Naziv studija Dvopredmetni preddiplomski sveučilišni studij filozofije

Naziv kolegija Etika 1

Status kolegija obvezatni
Godina treća Semestar Peti/zimski
ECTS bodovi 3
Nastavnik Prof.dr.sc.Iris Tićac
e-mail iticac@unizd.hr
vrijeme konzultacija Srijedom, 11.30 – 12.30
Suradnik / asistent
e-mail
vrijeme konzultacija
Mjesto izvođenja
Predavaonica br. 124
nastave
Oblici izvođenja nastave Predavanja sa raspravom
Nastavno opterećenje
2+0+0
P+S+V
Način provjere znanja i Kontinuirano:domaće zadaće (analize filozofijskog teksta),pismeni i usmeni
polaganja ispita ispit
Početak nastave 03.10.2017. Završetak nastave 26.01.2018.
1. termin 2. termin 3. termin 4. termin
Kolokviji
1. termin 2. termin 3. termin 4. termin
Jesenski ispitni
Zimski ispitni Zimski ispitni rok Jesenski ispitni
Ispitni rokovi rok
rok 16. 02.'17. rok
03.09.'18.
29.01.'18. 18.09.'18.
.
Svrha je ovog kolegija osposobiti studente za etičku refleksiju morala,
utemeljenu etičku argumentaciju pri čemu će se temeljna literatura
koja se odnosi na klasike etičke misli raspravljati u uskoj povezanosti
sa njihovom recepcijom u suvremenim raspravama.

Nakon položenog ispita iz ovog kolegija studenti će biti sposobni:

- objasniti temeljne etičke pojmove i temeljna pitanja etike
Ishodi učenja - razlikovati razine etike (deskriptivnu, normativnu i metaetičku)
- obrazložiti povezanost etike i filozofijske antropologije
- usporediti i kritički vrednovati različite načine utemeljenja
moralnih sudova
- analizirati i objasniti odnos moralnog zakona i slobode
- samostalno tumačiti i analizirati izvorne filozofijske tekstove iz
područja etike

Preduvjeti za upis
Sadržaj kolegija Pojam, predmet (formalni i materijalni), metode i cilj etike. Moralna
refleksija i etička refleksija. Odnos etike spram drugih filozofijskih
disciplina. Temeljni pojmovi etike: dobro (kao ontološka i moralna
kategorija). Moralno dobro (formalno i materijalno određenje).
Moralno dobro i moralno ispravno. Ovisnost određenja moralnog
dobra o antropologiji: bit i svrha ljudske egzistencije; značenje ljudske
naravi u metafizičkom smislu; temeljne odrednice racionalne naravi
čovjeka: moralni zakon; antropološko i etičko značenje naravnog
zakona. Obligatornost i finalna vrijednost ćudorednog zakona. Značenje
prvog univerzalnog principa:“Dobro treba činiti, zlo izbjegavati“. Pitanje
objektivnih kriterija ili normi moralnosti. Izvor normi: a) razumska
 ljudska narav b) recta ratio (ispravni razum), c) ljudska osoba. Sloboda
(sloboda volje kao nutarnji princip moralnog čina, sloboda i obligacija,
sloboda i odgovornost).
Aristotel,Nikomahova etika, SNL, Zagreb 1988.

Akvinski, T., Summa contra Gentiles. Suma protiv pogana, III., KS,
Zagreb 1994.(odabrana poglavlja); Isti, Izbor iz djela, Naprijed, Zagreb
1990.(odabrana poglavlja)

Obvezna literatura Kant, I., Osnivanje metafizike ćudoređa, Feniks, Zagreb 2003.

Frankena, K.W., Etika, Kruzak, Zagreb 1998.(odabrana poglavlja)

Tugendhat, E., Predavanja o etici, Jesenski i Turk, Zagreb 2003.

(odabrana poglavlja)

Wojtyla, K., Temelji etike, Verbum, Split 1998.

Dopunska literatura Ayer,A.J., Freedom and Morality and Other Essays, Oxford University
Press, 1984.

Bayertz, K., Warum überhaupt moralisch sein?, Verlag C.H. Beck,

München 2004.

Berčić. B., Filozofija Sv.I., Ibis-grafika, Zagreb 2012.(odabrana poglavlja)

Bourke, V.J., History of Ethics (Vol.I, II), New York 1970.

De Finance, J., Etica generale, Tipografia Meridionale, Cassano Murge

1984., engleski prijevod : An ethical Inquiry, Editrice Pontifica
Universita Gregoriana, Roma 1991.

