UVOD U POVIJEST UMJETNOSTI

HANS BELTING – WOLFGANG KEMP

3.dio- rezimiraaju pov njihova istraživanja te na jednom primjeru daju uvid u primjenu
opisanog postupka

FORMA - oblik priopćenja

- uvijek bila kod najvećih umjetnika nositelj smisla
- Svi oblici moraju se čitati kao energijske linije pritiska ili pokreta, izraz snaga koje
djeluju ili su međusodbno suprotstavljene zato je FORMA apstraktna i precizna
- Flaubert i Gottfried Ben: 'forma rođena iz ideje', a drugi: 'forma je samo vjera i čin'
- Panofsky: forma je pred-ikonografska stepenica, iznad koje se nadiže ikonografsko,
a onda ikonološko tumačenje, Čiste forme-konfiguracije linija i boja ili određene posebno
formirane mase

HERMAN BAUER – Forma, struktura,stil: pov. I metode formalne analize

Apstrakcije nastaju posezanjem za formom
ILUSTRATIVNI CRTEŽI –predstavljaju osobine koje su vidljive na samome predmetu

2 reda arhitekata- korintski i dorski)njima su već iscrpljene osnovne mogućnosti konkavnoga

ili konveksnog vođenja linija, stari postaju suvišni-dorski,jonski,korintski,kompozitni=

RUSKIN 'Stones of Venice' – apstrakcija, čista nepredmetna forma

Forma vijenaca na Duždevoj palači u Veneciji je tek kroz apstr.stavljena na raspolaganje

povjesničaru, a time i otvorene mogućnosti manipulacije njome – vijenci predstavljaju
službenu crkvenu venecijansku gotiku, za druge cjence govori da je to protestantizam

KANDINSKY – apstraktne slike je i teorijski ofrmulirao da se predmet diskreditira, izbriše, jer

je on predstavljao onečišćenje forme i boje – što je forma oočišćenija of predmetnosti, to je
primjerenija da bude sadržaj – apstrakcija postala realnost

Hans Sedlmayr – 1956. Članak o pročelju crkve sv.Karla Boromejskog, Beč – paradigmatski,
načeta pitanja o širem kontsktu, okružju i području djelovanja o retoričkoj podlozi tog
pročelja, o recipijentima, isprepletenosti forme i sadržaja
- metoda STRUKTURALNE ANALIZE(ne dokida jedinstvo umj.djela i time
odmah dolazi do vrijednosnih sudova)– suprotna stilskoj analizi – umj.djelo se interpretira po
onim osobinama koje su karakteristične za neku grupu tvorevina, umj.djelo se ne promatra
ko umj.djelo)ak je veća usmjerenost na umj dj.se manje primjećuje karakteristično)

Wolffein: tumačenje će uvijek značiti naućiti gledati općenito u pojedinačnome

GOETHE- čistim oponašanjem priroe kroz lik.umj. te nakon unošenja vlastitoga,osobne umj.,
manire, u stilu konačno mogu izaći na vidjelo bitne i u unutrašnjosti skrivene osobine
predmeta – pokušava definirati najviše postignuće umjetnosti kao stil)stil je postao ono
konačno što se može izreži, sve se svodi na stil)
Pov.umj se osamostalila pišući pov.stila
JOHANN K. EBERLEIN – Sadržaj i smisao:ikonografsko-ikonološka metoda
IKONOGRAFSKO-IKONOLOŠKA metoda vodeća je u pov.umj.literaturi
- potraga za nekadašnjim smislom nekog umj.djela uz
pomoć svih dostupnih slikovnih ili pisanih izvora

PANOFSKY(posljednji humanist)- više puta opisivao model, sastoji se od 3 stupnja koji se

samo teorijski razlučuju i odvajaju, u interpretaciji tvore jedan jedinstveni proces, stupnjevi
predstavljaju sve dublje prodiranje u djelo:od predikonografskog opisa preko ikonogr.analize
do ikonol.interpretacije
1.stupanj - interpretator se uvjerava u ono što vidi- utvrđivanje primarnog ili
prirodnog sižea, identifikacija prikazanih predmeta,figura,životinja itd.
2.stupanj – personifikacija, sekundarni ili konvencionalni siže-tvori svijet
slika,anegdota i alegorrija-IKONOGRAFSKA ANALIZA
- potrebno poznavanje odgovarajućih izvora koji u interpretiranju
razotkrivaju teme ili predodžbe izražene motivima
3.stupanj – instrumentalizirana vremenska razlika prema interpretatoru:stvarno
značenje, smisao, kasnije postaje vidljivo (Panofsky - stvarno značenje,smisao = simbolička
vrijednost
- otkrio da Durer spojio 2 slikovne tradicije: geometriju i melankoliju –
1.iz personifikacije umj.,mogla reprezentirati zanatsku i lik.umj., 2.pripada 4
temperamentima :sangvinik,flegmatik,kolerik i melankolik(najloša osobina,Durer sebe
smatrao melankolikom)

HOFFMAN – razl.između njega i Panofskog,razl.osnova izvora, Durer humanist, a ovaj

pobožni srednovj.čovjek (za Melankoliju l)

Simbolička forma – nadređena osjetilnome i duhovnome ukoliko oni u dovršenom umj.djelu

više nisu u međusobnoj suprotnosti

IKONOGRAFSKI PRISTUP- usmjeren prema utvrđivanju

IKONOLOŠKA INTERPTRETACIJA- najviše poteškoća u razumijevanju
Interpretator mora imati dar sintetičke intuicije, obilježena osobnom psihologijom i
svjetonazorom

IKONOLOGIJA: dvostruko značenje:kao praktično ostvarenje kroz umj. I kao teorijsko

obj.kroz znanost
-napuštena u korist čiste ikonografije
19.st. –sadržaji slike počeli gubiti svoju obvezatnu općenitost i povlačiti se u sferu privatnosti

ABY WARBURG – oblikovao novu metodu odvojenu od tradic.ikonograf. – prvi put govori o
ikonološkoj metodi (Palazzo Schifanoia u Ferrari)

Podjela sadržaja i forme problem je filozofije,odnosno estetike a ne umjetnosti

POSTMODERNA- ikonologija ponovno ima teorijsku i praktičnu stranu u znanosti i umj.

