Professional Documents
Culture Documents
Kulubem chi rix
kanjelak
Derecho Laboral
Agosto de 2014
AEPDI
Xjolomink re li molam:
Adelso Romel Reyes Reyes
Xjolomink re li kanjel:
Robin Macloni Sicajn Jacinto
Aj kaakalehom re li ka ru re li molam:
Arnoldo Ucum Tzul
Aj Kulul ula:
Matilde Cuz Coc
Xhonalil li kanjel - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 25
Ka ru li xhonalil kanjel- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 25
Oxib paay ru xhonalil kanjelak wan- - - - - - - - - - - - - - - - - - - 25
Wi nauxk li kanjelak jwal naabal
li honal ka ru xbaanunkil- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 27
Eb li hilaal - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 37
Ka ru li hilaal kutan rajlal xamaan.- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 37
Ka ru li hilaal kutan yeebil xbaan chaqrab- - - - - - - - - - - 39
Ka ru li hilank chi najt roq- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 39
r Derecho Laboral
4
Ka chik ru xkomonatq tojleb nakeemank
re laj kanjel naisimank sa xkanjel- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 45
Wi nakerisi sa xkanjel junaq li poyanam ut inka
nakeraj xtojbal li xkomonatq xtojbal
ka ru tento xbaanunkil- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 47
Ka ru li kulubem wank choq re li xjunkabal
malaj rixaqil junaq aj kanjel kamenaq - - - - - - - - - - - - - - - - - 47
Re xbaanunkil ain tento rilbal naq rechalal tzaqal
li kamenaq li yo chi patzok, jwal wi wank
reetalileb xchihab keebil sa li poopol- - - - - - - - - - - - - - - - 47
Li kawilal sa li kanjel- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 49
Ma yaal naq eb laj asient tento naq tixke
xkanjelobaaleb re xkolbaleb rib laj kanjel naq
teoksinq ban nakamsin- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 49
Derecho Laboral
6
Kulubem chi rix
kanjelak
Derecho Laboral
DERECHO LABORAL
i Derecho Laboral
8
KULUBEM CHI RIX KANJELAK
p Derecho Laboral
10
XKUUT LI KULUBEM RE KANJELAK
Ka ru li Kulubej chi rix kanjel
Aan li chaqrab naxkut chi qu li qakulub ut li tento sa qabeen
xbaanunkil jo poyanam re li kanjelak, re qatojbal, re kawilal sa li
kanjel, nakanjelak aj wi re xkuubankileb re laj kanjel. Li kulubem
naq wanq aakanjel nayeeman aj wi re Kulubem re Kanjelak.
W Derecho Laboral
12
jj Chaabilaq xklbaleb li kokal nakekanjelak
jj Siibilaq jun pohaq xtojbal laj kanjel naq yal naisimank sa
xkanjel
jj Wank aj wi choq xjunkabal laj kanjel nakam chi kanjelak
xkulbal xtumin, naxye li Raqal 114 re li Xnimal ru Chaqrab
jj Kulubem aj wi xkuubankil li xmolamileb laj kanjel
jj Wi junaq kanjel wank xkas rikin junaq poyanam, inka naru
xjebal sa li xtojbal (moko naru ta xnatbal xtojbal laj kanjel),
kaaj wi naru naq li chaqrab tyehoq re.
jj Kulubem aj wi xxaqabankil li kanjelak.
jj Xkeebal xkanjel eb li poyanam aj Watemaal inka li
nakechal sa najtil tenamit
jj Wanq choq re laj kanjel xkulbal jun tojok xkomon xtojbal
rajlal chihab
jj Kulubem xkulbal 0.15 sentaw xtzaq li jun honal chi kanjel
nauxmank, ain yal siibilaq
jj Wank choq re laj kanjel xkulbal jun po xbeen xtojbal (bono
14)
Qu es un intermediario?
