Brošura Mjera 10-11-13 - Program Ruralnog Razvoja RH

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. 2020.
- MJERA 10, 11, 13
PROGRAM RURALNOG RAZVOJA

REPUBLIKE HRVATSKE
ZA RAZDOBLJE 2014. 2020.
MJERA 10 - MJERA 11 - MJERA 13
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
TRAVANJ 2015.
1
PROGRAM RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. 2020. - MJERA 10, 11, 13
UVOD
Ulaskom u punopravno lanstvo Europske unije, Republika Hrvatska postala je korisnica sredstava
iz europskih fondova. U sedmogodinjem financijskom razdoblju 2014-2020 imamo na raspola-
ganju 2,383 milijarde eura za poljoprivredu i ruralni razvoj iz Europskog poljoprivrednog fonda za
ruralni razvoj (EPFRR).
Preduvjet za koritenje sredstava je izrada Programa ruralnog razvoja RH 2014-2020 (PRR) teme-
ljem utvrenih potreba na razini drave i ciljeva koja pred nas postavlja Zajednika poljoprivredna
politika.
Utjecaj poljoprivrede na okoli i ruralni prostor u cjelini je vrlo velik te e se nastojati kroz IAKS
mjere umanjiti ili zaustaviti negativni utjecaj poljoprivrede na prirodne resurse i bioraznolikost.
to su IAKS mjere ruralnog razvoja?

U Program ruralnog razvoja 2014-2020 (PRR) uvrtene su tri IAKS mjere:
1. mjera 10 Poljoprivreda, okoli i klimatske promjene
2. mjera 11 Ekoloki uzgoj
3. mjera 13 Plaanja podrujima s prirodnim i ostalim posebnim ogranienjima
Zahtjev za potporu se podnosi na jedinstvenom zahtjevu na kome se podnosi i zahtjev potporu za
izravna plaanja. Budui se za prijavu, administrativnu kontrolu i praenje koristi IAKS (Integrirani
administrativni kontrolni sustav), ove su mjere poznate kao IAKS mjere.
Koja je vanost IAKS mjera ruralnog razvoja?

Jednako kao kod svih politika EU, tako se i prilikom provedbe PRR velika vanost pridaje ublaava-
nju i prilagodbi klimatskim promjenama, odnosno openito se nastoji umanjiti ili ukloniti negativ-
ni utjecaj poljoprivrede na okoli.
Zato ne udi da, iako drave lanice imaju slobodu odabira pojedinih mjera sukladno Uredbi
1305/2013 koja je pravni temelj za izradu PRR, mjera 10 Poljoprivreda okoli i klimatske promjene
je jedina obavezna mjera koju mora sadravati svaki program ruralnog razvoja.
Isto tako, pred dravama lanicama se postavlja zahtjev da 30 % ukupnih doprinosa iz Europskog
poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) utroe za prilagodbu klimatskim promjenama i
njihovom ublaavanju, te za pitanja okolia. To se moe postii putem plaanja za poljoprivredu,
okoli i klimu, ekoloki uzgoj te plaanja podrujima s prirodnim ili drugim vrstama ogranienja.
Kako zatraiti potporu?

Potporu se moe zatraiti na nain da se podnese jedinstveni zahtjev u nekom od regionalnih ure-
da Agencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju uz ispunjenje svih uvjeti za os-
tvarenje potpore (upis u Upisnik poljoprivrednika, ispunjavanje uvjeta za aktivnog poljoprivredni-
ka za M11 i M13, obavljanje poljoprivredne aktivnosti, upis svih estica poljoprivrednog zemljita
koje se koriste u ARKOD sustav i ostale propisane registre, upis ivotinja u JRD i ostale propisane
SADRAJ PUBLIKACIJE ISKLJUIVA JE ODGOVORNOST MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE, UPRAVE registre, pravodobno podnoenje zahtjeva i popratne dokumentacije, ispunjavanje minimalnih
ZA UPRAVLJANJE EU FONDOM ZA RURALNI RAZVOJ, EU I MEUNARODNU SURADNJU I NI NA KOJI zahtjeva, potivanje pravila viestruke sukladnosti na cjelokupnom gospodarstvu, omoguavanje
SE NAIN NE MOE SMATRATI DA ODRAAVA STAVOVE EUROPSKE UNIJE. provedbe kontrole na terenu te svih drugih kontrola nadlenih tijela).
3
PROGRAM RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. 2020. - MJERA 10, 11, 13 PROGRAM RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. 2020. - MJERA 10, 11, 13
Nakon ulaska u sustav potpore, zahtjev za potporu kod M10 i M11 koje imaju petogodinji obvezni Zato je obvezno razdoblje minimalno pet godina?
period podnosi se svake godine. Jednako kao i u M10, tako je i u M11 minimalno obvezno razdoblje pet godina. Na taj je nain
Sve tri mjere su dobrovoljne a ulaskom u sustav potpore moraju se potivati navedene obveze. omogueno kvalitetno postizanje ciljeva iz svake mjere. Krae obvezno razdoblje ne bi osiguralo
da provoenju propisanih obveza u stvarnosti doprinese cilju mjere.
Da li je mogue ostvariti paralelno izravnu potporu i potporu za IAKS mjere?

Mogue je istovremeno zatraiti na jedinstvenom zahtjevu ostvariti izravnu potporu i potporu za Koja je minimalna povrina poljoprivrednog gospodarstava i ARKOD parcele za
IAKS mjere. ostvarenje potpore?
Zahtjev se moe podnijeti ako poljoprivredna povrina gospodarstva iznosi minimalno 0,5 ha, a
minimalna povrina ARKOD parcele mora biti 0,05 ha, s izuzetkom za M10.1.O.6 Uspostava poljskih
Tko je aktivni poljoprivrednik? traka, gdje ARKOD parcela mora biti najmanje 1 ha.
Aktivni poljoprivrednik je poljoprivrednik ije je poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik
poljoprivrednika, koji obavlja poljoprivrednu aktivnost:
a) proizvodnju, uzgoj ili sadnju poljoprivrednih proizvoda, ukljuujui etvu, munju, uzgoj to ako elim poveati povrinu ili broj UG tijekom obveznog razdoblja?
rasplodnih ivotinja i dranje stoke ili Poveanje povrina ili broja UG mogue ja tijekom obveznog razdoblja pri emu za dodatno pri-
b) odravanje poljoprivrednog zemljita u stanju pogodnom za ispau ili uzgoj bez prijavljene povrine ili UG Agencija za plaanja donosi novu Odluku.
premnih radnji koje izlaze iz okvira uobiajenih poljoprivrednih metoda i mehanizirane U novoj se Odluci utvruje obvezno razdoblje za dodatno prijavljene povrine ili UG.
obrade. Nakon 2019. godine nije mogue prijaviti nove povrine ili UG.
to je viestruka sukladnost? Zato moram kroz cijelog obvezno razdoblje provoditi operacije M10 i podmjere
Viestruka sukladnost predstavlja niz pravila koje svaki poljoprivrednik, pa tako i korisnici IAKS
mjera, moraju potivati na svojem poljoprivrednom gospodarstvu.
M11 na istim parcelama?
Kako bi se postigli zadani ciljevi, potreban je kontinuitet provoenja propisanih obveza na poje-
dinom podruju. Izmjenom parcela iz godine u godine gubi se smisao obveza, osobito u sluaju
Viestruka sukladnost ukljuuje slijedee elemente: ouvanja bioraznolikosti ili kod ekolokog uzgoja.
(a) propisani zahtjevi upravljanja su poljoprivredni standardi upravljanja propisani
zakonodavnim okvirom Republike Hrvatske, odnosno obvezni zahtjevi kojih se mora Da li mogu dobiti potporu za povrine pod ugarom?
pridravati poljoprivredni proizvoa u obavljanju poljoprivredne djelatnosti na svom Svi su iznosi potpore za M10 i M11 raunati na bazi razlike izmeu uobiajene poljoprivredne pro-
poljoprivrednom gospodarstvu; izvodnje i one u kojoj se mora pridravati posebnih obveza, uzevi u obzir gubitak prihoda ili po-
(b) dobri poljoprivredni i okolini uvjeti su minimalni uvjeti upravljanja na poljopri- veane trokove. Zbog toga se ovim mjerama potpora ne moe ostvariti za povrinu pod ugarom.
vrednim povrinama, odnosno obvezni uvjeti kojih se mora pridravati poljoprivredni
proizvoa u obavljanju poljoprivredne djelatnosti na svim poljoprivrednim povrinama U sluaju M13, potpora se ostvaruje neovisno o vrsti uporabe poljoprivredno zemljita.
u svom koritenju.
Tko mora zavriti izobrazbu (koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u
Do kada mogu zatraiti ulaz u sustav potpore? demonstracijskoj aktivnosti)?
Za M10 i M11 mogue je zatraiti potporu zakljuno s 2019. godinom. Budui da je za obje mjere Izobrazba je obveza za sve korisnike M10 i M11. Nositelj ili lan obiteljskog poljoprivrednog gos-
odreeno petogodinje obvezno razdoblje za provoenje mjere, a financijska sredstva za provo- podarstva, odgovorna osoba ili voditelj proizvodnje na poljoprivrednom gospodarstvu obavezni
enje PRR osigurana su do 2023. Godine, nakon 2019. godine nije mogue ui u sustav potpore su zavriti izobrazbu, odnosno koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj
za M10 i M11. aktivnosti.
Da li mogu odustati od sudjelovanja u IAKS mjeri bez obveze za povratom Zato je izobrazba obvezna za M10 i M11?
sredstava? M10 i M11 su vrlo zahtjevne mjere, pri emu treba imati na umu da M10 do sada nismo provodili
Odustajanje bez obveze za povratom sredstava tijekom razdoblja u kojem je obveza bila na snazi u RH. Kroz izobrazbu se stjee znanje za kvalitetnu provedbu odabranih mjera. Shvaanjem smisla
je mogue jedino u sluaju izmjena i dopuna relevantnih obveznih standarda, ili ukoliko opsezi svake obveze jasniji je cilj za provoenje pojedine mjere kao i krajnji uinak na okoli u cjelini.
novih obveza ili zahtjeva nadilaze one navedene u opisu mjere. Steeno znanje e istovremeno doprinijeti izbjegavanju situacija kada zbog krenje obveza dolazi
do smanjenja ili uskraivanja potpore. Izobrazba je besplatna i provodi je Savjetodavna sluba.
4 5
to su to obvezni zakonski zahtjevi?

Obvezni zakonski zahtjevi (baseline) oznauje obveze koje mora potivati svaki korisnik M10, MJERA 10
M11 ili M13. Ti zahtjevi ukljuuju, izmeu ostaloga, potivanje viestruke sukladnosti, gospodare-
nje gnojivima i pesticidima na odriv nain, te uzgoj i dranje ivotinja sukladno vaeim propisi-
POLJOPRIVREDA, OKOLI I KLIMATSKE PROMJENE
ma.
Ova mjera do sada se nije provodila u Republici Hrvatskoj, dok je neke drave lanice EU provode
Korisnici M10 i M11 se moraju osim osnovnih zakonskih zahtjeva pridravati i posebnih obveza
jo od osamdesetih godina prolog stoljea. Mjera je od 1992. godine dio Zajednike poljoprivred-
koje su definirane u svakoj pojedinoj operaciji ili pomjeri. Na osnovu tih posebnih obveza, kojih se
ne politike a 1999. obvezni je dio svakog EU programa ruralnog razvoja.
ostali poljoprivrednici ne moraju pridravati izraunate su i potpore za pojedinu operaciju unutar
M10, odnosno za podmjere u M11. Cilj je potaknuti poljoprivrednike da zatite i poboljanju okoli na svome gospodarstvu. Prihva-
anjem odreenih praksi i metoda uzgoja, koje nadilaze obvezne zakonske zahtjeve (poznate pod
nazivom baseline), poljoprivredniku se plaaju poveani trokovi ili izgubljeni prihod u uspored-
Zato se provodi administrativna kontrola i kontrola na terenu? bi s uobiajenom poljoprivrednom proizvodnjom. Okoli je javno dobro, a poljoprivrednici osim
Mjere se financiraju dijelom iz EPFRR a dijelom iz nacionalnog budeta. EU sredstva kao i sredstva to su nezamjenjivi u proizvodnji hrane, upravljaju najvanijim prirodnim resursima vodom, tlom
RH su novci poreznih obveznika koji ele znati da li su potpore utroene namjenski i sukladno svim i zrakom. Odnos poljoprivrede i okolia je kompleksan, mnogi jedinstveni krajobrazi bogati bilj-
propisanim obvezama. nim i ivotinjskim svijetom su nastali zahvaljujui odravanju ekstenzivnih poljoprivrednih praksi i
ovise upravo o tom nainu poljoprivrede. S druge strane, nepravilne poljoprivredne prakse mogu
imati upravo negativan efekt na okoli i doprinijeti zagaenju zraka tla i vode, unitenju vrijednih
RH propisuju provedbu pojedinih mjera, te je istovremeno odgovorna za kontrolu utroenih sred-
krajobraza i stanita i time doprijeti nestanku brojnih vrsta.
stava i praenje provedbe programa. U protivnom, jednako kao to se mora sankcionirati korisnik
koji ne provodi mjeru sukladno Pravilniku o provedbi izravne potpore i IAKS mjera ruralnog razvoja Potpora se moe ostvariti kroz podmjeru M10.1. Plaanja za agro-okoline i klimatske obveze
(NN br. 35/15), tako bi i RH bila sankcionirana ukoliko ne bi provodila kontrolu. koja sadri 9 tipova operacija;
10.1.1. Obrada tla i sjetva na terenu s nagibom za oranine jednogodinje kulture;

10.1.2. Zatravnjivanje trajnih nasada;
10.1.3. Ouvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti;
10.1.4. Pilot mjera za zatitu kosca (Crex crex);
10.1.5. Pilot mjera za zatitu leptira;
10.1.6. Uspostava poljskih traka;
10.1.7. Odravanje ekstenzivnih vonjaka;
10.1.8. Odravanje ekstenzivnih maslinika;
10.1.9. Ouvanje ugroenih izvornih i zatienih pasmina domaih ivotinja.
Tko mogu biti korisnici ove mjere?