- slike ponovno imaju tematske sadržaje,kompleksne,skrivene,često kritičke prema vremenu
Bakrorez 'Melancolia l'
OSKAR BATSCHMANN – Upute za interpretaciju: pov.umj. hermeneutika
Pov.umj.hermeneutika se bavi utemeljenom interpretacijom djela lik.umj.
- 1.predmetno područje povumj.hermeneutike poklapa se s područjem
pov.umj. kao struke,prolazeći s njome kroz sve mijene u određivanju predmeta
2. Interpretacija se služi utemeljenom metodom, a rezultate osigurava
pomoću kritičke argumentacije
3. povumj.hermeneutika kao teorija tumačenja i obrazlaganja vezana uz
određenu struku razl.se od općenite ili filoz.hermeneutike. Povumj herm. –bavi
razumijevanjem i tumačenjem posve određenih predmeta obuhvaća teoriju interpretacije
djela likovne umj.,razvoj metoda tumačenja i njihovo vrednovanje, Filozofska herm. –
problematiku razumijevanja i interpretacije istražuje sustavno i historijski
-povumj. nije znanost ako se prepusti bespojmovnom estetiziranju i
subjektivnoj proizovljnosti

U postupku interpretacije promatramo djela sama po sebi – mogu se promatrati kao

dokumenti umj.životopisa,povijesti ideja ili društv.okolnosti
Djela su nam potrebna zajedno s drugim svjedočanstvima kako bismo odg.na pitanja o
okružju,odnosno kontekstu

INTERPRETACIJA- pokušaj da djela ne zatvvaramo u okvire onoga što možemo objasniti,

stoga postavlja pitanja o onome što djela čine vidljivim putem
materijala,boja,crteža,kompozicije,sadržaja
-znanstveni proizvod čiji su autori drugi subjekti,a ne autori samih
umj.djela(osim kad umjetniki nterpretira sam svoje djelo)
-počinje artikuliranjem našeg nerazumijevanja u niz pitanja

Razumijevanje djela- pretpostavlja prekid s površnim opažanjem i svakodnevnom uporabom

djela,te počinje konstatacijom o nerazumljivosti djela (npr. Rim,Corso Vittorio
Emmanuele,neko objašnjava kak dojti do pizzerije,pri orijetaciji bu nam pomogel spomenik
Marca Minghettija,ili palača Cancellari,spomenuta umj.djela budu nam poslužila ak smo
gladni)

ANALIZA – raščlambeno istraživanje i stvaranje nizova umj.djela, razrađuje se građa za prvi

odg na pitanja te za daljnje propitivanje
- služi pripremanju kreativne abdukcije (Krajolik s Piramom i Tizbom)
-analizom umj.vrste povezanom s proučavanjem stila i modusa(stilske
razine)određuje se pov.razina slike u općenitom smislu, a razlikovnom usporedbom djela
istog umjetnika određuje se posebno mjesto slike u individualnom opusu

IKONOGRAFSKA ANALIZA- objasniti će se poziva li se neka slika na neki tekst, ako da na koji,
onda će se odrediti odnos slike prema tekstu i tipovima prikaza iste teme
STIL- s jedne str.označava cjelokupnost nadosobnih formalnih značajki prikaza,s dr.str.
individualne osobitosti u prikazu forme
Leonardo da Vinci-ostavio upute za prikazivanje olujnog nevremena – Come si deve figura
runa fortuna(kako prikazivati nevrijeme)Fortuna-oluja,nevreme,sreća,slučaj,sudbina,nesreća
Radi pov.objašnjenja vizualnih i knj. Referencija i obj.funkc.slike pročit ćemo narudžbu i
životopis naručitelja,
Umjetnikovu zamisao moguće je opisati razmatranjem njegovih iskaza,proučavanjem viz. I
knj.ref.shema,pravila vrste,analizom postanka djela, i ak je moguće njegove namjene

KREATIVNA ABDUKCIJA –pronalaženje konteksta koji povezuje elem.i činjenice na slici,

nastaju nagađanja o mogućem značenju slike
-značenje se provjerava tako da se želi utvrditi bi li se umjetnik složio
s tim, ak nije živ,provjerava se tako da se traga za ptorurječjem, a ne potvrdom
-provjerava se spojivost ili nespojivost funkcije i značenja

HIPOTEZE-o suodnosu činjeničnih stanja jesu tekstovi,tj.jezična povezivanja

-prikaz povezuje vidljivo i nevidljivo

l. ll. lll. lV.

priroda Odnos Mit Moral
Olujno nevrijeme Uzrok Jupiter-
Zbrka Neočekivani zaplet Bakho- -Fortuna
Nesreća Djelovanje Piram i Tizba-

Moguće je da za neko djelo postoji više ispravnih interp.,koje se međusobno ne opovrgavaju

HANS BELTING – Djelo u kontekstu

Nema ispravnog načina promatranja umjetnosti i bavljenja pov.umj
Povumj-nastupila kao znanost razgranivši se od estetike s jedne str. I pomoćnih pov.znanosti
s dr.str. – u djelu se ne smije zanemarivati analiza umj.forme
Spektar mogućnosti koje dopuštaju da se djelo sagleda u kontekstu u kojemu je nastalo i za
koji je bilo namijenjeno- vrsta,medij i tehnika,mjesto nastanka,pov.iskustvo,sadržaj
(formalna struk.djela)
Umj mora biti. Specifično kulturno postavljeni zadatak ostvaren u djelu ili slici

FUNKCIJA-promjenjivi uzajamni odnosi konteksta i djela, u pov.umj. pojam je vezani uz

umj.svrhu
- kao pojam razvila se u okviru modernog funkcionalizma
- vrhunac funkcionalističke teorije (do razd.prosvjetiteljstva) dosegnut je u
modernoj arh. U Le Corbusierovu krugu – kredo postala deviza Form follows function
- ESTETSKA FUNKC. – razlučene od svih praktičnih ili semantičkih određenja nekoga
djela

VRSTA I MEDIJ – s tim se dobiva općenit okvir unutar kojeg je potrebno postaviti pitanje o
pojedinačnom djelu da bi se točno spoznala funkc. I da bi se moglo razumj.njeno djelovanje
na individualno oblikovanje nekoga djela
Promjena oblika povezana je s promjenom funkcije a da se između njih ne uspostavlja
jednostavno izjednačavanje

RENESANSA – slika kao predmet sakupljanja prvi put ističe estetsku funkciju i umj.invenciju
Pov.umj. prikazana je u promjenama funkcije(relig.,estetske,političke i prikazivačke); u svom
umj.oblik. i u svojoj prezentaciiji (okvir,format,zastor nekad) apelira na posjetitelja galerija na
neizravan način

HUMANISTIČKO razum.sadržaja slike promatrač je unaprijed uključen u horizont

umj.stvaranja
-slika nešto što je promatraču ddano da promatranje (Theatrically), slika se
naočigled okreće prema unutra i odnosi se sama na sebe(Absorption)

Samostalna slika - zadatak da osobi naslikanoj na slici da egzistenciju koja se može iskusiti,
koju se može učiniti predmetom kulta (teme bile ograničene na prikaze Bogorodice i
najvažnijih svetaca)
Slika na dasci – središnja funkcija u kultnom središtu crkve(u Italiji oltarna slika je bila prvo
plast.figura Bogorodice s djetetom kak sjedi na prestolju, često postavljena u svetohraništu s
vratima oslikanim narativnim scenama)

RETABL HOSPICIJA – predstavlja 1 od 2 osnovna tipa oltarne slike koje su bile pretpostavka
za 'Maestu'
-zajednička obilježja: a) nadopunjavanje čiste zavjetne ikone u zahtjevni
teološki slik.program,uspostavljen odnos proroka s Bogorodicom, b) razrada površ.slike u
malo arhitektonsko pročelje sa zabatima,potpornjima iarkadama poput prozora
'Maesta' Simonea MArtinija – nije oltarna neg politička programatska slika, nije slika na dasci
neg zidna freska