El intermediario es la persona que contrata a uno o ms trabajadores
para que le trabajen a un patrono. Por ejemplo, es el que contrata
gente para que trabaje en la finca o negocio de otra persona. La Ley
dice que responde solidariamente, esto quiere decir que tambin
tienen obligacin en los pagos a los trabajadores, cuando el patrono
no les quiera pagar.
CONTRATO DE TRABAJO
Qu es el contrato de trabajo?
Cuando una persona trabaja para otra o para una empresa, se
dice que tiene un contrato de trabajo. Ese contrato se puede hacer
en forma verbal, o sea, de palabra o por escrito y sirve para que el
trabajador se comprometa a trabajar y el patrono a pagarle por su
trabajo. En el contrato se dicen las condiciones en que se trabajar,
o sea, el sueldo, el horario o jornada de trabajo, el tipo de trabajo,
etc.
R Derecho Laboral
14
Ka ut naq nayeeman naq li kulubej re kanjelak aan sumkuubank.
Xbaan naq li chaajkilal nakulmanje sa li kanjelak, naru xtuqubankil
sa xyaalal rikin li patron ut laj kanjel tehulaq sa jun li kuub.
Y Derecho Laboral
16
Ma chi xjunil li sumenk kanjel nauxmank yal chi yeebil.
Inka, jo naxye li raqal 27 re Xchaqrabil Kanjelak, aineb li nakeru
xsumelankil yal chi aatinanbil:
I Derecho Laboral
18
Sa kalebaal Chininguits ut Maquival re San Miguel Ixtahuacan, San
Marcos, chi kabal nakexik chi kanjelak li poyanam sa li asient ut
wank naq li alalbej ak nimqeb nakeboqe chi kanjelak sa jalan
chik asient.
Aan laj sikol moos naxyiib rib rikin li patron ut qe laao naxye li ka
ru tqabaanu. Laj sikol moos naxkuub rib rikin laj eechal asient, re
xnawbalatq jo nimal tooxtoj chi qajunqal rikin li kanjel tqabaanu.
Laao naqanaw naq laj sikol moos naxket 30 malaq 40 sentaaw chi
rix li qakanjel naqabaanu chi qajunqal.
q P Derecho Laboral
20
chi qajunqal rajlal kutan. Ut sa tojleb ain nakerisi xtzaq li qawa ut
jokan aj re laj sikol moos.
Li qasqiitzin naru naxbek li 50 chi jul naq qun li choch, aban naq
kaw kaaj wi nabekmank 25 chi jul, ut nakextoj qe li junjunq chi jul 20
malaq 25 sentaaw, wank qe naketok re Q. 5.00. aj li kutan
Li xtojbal naxkul laj sikol moos naxyiib chik rib rikin laj eechal asient,
aban inka naru tjebmanq sa xtojbaleb laj kanjel.
EL SALARIO
Qu es el Salario?
Es el dinero que se le paga al trabajador por su trabajo y se debe
pagar con dinero, es decir, en quetzales.
q w Derecho Laboral
22
jwal nakexbaanu aan xsaabesinkil li tzaj sa li kaaj, nakekalek ut
nakexsaabesi xtoon li awimq li xik wi qe chi choqok.
Naq chi kamaan nauxk kanjelak chi tareey, tento xtojbal chi naq
ak choybil chikan, aban inka jwal nimaq, qayehaq; wi xexsumelan
xkalenkil jun kaamaq kalem chi Q 100.00, maaka naajmank wi
jo najtil truuq wi, abanan tento xtojbal li Q 100.00 ketzal. Li t-ajoq
kaleek xnaaj tento naq wanq chi ru naq junaq poyanam moko jwal
kaw ta rib, najt tbaanu wi li kanjel ain chi ru junaq jwal kaw rib, ain
naraj xyeebal naq maaani naru xtitzbal naq jwal kaw tkanjelaq us
ta li jwal kaw rib malaj xkeebal xkanjel chi inka t-elq chi ru.