Prihvatljivi korisnici M10 su poljoprivrednici i grupe poljoprivrednika sukladno Zakonu o poljopri-
vredi, koji su upisani u Upisnik poljoprivrednika, koriste zemljite upisano u ARKOD te na gospo-
darstvu dre domae ivotinje upisane u Jedinstveni registar domaih ivotinja (JRD).
Da li se operacije iz M10 mogu kombinirati sa podmjerama iz M11?

Budui se radi o isplati potpore po povrini, sa podmjerama iz M11 je mogue kombinirati jedino
operaciju 10.1.9. Ouvanje ugroenih izvornih i zatienih pasmina domaih ivotinja gdje se pot-
pora daje po uvjetnom grlu.
Veina obveza navedenih u M10 podudara sa obvezama u ekolokoj proizvodnji. Kako bi se izbje-
glo duplo financiranje (plaanje iste obveza dva puta) za sada nije mogue kombinirati ostale ope-
racije sa M11.
6 7
Shematski prikaz poljoprivredno okolinog plaanja Koji su ciljevi i uinci ove operacije?
Da bi se smanjili negativni uinci erozije ili sprijeila erozija na oranicama vano je provoditi obra-
du i sjetvu okomito na nagib ime se spreava ili umanjuje direktno odnoenje humusnog sloja tla.
Takoer je potrebno je osigurati pokrivenost tla vegetacijom tijekom cijele godine tako da korijen-
ski sustav moe zadrati humusni sloj i time smanjiti utjecaj intenzivnih kia.
Poljoprivredno okolino Izgubljeni prihod i
plaanje dodatni troak
Kojih se poljoprivredno okolinih obveza moram pridravati?
Potrebno je izraditi i provoditi petogodinji plan plodoreda s najmanje pet usjeva, a obradu i sjetvu
na oraninim povrina s nagibom od 9-15% provoditi okomito na nagib terena. Takoer, na sredini
parcele se mora uspostaviti najmanje 3 metra iroka brazda kako bi se sprijeilo otjecanje vode jer
se na taj nain zaustavlja ispiranje povrinskog sloja vodom.
Relevantni minimalni zahtjevi za gnojiva i
Obavezni zakonski zahtjevi
pesticide + ostali nacionalni zahtjevi Za to mi se isplauje potpora?
Potpora se isplauje kao naknada za gubitak prihoda i dodatne trokove koji su rezultat pridrava-
nja posebnih uvjeta koji nadilaze obvezne zakonske zahtjeve i uobiajenu poljoprivrednu praksu.
Iznos potpore je ustanovljen usporedbom prosjene BM (bruto mare) na farmi sa 3 usjeva (kuku-
ruz, penica i djetelinsko-travne smjese) na ravnici i farmi s 3 usjeva na nagibu.
Relevantne minimalne aktivnosti
Dodatni trokovi ine poveani troak mehanizacije uslijed nagiba, uzgoj dva dodatna usjeva,
troak izrade plana plodoreda. Gubitak prihoda je izraunat na osnovu smanjenja prinosa uslijed
neposijane povrine (brazda 3m irine).
Uobiajena poljoprivredna
Viestruka sukladnost (SMR + GAEC)
Koja je visina potpore?
praksa Visina potpore je 141 EUR/ha.
10.1.2 Zatravnjivanje trajnih nasada
Zbog ega provodimo ovu operaciju?

10.1.1 Obrada tla i sjetva na terenu s nagibom za oranine Problem klimatskih promjena vezan je uz uinak staklenika, odnosno poveanu koncentraciju sta-
jednogodinje kulture klenikih plinova u atmosferi. Jedan od naina na koji moemo smanjiti emisiju staklenikih plino-
va, prije svega ugljikovog dioksida, je uvanje i skladitenje organske tvari u tlu.
Erozija tla oznaava prirodni proces u kome se uslijed djelovanja vode i vjetra, premjeta povrin- Zadravanje pokrova tla na terenu s nagibom istovremeno djeluje povoljno na uinke erozije, uz
ski sloj tla, te dolazi do gubitka humusnog sloja. Ovom negativnom procesu dodatno doprinosi i poveanje koliine humusa a time i plodnosti tla. Neposredno, u trajnim nasadim koji su zatravljeni
nepravilna obrada tla. poveava se bioraznolikost.
Proces erozije se osobito poveava u sluaju neadekvatnog koritenje poljoprivrednog zemljita
koje je pod nagibom.
Gdje se moe provoditi ova operacija?
Operaciju je mogue provoditi na povrina pod trajnim nasadom (vonjaci i vinogradi) koje su pod
Gdje se moe provoditi ova operacija? nagibom od 9-15%.
Operaciju je mogue provoditi na oraninim povrina koje su pod nagibom od 9-15%.
8 9
Koji su ciljevi i uinci ove operacije? ruja u Europi u kojima je poljoprivreda glavni nain (najee dominantni) koritenja zemljita i
Zatravnjivanje trajnih nasada smanjiti e eroziju, gubitak organske tvari iz tla i sprijeiti odljev sta- gdje ona podrava ili je povezana s velikom raznolikou vrsta i stanita ili prisustvom vrsta koje
klenikih plinova. su od posebnog interesa za ouvanje u Europi, ili oboje (Andersen i sur, 2003). Tri se osnovne vrste
poljoprivrednog zemljita velike prirodne vrijednosti, a TVPV pripadaju tipu 1 - poljoprivrednom
zemljitu sa velikim udjelom poluprirodne ili prirodne vegetacije.
Povrina izmeu redova unutar trajnog nasada treba zasijati nekom od djetelinsko-travnih ili trav- Gdje se moe provoditi ova operacija?
no-djetelinskih smjesa. Takoer, potrebno je izraditi i provoditi petogodinji plan gnojidbe potu- Operacija se provodi na podruju jedinica lokalne samouprave (JLS) na kojima se nalaze TVPV. Mi-
jui pri tome sadraj ostatka duika iz djetelinsko-travnih ili travno-djetelinskih smjesa. nimalno 50% povrine travnjaka mora se nalaziti na podruju neke od JLS kako bi travnjak u Arkod
sustavu bio oznaen kao TVPV. Popis JLS je sastavni dio Pravilnika o provedbi izravne potpore po-
Za to mi se isplauje potpora? ljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja (NN 35/2015). Prilikom podnoenja jedinstvenog zahtjeva
Potpora je u vidu godinjeg plaanja po jedinici povrine kao naknada za gubitak prihoda i dodat- vidljivo je da li parcela ima obiljeje TVPV te je tako olakano prijavljivanje za potporu.
ne trokove koji su rezultat pridravanja posebnih uvjeta koji nadilaze obvezne zakonske zahtjeve
i uobiajenu poljoprivrednu praksu.
Iznos potpore se temelji na poveanim trokovima nastalim uslijed uspostave meurednog po- Kako se travnjaci diljem Hrvatske razlikuju prema svom sastavu i nainu na koji su se tradicionalno
krova unutar trajnog nasada, u usporedbi s nasadom koji je bez pokrova, te troak izrade plana koristili, TVPV se podijeljeni u tri regije:
gnojidbe.
1. Kontinentalna nizinska regija
Ova regija obuhvaa itav nizinski dio kontinentalne Hrvatske do otprilike 200 metara nadmorske
visine, a u njoj prevladavaju manje ili vie vlani travnjaci koji su se tradicionalno nisu kosili uglav-
Visina potpore je 331 EUR/ha.
nom jednom godinje, jer bi uestala konja dovela do isuivanja travnjaka i promjene biljnih vrsta
koji se na njima nalaze. Konja se treba provoditi nakon 1. kolovoza, samo jednom godinje.
10.1.3 Ouvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti

Veliki dio travnjakih povrina se nekada koristila na ekstenzivan nain napasivanjem ili konjom.
Zahvaljujui ljudskoj aktivnosti nastali su, sa stanovita bioraznolikosti, iznimno bogati otvoreni
krajobrazi vani za opstanak ptica selica, osobito na podruju travnjaka velike prirodne vrijednosti.
S jedne strane imamo situaciju gdje prestanak ekstenzivnog dranja stoke i uope manji broj stoke
dovodi do zarastanja travnjaka u nepoeljnu vegetaciju. S druge pak strane, intenzivno koritenje
travnjaka na nain da se pojaano gnoje te uestalo kose, dovodi do promjene biljnih i ivotinjskih
vrsta koje na njima obitavaju.
to je travnjak velike prirodne vrijednosti?

Travnjak velike prirodne vrijednosti (TVPV) je tip poljoprivrednog zemljita s velikim udjelom po- Slika 1. Ispaa na vlanim travnjacima Lonjskog polja (foto: Vida Posavec Vukeli)
luprirodne i prirodne vegetacije vane za ouvanje vrsta i staninih tipova ugroenih na nacional-
noj i europskoj razini. Poljoprivredna proizvodnja se uglavnom zasniva na poluprirodnim travnja- 2. Brdsko-planinska regija
cima (panjacima i koanicama), od kojih neki predstavljaju ugroena stanita na razini Europe te
Obuhvaa cijelo brdsko i planinsko podruje kontinentalne Hrvatske koje se nalazi iznad 200 me-
su kao takvi ukljueni u ekoloku mreu Natura 2000.
tara nadmorske visine, odnosno u vegetacijskom smislu sva podruja iznad zone poplavnih uma.
Neke od ovih livada predstavljaju vrstama najbogatije tipove travnjaka, uz koje su vezane brojne
Kako bi se odredila podruja TVPV na teritoriju Hrvatske, koritena je definicija poljoprivrednog ze- rijetke i ugroene, pa i endemine biljne vrste. Kako je vrijeme njihove cvatnje u razdoblju od svib-
mljita velike prirodne vrijednosti prihvaena od strane Europske agencije za zatitu okolia (EEA). nja do srpnja, konjom nakon 20. srpnja poveat e se mogunost njihovog razmnoavanja. Na
Prema ovoj definiciji, poljoprivredno zemljite velike prirodne vrijednosti sastoji se od onih pod- ovim je travnjacima dozvoljena konja jednom ili dva puta godinje.
10 11

Kako bi se odrao karakteristini biljni i ivotinjski sastav pojedinog TVPV zabranjena je upotreba
mineralnog gnojiva ili stajskog gnojiva te upotreba sredstava za zatitu bilja.
Konja je dozvoljena iskljuivo runo ili strinim kosilicama a vrijeme i uestalost konje razliita
je ovisno o regiji.
Tablica 1. Raspored konje

