Univerzitet u Sarajevu

Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

Seminarski rad

Tema : Izdržljivost, vrste izdržljivosti,

izvori energije i metode za razvoj
izdržljivosti

Nastavni predmet : Aerobik

Predmetni nastavnik: Lejla Šebić-Zuhrić
Studenti: Bejdić Almir, Baždarević Dženan
 Sarajevo 03. decembar.2007
1. Uvod:

Na trecoj godini fakulteta za sport i tjelesni odgoj susreli smo se sa jednim

veuma zanimljivim nastavnim predmetom koji se naziva Aerobik. Prakticnu
i teoretsku nastavu na pomenutom predmetu vodi ass. Lejla Šebić – Zuhrić.
Na ovom predmetu pored polaganja prakticnog i teoretkog dijela, jedan od
zadataka je da se uradi seminarski rad sa zadatom temom koja je usko
vezana sa aerobikom. Cilj ovog seminarskog rada je da se obradi
izdrzljivost, vrste izdrzljivosti, metode za razvoj i izvori energije u nasem
tijelu.

2. Pojmovi:

Pojam ,,aerobik“ prvi put se pojavljuje u knjizi ,Kenneta H. Cooper-a i

Kevina Brawn-a, ciji je orginalni naziv ,,Aerobics“ .Riječ „aerobno“
doslovno znaci ,,uz prisustvo kiseonika“. Sve aktivnosti koje u rad ukljucuju
velike mišicne skupine (noge, ledja, grudi), a traju u kontinuitetu vise od 20
minuta, jednostavnih su kretnji koje se ciklicki ponavljaju i ciji se intenzitet
rada krece izmedju 60-80 % od maksimalne frekvencije srca, azivamo
aerobnim aktivnostima.

Aerobik (Aerobika) je jedan od mnogobrojnih aerobnih treninga koji se

koriste u sportu. Provodi se u grupama pod strucnim vodstvom instruktora
uz muziku, a ima za cilj da smanji potkozno masno tkivo, oblikuje misice,
poboljsa zdravstveno stanje, te poboljsa izdrzljivost.

Izdrzljivost podrazumjeva motoricku sposobnost duzeg izvrsavanja

odredjenog kretanja,bez smanjene efikasnosti, odnosno duzeg sprovodjenja
aktivnosti nesamnjenim intenzitetiom.
3. Predmet i problem rada:

Opisati i objasniti izdrzljivost, vrste izdrzljivosti, metode za razvoj

izdrzljivosti te nabrojati i opisati energetske procese u nasem tijelu.
4. Cilj rada:

Na sazet i jednostavan nacin objasniti izdrzljivost, vrste

izdrzljivosti, metode za razvoj izdrzljivosti te nabrojati i opisati
energetske procese u nasem tijelu, kako bi publika upoznala i
shvatila predhodno navedene pojove.
5. Metodologija rada:

Izdrzljivost kao motoricka osobina covjeka

Izdrzljivost je specificna karakteristika ljudske djelatnosti i predstavlja sposobnost

individue za duze ocuvanje njegove radne sposobnosti, nezavisno od prirode obavljenog
rada. U praksi , medjutim , ove mogucnosti su ogranicene u vremenu zbog uticaja niza
faktora, koji u svojoj sveukupnosti prouzrokuju privremeno opadanje efikasnosti
odgovarajuce djelatnosti. Stanje cjelokupnog organizma i njegovih razlicitih
funkcionalnih sistema poznato je kao zamor. Mehanizmi nastanka zamora su strogo
specificni, zavisno od velicine i karaktera opterecenja- fizickog , emocionalnog ,
intelektualnog itd.
Dakle, sposobnost organizma da se suprostavlja zamoru i da odrazava dugo vrijeme svoju
radnu sposobnost, takodje ima svoja specificna svojstva. U sferi sporta jedan od glavnih
zadataka trenazne metodike je usavrsavanje mogucnosti organizma za obavljanje
stabilnog, visokofrekventnog rada u ekstremnnim uslovima sportske djelatnosti.
Raznovrsnost ove djleatnosti odredjuje sirok dijapoazon ispoljavanja izdrzljivosti kao
motoricke osobine civjeka , odnosno – kriterujum z aprocjenu i metode njenog
usavrsavanja. Stoga je izdrzljivost predmet izucavanja u mnogim naucnim disciplinama
(biolaogija, hemija,fiziologija,psihologija ,biomehanika), bez obzira na usmjerenost
teoretskih istrazivanja, bitna karakteristika izdrzljivosti uvjek se svodila na tzv.,,radnu
sposobnost“. Izdrzljivost je dakle poseban oblik radne sposobnosti koja stvara mogucnost
za dugotrajaniji rad. Prema tome, osim informacije o kontinuitetu, kao jednom od
kriterijuma radne sposobnosti ,potrebna je informacija i o ontenzitetu rada, bez koje oba
pojma gube realan sadrzaj i ne moze biti objasnjena priroda izdrzljivosti kao specificne
motoricke osobine covjeka.
Ne treba zaboraviti da je usko specijaliacija u sportu moguca samo uz solidarnu radnu
sposobnost organizma . ovo su one ospte karakteristike fizicke spremnosti , koje otkrivaju
prioje svega, energetske mogucnosti, ekonomizaciju funkcija i stabilnost funkcija i
stabilnost funkcionisanja organizma prilikom konkretnog rada. U ovom smislu , sa
sportsko pedagoske tacke gledista , opstu izdrzljivost mozemo definisati kao
sposobnost sportiste da obavlja duze vrijeme fizickuu aktivnost, uz opterecivanje
osnovnih funkcionalnih sistema i pozitivan uticaj na njegovu sportsku
specijalizaciju.iz ovoga mozemo zakljuciti da u osnovi opste izdrzljivosti stoje aerobne
mogucnosti individue, koje stvaraju neophodnu bazu za usavrsavanje tzv. specificne
radne sposobnosti. U njoj dolazi do kalitativnih promjena ,pri cem je vodeci kriterijum
visokoefikasna , specificna radna sposobnost, koju treba zadrzati u vremenskim okvirima
konkretnog fizickog opterecenja (odgovarajuce discipline ili sporta). Dakle, specificna
izdrzljivost sportista moze se definisati kako visokoefikasna specificna radna sposobnost,
u okviru konkretne motoricke aktivnosti. Osnovni kriteriju m za njeno ocjenjivanje jeste
realizovani intenzitet radnog napora prilikom savaladjivanja specificno opterecenja.