LI TOJLEB
Ka ru li tojleb.
Aan li tumin natojmank wi laj kanjel rikin li xkanjel xbaanu, tento
xtojbal rikin xtuminal qatenamital.
Qu es el salario mnimo?
El salario mnimo es la cantidad de dinero ms baja, que segn la
ley, se le debe pagar a un trabajador; y este salario cambia cada
cierto tiempo, sobre todo, cuando las cosas como el maz, el frjol,
los machetes, etc. Suben de precio. Por ejemplo, la ley dice que
en el campo lo menos que le pueden pagar a un trabajador por
actividades agrcolas son Q. 17.86 diarios, y, en la ciudad, por
actividades no agrcolas Q. 19.71.
JORNADA DE TRABAJO
Qu es la jornada de trabajo?
Debe entenderse por jornada de trabajo, el tiempo que dura el
trabajo diariamente. Son las horas en que uno est bajo las rdenes
del patrono.
q r Derecho Laboral
24
Qayehaq, wi 300 ketzal xtojbal rajlal po, naru chi jokanan xtojbal toj
90 ketzal yal rikin kaaq re ru.
Ka ru li kubenaqil tojleb.
Li kubenaqil tojleb, aan xkihal li tumin jwal kubenaq, jo naxye
xchaqrabil, li tento xtojbal wi laj kanjel; ut li tojleb ain najala rajlal
chihab, qayehaq naq li ixim, li kenq ut li chiich naketerqu xtzaq.
Qayehaq li chaqrab naxye naq li kanjelak sa pim tento ttojmanq
Q. 17.86 rajlal kutan, ut sa li tenamit li tojleb tkeemanq aan Q. 19.71.
XHONALIL LI KANJEL
Ka ru li xhonalil kanjel.
Natawmank ru chi kamain li xhonalil li kanjel, aan li honal jo najtil
nauxk wi bayk sa li kanjel rajlal kutan. Aan li honal nakanjelak
junaq poyanam naq ilbil xbaan junaq patron.
Veamos un caso:
En las Colonias de la capital, por ejemplo en Tierra Nueva, el
problema que vemos es el de las patojas que estn trabajando en
fabricas maquiladores, ellas como son menores de edad y son muy
jvenes no saben y como es su primer salario, piensan que les estn
pagando bien, pero la verdad es que les pagan lo que los dueos de
las maquilas quieren, cosa que no haran con un adulto.
q y Derecho Laboral
26
Li kanjelak chi qeq: Aan li nabaanumank chi ru li qoqyink, natikla
sa waqib honal re ewu naraqe toj sa waqib honal re qela, ut
moko naru ta kanjelak numenaq waqib honal naq chi qeq nauxk li
kanjel. Qayehaq, wi xtikla kanjelak sa waqxaqib honal re ewu naru
xraqbal sa kiib honal re saqewk re.
Li kanjelak natikla chi kutan ut naraqe chi qeq: aan naq nauxk
kanjelak jun waleb re kutank ut jun waleb re chi qeq, ut moko
naru ta kanjelak numenaq 7 honal. Wi akaq xnume li 7 honal, ak
kanjelak chik chi qeq aan, wi kamain nakulmank tento t-uxq
kanjelak waqib honal aj wi.
jj A dnde va?
jj A trabajar
jj Y por qu tan rpido? Le dije, y ella me contesto que ya
era tarde y que tena que entrar a las ocho en punto de la
maana porque si no, nos pegan el chino con una vara me
dijo. Y cuanto les pagan? le pregunt. Ella me contest que
les pagan Q. 350.00 al mes y como ellas nunca han ganado
eso, estn felices.