Poetak konje Regija Broj otkosa
1. kolovoza Kontinentalna nizinska Jedan
20. srpnja Brdsko-planinska Jedan do dva
15. srpnja Mediteranska Jedan
Slika 2. Brdski travnjak bogat razliitim biljnim vrstama (foto: Vida Posavec Vukeli)
Zadnji dan do kada dozvoljena konja za sva tri tipa TVPV je 15. rujna.
3. Mediteranska regija
Travnjaci se mogu koristiti za napasivanje u rano proljee i jesen pri emu je ne smije biti prisutno
Prostire se na mediteranskom podruju Hrvatske, nadmorske visine ispod 200 metara, kao i na vie od 1,0 uvjetnog grla/ha ovaca, koze, goveda i/ili kopitara. Minimalni pani pritisak je 0,3 uvjet-
otocima. Konju na ovom podruju potrebno je provoditi nakon 15. srpnja, jednom godinje, nih grla/ha.
kako bi sve biljne vrste koje cvatu u svibnju i lipnju zavrile svoj vegetacijski ciklus i uspjele se raz-
Dobri poljoprivredni i okolini uvjeti nalau odstranjivanje ve svima dobro poznatih biljaka: pe-
mnoiti. Osim toga, konja u ovom razdoblju otvara stanite i omoguava cvatnju nekih kasnijih
linolisne ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.) i mranjaka (Abutilon theophrasti Med.), te viego-
biljnih vrsta, koje e cvjetati u kolovozu.
dinjih korova i drvenastog bilja sa svih je poljoprivrednih povrina kako bi se sprijeilo zarastanje.
Dodatna mjera za odravanja ovih travnjaka je odstranjivanje pojedinanih biljaka koje nisu pri-
kladne za ispau stoke, kako se ne bi proirile i zarasle travnjak. Svojim izrazito brzim rastom, razvo-
jem i irenjem posebnu prijetnju travnjacima predstavljaju strane invazivne vrste, koje esto nisu
jestive ili su ak otrovne za stoku. Stoga je potrebno uklanjati i slijedee biljke: ivitnjau (Amorpha
fruticosa L.), cigansko perje (prava svilenica, Asclepias syriaca L.), trnovitu dikicu (iak, Xanthium
spinosum L.) i obalnu dikicu (Xanthium strumarium L. ssp. italicum (Moretti) D.L.).
Obzirom da je zabranjeno koritenje herbicida, nedozvoljene biljke treba runo odstranjivati.
Hidromelioracijski zahvati (odvodnja ili navodnjavanje) nisu dozvoljeni niti na jednom tipu TVPV.
Slika 3. Mediteranski suhi travnjak (foto: Tamara Kirin)
Koji su ciljevi i uinci ove operacije?

Odgode konje omoguava stvaranje sjemena te spreava nestanak tipinih biljaka koje su sastav-
ni dio travnjaka. Na taj je nain istovremeno omoguen opstanak ivotinja koje obitavaju na ovim
specifinim stanitima.
Obnavljanjem i odravanjem ekstenzivnih travnjaka velike prirodne vrijednosti sprjeava se gubi-
tak bioraznolikosti, nestanak vrijednih i rijetkih stanita kao i karakteristinih krajobraza.
Slika 4. Parcela obrasla ivitnjaom (Amorpha fruticosa L.) (foto: Vida Posavec Vukeli)
12 13
pregusta da ometa kretanje. U Hrvatskoj je iroko rasprostranjen od vlanih travnjaka nizinske

Hrvatske do brdskih livada Papuka i bogatih travnjaka Gorskog kotara i likih krkih polja.
Posljedica nestanka tradicionalnih poljoprivrednih praksi, bilo zbog intenziviranja poljoprivrede ili
njenog naputanja, je gubitak pogodnog stanita za kosca, a time i smanjenje njegove brojnosti.
Mnogi su vlani travnjaci posljednjih nekoliko desetljea isueni i pretvoreni u oranice, dok se velik
broj livada kosi rano zbog proizvodnje silae, umjesto nekadanje konje radi sijena. Sve su to ra-
zlozi zbog kojih kosac ostaje bez zaklona, a budui da je ptica koja gnijezdi na tlu travnjaka, zbog
ranije konje unitavaju se gnijezda s jajima.
Kako bi se zatitila ova rijetka ptica, te kako bi podruja gdje obitava bila odravana na nain koji
pogoduje njenom nesmetanom razvoju, potrebno je odravati travnjak prilagoenim nainom
konje u tono odreenom razdoblju.

Operacija se provodi na vlanim stanitima koja nastanjuje kosac a nalaze se na podruju ekoloke
mree Natura 2000. Minimalno 30% povrine travnjaka mora biti na podruju ekoloke mree na
kome je cilj ouvanja ptica kosac kako bi travnjak u Arkod sustavu bio oznaen kao stanite kosca.
Popis stanita je sastavni dio Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera rural-
nog razvoja (NN 35/2015). Prilikom podnoenja jedinstvenog zahtjeva vidljivo je da li parcela ima
Slika 7. Obalna dikica (Xanthium
obiljeje podruja gdje obitava kosac te je tako olakano prijavljivanje za potporu.
strumarium L. ssp. italicum (Moretti)
Slika 5. Cigansko perje (Asclepias Slika 6. Trnovita dikica (Xanthium D.L) je otrovna za stoku
syriaca L.) (foto: Igor Bori) spinosum L.) (foto: Igor Bori) (foto: Igor Bori) Koji su ciljevi i uinci ove operacije?
enka kosca gnijezdi radei plitku udubinu u tlu, obloenu liem i okolnom vegetacijom pa za-
Za to mi se isplauje potpora? rastanjem travnjaka vegetacija postaje pregusta i previsoka za gnijeenje, dok intenzivna ispaa
Potpora se isplauje kao naknada za gubitak prihoda i dodatne trokove koji su rezultat pridrava- ostavlja prenisku vegetaciju, takoer neprikladnu za kosca. Veina kosaca gnijezdi se od 15. svibnja
Potpora je izraunata usporedbom prosjene BM za uobiajene poljoprivredne prakse u svakoj re-
giji u kojoj se kao poetak konje biljei 1. lipnja, uz primjenju prosjene koliine gnojiva; za razliku
od konje koja je ogranienja brojem otkosa i kasnijim poetkom, uz zabranu koritenja gnojiva i
sredstva za zatitu bilja. Obveze kojih se korisnik mora pridravati dovode do gubitka prihoda kroz
gubitak kvalitete i prinosa sijena.

Visina potpore za kontinentalno nizinsku regiju iznosi 183 / ha, brdsko-planinsku regiju 147 /
ha i mediteransku regiju 102 / ha.
10.1.4 Pilot mjera za zatitu kosca (crex crex)

Ptica kosac (Crex crex) je u Hrvatskoj strogo zatiena vrsta, procjenjuje se da je prisutno 500
1100 pjevajuih mujaka ove vrste. Kosac (Crex crex) je skrovita vrsta ptice koja ivi na kasno ko-
enim travnjacima s dovoljno visokom i gustom vegetacijom u kojoj se moe uspjeno gnijezditi i
lako kroz nju hodati ona mora biti visine najmanje 30 cm, dovoljno gusta da prui zaklon, ali ne Slika 8. Crex Crex
14 15
do 15. kolovoza, iako sezona gnijeenja moe biti i dua. Zbog toga je iznimno vano da se konja 10.1.5 Pilot mjera za zatitu leptira
travnjaka na kojima obitava kosac vri nakon 15. kolovoza, kako se ne bi unitila gnijezda s jajima i
mladi ptii kosca dovoljno ojaali da mogu poletjeti.
Osim datuma konje, izrazito je vaan nain konje. Naime, parcelu treba kositi od sredine prema Leptiri etiri vrste ugroenih i strogo zatienih danjih leptira ive na svega nekoliko manjih pod-
rubnim dijelovima ili s jedne strane na drugu, nikako od ruba parcele prema unutra, kako bi ptice ruja u Hrvatskoj: veliki livadni plavac (Phengaris teleius), zagasiti livadni plavac (Phengaris nausit-
stigle pobjei u rubne nepokoene dijelove travnjaka. hous), movarni plavac (Phengaris alcon alcon) i movarni oka (Coenonympha oedippus).
Konjom na tono odreeni nain i u odreeno doba godine omoguen je nesmetan razvoj kosca. Leptiri roda Phengaris obitavaju na prostoru kontinentalne i brdske Hrvatske, movarni oka za-
Kroz dulji period provoenja ove operacije brojnost ove zatiene vrste e se poveati. biljeen je jedino u Istri. Svaka je od ovih vrsta leptira vezana za odreeni tip travnjaka, a svima
im je zajedniki nestanak stanita. Iznimni su po vrlo osjetljivom ivotnom ciklusu njihovo je
Kojih se poljoprivredno okolinih obveza moram pridravati? razmnoavanje vezano za specifine vrste biljaka kojima se hrani gusjenica, a vrste roda Phengaris
Kako bi se odrao izgled stanita i uvjeti za razvoj kosca, zabranjena je upotreba mineralnog gno- ive u simbiozi s mravima u ijim mravinjacima gusjenica ivi sve do preobrazbe u odraslog leptira.
jiva, stajskog gnoja i sredstava za zatitu bilja. Kako bi se zatitile ove etiri vrste leptira, potrebno im je osigurati nesmetan razvoj i zadrati njiho-
Konja je dozvoljena iskljuivo runo ili strinim kosilicama na minimalnoj visini od 10 cm iznad va stanita u izvornom obliku kroz prilagoeni nain konje.
tla, a mora se provoditi nakon 15. kolovoza. Dozvoljena je jedna do maksimalno dvije konje na
godinu. Zadnji dan do kada je dozvoljena konja je 15. rujna.
Na parcelama veim od 1 ha obavezno je ostaviti uz rub nepokoenu traku (do 5% povrine), a
konju treba obavljati od sredine parcele kruno prema van ili s jedne strane parcele prema drugoj.
Travnjaci se mogu koristiti za napasivanje samo u periodu od jeseni do kraja godine, pri emu ne
smije biti prisutno vie od 1,0 uvjetnog grla/ha ovaca, koze, goveda i/ili kopitara. Minimalni pani
pritisak je 0,3 uvjetnih grla/ha.
Dobri poljoprivredni i okolini uvjeti nalau odstranjivanje ve svima dobro poznatih biljaka: pe-
linolisne ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.) i mranjaka (Abutilon theophrasti Med.), te viego-
dinjih korova i drvenastog bilja sa svih je poljoprivrednih povrina kako bi se sprijeilo zarastanje.
Dodatna mjera za odravanja ovih travnjaka je odstranjivanje pojedinanih biljaka koje nisu pri-
kladne za ispau stoke, kako se ne bi proirile i zarasle travnjak. Svojim izrazito brzim rastom, razvo-
jem i irenjem posebnu prijetnju travnjacima predstavljaju strane invazivne vrste, koje esto nisu Slika 9. Veliki livadni plavac (Phengaris teleius) ivi na Slika 10. Zagasiti livadni plavac
jestive ili su ak otrovne za stoku. Stoga je potrebno uklanjati i slijedee biljke: ivitnjau (Amorpha nizinskim koanicama (foto: Ivana Plavac) (Phengaris nausiothous)
fruticosa L.), cigansko perje (prava svilenica, Asclepias syriaca L.), trnovitu dikicu (iak, Xanthium
spinosum L.) i obalnu dikicu (Xanthium strumarium L. ssp. italicum (Moretti) D.L.).
Obzirom da je zabranjeno koritenje herbicida, nedozvoljene biljke treba runo odstranjivati. Operacija se provodi na stanitima koje nastanjuju ugroeni leptiri a nalaze se na podruju ekolo-
Hidromelioracijski zahvati (odvodnja ili navodnjavanje) nisu dozvoljeni. ke mree Natura 2000. Minimalno 30% povrine travnjaka mora biti na podruju ekoloke mree
na kome je cilj ouvanja danji leptir - veliki livadni plavac (Phengaris teleius), zagasiti livadni plavac
(Phengaris nausithous), movarni plavac (Phengaris alcon alcon) i movarni oka (Coenonympha
Za to mi se isplauje potpora? oedippus).
nja posebnih uvjeta koji nadilaze obvezne zakonske zahtjeve i uobiajenu poljoprivrednu praksu. Popis stanita je sastavni dio Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ru-
ralnog razvoja (NN 35/2015). Prilikom podnoenja jedinstvenog zahtjeva vidljivo je da li parcela
Potpora je izraunata usporedbom prosjene BM za uobiajene poljoprivredne prakse gdje se kao
ima obiljeje podruja gdje obitava neki od navedenih leptira te je tako olakano prijavljivanje za
poetak konje biljei 1. lipnja, uz primjenjuju prosjene koliine gnojiva; za razliku od konje ka-
potporu.
snijeg datum i na odreenoj visini, uz zabranu koritenja gnojiva i sredstva za zatitu bilja. Obveze
kojih se korisnik mora pridravati dovode do gubitka prihoda kroz gubitak kvalitete i prinosa si-
jena. Koji su ciljevi i uinci ove operacije?
Zbog osjetljivog ivotnog ciklusa, termin i nain konje pokazali su se kljunima za ivot ovih vrsta.
Tako je za velikog livadnog plavca i zagasitog livadnog plavca vano da se travnjak kosi do 15. lip-
Koja je visina potpore? nja ili nakon 15. rujna, ali ne svake, ve svake druge godine, kako bi se ouvala potrebna struktura
Visina potpore iznosi 244 EUR/ha.
16 17
vegetacije i vlanost tla. Ove su vrste vrlo osjetljive na period konje ukoliko se konja provodi Travnjaci se mogu koristiti za napasivanje samo u periodu od jeseni do kraja godine, pri emu ne
u vrijeme perioda razmnoavanja leptira, odnosno u vrijeme cvatnje biljki hraniteljica, smrtnost smije biti prisutno vie od 1,0 uvjetnog grla/ha ovaca, koze, goveda i/ili kopitara. Minimalni pani
leptira se viestruko poveava, a time i ugroenost vrste. pritisak je 0,3 uvjetnih grla/ha. Dobri poljoprivredni i okolini uvjeti nalau odstranjivanje ve svima
Za ouvanje movarnog plavca kositi treba samo u jesenskom periodu, nakon 15. rujna, takoer dobro poznatih biljaka: pelinolisne ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.) i mranjaka (Abutilon the-
svake druge godine. I za movarnog okaa, koji ivi na vlanim livadama, kljuno je kositi nakon ophrasti Med.), te viegodinjih korova i drvenastog bilja sa svih je poljoprivrednih povrina kako bi
15. rujna, ali se parcela mora kositi vrlo specifino svake godine jedna treina povrine, dok se se sprijeilo zarastanje. Dodatna mjera za odravanja ovih travnjaka je odstranjivanje pojedinanih
ostatak ostavlja nepokoen. Sljedee godine kosi se druga treina, prole godine nepokoena, a biljaka koje nisu prikladne za ispau stoke, kako se ne bi proirile i zarasle travnjak. Svojim izrazito
tree godine zadnja treina. Za razliku od leptira plavaca, ija gusjenica zavrava razvoj u mravinja- brzim rastom, razvojem i irenjem posebnu prijetnju travnjacima predstavljaju strane invazivne
ku, movarni je oka u svim stadija svog ivota prisutan na travnjaku pa se ovakvom rotacijskom vrste, koje esto nisu jestive ili su ak otrovne za stoku. Stoga je potrebno uklanjati i slijedee bilj-
konjom na parceli osigurava preivljavanje makar jednog dijela leptira. ke: ivitnjau (Amorpha fruticosa L.), cigansko perje (prava svilenica, Asclepias syriaca L.), trnovitu
dikicu (iak, Xanthium spinosum L.) i obalnu dikicu (Xanthium strumarium L. ssp. italicum (Moretti)
Oito je da konjom na tono odreeni nain i u odreeno doba godine omoguujemo je nesme-
D.L.). Obzirom da je zabranjeno koritenje herbicida, nedozvoljene biljke treba runo odstranjivati.
tan razvoj leptira. Kroz dulji period provoenja ove operacije brojnost etiri ugroene vrste leptira
e se poveati. Hidromelioracijski zahvati (odvodnja ili navodnjavanje) nisu dozvoljeni.
Za to mi se isplauje potpora?
Potpora je izraunata usporedbom prosjene BM za uobiajene poljoprivredne prakse gdje se kao
poetak konje biljei 1. lipnja, uz primjenjuju prosjene koliine gnojiva; za razliku od konje ka-
snijeg datuma uz zabranu koritenja gnojiva i sredstva za zatitu bilja kao i privremenog nekori-
tenja dijela travnjaka. Obveze kojih se korisnik mora pridravati dovode do gubitka prihoda kroz
gubitak kvalitete i prinosa sijena.