Composta, D., Natura e ragione. Studio sulle inclinazione naturali in

raporto al diritto naturale, Zürich 1971.

Ćović, A., Etika i bioetika, Pergamena, Zagreb 2004.

Engelhardt, P.(Hrsg.), Sein und Ethos. Untersuchungen zur

Grundlegung der Ethik, Mainz 1963.

Finnis, J.M., Fundamental of Ethics, Clarendon Press, Oxford 1983.

Gensler,J.H., Ethic: A Contemporary Introduction, Routledge, 1998.

Geach,P., Good and Evil, u: Analysis 17(1956); Reprint u: Foot, Ph (Hr.),

Theories of Ethics, Oxford, London 1967., str. 64-73.

Hartmann, N., Etika, Ljevak, Zagreb 2003.

Kluxen, W., Philosophische Ethik bei Thomas von Aquin, 2. Aufl.,

Hamburg 1980.
 Koprek,I., Kao dio mene.Etika-prijateljstvo-krepost, HFD, Zagreb 1995.

Koprek,I., Etički vidici čovjekove odgovornosti, Obnovljeni život,

2/2009.

McNaughton,D., Moralni pogled.Uvod u etiku, Sveučilište u Zagrebu-

Hrvatski studiji, Zagreb 2010.

Messner, J., Ethik. Kompendium der Gesamtethik, Tyrolia, Wien,

München 1955.

Moore, G.E., Principia Ethica, KruZak, Zagreb, 2009.

Pieper, A., Einfuehrung in die Ethik, Tuebingen 2007.

Rhonheimer, M., Natur als Grundlage der Moral. Die personale

Struktur des Naturgesetzes bei Thomas von Aquin.Eine
Auseinandersetzung mit autonomer und telelogischer Ethik,
Innsbruck/Wien 1987.

Riedel, M.,(Hrsg.), Rehabilitierung der praktischen Philosophie I.,

Freiburg&Br. 1972.

Ruemelin, J.N., O ljudskoj slobodi,Breza, Zagreb 2007.

Seifert,J., Was ist und was motiviert eine sittliche Handlung?, Salzburg
1976.

Senković, Ž., Aristotelova phronesis, u: A.Calvert (ur.), Probudi

krepost.Aretaički pristup filozofiji.Zbornik u čast p. Ivana Kopreka SJ u
povodu 60. obljetnice života, FTI, Zagreb 2014., str. 155-172.

Simon, P., Morale, Paideia, Brescia 1967.

Spaemann, R., Moralische Grundbegriffe, Oscar Beck, München 1986.

Thurner,U., Zum Verhältnis von Theorie und Praxis bei der ethischen
Urteilsbildung, u: H.Friesen/K.Berr (Hrsg.), Angewandte Ethik im
Spannungsfeld von Begründung und Anwendung, Peter Lang, Frankfurt
am Main, 2004., str. 35-49..

Zimmerman, M.J., The Concept of Moral Obligation, Cambridge

University Press, 1996.

Internetski izvori
Način praćenja kvalitete Sukladno dogovorenim kriterijima kvaliteta rada pratit će se sustavno na samoj
nastavi što uključuje praćenje aktivnog sudjelovanja studenata u raspravi,
kvalitete domaćih radova (analize filozofijskih tekstova i kraćeg pisanog rada),
te na redovitim konzultacijama. Posebno zainteresirani studenti imaju
mogućnost individualnog rada s nastavnikom-mentorom na konzultacijama.
Pored toga razina kvalitete pratit će se temeljem studentske evaluacije
 (ankete) , samoevaluacije koju provodi nastavnik i analize ispitnih
rezultata.
Studenti su obvezatni: a) redovito pohađati nastavu i aktivno
sudjelovati u raspravama što pretpostavlja čitanje temeljne literature
Uvjeti za dobivanje
b) izraditi analize filozofijskih tekstova, c)izraditi kraći pismeni rad u
potpisa
kojemu će prema vlastitom izboru predstaviti odabrano poglavlje iz
proširenog popisa literature
Aktivnost na nastavi (sudjelovanje u raspravi) - max broj bodova 10;pismene
Način bodovanja
analize filozofijskih tekstova – max broj bodova 15; izrada kraćeg pisanog
kolokvija/seminara/vježb
rada– max broj bodova 15; pismeni ispit – max broj bodova 30; usmeni ispit –
i/ispita
max broj bodova 30
Konačna ocjena rezultat je vrednovanja svih elemenata provjeravanja:
Način formiranja aktivnost u nastavi (sudjelovanje u raspravama) – 10% ocjene; izrada domaćih
konačne ocjene zadaća (analize filozofijskih tekstova) – 15 % ocjene; izrada kraćeg pisanog
rada – 15% ocjene; pismeni ispit – 30% ocjene; usmeni ispit – 30% ocjene
Načini i kriteriji ocjenjivanja domaćih zadaća (analiza filozofijskih tekstova),
kraćeg pisanog rada (prezentacije odabranog poglavlja iz proširenog popisa
Napomena
literature), te pismenog i usmenog ispita bit će prezentirani studentima na
nastavi.