Adems, dicen que son ocho horas de trabajo, pero hay unas que
salen de trabajar a las 4 de la maana y a las 7 de la maana del
mismo da tienen que presentarse otra vez y salir a las 4.
q i Derecho Laboral
28
jj Bar xik aawe
jj Chi kanjelak
jj Ut kaut jwal sa junpaat, chankin re, ut aan kinxsume naq ak
xnajto chi us li kutan ut tento naq t-ok sa 8:00 honal re qela,
wi inka nakooxsak laj chino rikin jun china che, chaan we.
jj Ut jonimal nakextoj chankin re. Ut aan kinxsume naq Q.
350.00 li po, sa xkaba naq maajun sut tojbileb chi kamaan,
jokan naq saheb xchool rikin li xtojbaleb chi kamaan.
Ut jokan aj wi, nakexye naq 8 honal nakekanjelak chi ru li kutan
junjunq, aban wank nakeelk chi kanjelak sa 4 honal re qela ut sa
7 honal re qela re aj wi li kutan aan tento wi chik naq tehulaq chi
kanjelak re teel sa 4 honal re ewu.
Lo que pasa es que las muchachas tienen que ser valientes para
denunciarlos porque se arriesgan a perder su trabajo, pero deben
perder el miedo, porque si no lo hacen, es ms difcil resolver todos
estos problemas".
q p Derecho Laboral
30
Naq ak xnume li 5 honal re li ewu, naqake xbeen li qakutan ut
nakextoj qe Q 1.00 chik xbeen li qatojbal naraj xyeebal naq Q.8.50
li naqakul
Trabajadora: Es cierto, porque mire yo, que trabaj all duro, me doy
cuenta que es agotador trabajar tanto tiempo y uno ya no rinde
igual, por mas que uno quiera, no puede hacer el mismo trabajo.
q W Derecho Laboral
32
Raatin qana ak xkanjelak: Yaal aj wi, il laain, kaw xinkanjelak
aran, ninke reetal naq jwal tawaak li kanjelak naq yalyoq aaqe
chi qeq chi kutan, ut aran nakuymank ta chik us ta toj taawaj raj
xbaanunkil aban moko juntaqeet ta chik naelk.
Aban wank naq yal minbilaq aawu chi kanaak chi kanjelak, sa
xkaba naq nakextzap li okebaal sa 7 honal re ewu, jokan naq
toj nakookanaak wi chik, chi moko nakexye ta resilal chi rubeetal
toj tento naq naisimank li paybil ut naxye li nailok qe naq tento
tqabaanu xbaan naq aajel ru risinkil sa junpaat:
Ut chi rix li wark 2 honal xyeemank moko yaal ta, xbaan naq nakoook
raj chi wark inka nakooruhank xbaan naq xiikil naxye li kiila chiich
yo chi kanjelak chi qeq xbaan naq yookeb laj kanjel, moko sa ta li
wark chi kamaan, junpaat aj wi nakoohilan.
q R Derecho Laboral
34
Chi rix aan nauxk li kanjelak chi naabal honal. Ut li chaqrab
naxye naq inka naru kanjelak chi naabal honal, wi nakemine ru
laj kanjel chi xbaanunkil naabal honal li kanjel naru nakexik chi
jitok rikineb li nakeilok re li kanjel malaj sa li raqleb aatin re kanjel.
LOS DESCANSOS
Qu es el descanso semanal?
Es el da de descanso al que se tiene derecho, por cada semana de
trabajo y debe ser pagado por el patrono, normalmente es el da
domingo.
q Y Derecho Laboral
36
tenebanbil sa xbeeneb xkolbal chi chaabil li xyuameb,
xkawilaleb laj kanjel wankeb chi ru.
EB LI HILAAL
Ka ru li hilaal kutan rajlal xamaan.
Aan li hilaal wank choq re laj kanjel rajlal naq ak xket jun xamaan
chi kanjelak ut tojbilaq xbaan li patron, ain naxtaw xkutankil rajlal
romink.