Visina potpore iznosi za movarnog okaa - 326 EUR/ha, dok za movarnog plavaca, zagasitog
Slika 11. Movarni plavac (Phengaris alcon alcon) Slika 12. Movarni oka (Coenonympha oedippus). livadnog plavaca i velikog livadnog plavaca iznosi - 274 EUR/ha .

Kao i kod ostalih travnjaka na kojima obitavaju ugroene vrste, zabranjena je upotreba mineralnog 10.1.6 Uspostava poljskih traka
gnojiva, stajskog gnoja i sredstava za zatitu bilja.
Konja je dozvoljena iskljuivo runo ili strinim kosilicama. Termin i nain konje odreen je za
svakog leptira posebno.
Intenzivna poljoprivredna proizvodnja pojaava pritisak na okoli uzrokujui gubitak organske
tvari u tlu, eroziju tla, oneienje voda. Takoer dovodi do gubitka brojnih vrsta, kako zbog velike
Tablica 2. Raspored konje uporabe gnojiva i sredstava za zatitu bilja, tako i zbog unitavanja prirodnih stanita. Ptice, kukci
i mali sisavci nestaju iz prirode jer ne mogu opstati na velikim jednolinim povrinama pod ratar-
Vrsta Termin i nain konje skim usjevima.
Phengaris alcon alcon iza 15. 9. svake druge godine
Coenonympha oedippus iza 15. 9. na 1/3 povrine svake godine Gdje se moe provoditi ova operacija?
Phengaris nausithous do 15.6 ili iza 15.9. svake druge godine Operacija se provodi na oraninim povrinama koje nisu manje od 1 ha.
Phengaris teleius do 15.6 ili iza 15.9. svake druge godine
Koji su ciljevi i uinci ove operacije?
Kako bi se ublaile negativne posljedice na bioraznolikost, osobito na podrujima gdje prevladava
Zadnji dan do kada je dozvoljena konja je 1. listopada.
intenzivni tip poljoprivredne proizvodnje sa velikim oraninim povrinama, poljske trake se name-
18 19
u kao prihvatljivo rjeenje. One mogu biti mjeavina trava ili cvijea, pri emu cvjetne trake osigu- vonjacima, ekstenzivne odlikuje uzgoj visokostablaica, niska gustoa nasada, veliki razmacima
ravaju stanite prvenstveno za opraivae ili druge insekte korisne za kontrolu brojnosti tetnika, izmeu voaka, te zatravnjena povrina ispod stabala koja se odrava konjom i / ili napasivanjem.
dok travne trake predstavljaju vana stanita za ishranu i gnijeenje nekih vrste ptica, kao to Upravo zbog kombinacije trava i voaka izuzetno su bogati biljnim i ivotinjskim vrstama - od lia-
su strnadice ili trka. Kroz uspostavu stanita tite se razliite biljne i ivotinjske vrste, poboljava jeva, gljiva i mahovina pa do insekata, ptica i malih sisavaca.
kvaliteta krajobraza i poveava ukupnu bioraznolikost na oranicama. Konvencionalni vonjaci bez pokrovnog usjeva izmeu redova stabala predstavljaju veliki izvor
CO2, uglavnom zbog emisije ovog staklenikog plina tijekom meurednog odravanja tla, koje je
Kojih se poljoprivredno okolinih obveza moram pridravati? opet povezano sa spaljivanjem fosilnih goriva za strojeve.
Cvjetne trake treba posijati uz rub ili unutar parcele irine najmanje 3 m, maksimalno 15 m, ima- Opstanak ekstenzivnih vonjaka je vaan ukoliko elimo zadrati karakteristini krajobraz, odrati
jui na umu da udaljenost izmeu traka mora biti najmanje 50 m. Ukupna duina traka na parceli visoki nivo bioraznolikosti i doprinijeti smanjenju emisije ugljikovog dioksida u atmosferu.
mora biti najmanje 200 m po hektaru. Dozvoljeno je mijenjati svake godine mjesto na kome se tra-
ke usijavaju. Trake trebaju sadravati najmanje pet cvjetnih vrsta koje naizmjence cvjetaju tijekom
cijele vegetacijske sezone. Popis cvjetnih vrsta koje su pogodne za sjetvu je sastavni dio Pravilnika Gdje se moe provoditi ova operacija?
o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja (NN 35/2015). Operacija se moe provoditi u onim vonjacima koji imaju ekstenzivni karakter uz gustou nasada
Kako bi korisni insekti imali dovoljno peluda i nektara za ishranu, trake treba ostaviti na parceli to od najmanje 50, a najvie 200 stabala na hektaru.
due pa se mogu zaorati najranije 1. listopada. Obzirom na vanost i razlog njihove uspostave,
ne smiju se koristiti kao prolaz ili put. Koji su ciljevi i uinci ove operacije?
Travne trake treba posijati uz rub parcele, irine najmanje 2 m, maksimalno 3 m, imajui na umu Ekstenzivni vonjaci uklanjanju ugljikov dioksid iz atmosferskog sustava veui ga u rastuu bio-
da udaljenost izmeu traka mora biti najmanje 50 metara. Ukupna duina traka na parceli mora masu stabala, pri emu organski ostaci trave pomau da se povea koliina ugljika u tlu. Obzirom
biti najmanje 200 m po hektaru a njihov se poloaj, za razliku od cvjetnih traka, ne mijenja tijekom da se ne koriste sintetski spojevi za gnojidbu i zatitu, bioraznolikost u vonjaku se odrava na
petogodinjeg perioda. optimalnoj razini.
Trake trebaju sadravati najmanje pet vrsta trava. Popis trava koje su pogodne za sjetvu je sastavni
dio Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja (NN 35/2015). Kojih se poljoprivredno okolinih obveza moram pridravati?
Kako bi se sprijeilo zakorovljavanje i potaknulo busanje u prvoj godini uspostavljanja trake se Imajui u vidu raznolikost biljaka i ivotinja kojima su ekstenzivni vonjaci stanite ili izvor hrane,
mogu pokositi 2-3 puta. U treoj godini trake se moraju pokositi najkasnije do 1. listopada. Obzi- nije dozvoljena gnojidba mineralnim gnojivima ve jedino primjena krutog stajskog gnoja, ispod
rom na vanost i razlog uspostave travnih traka, ne smiju se koristiti kao prolaz ili put. krune stabla. Iz istog razloga smiju se koristiti samo ona sredstva za zatitu bilja koja su odobrena
u ekolokoj proizvodnji. Povrina vonjaka odrava se ispaom ovaca, goveda i peradi (maksimal-
no 1,0 UG/ha) ili koenjem biljnog pokrova najmanje jednom godinje (ukljuujui i konju ispod
stabala), ali ne kasnije od 1. listopada.
Potpora se isplauje kao naknada za dodatne trokove koji su rezultat pridravanja posebnih uvje-
ta koji nadilaze obvezne zakonske zahtjeve i uobiajenu poljoprivrednu praksu. Odumirua stabla se nadomjetaju sadnicama ugroenih izvornih i tradicijskih sorti koje su najbo-
lje prilagoene ekstenzivnom nainu uzgoja voaka kako bi se poveala bioraznolikost vonjaka.
Potpora je izraunata na temelju dodatnih trokova za uspostavu poljskih traka na oranicama: ora-
Popis navedenih sorata nalazi u prilogu Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS
nje, predsjetvena obrada, sjetva i troak sjemena. Iz tog se razloga potpora nije po hektaru povri-
mjera ruralnog razvoja (NN 35/2015).
ne ve po hektaru uspostavljene trake.
Visina potpore za uspostavu cvjetnih traka je 346 EUR/ha trake, za uspostavu travnih traka 169
EUR/ha trake.
Potpora je izraunata na temelju razlike BM izmeu travnjakih vonjaka sa smanjenim brojem sta-
bala i ogranienjem u koritenju gnojiva i sredstva za zatitu bilja, u usporedbi s konvencionalnim
vonjakom jabuka u kome je gui sklop nasada, koriste se mineralna gnojiva i sredstva za zatitu
10.1.7 Odravanje ekstenzivnih vonjaka
bilja.

