Professional Documents
Culture Documents
ZAVRŠNI RAD
Sveuĉilišnog preddiplomskog studija
Filip Kneţević
12133510
dana 22.9.2016
This paper analyzes the application of arc stud welding.The basic characteristics of the
process are listed,important factors affecting the process are explained and examples of
successful application of this process are showed.Special review is given to the verification of
the process.Application of arc stud welding process does not meet often,but according to
successful examples in bridge construction and boiler construction proved to be very
producitve.Process is characterized by excellent cost effective design.This procedure is
applicable for a large number of steels with different carbon content.
SADRŢAJ Stranica
d - duljina svornjaka / mm
l - visina svornjaka / mm
pWPS - preliminarna uputa za zavarivanje
WPS - uputa za zavarivanje
PA - vodoravni položaj zavarivanja
PC - horizontalni položaj zavarivanja
ISO - International Standards Organization
EPP - elektrolučno zavarivanje taljivom elektrodom pod zaštitom praška
MIG - elektrolučno zavarivanje taljivom elektrodom u zaštiti inertnog plina
TIG - elektrolučno zavarivanje netaljivom volframovom elektrodom u zaštiti
inertnog plina
REL - ručno elektrolučno zavarivanje obloženom metalnom elektrodom
ZUT - zona utjecaja topline
U - napon električne struje / V
I - jakost električne struje / A
v - brzina zavarivanja / mm/min
tw - vrijeme zavarivanja / sek
1 UVOD
1
2 OPĆENITO O ELEKTROLUĈNOM ZAVARIVANJU SVORNJAKA
Zavarivanje je spajanje dvaju ili više, istorodnih ili raznorodnih materijala, taljenjem ili
pritiskom, s ili bez dodavanja dodatnog materijala, na način da se dobije homogeni zavareni spoj.
Zavarivanje pritiskom je spajanje metalnih dijelova pritiskom, bez ili uz lokalno ograničeno
zagrijavanje, uglavnom bez korištenja dodatnog materijala.Neki od postupaka zavarivanja
pritiskom su:
kovačko,
difuziono,
plinsko,
hladno,
elektrootporno,
eksplozijom,
ultrazvukom,
trenjem,
aluminotermitsko,
magnetski pokretanim lukom,
pražnjenjem kondenzatora,
visoko frekventnom strujom,
elektrolučno svornjaka.
3
U tablici 2.1 navedene su karakteristike različitih postupaka zavarivanja te djelatnosti u kojima
nalaze najčešću primjenu.
Tablica 2.1 Karakteristike različitih postupaka zavarivanja svornjaka i njihove primjene [1]
4
2.2Shematski prikaz postupka
5
S obzirom na učestalost primjene u praksi, najrasprostranjeniji jepostupak zavarivanja sa
keramičkim prstenom (slika 2.5). Svornjak se stavlja u pištolj koji je sastavni dio ureĎaja za
zavarivanje, potom se na vrh svornjaka postavlja keramički prsten,svornjak sa prstenom se
priljubi uz radni komad na kome je predviĎeno zavarivanje svornjaka. Nakon toga se u točno
odreĎenom trajanju pušta struja, uspostavlja se električni luk, svornjak se malo udalji od radnog
komada kako bi se uspostavljenim električnim lukom postiglo ravnomjerno zagrijavanje, lokalno
taljenje i omekšanje materijala na mjestu spoja, nakon čega djeluje pritisak u odreĎenom trajanju
kojipotiskuje svornjak i daje konačni oblik zavarenom spoju.
6
Slika 2.6Faze stvaranja zavarenog spoja kod elektrolučnog zavarivanja svornjaka pritiskom
(a-zavarivanje uz primjenu zaštitnog prstena , b-zavarivanje u zaštitnom plinu i c-
kratkotrajnozavarivanje sa ili bez plinske zaštite)[5]
Keramički prstenovi koriste se radi centriranja električnog luka i jednolikog formiranja
zavarenog spoja. Istovremeno prsten ima funkciju zaštite zavarenog spoja od neželjenog
atmosferskog utjecaja.