Nastavne teme-predavanja
Red.
Datum Naslov Literatura
br.
1. 04.10.'17. Pojam, predmet, metode i cilj etike
K.Wojtyla, Temelji etike; De
2. 11.10.'17. Etika kao normativna znanost o ljudskom djelovanju Finance, J., Etica generale
Aristotel, Nikomahova etika
(u daljnjem navođenju NE);
A. Ćović,Etika i bioetika;
AU.Thurner, Zum Verhaeltnis
von Theorie und Praxis bei
Etika kao praktična znanost. Problematika utemeljenja i
3. 18.10.'17. der ethischen Urteilsbildung,
primjene u: H.Friesen/K.Berr (Hrsg.),
Angewandte Ethik im
Spannungsfeld von
Begruendung und
Anwendung
B.Berčić, Filozofija Sv.I.;
W.Frankena, Etika
4. 25.10'17. Metaetika (6.pogl.);Koprek,I., Kao dio
mene; D.McNaughton,
Moralni pogled. Uvod u etiku
Aristotel, NE I; W.Frankena
5. 08.11.'17. Izvanetičko i etičko određenje dobra (4.pogl); Etika; E.Tugendhat,
Predavanja o etici (3.pred.)
Aristotel, NE VI; I.Kant,
6. 15.11.'17. Dvije dimenzije moralnosti: dobro i ispravno Osnivanje metafizike
ćudoređa
Aristotel, NE; I.Kant,
Ćudoredno dobro kao predmet etike (tri područja moralnosti: Osnivanje metafizike
7. 22.11.'17. ćudoređa; I.Koprek, Kao dio
djelovanja, temeljna držanja, vrline) mene; E. Tugendhat,
Predavanja o etici
Ćudoredna obligacija i „trebanje“ (Sollen):obvezujući i I.Kant, Osnivanje metafizike
8. 29.11.'17. ćudoređa; E. Tugendhat,
neobvezujući smisao „trebanja“ Predavanja o etici
 Kriteriji ćudoredno dobrog djelovanja: nakana, sam J.Seifert, Was ist und was
9. 06.12.'17. motiviert eine sittliche
čin, okolnosti, posljedice Handlung?
Izvor moralnih normi: a) razumska ljudska narav I,13;III,15;T.Akvinski, Suma
protiv pogana (u daljnjem
b)orthos logos, recta ratio (ispravni razum), c) ljudska
10. 13.12.'17. navođenju ScG); K.Wojtyla,
osoba Temelji etike

Značenje prvog univerzalnog principa:“Dobro treba činiti, a Gensler, J. H, Ethic:A

11. 20.12.'17. zlo izbjegavati“ Contemporary Introduction,
Ch. 8
Antropološko i etičko značenje naravnog zakona („lex Aristotel, NE VI; T.Akvinski,
naturalis“i uloga phronesis) ScG; K.Wojtyla,Temelji etike;
12. 10.01.'18.
Ž. Senković, Aristotelova
phronesis
Aristotel, NE III; T.Akvinski,
Izbor iz djela; I.Kant,
Sloboda kao uvjet mogućnosti ćudorednog djelovanja
13. 17.01.'18. Osnivanje metafizike
ćudoređa; Ruemelin, J.N., O
ljudskoj slobodi
Aristotel, NE; W.Frankena,
14. 24.01.'18. Sloboda i odgovornost Etika; Koprek,I., Etički vidici
čovjekove odgovornosti
.
15. Termin Završna rasprava
nadoknade

Seminari
Red.
Datum Naslov Literatura
br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.

Vježbe
Red.
Datum Naslov Literatura
br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
 7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.

Nastavnik:
Prof.dr.sc.Iris Tićac