Ekstenzivni su vonjaci su dio tradicionalnog hrvatskog krajobraza i bili su prisutni na kontinen-
Visina potpore je 385 EUR/ha.
talnom podruju Hrvatske u daleko veem broju nego danas. U usporedbi s konvencionalnim
20 21
10.1.8 Odravanje ekstenzivnih maslinika 10.1.9. Ouvanje ugroenih izvornih i zatienih pasmina domaih
ivotinja
Ekstenzivni maslinici su u mediteranskom dijelu prepoznatljivi dio krajobraza, sa nepravilno za-
saenim stablima na terasama ili okrueni suhozidima. Karakterizira ih iroki razmak stabala, vrlo
niska produktivnost i varijabilni prinos od jedne do druge godine, uz ogranienu mogunost ko-
ritenja moderne mehanizacije. Nisu pogodni za modernu, ekonomski isplativiju proizvodnju ma-
slinovog ulja, te su mnogi ekstenzivni maslinici naputeni, ili se pretvaraju u intenzivne maslinike.
Sa stanovita bioraznolikosti imaju veliku prirodnu vrijednost budui su znaajno stanite za mno-
ge vrsta ptica selica, pruajui im utoite i hranu. Praksa pretvaranja ekstenzivnih maslinika u
intenzivne pogubna je za bioraznolikost i karakteristini krajobraz.
Gdje se moe provoditi ova mjera?

Operacija se moe provoditi u maslinicima ekstenzivnog tipa proizvodnje gdje je gustoa nasada
Slika 13. Turopoljska svinja (Izvor: HPA)
od najmanje 25 do najvie 150 stabala.
Koji su ciljevi i uinci ove operacije? Zbog ega provodimo ovu operaciju?
Kako bi se ekstenzivni maslinici ouvali i zatitili od nestajanja, potrebno poticati odravanje na Izvorne i zatiene pasmine karakterizira jedinstveno genetsko naslijee stvarano stotinama go-
nain da se sprjeava njihovo zarastanje i degradaciju, te odrali kao karakteristini element tradi- dina. Suivot s ovjekom i prilagodba podneblju uinili su ih vanom sastavnicom genetskog i
cionalnog mediteranskog krajobraza. kulturolokog naslijea.
Kojih se poljoprivredno okolinih obveza moram pridravati? One pruaju sigurnost za odrivu proizvodnju hrane u budunosti, osobito imajuu na umu spo-
Kako bi se ouvala bioloka raznolikost u masliniku, nije dozvoljena gnojidba mineralnim gnojivi- sobnost njihovu prilagodbe na sve prisutnije klimatske promjene. Upravo zato izvorne i zatie-
ma ve jedino primjena krutog stajskog gnoja, ispod krune stabla. Iz istog se razloga mogu koristiti ne pasmine predstavljaju temelj za stvaranje novih,
samo ona sredstva za zatitu bilja koja su odobrena u ekolokoj proizvodnji. poboljanih znaajki postojeih pasmina domaih
ivotinja. Pogodne su za koritenje i odravanje pa-
njakih povrina, ukljuivanje u programe ekoloke
Povrina maslinika se moe odravati na nekoliko naina: mehanikom obradom, ili konjom trave, proizvodnje i razvijanje prepoznatljivih tradicional-
ili zadravanjem svih tanjih granica ispod kronje nakon rezidbe ili dranjem ovaca ili koza. nih robnih marki. Sastavni su dio ekosustava o kojem
ovise brojne druge biljne i ivotinjske vrste.
Potpora se isplauje kao naknada za gubitak prihoda i dodatne trokove koji su rezultat pridrava- Prioritet je ouvati tradicijske, lokalnim uvjetima pri-
nja posebnih uvjeta koji nadilaze obvezne zakonske zahtjeve i uobiajenu poljoprivrednu praksu. lagoene ivotinjske vrste.
Potpora je izraunata na temelju usporedbi BM maslinika s smanjenim brojem stabala i ograni-
enja u koritenju gnojiva i sredstva za zatitu bilja u usporedbi s konvencionalnim maslinikom. Koji su ciljevi i uinci ove operacije?
Ouvanje populacije ugroenih izvornih i zatienih
Kod ekstenzivnog je maslinika u obzir je uzeto smanjenje prihoda ali i poveani trokova odra- pasmina domaih ivotinja, od kojih su neke kritino
vanja. ugroene te im prijeti odumiranje, mogue je kroz
provedbu uzgojnih programa uz dostizanje postav-
ljenih ciljeva. Nestajanjem ovih pasmina smanjuje se
Koja je visina potpore? bioloka raznolikost u poljoprivredi, odnosno uku-
Visina potpore je 804 EUR/ha. pna bioraznolikost ruralnog prostora.
Slika 14. Zagorski puran (Izvor: HPA)
22 23
Kako se odreuje ugroenost pasmine?

Prag priznavanja statusa ugroenosti definiran je
prema broju enskih rasplodnih grla. Granini prag
za priznavanje statusa ugroenosti je slijedei broj
enskih rasplodnih grla:
- Goveda - 7.500 enskih rasplodnih grla,
- Svinje - 15.000 enskih rasplodnih grla,
- Ovce - 10.000 enskih rasplodnih grla,
- Koze - 10.000 enskih rasplodnih grla,
- Perad - 25.000 enskih rasplodnih kljunova,
- Kopitari - 5.000 enskih rasplodnih grla.
Kojih se poljoprivredno okolinih obveza

moram pridravati?
Potpora je mogua samo ukoliko se sudjeluje u pro- Slika 16. Istarsko govedo (Izvor: HPA)
vedbi uzgojnog programa kojeg provodi udruga uz-
gajivaa, uzgojna organizacija i ovlatena ustanova.
to je via sila i iznimne okolnosti?
Svake godine do 31. sijenja navedena tijela e do-
Via sila ili iznimne okolnosti predstavljaju vanjske nepovoljne utjecaje koje nije bilo mogue pred-
staviti potvrdu o sudjelovanju u provedbi uzgojnog
Slika 15. Koko hrvatica (Izvor: HPA) vidjeti, sprijeiti niti ukloniti a ukljuuju:
programa. Potvrdnicu je potrebno imati na poljopri-
vrednom gospodarstvu za sluaj kontrole na terenu. - smrt korisnika,
- dugorona profesionalna nesposobnost korisnika,
ivotinje se moraju drati u skladu s zoohigijenskim uvjetima dranja i koritenja domaih ivoti-
- ozbiljna prirodna katastrofa koja uvelike utjee na poljoprivredno gospodarstvo,
nja, odnosno moraju biti pod nadzorom, imati primjeren smjetaj, dostupnost hrane i vode.
- sluajno unitenje stone nastambe na poljoprivrednom gospodarstvu,
Potpora se moe zatraiti za minimalno 0,15 uvjetnih grla valjano rasplodnih ivotinja. - epizootske ili biljne bolesti koja utjee na dio ili svu stoku ili usjeve korisnika
- izvlatenje cijelog ili velikog dijela poljoprivrednog gospodarstva ako se to izvlatenje
Da li je mogue smanjiti/nadomjestiti broj uvjetnih grla tijekom obveznog nije moglo predvidjeti na dan podnoenja jedinstvenog zahtjeva.
Nastanak vie sile ili iznimnih okolnosti mora se u pisanom obliku uz prilaganje odgovarajuih
razdoblja?
dokaza javiti Agenciji za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u roku od 15 dana
Budui je obvezno razdoblje provoenja ove operacije (kao i svih operacija u M10) pet godina, tije-
od trenutka kada se to moe uiniti.
kom obveznog razdoblja potrebno je drati na gospodarstvu isti broj uvjetnih grla koji je prijavljen
za potporu prve godine prilikom ulaska u sustav potpore.
Treba imati na umu da se podatak o broju ivotinja administrativno kontrolira 10. lipnja i 31. pro- Kako se rauna broj uvjetnih grla (UG)?
sinca svake godine. Ukoliko se utvrdi administrativnom kontrolom, ili kontrolom na terenu manji
broj od prijavljenog priliko ulaska u sustav potpore, korisnik podlijee sankcijama. Tablica 3. Preraunavanje grla/kljuna u uvjetna grla
Jedina mogunost kada je bez kazne za predmetnu godinu dozvoljeno nadomjetanje ivotinja Tablica 3. Preraunavanje grla/kljuna u uvjetna grla UG
ukoliko im se smanjio broj je u sluaju prirodnih okolnosti i vie sile i iznimnih okolnosti.
1. Bikovi, krave i ostala goveda starija od 24 mjeseci te kopitari stariji od est mjeseci 1,0
2. Goveda starosti od 6 do 24 mjeseci 0,6
to su prirodne okolnosti?
3. Goveda starosti do 6 mjeseci 0,4
Prirodne okolnosti ukljuuju:
4. Ovce i koze 0,15
- uginue ivotinja zbog bolesti,
- uginue ivotinja zbog nesree za koju korisnik ne moe biti odgovoran. 5. Rasplodne krmae > 50 kg 0,5
Nastanak prirodnih okolnosti mora se evidentirati u propisanim registrima na gospodarstvu i pri- 6. Ostale svinje 0,3
javiti u JRD, te u roku od 10 radnih dana od dana kada je smanjenje utvreno pisanim putem 7. Kokoi nesilice 0,014
obavijestiti Agenciju za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
8. Ostala perad 0,03
24 25
Za to mi se isplauje potpora? Tablica 4. Visina potpore izraena je po uvjetnom grlu i odnosi se samo na valjane rasplodne ivotinje
Potpora predstavlja naknadu korisniku za gubitak prihoda i dodatne trokove koji su rezultat dra- Goveda 300 EUR (Bua,Istarsko govedo, Svinje 200 EUR (Crna slavonska svinja,
nja i uzgoja ugroenih izvornih i zatienih pasmina domaih ivotinja.
Slavonsko srijemski podolac) Turopoljska svinja
Ovce Koze
Istarska ovca 152 EUR Hrvatska arena koza 205,48 EUR
Creska ovca 207,93 EUR Hrvatska bijela koza 199,63 EUR
Krka ovca 212,72 EUR Istarska koza 204,96 EUR
Paka ovca 160,22 EUR
Dubrovaka ruda 205,31 EUR
Lika pramenka 198,36 EUR
Dalmatinska pramenka 208,07 EUR
Cigaja 191,16 EUR
Rapska ovca 224,49 EUR
Konji 200 EUR (Hrvatski hladnokrvnjak, Hr- Magarci 200 EUR (Istarski magarac,
vatski posavac, Meimurski konj, Lipicanac) Primorsko-dinarski magarac,
Sjeverno-jadranski magarac)
Perad- 200 EUR (Zagorski puran,Koko hrva-
tica)
Slika 17. Paka ovca (Izvor: HPA) Slika 18. Hrvatska arena koza( Izvor: HPA)
Koja je visina potpore:
Slika 19. Slavonsko-srijemski podolac (Izvor: HPA)
26 27
MJERA 11 Potpora se moe ostvariti kroz dvije podmjere:
EKOLOKI UZGOJ 11.1. Plaanja za prijelaz na prakse i metode ekolokog uzgoja

11.2. Plaanja za odravanje praksi i metoda ekolokog uzgoja
Ekoloka poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj se provodi jo od 2001. godine. Sve do sada bila Tko mogu biti korisnici ove mjere?
je financirana iz nacionalnih izvora potujui pri tome pravila koja vae na nivou EU. Ista pravila Prihvatljivi korisnici M11 su aktivni poljoprivrednici i grupe poljoprivrednika sukladno Zakonu
ekoloke proizvodnje nastavljaju se i dalje dok su se uvjeti i obveze za ostvarenje potpore neznat- o poljoprivredi, koji su upisani u Upisnik poljoprivrednika i koriste zemljite upisano u ARKOD,
no promijenili. te odravaju ili prelaze na ekoloku poljoprivrednu proizvodnju sukladno Uredbi Vijea (EZ) br.
834/2007 o ekolokoj proizvodnji i oznaavanju ekolokih proizvoda i Uredbi Komisije (EZ) br.
889/2008 o podrobnim pravilima za provedbu Uredbe Vijea (EZ) 834/2007.
Ekoloka je proizvodnja sveobuhvatan sustav upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima i pro-
izvodnjom hrane koji ujedinjuje najbolju praksu zatite okolia i klime, visoku razinu bioloke ra-
znolikosti, ouvanje prirodnih resursa, primjenu visokih standarda za dobrobit ivotinja i proizvod- Prije nego zatraite potporu poljoprivredno gospodarstvo mora biti upisano u Upisnik subjekata
ne standarde koji su u skladu s potranjom sve veeg broja potroaa. u ekolokoj proizvodnji.
Za koju skupinu usjeva mogu ostvariti potporu?

Potpora se moe ostvariti za sljedee skupine usjeva:
a) Oranice (podrazumijevaju se ratarske kulture, aromatino i ljekovito bilje)
b) Povre,
c) Viegodinji nasadi (podrazumijeva se vinograd ili vonjak),
d) Trajni travnjaci (podrazumijeva se livada, panjak ili krki panjak).
Kako mogu postati ekoloki proizvoa?