Vrste izdrzljivosti

Izdrzljivost se, prema nacinu posamtranja, u svojim pojavnim foramama moze podijeliti
u razlicite grupe

 Pod aspektom udjlea muskulature razlikujemo: opcu i lokalnu izdrzljivost;

 Pod aspektom specificnosti vrste sporta: opcu i specijalnu izdrzljivost
 Pod aspektom muskalarnog spremanja energije: aerobna i anaerobna
izdrzljivost
 Pod aspektom nacina rada muskulature: dinamicku i staticku izdrzljivost
 Pod aspektom motorickih formi naprezanja koja sudjeluju razlikujemo:
Izdrzljivost snage,izdrzljivost elasticnosti ,izdrzljivost pri sprintu i brzinsku
izdrzljivost
 Podaspektom vremenskog trajanja razlikujemo: kratkotrajnu , srednjetrajnu i
dugotrajnu

Uslijedecoj tabeli mozemo vidjeti struktuiranje idrzljivosti po razlicitim kriterijima

 Kriterij Ime Karakteristike Izvor, autori

< od 1/3 muskulature

Lokalna i. regionalna i Zaciorski
1/3 do 2/3 muskulature
globalna i.
> od 2/3 muskulature
Obim napregnute
muskulature, misicna
gradja
Lokalna i < od 1/6 do 1/7 musk.
Holleman/
Hettinger
Opca i. > od 1/6 do 1/7 musk.

Ako ima dovoljno kisika

Aerobna i. i
Vrsta prvenstvenog Holleman/
pripremanja energije Hettinger
Anaerobna i. Bez prisustva kisika

- dinamicka i Neprekidan smjena

Nacin rada skeletne Holleman/
napora i opustanja
muskulature Hettinger
-staticka i. Trajna napregnutost

Kratkotrajna i. 35 s. Do 2 min.
Srednja i. 2 – 10 min.
Trajanje napora pri
Dugotrajna i. I 10 -35 min. Hare/
najvecem mogucem
Dugotrajna i. II 35 – 90 min. Pfeifer
intenzitetu
Dugotrajna i. III 90 min. Do 6 h.
Dugotrajnai. IV preko 6 h.

80do 30 %makismalnog udjela

Izdrzljivost snage snage
Eksplozivno izvodjenje pokreta
Povezanost sa drugim
Izdrzljivost gipkosti, Submaksialne brzine
kondicionim
Izdrzljivost brzine, Maksimalne brzine Nett/
sposobnostima,
Izdrzljivost pri sprintu, Matwejew
odnaosno situacijama
Izdrzljivost u igri, borbi, Promjenjlive faze opterecenja
opterecenja
Izdrzljivost u borbi vise Visoka zbijenost opterecenja
disciplina odnosno promjenjiv utjecaj

Bazna i. (opca i.) Osnovna sposobnost za razliceite

Znacaj za mogucnost sportske djelatnosti Saziorski/
radnog ucinka
Specijalna i. Prilagodjavanje strukturi Nabatnikowa/
zaspecificnu za
odredjenu vrstu sporta opterecenja koji trazi jedna Martin
disciplina izdrzljivosti