WOLFGANG KEMP – Umj.djelo i promatrač: pristup estetike recepcije

Roman 'Proces' Franz Kafka – navedeno sve ono što čini estetiku recepcije, na što se ona
oslanja i usredotočuje
Umj.djelo i promatrač se susreću u određenim uvjetima, nisu klinički čiste i izolirane jedinke

POVIJEST RECEPCIJE
3 skupine: 1.Promjene umj.oblikovanja – bavi se predajom i ponovnim preuzimanjem iz umj.
kroz umj.,
-pozitivisičkom primjenom utvrđuje podatke i dokazuje utjecaje
- taj smjer sljedi daljnji spoznajni interes i istražuje razloge koji su
bili mjerodavni pri izboru određenih motiva, istražuje razlike koje se nužno pojavljuju između
predloška i slike
2. Pisana pov.recepcije – napušta medij lik.umj., njezini materijali su pisane
reakcije promatrača i korisnika umj.djela, od istraživanja se očekuju prilozi o pov.ukusa i uvid
u izmjenjivo međudjelovanje umj.produkcije i umj.kritike
3. Pov.ukusa – nastoji se etabilirati inačica istraživanja recepcije koja se bavi
stvarnom recep.umj.djela kroz trgovinu umjetninama,krađe umjetnina i kolekcionarstvo
- pov.kolekc. – pov.sakupljačkih institucija, muzeja, izložaba,
galerija,tržišta umjetnina
Psihologija recepcije – stavlja promatrača u središte svojih istraživanja, ali proces koji se
odigrava između njega i djela shvaća kao posve fiziološki, psih.opažanja djeli se s estetikom
recepc.

ESTETIKA RECEPCIJE – profitira of postignuća susjednih disciplina i nada se da im se može

odužiti nekim svojim rezultatima
-interes im je usmjeren prema osobama, stvarnim promatračima,
umj.koji percipiraju djelo prethodnika,kritičarima koji ocjenjuju,sakupljačima koji nabavljaju
neko djelo
-usmjerena je prema djelu, u potrazi za implicitnim promatračem,
funkcijom promatrača u samom djelu; svako umj.djelo je adresirano,skicira promatrača
- 3 zadatka- 1.ora spoznati znakove i sredstva kojima umj.djelo stupa u
kontakt s nama,mora ih čitati s obzirom na 2. i 3, ( 2.društveno povijesna, 3. Stvarna estetska
poruka)

Vanjski uvjeti pristupa i unutarnje odrednice recepcije – vanjski: čpristupa čini olaniranje
grada za građevinu,arhitekture za sliku ili skulpt.,
-umj.društveni – uvjeti ritual kulta i
promatranja umj., antropogeni uvjeti pristupa – individualni i društv.predispozicije samog
promatrača umj.djela

KONTEKSTUALIZAM- humanistička znanost, estetika recepcije želi pomoći ponovnom

oživljavanju smisla za jedinstv pov.fenomena

UVJETI POJAVNOSTI DJELA – umj.djelo reagira na svoj prost.i funkc.kontekst posebnostima

vlastitoga medija,svojom velič.,formom objekta,oblik.prijelaza ili granice između izvana i
iznutra,razinom izvedbe i prostornim uređenjem tj.načinom nastavljanja na vanjski prostor i
smještanja promatrača – sastavni djelovi čvrstih konvencija ili se podrazumijevaju iz
praktičnih razoga

Unutarnja komunikacija – sastoji se od ljudi koji si međusobno daju znak od stvari koje su
znak or procesa koji su već sami komunikacija ili popraćeni komun.,ili su predmet komun.
Koju vode osobe prikazane na slici
-odrednice recepcije, implicitni promatrač – predviđen unutarnjim
orijentacijama i postaje funkc,djela
- oblici orijentiranja- 1.istražiti komunik.unutar slike,kak stvari i
sosobe stupaju u međusobni odnos,dal uključuju ili isključuju promatrača – Diegesis=opširno
objašnjenje,objašnjava podjelu nositelja radnje u prednjem planu slike,pozicija jen prema
drugome ili promatraču,geste,pogledi,organizacija djela
2. Figure izdvojene iz unut.slik.konteksta radnje i
usmjerene prema promatraču, mogu se izravno obračati prom.ko figure koje ga gledaju ili
mu pokazuju nekaj, mogu biti izdvojene iz prikazanog kont.a ipak biti izravno podređene
promatraču
3.kadar slike- samostalna kadriran slika od
15.st.,konstrukcija objekta prema slici
4.Perspektiva – ikonografksa i obrnuta,ko
geom.rješ., promatrač smješten u odnos prema slici,doveden u određeni položaj
 5.Prazno mjesto,mj.neodređenosti – umj.djela u
više točaka nisu dovršena, da bi ih promatrač sam završio,funkcioniraju ko zamišljene šarke
prikazivačkih persp. I time pokazuju kao preduvjeti svakog mogućeg nadovezivanja
segmenata teksta (Nicolas Maes,Žena koja prisluškuje)

Naslikani zastori- prvi put Rembrandt,prikaz Svete obitelji, zastor ćini djelo umjetničkim
komadom,enormno povećanje vrijednosti,uzdiže sliku na određeni nivo,obmana,iluzija,varka
oka,iznenađenje bile su bitne kvalitete konekcionarskih predmeta

NORBERT SCHNEIDER:Umj. i društvo: društv.-pov. pristup

Piet Mondrian-vanjski svijet koji počiva na neravnoteži čini tragičnim,harmoničn ravnoteža
njegove umj.trebala bi ublažiti tragičnost svijeta – umjetnost DEFACTO

KLASIČARI – očeli djel.nakon 1968. U ozraćju studentskih pokreta i društvnenokritičkih

reformi
- upoč.zalagali za strukt.reformu povumj.institucija(fakulteta,muzeja,zavoda za
zaštitu spomenika),za poboljšanje radnih uvjeta i povećanje naknade,za pravo na
sudjelovanje u tijelima samouprave
U razd.fašizma postojala neraskidiva veza s tradic. žanr-slikarstvom, avangardna
umj.odbačena kao izopaćena

Albert Speer– berlinske ulične svjetiljke,estetski fenomen u svakodnevnom životu

nacionalsocijalističkog režima s obzirom na njihovu funkc.i simboliku

AUTONOMIJA UMJ.- kritizira građansko shvaćanje umj.kao pojava koja je potpuno izdvojena
iz svih društv.prilika i dokazuju da je ta kategorija rezultat podjele rada i razl.materijalne i
idejne produkcije u doba kapitalizma

Udruga Histoire et Critique des Arts – Frederick Antal

NEW HISTORICISM – model analize ,SAD,80-ete, predstavlja concolidation od

themes,preocupations and aditudes

Stari historizicam – istražuje pov.samo radi nje same i ne uzima u obzir povezanost sa
sadašnjošću
Novi historicizam- materijalistički sumjeren,suprotstavlja se iskljućivo idejno
pov.interpretaciji knj.tekstova ili umj.predmeta

Vermer 'Usrnula žena' – kontekst acedia-ikonografije, slika bavitemom jednog od 7 smrtnih

grijeha (lijenost)
BARBARA PAUL – Povumj., feminizam i Gender Studies
Ženske se u pov.umj.nisu opće pojavljivale ili su ostajale na margini
Barthes i Foucalt – važna feminističke povjesničarke umj.
Hijerarhija rodova- Nanette Salomon 1991.,potaknula kritiku kasnog prihvažanja umj.djela
čiji su autori žene, misli da je to namjerni popust,potvrđuje savezništvo muškaraca u
krugovima povjesničara umj.