Ukoliko se elite baviti ekolokom proizvodnjom, poljoprivredno gospodarstvo mora biti upisano
u Upisnik subjekata u ekolokoj proizvodnji, a proizvodnja mora biti pod strunom kontrolom.
Strunu kontrolu obavljaju kontrolna tijela ovlatena od strane Ministarstva poljoprivrede a kon-
trola je obvezna najmanje jednom godinje.
Popis ovlatenih kontrolnih tijela koja moete kontaktirati i zatraiti prvu strunu kontrolu nalazi
se na web stranici Ministarstva: http://www.mps.hr/default.aspx?id=6184.
Nakon to je kontrolno tijelo izvrilo prvu strunu kontrolu nad poljoprivrednim gospodarstvom
Slika 20. Ekoloki uzgoj
i dostavilo zapisnik o prvoj strunoj kontroli, nositelj/ovlatena osoba poljoprivrednog gospo-
darstva ima obvezu ispuniti obrazac zahtjeva za upis u Upisnik subjekata u ekolokoj proizvodnji
Cilj je potaknuti nove poljoprivrednike da se ukljue u ovaj sustav proizvodnje, odnosno one koji iz Priloga I Pravilnika o ekolokoj proizvodnji (NN br. 86/13 koji se podnosi regionalnim uredima
ve jesu u sustavu ekoloke proizvodnje da nastave sa aktivnostima kako bi se poveale povrine Agencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju uz koji treba priloiti kopiju za-
pod ekolokom proizvodnjom. Na taj e se nain umanjiti negativan uinak konvencionalne po- pisnika kontrolnog tijela za ekoloku proizvodnju o obavljenoj prvoj strunoj kontroli i 70,00 kn
ljoprivrede na okoli, kroz ouvanje kvalitete vode, zraka i tla, ali i poveanje plodnosti tla takoer biljega.
ekoloki uzgoj doprinos zdravlju ljudi i dobrobiti ivotinja. ivotinja
Ukoliko je dostavljena gore navedena dokumentacija, time su ispunjeni svi uvjeti za upis u Upisnik
Prihvaanjem propisanih praksi i metoda uzgoja, koje nadilaze obvezne zakonske zahtjeve (po- subjekata u ekolokoj proizvodnji, Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvo-
znate pod nazivom baseline), poljoprivredniku se plaaju poveani trokovi ili izgubljeni prihod ju izdaje rjeenje o upisu u Upisnik subjekata u ekolokoj proizvodnji.
u usporedbi s uobiajenom poljoprivrednom proizvodnjom.
28 29
Po zavretku proizvodnje u tekuoj godini, bilo da je rije o prijelaznom razdoblju ili odravanju Potpora je izraunata usporedbom prosjene BM za uobiajene poljoprivredne prakse u konvenci-
ekoloke proizvodnje, kontrolno tijelo potvruje status proizvodnje te izdaje potvrdnicu/certifikat. onalnoj i ekolokoj proizvodnji. U iznos je uraunat i troak nadzora i certificiranja.
Bez izdane potvrdnice/certifikata za tekuu godinu ne moete ostvariti potporu za mjeru M11
Ekoloki uzgoj. Koja je visina potpore?
Potpora za prijelazno razdoblje je uveana za 20% u odnosu na potporu za odravanje ekoloke
Da li se moe kombinirati M11 sa nekom od operacija iz M10? proizvodnje. Ovo uveanje je rezultat smanjenje prinosa u razdoblju prijelaza sa konvencionalne
Budui se radi o isplati potpore po povrini, ovu je mjeru mogue kombinirati jedino sa operacijom na ekoloku proizvodnju, kao i nemogunost prodaje poljoprivrednih proizvoda sa oznakom eko-
10.1.9. Ouvanje ugroenih izvornih i zatienih pasmina domaih ivotinja gdje se potpora daje loki proizvod tijekom prijelaznog razdoblja.
po uvjetnom grlu.
Visina potpore je:
Veina obveza navedenih u M11 podudara sa obvezama u M10. Kako bi se izbjeglo duplo financi- Oranice: 289.82 + 20% = 347,78 /ha
ranje (plaanje iste obveza dva puta) za sada nije mogue kombinirati ovu mjeru sa ostalim ope- Povre: 480.78 + 20% = 576,94 /ha
racijama iz M10. Viegodinji nasadi: 723.48 + 20% = 868,18 /ha
Trajni travnjaci: 258,28 +20% = 309,94 /ha
11.1. Plaanja za prijelaz na prakse i metode ekolokog uzgoja 11.2. Plaanja za odravanje praksi i metoda ekolokog
uzgoja (EKO)
Zbog ega provodimo ovu podmjeru?
RH ima interes u poveanju povrina pod ekolokom proizvodnjom pa se ovom podmjerom eli
potaknuti poljoprivrednike da napuste konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju koja se nega-
Zbog ega provodimo ovu podmjeru?
Sve vei interes potroaa, svjesnost o znaaju ouvanja okolia i utjecaju zdrave, ekoloki proi-
tivno reflektira na okoli i bioraznolikost, i nastave proizvodnju na temelju ekolokih praksi meto-
zvedene hrane za zdravlje pokazatelj su potrebe da se nastavi trend poveanja ekolokih poljo-
da.
privrednika.
Ova se podmjera provodi kako bi poljoprivrednici koji su ve ukljueni u sustav ekoloke proi-
Koliko traje prijelazno razdoblje za pojedine kulture? zvodnje nastavili sa istim nainom proizvodnje koja koristi prakse i metode zahtjevnije nego kod
Obvezno razdoblje prelaska sa konvencionalne na ekoloku proizvodnju traje dvije godine za konvencionalnog uzgoja.
oranice, povre i panjake i tri godine za viegodinje nasade, uz mogunost skraivanja prije-
laznog razdoblja u skladu sa Uredbom Komisije (EZ) br. 889/2008.
Kojih se obveza vezano uz ekoloki uzgoj moram pridravati?
Proizvodnja se mora provoditi prema odredbama Uredbe Komisije (EZ) br. 889/2008 i Pravilnika o
Kojih se obveza vezano uz ekoloki uzgoj moram pridravati? ekolokoj proizvodnji (Narodne novine br. 86/13) to provjerava/verificira ovlateno kontrolno
Proizvodnja se mora provoditi prema odredbama Uredbe Komisije (EZ) br. (EZ) 889/2008 i Pravil- tijelo.
nika o ekolokoj proizvodnji (Narodne novine br. 86/13) to provjerava/verificira ovlateno kon-
trolno tijelo.
Tijekom petogodinjeg obveznog razdoblja podmjera se mora provoditi na istom broju hektara
koji je prijavljen prve godine prilikom ulaska u sustav potpore. Nije mogue prijaviti samo dio po-
Tijekom petogodinjeg obveznog razdoblja podmjera se mora provoditi na istim parcelama koje vrine, odnosno imati na istoj ARKOD parceli ekoloku i konvencionalnu proizvodnju.
su prijavljene prve godine prilikom ulaska u sustav potpore. Nije mogue prijaviti samo dio povri-
ne, odnosno imati na istoj ARKOD parceli ekoloku i konvencionalnu proizvodnju.
Nakon zavretka prijelaznog razdoblja, na istim se povrinama mora se nastaviti ekoloka proi-
zvodnja.
Potpora je izraunata usporedbom prosjene BM za uobiajene poljoprivredne prakse u konvenci-
Za to mi se isplauje potpora? onalnoj i ekolokoj proizvodnji. U iznos je uraunat i troak nadzora i certificiranja.
30 31
Koja je visina potpore? Administrativna kontrola

Visina potpore je: Inspekcijski nadzori koji su u nadlenosti ovlatenih inspekcija
Oranice: 289.82 /ha Kontrola na terenu koja je u nadlenosti APPRRR
Povre: 480.78 /ha
Viegodinji nasadi: 723.48 /ha Kako se provodi administrativna kontrola?
Trajni travnjaci: 258,28 /ha Administrativna kontrola se provodi na svim poljoprivrednim gospodarstvima koja su podnijela
zahtjev za potporom, a provodi se putem dostupnih baza podataka i registara kao to su Jedin-
stveni registar domaih ivotinja, Registra poljoprivrednih gospodarstava, ARKOD itd.
Kako se provode inspekcijski nadzori?

Inspekcijski nadzori su u nadlenosti inspekcijskih tijela ministarstva nadlenih za provoenje in-
spekcijskog nadzora ispunjavanja obveza iz EU zakonodavstva, a koji su ugraeni kroz razliite
zakone i provedbene propise u hrvatsko zakonodavstvo.
Inspekcije temeljem potpisanih Sporazuma o suradnji s APPRRR-om obvezne su dostavljati
APPRRR-u rjeenja s zapisnicima za sve obavljene inspekcijske nadzore u kojima je utvreno neis-
punjavanje uvjeta, neovisno po kojoj osnovi je obavljen inspekcijski nadzor nad tim obveznicima.
Na osnovu tih inspekcijskih nalaza APPRRR e obraunavati umanjenja isplata.
Kako se provodi kontrola na terenu?

