UISK uBiH

UDRUENJE INENJERA SAOBRAAJA I KOMUNIKACIJA

U BOSNI I HERCEGOVINI

Struni skup:
SIGURNOST I ZATITA U SAOBRAAJU, TRANSPORTU I
KOMUNIKACIJAMA U BIH
Zenica, 07.06.2014. g.

ZBORNIK RADOVA
Priredio Prof. dr. Osman Lindov
14
20

Sarajevo, 2014.
 Mr. ozo Vahid Mr Nijaz Puzi
dipl.ing.saob. dipl.in.saob.

BEZBJEDNOST PJEAKA U ELJEZNIKOM SAOBRAAJU

(PEDESTRIAN SAFETY IN RAIL TRAFFIC)
mr.Vahid ozo, dipl.ing.saob.
eljeznice Federacije Bosne i Hercegovine
e-mail:vahid.djozo@zfbha.ba

mr.Nijaz Puzi dipl.ing.saob.

eljeznice Federacije Bosne i Hercegovine
e-mail:nijaz.puzic@zfbha.ba

SAETAK: Najvei broj poginulih i teko povrijeenih u eljeznikom saobraaju, na

mrei pruga FBiH, odnosi se na pjeake. Za istraivani vremenski period, pjeaci ine
74% ukupno poginulih u eljeznikom saobraaju. Za period (2006-2013) ukupno je
poginulo 61, a tee povrede zadobilo 28 pjeaka. Pjeaci uglavnom stradaju kao
posljedica fizikog kontakta voz pjeak. Zabiljeena su takoer i stradanja pjeaka kao
posljedica uticaja napona elektrine vue. Zabrinjavajue je da veina pjeaka strada na
eljeznikom podruju gdje je pristup zabranjen. Meu poginulim nalaze se i pjeaci koji
su izvrili samoubistva, mada je njihov taan broj teko pouzdano utvrditi. Stradanju
pjeaka na eljezniom podruju veu se za urbana podruja gradova, kao to su: Zenica,
Lukavac, Sarajevo, Tuzla, Podlugovi.

Utvreni Pearsnov koeficijent linearne korelacije, izmeu stradanja pjeaka i obima

eljeznikog saobraaja, ne pokazuje zavisnost ovih pojava. Ovakva zavisnost ne prua
uvjeravanja da se stradanja pjeaka u eljeznikom saobraaju deavaju sluajno, te je
potrebno primjeniti protivmjere.

Kljune rijei: pjeak, poginuli, teko povrijeeni, voz, podruje.

ABSTRACT: The largest number of people killed and seriously injured in rail traffic in
ZFBiH, refers to pedestrians. For the studied period, pedestrians make the 74% of total
fatalities in rail traffic. For the period (2006-2013) were killed 61, and more serious
violations suffered 28 pedestrians. Pedestrians usually get hurt as a result of physical
contact train - pedestrian. There have been also suffering as a result of a pedestrian impact
voltage electric traction. It is worrying that the majority of pedestrians killed on the
railway area where access is restricted. Amongst the killed are pedestrians who committed
suicide, although their exact number is difficult to reliably determine. Suffering pedestrians
linked to the urban areas of cities such as: Zenica, Lukavac, Sarajevo, Tuzla, Podlugovi.

2
Fortified Pearsnov coefficient of linear correlation between the extent of the suffering of to
pedestrians and rail traffic, shows no the dependence of these phenomena. Such
dependence does not provide assurances that the the suffering of of pedestrians in rail
transport occurring by chance. Necessary to apply countermeasures.

Keywords: pedestrian, killed, severely injured, train, area.