Feministice u posljednjih nekolko desetljeća sakupile bogatu dokumentaciju o dojelima

umjetnica s pripadajućim pisanim izvorima i počele zaggovarati njihovo prihvaćanje u
umj.praksi,same umj.počele poduzimati protestne akcije
- iz poststrukturalizma ženu više ne žele promatrati ko materijalnog nositelja znaka
ili oznaćitelja,žele ukinuti poziciju žene ko predodžžbe

Grupa kritičarki GUERILLA GIRLS – anonimne,nstupale maskom gorile i moto 'Conscience of

the Art world', plakat kak leži 'Velika odeliska' Ingresa i nosi masku gorile, moraju žene biti
gole da dođu u Met museum?, manje od 5% artista su žene, ali 85% nudes su ženske,
-pojedine umjetnice nazvane 'izvanrednim slučajem'

Griselda Pollock – na temelju View from elsewhere, zalaže se za ukidanje dugotrajne

narcisoidne identifik.s muškim umj.herojima,želi naglasiti razl.koje donose inscriptions of the
feminine

Specif.mitovi o umjetnicama znače s jedne strane priznavanje žena,a s dr.str. tobože ženske
karakteristike postaju jače i idealizirane
-u izložbenoj djelatnosti i na tržištu knjiga o umj. mogu se uočiti i antifeminističke
tendencije, pridjeva se etiketa 'ženske umjetnosti' – popularne umj. Kathe Kollowitz, Frida
KAhlo,žene koje su patile u životu
- u pravilu povjesničari umj. imaju prednost pred povjesničarkama

U PRUSIJI – žene od 1908.mogle upisti na faks,bez posebnh zahtjeva,završiti ga doktoratom

August Renoire 'La Loge' – netipičan pogled,dalekozorom se opće ne služi, muškarac ima
izgovor za prikazivanje lepe i poželjne žene, aktivno gledanje u naglašeno je muška karakt.,
pasivno poziranje je kaktiga ženska osobina, žena se prikazuje kao objekt požude,oba spola
istodobno objekt i subjekt
-ženu prikazal kak bi ona morala biti i izgledati

Vizualni užitak i narativni film Laure Mulvey –ženu karakterizira ko sliku i ko znak, a muškarca
ko aktivnog promatra

70-tih - franc.femin.teorija naglašavala model razlik.muškarca i žene – Helene Cixous,Luce

Irigaray – žensko pismo ecriture feminine,s vermenom proširila na lik.umj.

La rire de la Meduse (Meduzin osmjeh) H.Cixous – ojačavanje figure žene i odnos prema
označitelju
Lijepa Madona – simbol harmonje i ljepote,kulturna i pol.situacija 20-ih i 30-ih, lepe i nježne
iblage žene, zakaj ne umoćno uspravljena tijela
KARL CLAUSBERG – Neuroznanost o slici

1.Znanost o slici – pojam razvio 90-ih ko njemačka reakcija na pojmove iconic,pictorial,imagic

turn i visual studies
- polje istraživanja umj.fil.perceptivno-psihol. Pitanje što je slika, do postupka
kojima slika nastaje u suvremenim tehničko-znanstv.medijima

2.Neuro (tetiva,živac) – pojam neuronski nije oduvijek povezan s umj.,znanost o slici upućuju
na novovjeki ravoj proizvodnje slike,njihovo prikazivanje i percipiranje
-camera obscura (pomagalo za gledanje i njezina funkcionalna
suprotnost Laterna magica .prvi projektor slika

Neuroznanosti o slici obuhvaćaju pov.znanosti – mogu se vezati uz predikonogr. Ili

ikonološku tradiciju starije znanosti o umj.(bečka škola) kop ov.mentaliteta ili pov.gledanja
-promatramo u okviru osjetilne fiziologije i istraživanja mozga 19.st,
uvjeti i mogućnosti uobičajenog,znanstvenog i umj.gledanja,pristup s obzirom na vidno polje
topološki
Svi predmeti (2D,3D) ljudskoj perccepciji dostupni ko slike,vidljive ili opipljive slike
-oba oka promatramo sliku na mrežnici se projiciraju 2 slične slike, dok 3D predmet
promatramo onda su slike nejednake, velka razlika u na osjetilne organe i na
percepc.promatrača

Konflikt psihologa i znanstvenika – čovjek ima 2 oka, 1 oko se ne može pomicati neovisno o
drugome,jedinstven organ

Rene MAgritte 'Muškarac koji čita novine' –najmjerno pomicao namještaj kak bi u 2 para
slika omogućio stereoskopski pogled, gornji par stabilan,namještena prostorija, donji
nemir,zbog pojave lika koji je prisutan u lijevom djelu, slika se poigrava nedostacima
monokularnog gledanja
-ak uključimo znanost,medije i tehnologiju – dokaz utjecaja koji su
stereoskopija i istraživanja mozga izvršila na modernu umj.19.st.

'Gigantski dani' – muškarac s lijeva prodire u lik žene samo u isječcima,ženski lik
napadnut,unutarnji konflikt a ne tjelesno zlostavljanje

Velasquez 'Las Meninas'- pogledi promatrača i pogledi likova na slici stvarju realno-
imaginaran krajolik, primjer isto REmbrandtvoe Samsonovo osljepljivanje
HOSRT BREDEKAMP – Slikovni mediji
Pov.umj. je i znanost o medijima – njena pomoćna sredstva se ne mogu zamisliti bez
fotografije,dijapozitiva,mikrofilmova,filmova i kompova – njene metode su se uvijek
mijenjale prilagođavajući se mjerilima koja su određivali mediji

Današnja pov umj. – pokušava analitički razdvojiti slike i medije koji ih reproduciraju, a da
pritom ne zanemari njihovu aktualnost i ne neutralizira kvalitetu doživljaja koji imamo
promatrajući ih

SLIKOVNI MEDIJ- pojam vežemo uza sferu tjelesnog,materiajalnog i tehničkog, al njegova

definicija bi ostala nepotpuna kad bismo ga ograničili samo na tu instrumentalnu dimenziju
- mediji ne sadrže nikakvu poruku i možemo ih usporediti sa slovima koja
kao samostalni elementi nemaju znaćenje
-svoj prvi obl.dobiva u tijelu(glasovna artikulacija se koristi tijelom koje
postaje kompleksni nositelj i time poprima karakt.medija, govor također udopunjavaju
mimika,geste ruku itd)
- strip: polja s tekstom koji određeni lik izgovara, upotrebljavao se još i u
antičkim vremenima (najbolji prikaz kak glas postaje slika)
-pov.umj. Aby Warburg – pokretni dodatak leteće kose il odjeće
shvaćao kao prelazak duševne energije u slik.jezik tijela
-'Slikovni atlas MNEMOSYNE' prikazuje djela
'visoke'umjetnosti,slike popularne kulture,reklame,znanstvene ilustr. I događaje iz
medija,fotografiju,poslj.str.su odraz prakse objavljivanja slika u novinama i časopisima
razvijee u vrme Weimarske Rep.

