIKHA
    ALLAHOVOG POSLANIKA,
    ALLAHOVOG POSLANIKA, S.A.V.S............................................194
    SAV.S 194 KUR'AN
    KUR’ 0 OVOM
    AN O PITANJU
    OVOM PITAN 242
    JU...........................................................242
    HADIS1
    HADISI KOJI ZABRANJUJU.........................................................196
    KOT!ZABRANJUJU 196 HADISIOO OVOM
    HADISI OVOM PITANJU............................................................244
    PITANJU 244
    KLANJANJE
    KLANJANJE NAKON
    NAKON IKINDIJE
    IKINDIJE NAMAZ
    NAMAZAA ...............................196
    196 HADISI O
    HADISI NAMAZA · 246
    0 SPAJANJU NAMAZA.....................................................246
    ZAKLJUCAK
    ZAKLJUCAK..................................................................................... 198
    198 ZAKLJUCAK ,
    ZAKLJUCAK....................................................................................... 251
    . KLANJANJE
    KLANJANJE U TOKU
    TOKU DZUMANSKE
    DZUMANSKE H
    HUTBE
    U TBE...... 199 o AAutoru
    O utoru.............................................................................. 252
    KUR’AN O
    KUR'AN 0 OVOM
    OVOM PITA N JU ...........................................................200
    PITANJU 200

    HADISI
    HADISI O
    0 OVOM
    OVOM PITA N JU ............................................................201
    PITANJU 201
    ASHABII
    ASHABI I NJIHOVI
    NJIHOVI SLJEDBENICI................................................204
    SLJEDBENICI 204
    (TABI’IN I) O
    (TABJ'INI) 0 OVOM PITA N JU .......................................................204
    PITANJU 204
    ANALIZA
    ANALIZA NAIZGLED
    NAIZGLED .....................................................................206
    206
    KONTRADIKTORNIH
    KONTRADIKTORNIH HADISA..................................................
    HADISA 206
    206
    ZAKLJUCAK.....................................................................................
    ZAKLJUCAK , , 213
    213
    BROJ REKJATA...............................................................
    REKJATA 214
    214
    TERAVIH-NAMAZA
    TERAVIH- N A M A ZA .......................................................214
    214
    MISLJENJA UCENJAKA.................................................................
    UCENJAKA , , 215
    215
    NEDOSTATAK
    NEDOSTATAK A U T E N T IC N IH ..................................................
    AUTENTICNIH , 217
    217
    PREDAJA O
    0 BROJU ..........................................................................217
    217
    REKJATA TERAVIH
    REKJATA -N AM AZA....................................................... 217
    TERAVIH-NAMAZA
    HADISI O
    0 OVOM PITA N JU ............................................................220
    PITANJU 220
    MISLJENJA RAZNIH
    RAZNIH PRAVNIKA
    PRAVNIKA I UCENJAKA.......................
    UCENJAKA 226
    226
    DRUGE BITNE STVARI
    STVARI ZA
    ZA N APOM ENUTI............................. 229
    NAPOMENUTI 229
    ANALIZA
    ANALIZA PREDAJA
    PREDAJA O
    0 OSAM
    OSAM REKJATA....................................
    REKJATA 230
    230
    ZAKLJUCAK......................................................................................238
    ZAKLJUCAK , ,.., , ", , , , 238
    SPAJANJE N A M A Z A ...................................................... 240
    NAMAZA 240
    RAZLICITA
    RAZLICITA MISLJENJA..................................................................241
    MISLJENJA , 241
    260 261
    ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF
    ............................................ j:
    AB DUR-RAHM ANIBN JUSUF

    262

    You might also like