UVOD

Pristup i kretanje eljeznikim podrujem u principu je dozvoljen samo na odreenim

mjestima, kao to su eljezniko cestovni prelazi u nivou i van nivoa, peroni, prostor uz
stanine kolosjeke namjenjen za manipulaciju sa putnicima. Ometanje i koritenje
eljeznikog prostora nosi sa sobom rizik izlaganja nepotrebnim opasnostima od udara
voza, elektrine struje i drugih eljeznikih sredstava i njihovih elemenata. Pristup i
zabrana pristupa eljeznikom podruju u BiH i FBiH definsan je i zakonima. Posebno je
opasno, to je i zakonom zabranjeno, koritanje prunog pojasa koji se prostir izmeu
kolosjeka kao i prostor du pruge na razmaku od 8 metara od ose prunog kolosjeka
van naseljenog mjesta i 6 metara u naseljenom mjestu28. Najee, nedozvoljen pristup i
ometanje eljeznikog podruja deava se zbog: steenih navika, neureene
komunikacione infrastrukture, pritiska vremena. Neureena komunikaciona
infrastruktura se najee susree urbanim podrujima i gradovima, gdje je koritenje
eljeznikog prostora jedina opcija pristupa mjestu ivota, rada ili zadovoljenja
svakodnevnih ljudskih potreba. Pjeaci uglavnom prugu i eljezniko podruje koriste
kako bi skratili put od jedne take do druge. Nekada to ine namjerno, a nekada
nenamjerno. Pjeaci pri tome podcijenjuju opasnosti prilikom uoavanja dolazeeg voza,
nekada ignoriu znake upozorenja o prisustvu voza jer dovoljno ne poznaju osobine
eljeznikih vozova u pogledu mogunosti zaustavljanja pa ak i u prilikama kada ih
mainovoe vozova ve uoe. Vozovi takoer nemaju mogunost izbora, kao to je
skretanja lijevo ili desno, kako bi izbjegli ve uoenu prepreku na putu vonje.
Posljedice direktnog fizikog konflikta voza i pjeaka su uglavnom katastrofalne. Pored
samih vozova, pjeaci se kod koritenja eljeznikog podruja izlau i drugim
opasnostima od uticaja eljeznikih pokretnih i nepokretnih sredstava. Kroz ovaj rad, za
prostor FBiH, istrait e se pitanja kako slijedi:
1. Kolika se koritenja eljeznikog podruja odraava na bezbjednost eljeznikog
saobraaja u FBiH?
2. Koje su glavne karakteristike saobaajnih nezgoda voz - pjeak ?
3. Koja su glavna obiljeja koritenja eljeznikog podruja ?
4. Na kojim podrujima u FBiH su pjeaci najvie izloeni stradanju ?
5. Da li postoji zavisnost obima eljeznikog saobraaja i stradanja pjeaka?
6. Koje od inenjeriskih protivmjere su djelotvorne na sprijeavanju stradanja
pjeaka?

1. PREGLED LITERATURE

Stradanju pjeaka u cestovnom i eljeznikom saobraaju je ozbiljan problem

bezbjednosti, te mu se se pridaje velika panja. Ova pojava je predmet istraivanja u vie
zemalja svijeta.

28 lan 5. Zakona o sigurnosti eljeznikog prometa (Sl.list RBiH br. 33/95)

3
najder J. Robert i ostali (Schneider J. Robert, et al. 2003) navode da se u SAD prosjeno
godinje dogodi 75000 saobraajnih nezgoda u kojima stradaju pjeaci. Kao posljedica
nezgoda prosjeno godinje pogine oko 5000 pjeaka.29

Prema izvjetaju Federal Railroad Administration SAD iz 2008., kada je u pitanju

eljezniki saobraaj u SAD, u periodu (2000-2004), zbog koritenja eljeznikog
podruja, poginulo je 2496 lica, to iznosi oko 500 godinje.

Radbo Helena i ostali ( Radbo Helena, et al. 2005) su istraivali stradanje pjeaka na
vedskim eljeznicama u periodu (2000-2002) i utvrdili da je ukupno stradalo 192 lica,
od ega se 145 odnosi na samoubistvo, 15 na nezgode i 32 na ostale sluajeve30. Veina
sudara voz-pjeak se dogodila u gusto naseljenim podrujima. Oko 75% samoubica bila
su na inama prije nailaska voza.

Sila Ana i ostali (Anne Silla, et al. 2012), su vrili istraivanje za podruje Finskih
eljeznica i utvrdil da je u periodu ( 2004-2009) smrtno stradalo 311 pjeaka, od ega se
264 odnosi na samoubistva, 35 na nezgode i 12 ostale sluajeve31. Veina rtava bili su
mukarci. Rezultati istraivanja pokazali su da je vie od polovine samoubistava
izvreno pod utjecajem alkohola, a znatan broj rtava patio je od depresije ili drugih
psihikih problema.

Prema podacima WHO (World Health Organization) iz 2013., u saobraaju svake godine
pogine 270.000 pjeaka na cestama du svijeta. Kada se posmatra ukupan broj poginuli
u saobraaju, 22% se odnosi na pjeake32

2. METODOLOKA POSTAVKA RADA

Problem, kojeg tretira ovaj rad je bezbjednost pjeaka u eljeznikom saobraaju.