GRAFIČKI MEDIJ – ostvaruje se suradnjom intelektualnih,zanatskih i materijalnih uvjeta i

mogućnosti
-kad bakrorez dobije postojan oblik,negira fluidnost medija,al ipak dopušta
da tu fluidnost prepoznamo kao skup alternativa koji je oprečan fiksiranome

Kristovu sliku ne promatrati ko sliku neg ko otisak njegova tijela (zapad pripisuje takvu sliku
Sv.Veroniki,daje mu rubac-prihvaćen ko dokaz o njegovom postojanju jer predstavlja njegov
autoportret)

FOTOGRAFIJA- dijelom podređena drvorezu i bakrorezu,dijelom ih potisnula,djelom ih je

izazvala na dvoboj,ali proširila nedogled,olakšala i usavršila sredstva i zadatke reproduciranja
umj.djela
-Wilhelm Lubke –fotog.reprod.nije smatral konkurencijom umj.originalnosti nego
njezinim neposrednim prikazom u 'svojoj produhovljenosti'

KINO- 1.svj.rat,general Ludendorff naredio da se duž fronte sagradi 900 kinodvorana, u ratu
pokazalo kakvu moć slika i film imaju kao sredstvo prosvjećivanja naroda
- Film – film.redatelji su nizove slika gradili ko djelomično nacrtani stills koji mogu funkc.
zasebno i autonomno ko slika – film La Ricotta (Pier Paolo PAsolini) ilustrira odnos slik. i filma

DIGITALNE SLIKE- slik.medij jer svoje info temeljene na brojevima iskazuje ko

grafike,razd.postmoderne nezamislivo je bez kompa i njegov potencijala
LASZLO BEKE- Fenomeni postmoderne i New Art History
Teorija POSTMODERNE – nastanku i širenju pridonjeli preokreti u načinu razmišlj.,marksizam
i raspad geopol.sistema(SSSR)i socijaističkih zemalja
-Charles Olson i njegova pjesnička škola na Black Mountain Collegu

80ete – smjerovi: njemačko žestoko slikarstvo,neoekspresionizam,talijanske transavangarde,

američke umj.grafita,pattern painting, neo-geo itd
-teorijski problem:tradic.stilistički pojam umj.izgubio je vrijednost i znaćenje i sve
češće se zamjenjuje pojmovima poput pravac,tendencija,škola,grupa,moda,trend i
modus(označava komb.proizvoljnih i izmjenjivih formalnih jezičnih elem.

Lingvistički darvinizam – umj transavangarde čudnovatom vizualnom logikom

komb.razl.motive,oblježja raznovrsnih stilova i citate razl.podrijetla-neograničeni stilski
pluralizam u kojem svi stilovi dobe jednako znač.i vrijednost

APROPRIJACIJA- 70ete, smjer u kojem umjetnici kradu djela drugih umjetnika i potpisuju ga
vlastitim imenom
KONCEPTUALNA UMJ. -60ete,bogate refleksivnim,metajezičnim elem.važnima i za
pov.umj.metoe
-Rosalind Kraus 'The originality of avantgarde – zauzima za
konc.umj.,odbacuje autora

U kritici avangarde riječ Novo i Napredak nemaju značenje

Umj zamijenile manifestacije masovne kulture: zabava,popkultura,reklame-sve što su Kirk
Varnedoe i Adam Gopnik skupilu u njujorškom MOMA na izložbi High and Low,Modern art
and popular culture

Arhitektura- parlamenti nalik na arene i trgovački centri organizirani ko mjesta za zabavu

pokazuju promjenu funkcije
-dekonstrukcija u arh.-odbacivanje pravog kuta,konstruiranje kosih ploha i
linija,oštrih kutove i lomova

POSTSTRUKTURALIZAM- ko kritička teorija nejedinstven,teorije tradic.strukturalizma nastoji

ravijati i unaprijediti, poststrukturalist želi objasniti svijet

90ete-postkolonijalne kulturne teorije, zemlje 3.svjeta,odnosi mož+ći u kulturi i umj.koji su

se pojavili ukidanjem kolonijalizma

New Art History – društvn.kritičko razmišljanje ljevičarski orijentiranih sociologa umjetnosti

koji djeluju u Engleskoj
-John Onians-osnivač i urednik časopisa Art History
.- iz tradic.zvanja koja počnu slovima C –
custos,conservateur,comissaire,curator,critic, izrastao je neovisan i samostalan priređivač
izložbi, njegova uloga može usporediti s producentom u modernom film.ind.,koncept izložbe
i njezino ostvarenje razrađuje usko surađujući s umjetnikom
ZAPADNJAČKA UMJETNOST

AMERIKA - Krajolik kao metafora

17.,18.st.umj nije bila prioritet u ratu – na tržištu jedino interes za portrete,
-kiparstvo -uglavnom vjetrokazi i nadgrobni spom.
New York – najbogatiji grad u državi, postao umj.prijestolnica države
20ete 19.st.-cijene se pejzaži,najcjenjeniji oblik američke umj.,zasjenilo portrete

HUDSON RIVER SCHOOL- prvi am.umjetnički pokret utemeljen na krajoliku nastao 20tih
-većina umjetnika imalo atelje u NY al u početku su bili koncentrirani
u dilini rijeke Hudson, između 30tih i 50ih god.19.st.raspršit će se po Novoj Engleskoj, većina
slikala slavu Boga
-Thomas Cole- nalsikao prve znač.pejzaže,glavna ličnost u toj skupini,
slikao divlju prirodu,oluje koje šibaju šume,tamne oblake,munje, stil mu se oslanjao na
konvencije i formule europskog pejzažnog slik.,ne obraća puno pozornost na detalje
-'Rukavac'-politička slika

GENRE SLIKARSTVO – prikazivanje suvremenog života, puno aluzija na najhitnija pitanja s

kojima je narod bio suičen
-William Sydney Mount – najistaknutiji, prvo portretist a onda genre
slik.,prikazivao svijet kak je najbolje znal, aludira na rasne predrasude
-'Moć glazbe'-velka afroam.zajednica u Setauket di je i živel

ANTIČKI STIL
Klasicizam široko rasprostranjen po Americi,nova rep.oblikovana prema demokracijama
antičke Grčke i Rima, Bijela kuća i Kapitol klasicistički,većina crkvi,banki,vladinij zgrada grčko-
rimska pročelja hramova,kod crkvi i gotika bila omiljena