Chi rix li hilank sa xraqik xamaank jun aj kanjel kixye chi kamain:
sa li asient aran sa Costa Sur nakoohextoj rajlal hotaqlaju kutan ut
li xkihal aj eechal asient moko nakextoj ta li xwuq kutan. Wankeb
junqaq naketojok, aban qayehaq, laain tento twisi 12 kaaj chi ru
holaju kutan, ut nawisi 12 kaaj chi ru junlaju kutan naq nakinkanjelak,
li junjunq naru naxkauxla naq naru nahilank sa xkaba naq ak xrisi
xtareey, wi inka nahulak junaq sa xkanjel us ta ak risihom xtareey
yal inka aj wi chik nakextoj li xwuq kutan.
Laain nawisi 15 kaaj, sa xkaba naq inka xinhulak jun kutan inka
xextoj we li xwuqil linkutan, naraj naxye naq yookeb chi xsikbal
xyaalal chan ru naq texkubsi li xtojbal junaq. Jo kama xinye yalaq
joqe anihaq naxtoj li xwuq kutan.
PRESTACIONES LABORALES
Qu es el aguinaldo?
Cada ao, en el mes de diciembre, el patrono tiene que pagar al
trabajador una cantidad de dinero que es igual a un salario base
mensual. Si para la persona no ha trabajado el ao completo, se ele
deber pagar un parte, de acuerdo al tiempo que ha trabajado.
q I Derecho Laboral
38
Ka ru li hilaal kutan yeebil xbaan chaqrab.
Aan naq yeebil xbaan chaqrab li hilaal kutan ut arin tento li hilan
ut a kutaneb ain tojbilaq aj wi. Sa li qatenamit, li raqal 127 re
Xchaqrabil kanjelak, naxye naq hilaal kutankeb aineb: 1 xbe li
po eneer, jweebs, viyeers ut saaw re rahil kutan, 1 xbe li po maay,
30 xbe li po juny, 15 xbe li po septiembre, 20 xbe li po octuwr, 1 xbe
po nobyembr, 24 xbe li po diciembre jun waleb natikla tzaqal sa
waleb re li kutan, 25 xbe li po diciembre, chi junil li kutan. 31 xbe
li po diciembre jun waleb, natikla sa waleb re kutan, hilaal kutan
naq nawan xnimqe li tenamit.
Wi raj laj kanjel tkanab kanjelak, naru natoje li xhilaal kutan, ayaal
naxye jo najtil xkanjelak.
w P Derecho Laboral
40
patron jun reetalil xhuhul li rahilal wan wi keebilaq chaq xbaan laj
banonel bar wi tixye li xkutankil joqe tyolaaq li rilom.
Naru naxchutub ru li kiib chi yiijach honal aan re xkeebal chi jun
honal aj wi re naq chi kamain naru naok chi kanjelak naq ak jun
hooraq rokikeb li xkomon malaq tseebanq chi elk jun hooraq chik
ma nahulak xhonalil li elk naq t-elq chi kanjelak hulaj hulaj ut li patron
tento naq tt-oj li honal ain.
Ain naru xjitbal sa li raqleb aatin re kanjel, xbaan naq inka naru
xchapbaleb li ixq re naq tekeemanq xkanjel, chi moko jalanaqeb
ta rilbal li winq rikin li ixq sa xkanjeleb.
Cuando no le dicen que se vaya del trabajo, pero hacen cosas que
le cambia las condiciones de trabajo, de manera que al trabajador
no le conviene seguir. Por ejemplo, cuando no le pagan completo su
salario.
w w Derecho Laboral
42
Ka ru naraj xyeebal risinkil junaq aj kanjel.
Nayeemank naq xisimank xkanjel junaq laj kanjel aan naq li
patron naxraq li xkanjel junaq li poyanam yo chi kanjelak rikin, naraj
xyeebal, narisi li xkanjel chi junajwa malaq chi kachinq naxyoob
risinkil.