Kod zidnih zavara pod kutem ili vertikalnih zidnih zavara i kod nadglavnog zavarivanja
keramički prsten sprječava „bježanje“ taline zavara te istovremeno štiti korisnika od štrcanja pri
zavarivanju. Na slici 2.7 prikazane su različite varijante keramičkih prstenja (tkz. ferula) koje se
primjenjuju za zavarivanje svornjaka.
7
Slika 2.7Oblici keramičkog prstena [7]
8
odnosno
I (A) = 80 × d(mm) za svornjake d< 16 mm)
vrijeme potrebno za zavarivanje zavarivanja - t (s),
tw(s) = 0,04 x d ( mm ) za svornjake d> 12 mm)
veličina pomaka (posmaka) svornjaka, (mm),
snaga opruge, (N) ili brzina utiskivanja svornjaka, (mm/s) te
protok zaštitnog plina kod zavarivanja u zaštiti plinova.
Na slici 2.8prikazan je dijagram na temelju kojeg se odreĎuje jakost struje i vrijeme trajanje
zavarivanja koji će biti potrebni za zavarivanje u ovisnosti o promjeru svornjaka.
9
Na slici 2.9 prikazan je jedan karakterističan pištolj koji se koristi za zavarivanje usadnih vijaka
elektrolučnim postupkom proizvoĎača Nelson.
Slika 2.9Pištolj za zavarivanje usadnih vijaka NS 4 B-3 proizvođača Nelson stud welding[9]
Pištolj za zavarivanje vijaka koristi taktnu metodu paljenja s električnim lukom i namijenjen
je za zavarivanje metalnih elemenata na površinu metalnih materijala koji su pogodni za
zavarivanje.Kabel za zavarivanje koji je postavljen izvan kućišta ureĎaja ima poprečni presjek od
50 mm2.Potrebni energetski potencijal i struju za upravljanje zavarivanjem opskrbljuje
priključeni izvor struje.Napon upravljanja taktnim magnetnim ureĎajima NS 40 B-3 je 90 V DC.
Pištolj za zavarivanje usadnih vijaka NS 40 B-3 ima automatski taktni kompenzacijski sistem
radi kompenzacije specifičnih proizvodnih odstupanja u duljini vijaka ili malih neravnina
površine radnog komada. Primjenom pištolja za zavarivanje koji je opremljen ručno,usadni vijci
s promjerom zavarivanja od 8 do 16 mm mogu se zavariti bez problema.Debljina osnovnog
materijala treba biti četvrtina promjera vijka.Pištolj je opremljen s podešavajućim prigušnim
ureĎajem.
10
Slika 2.10Elementi za zavarivanje[10]
11
Kao velika prednost kod zavarivanja većeg broja svornjakaističe se tehnologičnost.Dva su
osnovna razloga za to:
jednostavno rukovanje opremom i
brzo i kvalitetno zavarivanje.
Glavni nedostatak elektrolučnog zavarivanja svornjaka je kadar koji ima površno, odnosno
nikakvo znanje osnovnih karakteristika postupka.Iako se postupak odlikuje mnoštvom prednosti
vrlo često prisutne su greške zbog nedostatka kontrole kvalitete i inspekcijskih postupaka.
Greške u zavaru dogaĎaju se često zbog neispravnih paramtera zavarivanja.
12
3 PRIMJENA ELEKTROLUĈNOG POSTUPKA ZAVARIVANJA
SVORNJAKA U MOSTOGRADNJI I KOTLOGRADNJI
3.1 Primjena elektroluĉnog zavarivanja svornjaka u mostogradnji
13
Danas u vrijeme sve većih investicija u graditeljstvu (cestogradnja, mostogradnja, meĎukatne
konstrukcije itd.) primjena elektrolučnog zavarivanja svornjaka nameće se kao primarni
postupak u zavarivanju svornjaka (moždanika) na čelične konstrukcije u svrhu izrade spregnutih
konstrukcija. Postupak odlikuje vrlo visoka produktivnost (moguće je zavariti 6 svornjaka
promjera 22 mm u jednoj minuti), ali i fleksibilnost (mogućnost zavarivanja različitih vrsta
svornjaka, vijaka, nosača itd.). Na slici 3.2 prikazan je svornjak zavaren na grednom nosaču
mosta.