THOMAS JEFFERSON- arhitekt amater, projektiral svoju kuću u Monticellu

- najpoznatiji projekt u romantizmu je kampus sveučilišta u Virginiji u
Charlottesvillu,temeljio na antici,sastoji se od 2 reda po 5 paladijanskih vila povezane s
kolonadom s krovom pokraj koji su sobe za studente

BENJAMIN LATROBE – najpoznatiji am.arh. federalnog razd., doselio iz Eng

-Kapitol SAD-a, najslavnije djelo je katedrala u Baltimoreu, izvana
grčko-rimski hram s pročeljem s jonskim stupovima.interijer središnji nailk na Panteon,pod
kupolom koja se izdiže iz arkade segmentiranih stupova – elekticizam-izbor i primjena
elem.iz raznorodnih izvora

REALIZAM
JOGN SINGER SARGENT –portretist, baruni i pljačkaši iz njegove obitelji su putovali u Europu,
iz nje dovodili euro.namještaj i umjetnine te gradili vile i dvorce u europskom stilu

THOMAS EAKINS – jedan od prvih i najsnažnijih realističkih slikara u Americi

-obilježio realizam znanstvenim pristupom, bolnice s likovima kirurga ko
moderni junak,naglasci nanove znanstv.tehnike ko npr anestezija i antisept.kirurgija
 -serija slika s čamcem 'Max Schmitt u čamcu s jednnim veslom' ili
'Šampionski čamac' – svjedoči o sve većoj popularnosti sporta
-njegov realizam obuhvaća i modernu psihologiju

IKONIČKI PRIKAZ I NATURALISTIČKI KRAJOLIK

WINSLOW HOMER – karijeru počel ko ilustrator časopisa,prateći najnoviju modu i društvena
događanja, Građanski rat
-stvarao ikoničke simboličke prikaze amer.života i problema,'Ošini bičem'-
dječja igra,homerova boja nije intenzivna ko od impresionista,nije rječ o boji,svjetlosti i
empirijskom doživljaju nekog prizora, slika je zamrznuta,likovi pomno ocrtani,modelirani i
monumentalni

AMER.UMJ.
Započela stoljeće pokretom ASCHAN SCHOOL ('kanta za smeće'),usredotočila na urbanu
realnost NY
-članovi grupe bili novinski ilustratori u Phillym Robert Henri uvjerio
da postanu slikari, u NY slikali energiju gradskih ulica,parkova i mjesta zabave,bilježili
demograf.promjene koje su bila posljedica dolaska imigranta iz ist.ijuž.Europe,doseljavanja
Afroamer.s juga, dokumentirali žene iz radničke klase
-umj.koristili potezima Manetovima,naglašavali plošnost slikane
površ.-davalao osjećaj spontanosti i izravnosti
-George Bellows- najmlađi,prikazujw najdraže gradsko mjesto za
zabavu Sportski klub TomaSharkeya

MODERNIZAM
20tih 19.st. – prvo u NY u umj.galeriji Alfreda Sieglitza – počeo izlagati
Picassa,Matisse,Rousseau,Brancusi,Rodin, afričku i dječju umj.
- ARMORY SHOW -Međunarodna izložba moderne umj. važan moder. događaj u NY
-više od 400 euro.radova,većinom franc.,
Delacroix,Courbet,Monet,Gauguin,Van Gogl,Cezanne,Picasso,Brancussi,Monet itd, 75 k ljudi
posjetilo 4tjedno izložbu

ARTHUR DOVE – ugl.priroda,bilježio univerzalne sile,do 1910.slikao apstraktno 2 god.prije

Kandinskog, 'Oblici biljaka' i '10 zapovijedi' prikazao sve komponente prirode bez da je slikao
iluzionistički
-'Oblici biljaka'-sast.od apstr.elem.koji se preklapaju na dosljedan način kako
bi dali nasluutiti neprekidno produbljivanje u prostoru

MARSDEN HARTLEY – jedinstveni obl.sintetičkog kubizma,spojio s bojom fovista i njemačkih

ekspresionista,slike ispunjene duhovnim,'Portret njemačkog časnika' – bila posvećena
sjećanju na Karla von Freyburga,(njegov ljubavnik), apstr.mrtva priroda koja podsjeća na
viktorijanske spomen-kutije napravljene za pokojnike koje su sadržavale fotke,odjeću,kosu i
memorabilije,sve prešano ispod stakla
DADA
Duchampova 'Fontana' –predao skulpturu za Društvo nezavisnih umj.,organizacija koja je
pokrenuta nekolko desetljeca prije kako bi omogućila izlaganja umjetnicima koji se nisu
prilagođavali konzervativnim standardima NY Nac.akademije za dizajn koja je bila glavno
izložbeno mjesto
-Fontanu karakterizira kao assisted readymake(pronađeni predmeti)
NY dada je vrlo tiha – većinom se usredotočila na definiranje umjetnosti,bezbrižna i
duhovitija,napadala je umj.vrijednosti buržoazije igrom rječi,bockanjem,ironijom,šalama i
intelektualnim igrama najvišeg reda

GAD IINDUSTRIJA
Neboderi i moderna ind. postali simboli Amerike,zamjenjujući pejzaž koji je dominirao
slikarstvom, SAD ušle u stoljeće ko najbogatija i najmodernija država na svijetu (1915.)
NEW YORK-simbol nacije,karakteristično obilježje neboder, 'katedrale kapitalizma' postale
obiljena tema slikara,fotografa,kipara,dizajnera

JOSEPH STELLA-napravio najveću pojedinačnu vizualnu ikonu grada 'Prikaz NY,glas grada'
zgrada Flat Iron

PAUL STRAND- napravio velik broj ošto fokusiranih,visoko kontrastnih fotki

-apstr.tema model Forda-A,obilježio pojavu pokretne trake, snimajući krupni
plan automobila stvorio je iskrivljenu persp.i skraćenje

MARGARET BOURKE-WHITE – fotoreporterka, 'Brana Fort PEck,Montana' bila na naslovnoj

str.prvog izdanja Life-a

CHARLES DEMUTH – 'Moj Egipat'prikazuje suvremena dizala za žito u blizini LAncastera

-rad varirao u stilu, radi u američkom pandanu purizma-PRECIZIONIZAM-
ne sam precizna geometrija crteža nego i događaj dok se u kadar zabilježi preciznost
mehanizacije i industrije, najčeće njegova tema,kubizam

STUART DAVIS- želio stvoriti plastički ekvivalent za iskustvo modernog života: letenje u
avionu,pogled s nebofera,slušanje jazza,vožnja u jurećem autu,motoru il vlaku
-sintetički kubizam,tjekom30tih paleta mu postala svjetlija,ograničena na
primarne,sekundarne,tercijarne boje,oblici živahni