Naq li patron troksi xyajel xkawilal laj kanjel malaj inka tsahilan li
xjunkabal laj kanjel.
Naq laj kanjel nakexjal xnaaj chi kanjelak, aban kubenaq chi
xwankilal ut chi kubenaq xtzaq, qayehaq: wi laj Juan Puac junxil
nakanjelak choq kaporal sa jun asient ut anaqwan teraj naq
tkanjelaq choq aj kalom, yookeb xkubsinkil xwankilal.
Qu es la indemnizacin?
Es un pago que el patrono tiene obligacin de hacerle al trabajador
cuando lo despide injustamente y consiste en el pago de un mes
de salario por cada ao que trabaj, tomando como base el ltimo
salario. Por ejemplo, si un trabajador gana 300 quetzales al mes y al
cumplir cuatro aos de trabajar lo despiden, deben pagarle 1,200.00
quetzales de indemnizacin.
Qu es la bonificacin o incentivo?
Es una prestacin que tiene como objetivo estimular al trabajador,
que debe ser convenida entre los trabajadores y el patrono, pero es
un pago que se debe hacer aparte del salario. Para los trabajadores
es ms fcil reclamarla cuando estn organizados.
Qu es el bono 14?
Es un pago que el patrono debe hacer al trabajador en el mes de
junio de cada ao y consiste en un mes de sueldo ms, o sea, que en
junio se debe pagar doble sueldo.
w r Derecho Laboral
44
Ka ru naru xbaanunkil naq naisimank junaq aj kanjel.
Tento xpatzbal re li patron chi junil li xtojbal li wank choq re naq
tento tixkul, li xkomonatq xtojbal, wi maji keebil re ut chi xjunil li
xkas li patron wank rikin laj kanjel.
w y Derecho Laboral
46
Wi nakerisi sa xkanjel junaq li poyanam ut inka nakeraj xtojbal li
xkomonatq xtojbal ka ru tento xbaanunkil.
Us xsikbal li ruuchil laj Iloleleb laj Kanjel ut patzbal reheb naq
xwaklesinkil jun li acta bar wi tyeemanq naq xeisimank li komon
sa xkanjel, jokan aj wi xpatzbal naq tboqmanq li patron re naq
t-aatinaq qikin. Ain nakabaimank hulak sa jun sumkuub ut re
xsikbal xyaalal xtuqubankil ru re naq ttojmanq xkomonatq xtojbal
laj kanjel.
Wi li patron inka naraj xtojbal li xkomon tojleb ain, naru xik sa junaq
raqlebaal aatin re xyiibankil junaq xjitbal nayeemank re RAJOMEB
LI ALALBEJ (INCIDENTE DE BENEFICIARIOS).
SALUD EN EL TRABAJO
Es cierto que los finquero tienen que dar protectores a los trabajadores
cuando usan sustancias peligrosas?
El patrono, en general, est obligado a tener las precauciones
necesarias para proteger la vida, la salud y la seguridad de los
trabajadores. La ley tambin dice que en los accidentes de trabajo
son responsables los patronos.
A veces con la poda hay gente que se corta un dedo, slo entonces
los curan, pero mietras se curan, no les pagan ningn salario. Por eso
es que aunque estemos golpeados o enfermos tenemos que trabajar
porque si no, no nos pagan nada.
En la tierra clida se usan los plaguicidas y casi siempre son los colonos
lo que le echan, y a veces, los echamos nosotros y eso se hace por
w i Derecho Laboral
48
Naru xkeebal chaq li jitom rikineb li nakeilok re li kanjel (Insepeccion
de Trabajo) malaq sa Raqleb Aatin re kanjel. Eb li nakeilok re li
kanjel, textaqla jun li taql aj ilol chaq re li yo chi kulmank re xkeebal
reetal chi chaabil.
LI KAWILAL SA LI KANJEL
Ma yaal naq eb laj asient tento naq tixke xkanjelobaaleb re
xkolbaleb rib laj kanjel naq teoksinq ban nakamsin.