14
3.2 Primjena elektroluĉnog zavarivanja svornjaka u kotlogradnji
Oni su pričvršćeni svornjacima različitih oblika koji su takoĎer često od materijala otpornih
na plamen i oksidaciju te su spojeni s čeličnom konstrukcijom.[15]
Kod parnog kotla na stjenke kotlova i membranske zidove postavlja se ozid i izolacija kako
bi se ostvarila što veća iskoristivost procesa.Budući da se radi o povezivanju različitih materijala
zavaruju se svornjaci različitih dimenzija i oblika ovisno o debljini izolacije kako bi došlo do
sprječavanja smicanja i odizanja.Svornjaci se u pravilu izraĎuju od čelika koji će biti postojan na
visokim temperaturama u dugom vremenskom periodu i uvjetno su zavarljivi. U ovisnosti o
obliku i dimenzijama svornjaka u jednoj se smjenijedan radnik može zavariti u prosjeku od 800
– 1000 svornjaka.Na slici 3.4 prikazan je oblik svornjaka koji se koristi u kotlogradnji.
15
Slika 3.4Oblik svornjaka koji se primjenjuje u kotlogradnji[1]
16
4 VERIFIKACIJA POSTUPKAELEKTROLUĈNOG ZAVARIVANJA
SVORNJAKA
Kod čelične konstrukcije mosta kod Belišća korišten je postupak elektrolučnog zavarivanja
svornjaka.U skladu sa zahtjevima projekta naručeni su svornjaci dimenzije Ф 22 x 175
mm.Svornjaci se zavaruju na gornju lamelu čelične konstrukcije mosta.
Za atestiranje postupka zavarivanja prema EN ISO 14555 zahtjeva se zavarivanje 17 komada
svornjaka na debljini lima podloge većoj od ¼ d.Energija procesa mora biti u granicama ±25 %.
Norma EN ISO 14555 ne dopušta postojanje pukotina u zavarenom spoju, ali su dopuštene
pojedinačne, odnosno površinske pogreške čije veličine ovise o veličini zavarenog svornjaka.
Norma takoĎer propisuje dopuštenu veličinu pora te oblik i neravnomjernost zavara.
Na primjeru čelične konstrukcije mosta za Belišće položaj zavarivanja prema EN ISO 6947 je
PA.Postoji još i zavarivanje u PC položaju koje traži posebnu vrstu keramičkog prstena.
Slika 4.1Presjek poprečnog nosača mosta sa zavarenim svornjacima preko rijeke Drave kod
Belišća[2]
Ispitivanja koja su provedena su sljedeća:
a) vizualna kontrola,
b) proba savijanjem,
c) makro s ispitivanjem tvrdoće te
d) radiografija.
17
Prema normi EN ISO 3834 - 2 (Certifikat za izvoĎenje zavarivačkih radova) ukupna površina
grešaka koja se tolerira mora biti manja od 5% ukupne površine svornjaka.
Niti jedan oblik pukotine nije dopušten.Na prelomljenoj površini zavara ne dopuštaju se
pojedinačne greške s promjerom većim od 20% promjera svornjaka.Pore ispod 0,5 mm promjera
se ne razmatraju.U ovom slučaju dopuštena pojedinačna veličina grešaka može iznositi 4,4 mm,a
dopuštena ukupna površina grešaka može biti 19 mm2.
Tehnološka proba zavarivanja svornjaka izvodi se na tehnološkoj ploči dimenzija 700x200x50
mm u kvaliteti P265GH prema uputi za zavarivanje pWPS 90.0038.1551.Nakon provedene
vizualne kontrole i probe savijanja usvajaju se optimalni paramteri zavarivanja.Na slici 4.2
prikazana je preliminarna uputa za zavarivanje(pWPS).