ART DECO I INTERNACIONALNI STIL

ART DECO- stil dekorativne umj.
- Chrysler Building – projektirao William van Alen, .smatra se najsjajnijim
neboderom art decoa
-dizajneri art d.voljeli raskošne boje,bogate materijale i sjajne površ.,isnpirirani
geometrijom strojeva,spajali razl.uglate oblike u nepravilnim staccato ritmovima

INTERNACIONALNI STIL- zgrada Mc Graw-Hill Raymonda M.Hooda, zgrada značila golem

financijski rizik, svaki konstruktivički blok izvana bio je projektiran kako bi zadovoljio
razl.svrhu
GEORGIA O'KEEFFE –radila male apstr.minimal.akvarele koji su podsjećali na veličanstvene
krajolike, 20tih njeno prikzaivanje prirode se razvilo u prikaze krupnih planova scijeća ('Crni
iris lll.'),slika tolko povećana da doslovno postaje apstraktna
-kruoni planovi cvijeća pretvarali su se u dijelove ženskog tijela,iris odiše
ženskom seksualnošžu, kritičari opisali ko erotsko i seksualno

EDWARD WESTON – krupni plan postao popul.sredstvo kod slikara i fotografa

-povrće,namreškano,kvrgavo,izmjenjeno svjetlom iskraćenjima da bi ne
nekim mjestima podsjećalo na sklupčan lik,na drugim grudi,ruke itd

ALFRED STIEGLITZ – započeo serijom fotki noćnog neba – 'Ekvivalenti' – naslov je referencija
na prirodu koja utjelovljujje duhovnost - minijaturni format

REGIONALIZAM I NACIONALNI IDENTITET

Skupina umj.sa Srednjeg zapada (na čelu Grant Wood,Thomas H.Benton,John S.Curry)
oreknula se prema starinskoj real.umj.i regionalnim motivima – stvorili sliku 'Američka
gotika' – uzrokovala pometnju,Wood privukao pozornost nacije(frontalnost likova,čvrst
stisak ville i muškarčev cjelokupan izgled daje dojam da su radišni i snažni

HARLEMSKA RENESANSA – sljevanje crnca u Harlem i čikaški South Side donjelo je kulturni
procvat posvećen samootkrivanju i uspostavljanju crnačkog identiteta, pokret nazvan New
Negro Movement – vodio ga Howard Alain Locke u književnosti,glazbi,kazalištu i
umj.,Howard poticao prikazivanje cnrca i njigovih života

JAMES VAN DER ZEE – samouki harlemski fotograf, poznat po primjeni višestruke
ekspozicije,metoda koju je primjenjivao kak bi predstavio umrle rođake kako se uzdižu
prema nebu
-poznata fotka 'Par koji nosi kapute od rakuna s cadillacom'

JACOB LAWRENCE – slikar iz harl.ren., kraj 30tih počeo stvarati velke narativne serije
posvećene crnim vođama, slike male i skromne,izrađene bojom za plakate na kartonu ili
ljepenci, u 60 slika prestavio razloge zašto su cnrci migrirali na sjever i njihova iskustva na sj. I
jugu

MEKSIČKA UMJETNOST
Meksička revol 1910.rušenjem diktature generala Porfiorioa Diaza,završila 1929.uspostavom
regormističke vlade Alvara Obregona

DIGEO RIVERA- muralist,, povratkom u Meksiko odbacio je svoj elitni ezoterični kubizam u
zamjenu za izravnu realističnu umj. quattrocenta – utjecaj na američko zidno slikarstvo
-mural 'Čovjek na raskrižju s nadom i uzvišenom vizijom gleda u novu i bolju
budućnost' uključivao je portret Lenjina,razbjesnilo Rockfellere koji su ga naručili, opet ga jej
napravio ko 'Čovejk upravljač svemira' – slika uzdiže znanost i komunizam koji su za njega bili
oruđa napretka
FRIDA KAHLO- Riverina žena,slikala njegujućim narodnim stilom koji je odražavao njezin
snažan interes za moć naivnih kolonijalnih i narodnih prikaza ko ex-voto(katol.narodne slčice
koje prikazuju lijek za čudesan događaj u nečijem životu zamišljen ko zavjetni dar Isusu
-osobne slike,buran odnos s mužem,njene doživotne bolne patnje uzrokovane
ozljedama, štafelajne slike,vrlo male
-'Dvije Fride'- vreme kad su se ona i ovaj rastavili, lijevo europska Frida u
viktorijanskoj haljini,mađarsko židovsko podrijetlo oca, desno meksička Frida u nošnji
seljanke,odražava indijansko i kreolsko podrijetlo mame
-protivilase etiketi nadrealisticom, al njen nadrealizam je bila posljedica – 'Dobar
gllas spava'

PROPAST MODERNITETA
Avangardni umj.nastavili raditi apstraktna djela tjekom 30tih, avangardisti su se uključili tk
da su postali socijalisti ili komunisti,čak osnivali svoje vlastite organizacije

EDWARD HOPPER – u to doba najmoćniji realist.slikar, slike zasićene otuđenjem povezanim

sa životom u vlkom gradu ,'Rano nedjeljno jutro', ljuba prema filmu i teatru i zato mu slike
imaju filmska i scenska svojstva kojadaju dojam d a bu se nekaj desilo dalje

DOROTHEA LANGE – slika 'Majka sezonska radnica,Kalifornija', koristi oštro fokusiranu foto.

EGZISTENCIJALIZAM U NY: Apstr.ekspresionizam

Apstr.ekspr. razvio iz nadrealizma – umj.bili okupljeni potragom za otkrivanjem univerzalnih
istina
-egzistencijalizam – tvrido da ne postoje apsolutne istine,nema konačnog
znanja,tumačenja ili odgovora,život neprekidna serija subj.iskustva iz kojih svako uči

Nadrealizam – dominirao NY umjetnošću ranih 40tih – izložba 'Fantastična umjetnost,dada i

nadrealizam'-otvorila oči umjetnicima

AKCIJSKO SLIKARSTVO
JACKSON POLLOCK – na poč.40tih postao nadrealist, posljednja izložba s P.Guggenheim
1947. Otkrio svoje prve action paintings, 'Jesenski ritam' – na velkom zidu,soboslik.boja
nansesena kapanjem,nabacivanjem,prskanjem – primjenjivao kontrolu mjenjajući žitkost
boje,velič.kista il štapa,velič.i smjer pokreta

WILLEM DE KOONIG –često primjenjivao metode kojom su se služili nadrealisti, napravio

realistične slike koje su prikazivale žene, 'Žena l.'