Li patron, tento sa xbeen naq trileb laj kanjel re naq inka texkamsi
rib, kawaqeb ut chi sa texbaanu li kanjel. Sa aj wi li chaqrab
naxye naq wi ka ru nakexkul laj kanjel aan li patron tento teiloq
re.
w p Derecho Laboral
50
Sa tiqwal choch nabaanumank xbanbal li pim ut junes aj
kanjeleb nakebaanunk re ut wank naq laao nakoobanunk re ut
sa tareey, nabanmank 8 malaq 10 kaam chi ru li jun kutan, a yaal
naxye ka chi pimul, ut Q.10.00 nakextoj naq maaka wa ut 7 malaj
8 nakextoj wi nakekehok wa.
Xiikil naq xinxawak ut jwal kosa wankin, xinket li lamunx ut chi kamaan
xelk, aran xinnaw naq inka us ut moko nakexye ta resilal chi moko
nakexke kanjelobaal. Yal qajunes naqil
DERECHOS SINDICALES
Qu es un Sindicato?
Es una asociacin de trabajadores que se unen para mejorar y
defender sus derechos e intereses. Pueden haber sindicatos de
empresa, como cuando lo forman los trabajadores de una finca, y
sindicatos de gremio, que sera, por ejemplo, si todos los panaderos
formaran un sindicato, no importando en qu empresa trabajan.
w W Derecho Laboral
52
naq tekanjelaq keebileb yiijach li xwaheb, ut eb li toj kokeb
maaka naketzaq laao tento tookehoq xwaheb.
w R Derecho Laboral
54
Ain tento texbaanu chi tziibanbil, xbaan naq li xchuutaleb aj
kanjel us naq tziibanbilaq sa li Xjolomil nailok re li kanjel, ain
xchaal li Xnimla Molam re Chaqrab nailok re kanjel, re naq terisi
li xhuhul chi tzaqal yaal naq xyola li molam. Re naq teruhanq chi
xyiibankil junaq xchuutal aj kanjel sa junaq li nimla molam malaq
sa asient us naq wanqeb 20 xkihal laj kanjel.
Aniheb li xkomonileb.
Aaneb li naketaqlank sa xbeen li xchuutaleb laj kanjel. Aaneb
chi xjunileb li komon li wankeb sa li xchuutaleb laj kanjel ut
nakexchutub rib re xyeebal ka ru texbaanu li xchuutaleb aj
kanjel, nakexxaqab jun xkauxleb naq wank junaq chaajkilal yo
chi chilenk re li xkulubeb laj kanjel. Qayehaq, xbaanunkil junaq li
xaqabank kanjel re xpatzbal xterqusinkil li tojleb.
Esto es lo que est en la ley, pero todo esto quiere decir que la
principal cosa que debe hacer el sindicato es proteger los intereses
y los derechos de los trabajadores, as como Luchar por mejorar
salarios y por mejores condiciones de vida de los trabajadores,
para as poder desarrollarse plenamente como seres humanos.
w Y Derecho Laboral
56
Ka ru xkanjeleb li xchuutaleb aj kanjel.
Sa li raqal 214 re Xchaqrabil Kanjel naxye naq li xchuutal laj kanjel
ain texbaanu:
w I Derecho Laboral
58
Ka ru li sumkuub choq re komon re xchaabilobresinkil kanjelak.
Aan jun sumkuub nabaanumank rikin li xchuutal aj kanjel ut
rochbeen li patron. Li chaqrab naxye naq wi wank junaq kuub
chi paabaaq bi xbaan naq sumenbil xbaanunkil xbaan
li patron ut eb laj kanje; re naq chaabilaq bar wi tkanjelaq
laj kanjel, qayehaq, xhonalil kanjelak, li hilaal, li tojleb, wchx, ut
naxkoleb laj kanjel li yookeb chi kanjelak naq najuchman li
sumkuub jokan aj wi choq reheb li toj teok chi kanjelak.