Slika 21. Znak ekolokog proizvoda EU Provedbu kontrole ispunjavanja obveza u svojoj nadlenosti APPRRR e provoditi putem:
vanjskog izvritelja (odabranog putem javnog natjeaja)
vlastitih kontrolora
SANKCIJE ZA MJERE Kontrole se provode u istoj kalendarskoj godini u kojoj se podnosi zahtjev za potpore. Svaki oda-
brani obveznik kontrolira se u vrijeme kada se veina obveza moe provjeriti. Tijekom jedne kon-
Zato se provodi kontrola ispunjavanja obveza? trole na odreenom gospodarstvu kontroliraju se obveze koje su primjenjive za to gospodarstvo.
Kontrola je dio Integriranog sustava administracije i kontrole potpora (IAKS sustava) kojeg je uspo- Kontrole se u pravilu obavljaju bez prethodne najave. Ukoliko nije ugroene svrha kontrole, kon-
stavila Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Kontrola se provodi zbog trole na terenu se mogu prethodno prijaviti.
provjere obveznika koji su podnijeli zahtjev za potporom, a u svrhu provjere obveznog ispunjava-
nja obveza za ostvarivanje potpore.
Koje su obveze korisnika?
Svaka podmjera/obveza ima zahtjeve koje mora ispunjavati. Navedeni zahtjevi nabrojani su u nie
Na kojim povrinama poljoprivrednog zemljita e se provoditi kontrola? navedenim tablicama.
Obveznik mora ispunjavati propisane zahtjeve za pojedine Mjere na svim povrinama poljopri- Uz zahtjeve za svaku mjeru korisnik mora zadovoljavati osnovne uvjete za ostvarivanje izravne
vrednog zemljita za koje trai pojedinu potporu. Pravila viestruke sukladnost moraju se poto- potpore:
vati na svim povrinama poljoprivrednog zemljita u svom koritenju, bez obzira da li za isto trae
1. upis u Upisnik poljoprivrednika,
potporu ili ne.
2. obavljanje poljoprivredne aktivnosti u skladu s lankom 26. stavkom 2. tokom 1. Zakona,
3. upis svih estica poljoprivrednog zemljita koje se koriste u ARKOD sustav i ostale propi-
Kako se odabire kontrolni uzorak? sane registre,
Kontrolni uzorak za provedbu kontrola ispunjavanja obveza IAKS Mjera Ruralnog razvoja sadrava 4. upis stoke za koju se podnosi zahtjev u JRD i ostale propisane upisnike te propisno ozna-
najmanje 5% od svih poljoprivrednih gospodarstava koji su podnijeli zahtjev za potpore, dok za avanje stoke,
Operaciju 10.1.9. Ouvanje izvornih i zatienih pasmina domaih ivotinja sadri 3 %. 5. pravodobno podnoenje jedinstvenog zahtjeva i potrebne popratne dokumentacije,
6. omoguavanje provedbe kontrola na terenu temeljem lanaka 23. i 146. Zakona, te svih
drugih kontrola nadlenih tijela,
Tko provodi kontrolu ispunjavanja obveza? 7. potivanje pravila viestruke sukladnosti na cjelokupnom poljoprivrednom gospodarstvu
Provedba kontrole ispunjavanja obveza ustrojena je na tri naina: sukladno pravilniku kojim se ureuje viestruka sukladnost.
32 33
to u sluaju utvrenog neispunjavanja obveza? Pregled zahtjeva za Mjeru 10 Poljoprivreda, okoli i klimatski uvjeti
Ako APPRRR prilikom kontrole utvrdi da obveze nisu potivane, utvrdit e se stupanj neispunjava-
nja zahtjeva, te sukladno tome umanjiti obvezniku traeni iznos potpore. Tablica 5. Pregled zahtjeva za Operaciju 10.1.1. Obrada tla i sjetva na terenu s nagibom za oranine
jednogodinje kulture
Tko snosi posljedice ako je utvrena nesukladnost? Opis zahtjeva
Utvrena nesukladnost predstavlja neispunjavanje obveza za pojedine Mjere u bilo kojem trenut-
ku u godini podnoenja zahtjeva za potporom, za to je izravno odgovoran obveznik koji e snositi 1 Obveznik vodi evidencijsku listu o provoenju svih propisanih obveza operacije na propi-
posljedice. sanom Obrascu 1.
2 Evidencija je aurna i potpuna
Na koji nain se umanjuju prava za neizvravanje obveza? 3 Izraen je petogodinji plan plodoreda s najmanje 5 razliitih usjeva
Konani rezultat o utvrenom neispunjavanju obveza za IAKS mjere ruralnog razvoja odreuje se 4 Petogodinji plan plodoreda je potpun
temeljem rezultata provedene kontrole. Ukupna visina sankcija za neispunjavanje zahtjeva ovisi o
5 Petogodinji plan plodoreda se provodi
opsegu, trajanju i ozbiljnosti istih.
6 Provodi se obrada tla i sjetva okomito na nagib terena
Ukoliko gospodarstvo ima krenja vie razliitih zahtjeva, kao sankcija se uzima najvee umanje- 7 Uspostavljena je brazda na sredini poljoprivredne ARKOD parcele
nje. 8 Uspostavljena brazda je iroka najmanje 3 metra
OPSEG se odreuje ovisno o tome da li krenje ima posljedice i izvan gospodarstva ili je ograni- Tablica 6. Pregled zahtjeva za Operaciju 10.1.2. Zatravnjivanje trajnih nasada
eno samo na to gospodarstvo.
Opis zahtjeva
Opseg se ocjenjuje:
1 Obveznik vodi evidencijsku listu o provoenju svih propisanih obveza operacije na propi-
utjecaj OPSEGA je ogranien samo na PG ili
sanom Obrascu 2.
utjecaj OPSEGA nije ogranien samo na PG
TRAJANJE se odreuje ovisno o duini trajanja uinka ili o mogunosti uklanjanja posljedice 3 Izraen je petogodinji plan gnojidbe
krenja. 4 Petogodinji plan gnojidbe je potpun
Trajanje posljedice se sukladno stupnju teine ocjenjuje kao:
5 Petogodinji plan gnojidbe se provodi
popravljivo
6 Sadraj ostatka N iz djetelinsko travnih ili travno djetelinskih smjesa je zadovoljavajui s
trajno
obzirom na izraeni petogodinji plan gnojidbe
OZBILJNOST se ocjenjuje ovisno o teini krenja i vanosti posljedica krenja, te moe biti:
vrlo mala 7 Povrina izmeu redova unutar trajnog nasada je pokrivena djetelinsko-travnom ili trav-
mala no-djetelinskom smjesom
srednja Tablica 7. Pregled zahtjeva za Operaciju 10.1.3. Ouvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti
velika
Opis zahtjeva
vrlo velika
sanom Obrascu 3.
Pitanja koja se odnose na gospodarstvo sankcioniraju se prema unaprijed utvrenoj ozbiljnosti.
Krenja za pitanja koja se odnose na parcelu raunaju se prema postotku. Broj parcela prijavljenih
u odreenoj operaciji/podmjeri koje kre odreeni uvjet podijeljen sa ukupnim brojem parcela 3 Travnjaci nisu gnojeni mineralnim ili gnojivom ivotinjskog podrijetla
prijavljenima u navedenoj operaciji/podmjeri. Ozbiljnost se zatim odreuje ovisno o tome u koju 4 Na travnjacima nisu primjenjivana sredstva za zatitu bilja
kategoriju spada odreeni postotak. 5 Hidromelioracijski zahvati nisu obavljani na parcelama u operaciji
Pitanja koja se nalaze u kontrolnim listama nemaju sva jednaku ozbiljnost. Odnosno, teina neis- 6 Travnjaci su odravani konjom
punjavanja pojedinog zahtjeva moe odmah biti vrlo velika.
7 Travnjaci su koeni iskljuivo runo ili strinim kosilicama
34 35
8 Travnjaci su koeni najkasnije do 15.9. 5 Hidromelioracijski zahvati nisu obavljani na parcelama u operaciji
9 Prva konja u kontinentalno-nizinskoj regiji obavljena je tek nakon 1. kolovoza 6 Travnjaci su odravani konjom
10 Prva konja u brdsko-planinskoj regiji obavljena je tek nakon 20. srpnja 7 Travnjaci su koeni iskljuivo runo ili strinim kosilicama
11 Prva konja u mediteranskoj regiji obavljena je tek nakon 15. srpnja 8 Prva konja je obavljena tek nakon 15.9 (Napomena: za vrstu leptira Phenagris alcon alcon)
12 Travnjak se odrava ispaom
9 Prva konja je obavljena iskljuivo u periodu prije 15.6 ili tek nakon 15.9. (Napomena: za
13 Runo se odstranjuju invazivne vrste biljaka koje nisu prikladne za ispau (amorfa -ivitnja- vrste leptira Phenagris naustithous i Phenagris teleius)
a, cigansko perje- prava svilenica, iak - trnovita dikica, obalna dikica- iak)
10 Prva konja je obavljena tek nakon 15.9. iskljuivo na 1/3 povrine parcele (Napomena: za
14 Gustoa stonog fonda PG-a za vrijeme napasivanja/ispae iznosi od 0,3 do 1 UG /ha vrstu leptira Coenonymha oedippus)
11 Konja je obavljena najkasnije do 1.10.
Tablica 8. Pregled zahtjeva za Operaciju 10.1.4. Pilot mjera za zatitu kosca (Crex crex)
12 Travnjak se odrava ispaom
Opis zahtjeva
13 Runo se odstranjuju invazivne vrste biljaka koje nisu prikladne za ispau (amorfa -ivitnja-
a, cigansko perje- prava svilenica, iak - trnovita dikica, obalna dikica- iak)
sanom Obrascu 4.
2 Evidencija je aurna i potpuna 14 Ispaa je provoena iskljuivo u jesen (najranije od konje 15.9. do kraja tekue godine)
3 Travnjaci nisu gnojeni mineralnim ili gnojivom ivotinjskog podrijetla 15 Gustoa stonog fonda PG-a za vrijeme napasivanja/ispae iznosi od 0,3 do 1 UG /ha
4 Na travnjacima nisu primjenjivana sredstva za zatitu bilja
5 Hidromelioracijski zahvati nisu obavljani na parcelama u operaciji Tablica 10. Pregled zahtjeva za Operaciju 10.1.6. Uspostava poljskih traka
6 Travnjaci su odravani konjom Opis zahtjeva
7 Povrine parcela su koene iskljuivo runo ili strinim kosilicama na minimalnoj visini od
10 cm iznad tla
sanom Obrascu 6.
8 Prva konja je obavljena tek nakon 15. kolovoza
9 Travnjaci su koeni najkasnije do 15.9.
10 Na parcelama veim od 1 ha ostavljena je uz rub nepokoena traka 3 Na poljoprivrednoj parceli su uspostavljene cvjetne trake koje sadravaju najmanje 5 pro-
pisanih cvjetnih vrsta koje cvjetaju naizmjence tijekom cijele vegetacijske sezone
11 Povrina nepokoene trake iznosi 5 %
4 Cvjetne trake su ostavljene da ocvatu i zaorane su najranije 1. listopada
12 Konja je obavljena od sredine parcele kruno prema van ili s jedne strane parcele prema drugoj
13 Travnjak se odrava ispaom 5 Cvjetne trake se ne koriste kao put ili prohod mehanizaciji
14 Runo se odstranjuju invazivne vrste biljaka koje nisu prikladne za ispau (amorfa -ivitnja- 6 irina cvjetnih traka je najmanje 3, a maksimalno 15 m
a, cigansko perje- prava svilenica, iak - trnovita dikica, obalna dikica- iak) 7 Udaljenost izmeu cvjetnih traka je najmanje 50 m
15 Ispaa je provoena iskljuivo u jesen (najranije od konje do kraja tekue godine)
8 Duina cvjetnih traka je najmanje 200 m/ha
16 Gustoa stonog fonda PG-a za vrijeme napasivanja/ispae iznosi od 0,3 do 1 UG /ha
9 Travne trake su posijane iskljuivo uz rub parcele
10 Travne trake se ne koriste kao put ili prolaz
Tablica 9. Pregled zahtjeva za Operaciju 10.1.5. Pilot mjera za zatitu leptira
11 irina travnih traka je najmanje 2, a najvie 3 m
Opis zahtjeva
12 Udaljenost izmeu travnih traka je najmanje 50 m
sanom Obrascu 5. 13 Duina travnih traka je najmanje 200 m/ha
2 Evidencija je aurna i potpuna 14 Na parceli su uspostavljene travne trake koje sadravaju najmanje 5 propisanih vrsta trava
3 Travnjaci nisu gnojeni mineralnim ili gnojivom ivotinjskog podrijetla 15 Travne trake su pokoene u prvoj godini kako bi se sprijeilo zakorjenjavanje i potaknulo
busanje
4 Na travnjacima nisu primjenjivana sredstva za zatitu bilja
16 Travne trake su u treoj godini pokoene najkasnije do 1 . listopada
36 37
Tablica 11. Pregled zahtjeva za Operaciju 10.1.7. Odravanje ekstenzivnih vonjaka Pregled zahtjeva za Mjeru 11 Ekoloki uzgoj
Opis zahtjeva
Tablica 13. Pregled zahtjeva za Mjeru 11 Ekoloki uzgoj
sanom Obrascu 7. Opis zahtjeva
2 Evidencija je aurna i potpuna 1 Korisnik vodi evidenciju o provedbi svih obveza na propisanom obrascu
3 Parcela nije gnojena mineralnim gnojivima 2 Evidencija je aurna i potpuna
4 Prilikom koritenja krutog stajskog gnoja primjenjivan je iskljuivo ispod krune stabla 3 Omjer proizvedenog duika (N) u stajskom gnoju za gnojidbu vlastitih poljoprivrednih po-
5 Koritena su iskljuivo sredstva za zatitu bilja odobrena u ekolokoj proizvodnji vrina ne prelazi granicu od 170 kgN/ha ili postoji pismeni dokaz da je sav viak stajskog
gnoja zbrinut
6 Povrina vonjaka se odrava ispaom ili konjom najmanje jednom godinje najkasnije
do 1.10. 4 Pri proizvodnji se koriste iskljuivo gnojiva i poboljivae tla odobrene za uporabu u eko-
lokoj proizvodnji
7 Odumirua stabla su nadomjetena sadnicama ugroenih izvornih i tradicijskih sorti voa
5 Pri proizvodnji se koriste iskljuivo sredstva za zatitu bilja odobrena za uporabu u ekolo-
8 Gustoa stonog fonda PG-a za vrijeme napasivanja/ispae vonjaka iznosi maksimalno 1 koj proizvodnji
UG /ha
6 Prilikom provedbe agrotehnikih mjera nije dolo do zbijanja tla
7 Pri proizvodnji se koristi ekoloki proizvedeno sjeme ili vegetativni reprodukcijski materijal
8 Pri proizvodnji se ne koristi GMO, niti proizvodi proizvedeni od GMO
Tablica 12. Pregled zahtjeva za Operaciju 10.1.8. Odravanje ekstenzivnih maslinika
9 Prilikom uzgoja u stakleniku/plasteniku ne koristi se hidroponski uzgoj
Opis zahtjeva
sanom Obrascu 8.
3 Parcela nije gnojena mineralnim gnojivima
4 Prilikom koritenja krutog stajskog gnoja primjenjivan je iskljuivo ispod krune stabla
5 Koritena su iskljuivo sredstva za zatitu bilja odobrena u ekolokoj proizvodnji
6 Povrine maslinika se odravaju ispaom (ovce ili koze) ili mehanikom obradom ili ko-
njom trave ili zadravanjem svih tanjih granica ispod kronje nakon rezidbe
38 39
MJERA 13 Gorsko planinska podruja - pokrivaju 1.175.786 ha (20,78 % teritorija), sa 32.034 ha (3,13%) poljo-
privredne povrine.
PLAANJA PODRUJIMA S PRIRODNIM Podruja sa znaajnim prirodnim ogranienjima - pokrivaju 2.415.786 ha (42,69 % teritorija), sa
355.117 ha (34,71%) poljoprivredne povrine,
OGRANIENJIMA ILI OSTALIM POSEBNIM Podruje sa posebnim ogranienjima - pokriva 548.161 ha (9,69 % teritorija), sa 35.333 ha (3,45%)
OGRANIENJIMA poljoprivredne povrine.
Tko mogu biti korisnici ove mjere?