Vizualno ispitivanje tj. vizualna kontrola obavlja se prema normama HRN EN 970, HRN EN
25817 s ciljem utvrĎivanja prisustva grešaka unutar zavarenog spoja.Vizualna kontrola se
najčešće koristi za utvrĎivanje stanja površine objekta.Otkrivaju se i procjenjuju površinske
greške.Vizualnom kontrolom se takoĎer utvrĎuje greška propuštanja,meĎutim u tom slučaju
vizualna kontrola je samo pomoćna tehnika utvrĎivanja pojave medija kojim se kontrolira
propusnost.Vizualna kontrola u cilju mjerenja dimenzija je takoĎer u primjeni.
Učinkovitost kontrole ovisi o poznavanju objekta ispitivanja te porijekla i izgleda grešaka
koje se očekuju u konkretnom slučaju.Pregled golim okom je najteži način kontrole.Kontrolor
treba biti izvježban da uoči i prepozna greške koje treba registrirati.Tek nakon pregleda golim
okom pristupa se pregledu istih površina uz pomoć opreme za pojačanje,ako postupak zahtjeva
taj korak ispitivanja.
18
Slika 4.2Preliminarna uputa za zavarivanje pri izradi mosta kod Belišća [17]
19
Slika 4.3Vizualni pregled kod zavarivanja svornjaka[17]
20
Slika 4.4Ispitivanje preloma kod zavarivanja svornjaka[17]
Nakon provedenog zavarivanja svornjaka čekićem se razbija keramički prsten pošto više nije
potreban. Kako bi se ispitala kvaliteta provedenog zavarivanja, odabire se svornjak na kojemu će
se provoditi ispitivanje kvalitete zavara savijanjem pod 60 ° udarom čekića prema normi EN ISO
14555 (slika 4.5).
21
Proba vrijedi ukoliko se ne pojave
pukotine u zoni zavara
Na slici 4.6prikazan je izgled svornjaka nakon izvršene probe savijanja prema normi EN ISO
14555. Smatra se da je svornjak dobro zavaren ukoliko nakon provedenog ispitivanja i savijanja
svornjaka ne doĎe do pojave pukotine u zoni zavarenog spoja.
Slika 4.6 Svornjak nakon provedene probe savijanja prema normi EN ISO 14555.
[18]
22
Radiografska kontrola je vrsta kontrole bez razaranja (eng. Non - destructive Testing– NDT)
pri kojem su metali izloženi snopu rendgenskih zraka.Radiografska kontrola zavarenih spojeva
omogućava otkrivanje nedostataka poput pukotina, nemetalnih uključaka, poroznosti,
neprovarenog korijen i druge vrste pogrešaka koje golim okom nije moguće uočiti na površini
zavarenog spoja, te se zbog toga ne mogu otkriti viozualnim metodama.
Ispitivanje se provodi ionizirajućim (djelovanje x, odnosno γ zraka) zračenjem koje prolazi
krozzavareni spoj i djeluju na film, smješten s druge strane ispitivanog spoja prikazano na slici
4.7. U slučaju postojanjašupljina ili drugih pogrešaka, zračenje će zbog lakšeg prolaska na tim
mjestima izazvati jača zatamnjenja na filmu. Na temelju oblika i položaja zatamnjenih mjesta
može se vrlo pouzdano utvrditi o kakvoj se pogrešci radi. Nakon otklanjanja utvrĎenih
nedostataka, zavareno mjesto se ponovno ispituje.[19]
23
Slika 4.8Dokumentacija radiografskog ispitivanja pri izradi mosta kod Belišća[17]
24
5 ZAKLJUĈAK
25
6 LITERATURA
26
[16] Wright, I.: Assesment of Factors Affecting Boiler Tube Lifetime in Waste-Fired Steam
Generators: New Opportunities for Research and Technology Development, National
Renewable Energy Laboratory, Colorado, SAD, 1996.
[17]Dokumentacija tehnološke pripreme tvornice Industrijska postrojenja, ĐĐ, d.o.o.,
Slavonski Brod
[18]Sinoars company,Kina
URL:http://img.diytrade.com/smimg/913819/44607158-6309078-0/shear_stud_with
ceramic_ferrules_/47f2.jpg(29.6.2016.)
[19]Perić,Zlatko;Slani,Matija;Akvić,Denis:Sustav upravljanja zaštitom na radu pri
ispitivanju zavarenih spojeva
URL: hrcak.srce.hr/file/84111(9.6.2016.)
27