SLIKARSTVO OBOJENOG POLJA

Slikari primjenjivali velke meditativne površ.boje kak bi izrazili najdublja praiskonska
svojstva, cilj je bio prikazati uzvišeno ljudsko stanje kako su ga sami osjećali

MARK ROTHKO – 3m visoki rad 'Br 61,hrđda i plavo',slikao ono s čim se suočavao,neizbježna
praznina nađe zajedničke budućnosti i naš osjećaj mističnog jedinstva s nevidljivim
kozmičkim silama,tema je bila tragedija,ekstaza,sudbina itd
NY KIPARSTVO
DAVID SMITH – ugl apstraktne skulpt.,započeo ko slikar,
LOUISE NEVELSON – zadržao hijeroglifske znakove nadrealizma

AMBIJENT I UMJ.PERFORMANSA
ALLAN KAPROW - 1958.počeo stvarati nešto što je nazivao ambijentima-konstr.instalacije u
koje je promatrač mogao uči, 'Dvorište' – ispunjen starim gumama, sveobuhvatan
'allover'izgled i energiju Pollockovih slika

ROBERT WHITMAN – 'Američki mjesec' čarobna i poetska ljepota materijala,

papir,karton,plastika, apstraktni radovi

POP ART
Stil nastao u NY početak 60tih – uzima motive iz popularne ili narodne kulture,prikazivali
artefakte svijeta u kojem su živjeli,ugl.slike masovnih medija

ROY LICHTENSTEIN –bio slikar apstr.ekspresion., 'Djevojka koja se utapa',cjenjen jer je vidio
ljepotu u nižoj umj.,bio radikalan i to je ljudima bilo odbojno i nisu shvaćali ko umj.,'Zastava'

ANY WARHOL – stvarao umj.utemeljenu na stirpovima, 'Limenke juhe Campbell', masovno

proizvodio svoje slikeu svom ateljeu koji je zvao Tvornica,pomoćnici radili radove po
njegovim spec.,veli da je u umj.rječ o ideji, a ne nužno o tehnici ili vjeđtini, 'Zlatna Merylin M'
– jeftino,bezlično prikazivanje novina i časopisa

EDWARD RUSCHA –graf.dizajner koj se spec.za dizajn knjiga,izgled mehaničkog crteža tvrdih
rubova, 'Postaja standarda'

FORMALISTIČKO SLIKARSTVO
Težnja prema stvaranju neemoc.umj.,glatke površine

HELEN FRANKENTHALER – 'Planine i more' –stain painting,odražavaju njeno iskustvo

krajolika Nova Škotske

ELLSWORTH KELLY – apstrakcije etemeljio na oblacima,negativnim prostorima,otvor ipos

mosta,sjena,prozor, djela imaju samo nekoliko geom,oblika u čstim i primarnim i
sek,bojama, 'Crveno,plavo,zeleno'

FRANK STELLA – 'Indijska carica' - nema odnosa lik,pozadina i povucipotegni kubističkog i

apstr.ekspres. prostora, kompozicija V oblika

FORMALISTIČKA SKULPTURA
Oslanjanjem na geom. U ovim se novim radovima više isticao konceptualni nego
emoc.sadržaj dajući prednost sredstvima i materijalima masovne proizvodnje, -postale
poznate kao MINIMALIZAM

DONALD JUDD - 'Bez naslova' – skulptura od bakrenih kutija

DAN FLAVIN – upotreba ibičnih fluroscentnih cijevi za obl. pomoću obojenog i bijelog sijetla
POSTMINIMALIZAM
SKULPTURA – geom.forme bile nabijene snažnim emoc.pitanjima
EVA HESSE – razl.neobični materijali,akrlna boja na papier macheu oblikovanom prek
balona,apstr.radovi koji su se osnivali na geometriji, 'Bez naslova'

RICHARD SERRA – istraživao obilježje skulpt.u seriji radova koji su uključivali stvaranje
procesne umj.

UMJ.OBLIKOVANJA ZEMLJE I SITE-SPECIFIC ART

Oblikovanje zemljom,snijegom,vulkanima,munjama,mjestima u dubokom moru,privremeni
rad,postoji samo na fotkama i crtežima

ROBERT SMITHSON – 'Spiralni lukobran',također radio svoje nonsite skulpt.,krajolike koji su

se sastojali od kamenja i stijena s određenih nalazišta

KONCEPTUALNA UMJ.
Umj.općenito postoji samo ko ideja,bez drugih vizualnih manifestacija do samih rječi, ideja ili
info mogu se pojaviti kao znak,karta ili dokumentarna foto

JOSEPH KOSUTH – 'Informacija' – kombinirao velku želatinsku srebrnu foto stolice na

sklapanje s pravom stolicom i foto.definicije stolice iz rječnika

TELEVIZIJSKA UMJETNOST
NAM JUNE PAIK – tv nazvao informacijskom superautocestom i proglasio je medijem
budućnosti

ULIČNA FOTOGRAFIJA – Posljeratni ulični fotograf ROBERT FRANK, američki izdavači smatrali
njegov pogled na Ameriku tolko turobnim da je moral otići u Franc. Da pronađe nekoga da
objavi knjigu

AFROAMERIČKA UMJ.
ROMARE BEARDEN – kompozicija njegovih kolaža osniva se na kubizmu, 'Nadmoć
obreda:krštenje'

MELVIN EDWARDS – stvarao seriju reljefnih skulptura 'Fragmenti linča'-okovi.čavli,metalni

ostaci od koji svi imaju smeđi tonalitet kad su podmazani kako bi se sprešilo hrđanje

FEMINISTIČKA UMJ
Njslavniji rad iz ženskog pokreta 'Svečana večera ',koordinirala Judy Chicago,izradilo više od
400 žena

KASNOMODERN.ARHITEKTURA
Sad je bila više izgled i stil,nije imala više utopijdku viziju ili revolucinarlni žar kako bi
poboljšala svijet
FRANK LLOYD WRIGHT – Cilj da pobjegne od statine pravokutne umj.galeriji i stvori novo
iskustvo za promatrače(Guggenheim muzej),spirala omogućuje samo pogled unatrag di su
bili i prema napred kam idu,osjećaj kontinuiranog toka
G.POLLOCK – FEMINIZAM,VISSION AND DIFFERENCE

Publikacija "Vizija i razlika" obilježila je prekretnicu u razvoju moderne povijesti umjetnosti.

Njegovo uvođenje feminističke perspektive u ovu masovnu orijentiranu disciplinu učinilo je
šokove koji se i danas osjećaju snažno. Polazeći od feminističke kulturne teorije koja se
prethodno malo primjenjuje na likovnu umjetnost, Griselda Pollock nudi konkretne povijesne
analize ključnih trenutaka u formiranju moderne kulture kako bi se otkrila seksualna politika
u središtu modernističke umjetnosti. Od ključne je važnosti ona ne samo da pruža
feminističku ponavljanost djela kanonskih muških impresionista i pre-rapheelskih umjetnika,
uključujući Edgar Degasa i Dantea Gabriela Rossettija, već i njihovu žensku suvremeniku -
umjetnice kao što su Berthe Morisot i Mary Cassatt. Pollock raspravlja o radu ženskih
umjetnika kao što su Mary Kelly i Yve Lomax, ističući probleme rada u kulturi u kojoj je
ženstveno još uvijek definirano kao predmet muškog pogleda. Sada objavljena s novim
uvodom Griselda Pollocka, "Vizija i razlika" ostaje tako moćna i bitna čitanja kao i uvijek za
sve one koji traže ne samo razumijevanje povijesti ženskoga u umjetnosti već i razvijanje
novih strategija za zastupanje u budućnosti ,