Ka ru li chaajkilal re komonil.
Ain nakulmank jo naxye li chaqrab re naq chi yiibamanq li
chaajkilal natawmank rikineb laj kanjel ut li patron. Li chaajkilal
ain natikla naq eb laj kanjel nakeraj naq usaq xtojbaleb ut
chexbaanu xkanjeleb sa li xhonalil jo naxye li chaqrab.
Qu es la conciliacin?
Es la siguiente etapa del procedimiento. En est, el juez citar a
un representante de los patronos y a otro de los trabajadores, que
integrarn el tribunal de conciliacin, junto con el Juez. El Juez oir
a los representantes de cada parte, en forma separada, para que
le expongan sus peticiones o problemas. Una vez los haya odo,
el tribunal de conciliacin propondr soluciones que patronos y
trabajadores pueden aceptar o no.
Qu es una huelga?
Consiste en que los trabajadores dejan de trabajar hasta que el
patrono cumpla con lo que exigen. Pero si el problema no se resuelve,
todava se puede recurrir al arbitrauje.
e P Derecho Laboral
60
tbeeresimanq xhuhul. Ut ain nayeemank re kanaak chi kanjelak sa
li molam.
Ka ru li kehok ib sa aatin.
Aan chik li yokb jun chik. Arin laj raqol aatin naxboqeb li patron ut
laj kanjel, tehulaq sa li naajej re kehok sa aatin ut rochbeenaqeb
laj raqol aatin. Teabiiq chi junqaleb re naq texcholob li rajomeb
chi rix xchaajkilaleb.
Naq ak xeabiik, li traqoq aatin chi rix li kehok ib sa aatin texye kiib
oxibaq li xtuqubankil ru a yaal chik re li patron ut laj kanjeleb ma
texsumelan malaq inka.
Ka ru li xxaqabankil kanjel.
Nabaanumank naq laj kanjeleb nakexxaqab xbaanunkil li kanjel,
toj reetal naq li patron tixbaanu li ka ru nakexpatz re. Aban wi li
chaajilal inka natuqla ru naru nauxk xboqbaleb jun wa chik li
patron ut ruuchileb laj kanjel sa junaq chik chutam.
e w Derecho Laboral
62
Sa boqok chik ain, laj raqol aatin, narabiheb wi chik jun wa
li patron ut ruuchileb laj kanjel ut aran nakubla ru jun li naleb
nayeemank re LAUDO, bar wi nakubla ru li chaajkilal.
Sabemos que esto est en la ley, pero nos siempre se cumple, por
ejemplo:
e r Derecho Laboral
64
Li chaqrab naxye naq li kanjel nabaanumank sa pim malaj sa li
asient, li tetojeq re junaq aj kanjel aan 42 ketzal, inka 4 malaj 5
ketzal jo kama naxye qawa Miguel.
Li jitok ain naru xbaanunkil yal chi yeebil malaq chi tziibanbil
ut li nailok re re li kanjel tenebanbil sa xbeen xik sa li asient chi
rilbal ut rabinkil ma yookeb xpaabankil rikin li tojleb jo naxye
xchaqrabil, rilbal chaq ma chaabil yookeb wi chi kanjelak, ma
kaweb, rilbalatq ma inka xiwxiw li kanjel nakexbaanu jo rikin
banok pim ut chi xjunil tziibanbilaq reetalil sa junaq acta.
Naq ak xtika chaq li chaajkilal nahulak xhonalil naq laj raqol aatin
naxye naq us xxaqabankil li kanjel, ut chi jokain naru nakexik chi
patzbal naq chi oxloqimanq li xkulubeb.
e y Derecho Laboral
66
Nanawank naq ain wank sa chaqrab, aban moko junelik ta
napaabamank, qilaq junaq reetalil:
e i