Prihvatljivi korisnici M13 su fizike i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika ukoliko su
Zbog ega provodimo ovu mjeru? aktivni poljoprivrednici sukladno Zakonu o poljoprivredi, i koriste zemljite upisano u ARKOD koje
Ovu smo mjeru do sada provodili kao nacionalnu, meutim su podruja bila definirana temeljem
se nalazi na nekoj od JLS koja je oznaena kao podruje s ogranienjima.
drugaijih kriterija.
Novi pristup za odreivanje ovih podruja je ujednaen s metodologijom koja je obveza za sve
drave lanice, a koja identificira ogranienja vezana uz klimu ili tlo ili neka specifina ogranienja Gdje se moe provoditi ova mjera?
za odreeno podruje. Ova mjera provoditi e se na:
1) gorsko-planinskim podrujima
Pojedini dijelovi Hrvatske, (obino udaljeni od velikih naselja) su podruja pod utjecajem nepovolj- JLS se svrstava u gorsko-planinsko podruje ako se na vie od 50% njezine povrine nalaze ograni-
ne klime ili nepovoljnih karakteristika tla, gdje je posebno prisutan problem odljeva stanovnitva, enja vezana uz nadmorsku visinu i nagib terena, prema sljedeim kriterijima:
te gdje stanovnici moraju uloiti vie napora da bi odrali poljoprivrednu proizvodnju. Poljoprivre- a. Nadmorska visina iznad 700 m,
da je vrlo esto jedini izvor prihoda, meutim zbog nepovoljnih uvjeta prinosi su ispodprosjeni a b. Nadmorska visina 500 700 m uz nagib vei od 15%,
u novije vrijeme i vrlo esto pogoeni klimatskim promjenama. c. Nadmorska visina 400 500 m uz nagib vei od 15% ukoliko je vertikalna ralanjenost
reljefa vea od 500 m. Ovaj je kriterij primjenjiv samo u sluaju kada JLS granii s JLS koja
je definirana sukladno prvom ili drugom kriteriju.
Ova mjera iznimno je vana za odravanje poljoprivredne proizvodnje na podrujima gdje su ne-
povoljni uvjeti za poljoprivredne aktivnosti, budui da je na 73% teritorija Republike Hrvatske pri-
sutno neko od ogranienja, te je obuhvaeno 41% od ukupnih poljoprivrednih povrina. 2) podrujima s znaajnim prirodnim ogranienjima
Potpora se moe ostvariti kroz tri podmjere: JLS se svrstava u podruje s znaajnim prirodnim ogranienjima ako na najmanje 60% povrine
koritenog poljoprivrednog zemljita u odnosu na ukupnu povrinu tog zemljita ima ogranienja,
koja su:
13.1. Plaanja u gorsko planinskim podrujima
a. Niska temperatura- duina vegetacijskog perioda
13.2. Plaanja u podrujima sa znaajnim prirodnim ogranienjima
b. Sua - godinja koliina padalina (GP) u odnosu na potencijalnu evapotransporaciju (PET).
13.3. Plaanja u podrujima s posebnim ogranienjima
c. Ograniena propusnost tla- podruja koja su zasiena vodom tijekom znaajnog dijela
godine
Kako su odreena podruja s prirodnim ili ostalim posebnim ogranienjima? d. Nepovoljna tekstura i kamenitost- relativno obilje gline, mulja, pijeska, organske tvari i
Podruja su odreena temeljem Studiju o odreivanja podruja s prirodnim i specifinim ograni- krupne frakcije
enjima u poljoprivredi s kalkulacijama koju je izradio Agronomski fakultet iz Zagreba kao neovi- e. Plitka ekoloka dubina - dubina od povrine tla do ujednaenog sloja stijene ili nepropu-
sna znanstveno-struna institucija. Pri izradi studije su koriteni svi trenutno dostupni relevantni snog sloja
podaci o pojedinim kriterijima. f. Nepovoljna kemijska svojstva - prisutnost soli, pristupanog natrija, prekomjerna kiselost
g. Nagib- promjena nagiba s obzirom na planimetrijske udaljenosti.
Podruja odreuju se na nivou LAU2 podruja, to u RH odgovara jedinici lokalne samouprave
(JLS) i dijele su u tri kategorije, a to su: 3) podrujima s ostalim posebnim ogranienjima
1) gorsko-planinska podruja (GPP), JLS se svrstava u podruje s posebnim ogranienjima ako se na vie od 50% njezine povrine nala-
2) podruja s znaajnim prirodnim ogranienjima (ZPO), ze podruja sa specifinim ogranienjima, a to je u Republici Hrvatskoj odreeno kao kr.
3) podruja s posebnim ogranienjima (PPO)
40 41
PROGRAM RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. 2020. - MJERA 10, 11, 13
KONTAKT ADRESE
to je karakteristino kod odreivanja podruja s znaajnim prirodnim Lokacija ulaganja na podruju Bjelovarsko-bilogorske, Koprivniko-krievake i Virovitiko-podravske
ogranienjima u odnosu na ostala? upanije:
AGENCIJA ZA PLAANJA U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I RURALNOM RAZVOJU
Kod podruja s znaajnim prirodnim ogranienjima osim prisutnosti pojedinih ogranienja koje se
Podrunica u Bjelovarsko-bilogorskoj upaniji
koriste kao kriterij, provodi se i postupak finog podeavanja (Fine tuning). Ovaj postupak obvezan
Ljudevita Gaja 2
je za sve drave lanice a njegova svrha je iskljuenje onih podruja s prirodnim ogranienjima u 43000 Bjelovar
kojima se postojee ogranienje prevladalo kroz investicijske ili gospodarske aktivnosti, a to se Tel: 043/638-755, 043/638-756, 043/638-760
iskazuje kroz vrijednost ekonomske veliine poljoprivrednog gospodarstva (SO standard out-
put). Lokacija ulaganja na podruju Primorsko-goranske, Istarske, Liko-senjske i Karlovake upanije:
Granina vrijednost SO koja je koritena u Fine tuning postupku iznosi 80% od EU SO vrijednosti. Podrunica u Primorsko-goranskoj upaniji
Frana Kurelca 8
Budui je prosjeni SO na nivou Europske unije 13.316,68 eura, one JLS ija vrijednost iznosi vie
51000 Rijeka
od 10.653,34 eura morale su biti iskljuene iz podruja s prirodnim ogranienjima u poljoprivredi.
Tel: 051/321-064, 051/688-545
Koji su ciljevi i uinci ove mjere? Lokacija ulaganja na podruju Splitsko-dalmatinske, Dubrovako-neretvanske, ibensko-kninske i Zadarske
Ouvanje i stvaranje novih radnih mjesta, ouvanje batine i okolia te stvaranje preduvjeta za upanije:
provoenje odrivog naina koritenja poljoprivrednog zemljita uz zaustavljanje trenda depopu-
Podrunica u Splitsko-dalmatinskoj upaniji
lacije u tim podrujima te daljnji razvoj ruralnih sredina i ouvanje bioraznolikosti.
Mauranievo etalite 24b
21000 Split
Poveanje obradivih poljoprivrednih povrina, ouvanje krajobraza i krajolika, ouvanje biorazno- Tel: 021/682-835, 021/682-837
likosti, osnivanje novih poljoprivrednih gospodarstava kao radnog mjesta, proizvodnja proizvoda
s dodanom vrijednosti u smislu oznaka geografskog, tradicionalnog podrijetla, razvoj ruralne sre- Lokacija ulaganja na podruju Osjeko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske
dine. i Poeko-slavonske upanije:
Podrunica u Osjeko-baranjskoj upaniji
Kojih se obveza moram pridravati? Europske avenije 5
Obveza je baviti se poljoprivrednom djelatnou na onim poljoprivrednim povrinama za koje se 31000 Osijek
ostvaruje potpora. Tel: 031/445-464, 031/445-465
Lokacija ulaganja na podruju Grada Zagreba, Zagrebake, Varadinske, Krapinsko-zagorske,

Za to mi se isplauje potpora? Sisako-moslavake i Meimurske upanije:
Potpora se isplauje kao naknada za gubitak prihoda i dodatne trokove koji su nastali uslijed AGENCIJA ZA PLAANJA U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I RURALNOM RAZVOJU
prirodnih ogranienja za poljoprivrednu proizvodnju. Podrunica u Zagrebakoj upaniji
Ulica grada Vukovara 70/VI
10126 Zagreb
Potpora je izraunata usporedbom prosjenog strukturnog hektara sa podrujem s ogranienjima Tel: 01/6446-299, 01/6446-300
u usporedbi sa strukturnim hektarom na podruju bez ogranienja. U iznos su uraunati poveani
trokovi mehanizacije Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
Ulica grada Vukovara 269d, 10 000 Zagreb
Tel: (01) 6002-700 (centrala) / Fax: (01) 6002-851
Koja je visina potpore? Tel. (01) 6002-742 i (01) 6002-743 (Sluba za odnose s javnou i informiranje)
Visina potpore iznosi; e-mail: info@apprrr.hr
za gorsko-planinsko podruje iznosi 226 eura/ha,
podruja sa znaajnim prirodnim ogranienjima 119,85 eura/ha i Ministarstvo poljoprivrede
podruja s posebnim ogranienjima 82 eura/ha. Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb
Tel: 01 6106 908 / Fax: 01 6106 909
e-mail: eafrd@mps.hr
www.mps.hr
42
EUROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND ZA RURALNI RAZVOJ: EUROPA ULAE U RURALNA PODRUJA
PROGRAM RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. 2020.
SUFINANCIRANO SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE - MJERA TEHNIKA POMO
44

Brošura Mjera 10-11-13 - Program Ruralnog Razvoja RH

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Brošura Mjera 10-11-13 - Program Ruralnog Razvoja RH

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. 2020.

- MJERA 10, 11, 13

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA

MJERA 10 - MJERA 11 - MJERA 13

to su IAKS mjere ruralnog razvoja?

Koja je vanost IAKS mjera ruralnog razvoja?

Kako zatraiti potporu?

Da li je mogue ostvariti paralelno izravnu potporu i potporu za IAKS mjere?

to su to obvezni zakonski zahtjevi?

10.1.1. Obrada tla i sjetva na terenu s nagibom za oranine jednogodinje kulture;

Tko mogu biti korisnici ove mjere?

Da li se operacije iz M10 mogu kombinirati sa podmjerama iz M11?

10.1.2 Zatravnjivanje trajnih nasada

Zbog ega provodimo ovu operaciju?

10.1.3 Ouvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti

Zbog ega provodimo ovu operaciju?

to je travnjak velike prirodne vrijednosti?

Kojih se poljoprivredno okolinih obveza moram pridravati?

Tablica 1. Raspored konje

Slika 3. Mediteranski suhi travnjak (foto: Tamara Kirin)

Koji su ciljevi i uinci ove operacije?

pregusta da ometa kretanje. U Hrvatskoj je iroko rasprostranjen od vlanih travnjaka nizinske

Gdje se moe provoditi ova operacija?

Koja je visina potpore?

10.1.4 Pilot mjera za zatitu kosca (crex crex)

Koja je visina potpore?

Kojih se poljoprivredno okolinih obveza moram pridravati?

Zbog ega provodimo ovu operaciju?

Gdje se moe provoditi ova mjera?

Kako se odreuje ugroenost pasmine?

Kojih se poljoprivredno okolinih obveza

Koja je visina potpore:

Slika 19. Slavonsko-srijemski podolac (Izvor: HPA)

MJERA 11 Potpora se moe ostvariti kroz dvije podmjere:

EKOLOKI UZGOJ 11.1. Plaanja za prijelaz na prakse i metode ekolokog uzgoja

Za koju skupinu usjeva mogu ostvariti potporu?

Kako mogu postati ekoloki proizvoa?

Koja je visina potpore? Administrativna kontrola

Kako se provode inspekcijski nadzori?

Kako se provodi kontrola na terenu?

Tko mogu biti korisnici ove mjere?

Lokacija ulaganja na podruju Grada Zagreba, Zagrebake, Varadinske, Krapinsko-zagorske,

You might also like