Predmet istraivanja se odnosi na nezgode u eljeznikom podruju u kojima su ozbiljno
stradali pjeaci. Prostor, na koji se istraivanje odnosi, je eljezniko podruje koje je
vezano za mreu pruga FBiH. Period istraivanja obuhvata osam godina, 2006-2013.
Cilj istraivanja je da se utvrdi: veliine stradanja pjeaka, identifikuju mjesta i nain
stradanja, prostori koji su najvie rizini za pjeake. Cilj je takoer, da se predloe
protivmjere koje bi smanjile stradanja pjeaka u eljeznikom saobraaju.
Drutvena opravdanost istraivanja se ogleda u upoznavanju ire drutvene zajednice o
opasnostima koje sa sobom nosi pristup i koritenje eljeznikog podruja.

Pod pojmom pjeak posmatrano je svako lice koje je koristilo eljezniko podruje na
dozvoljenom ili nedozvoljenom mjestu, bez obzira na motiv koritenj podruja, a koje je
za posljedicu imalo stradanja lica, ukljuujui samoubistvoi prirodnu smrt. Takoer,
ovdje su ukljueni i putnici, koji su stradali u vonji ili prilikom ulaska ili izlaska iz voza,

29 Schneider J. R., et al. (2003); An accident waiting to happen: a spatial approach to proactive pedestrian planning;
Accident Analysis and Prevention xxx (2003) xxxxxx, Elsevier Science Ltd., page 1.
30 Radbo H., et al. (2005); Suicides and other fatalities from train-person collisions on Swedish railroads: A descriptive
epidemiologic analysis as a basis for systems-oriented prevention, Journal of Safety Research 36 (2005) 423 428; National
Society Council and Elsevier Ltd., page 425.
31 Sille A., et al. (2012); Main characteristics of trainpedestrian fatalities on Finnish railroads, Accident Analysis and
Prevention 45 (2012) 6166, Elsevier Ltd., page 61.
32 Pedestrian safety: a road safety manual for decision-makers and practitioners, World Health Organization, Geneva 27,
Switzerland; 2013., page 8.

4
kao i eljezniki radnici koji su obavljali redovne radne aktivnosti u eljeznikom
podruju. Primjenom statistike izvrena je ocjena zavisnosti stradanja pjeaka sa
obimom eljeznikog saobraaja. Obim eljeznikog saobraaja izraen je kroz ostvarene
vozne kilometre. Za nivo usklaenosti koriten je Pearsnov koeficijent linearne
korelacije. Osnovni izvor podataka su godinji izvjetaja FBiH o vanrednim dogaajima
i njihovim posljedicama.

3. STATISTIKI PODACI O POGINULIM I TEKO POVRIJEENIM NA FBiH

Za posmatrani period od 8 godina u eljeznikom saobraaju na FBiH, zbog razliitih

uzruka ukupno je poginulo 82 lica, a teke povrde je zadobilo 55 lica. Od ukupnog broja
poginulih 61 se odnosi na pjeake, dok se od ukupnog broja tee povrijeenih 28 se
odnosi na pjeake. Detaljni podaci, razvrstani po podrujima infrastrukture, prikazani su
u tabeli 1. i tabeli 2. Kada se posmatraju poslovna podruja infrastrukture FBiH, najvei
broj poginulih se vee za podruja infrastrukture: Sarajevo, Zenica i Tuzla. Granice
poslovnih podruja infrastrukture Zenica, Sarajevo i Mostar striktno ne odraavaju
granice kantona u kojima su locirani, ali se ipak moe potvrditi da se pogibije i povrede
pjeaka veu za podruja koja su najmnogoljudnija i koja su najgue naseljena.
Analizirajui podatke moemo izvui slijedee zakljuke:
Najvei broj poginulih u eljeznikom saobraaju odnosi se na pjeake, ak 74%,
Najvei broj teko povrijeenih u eljeznikom saobraaju odnosi se na pjeake,
iznosi 51%,
Broj tee povrijeenih, odnosno tee povrijeenih pjeaka je manji nego broj
poginulih, to govori da je smrtnost prilikom nastanka nezgoda u eljeznikom
saobraaju velika.

Tabela 1. Smrtno stradali i tee povrijeeni na mrei pruga FBiH za period (2006-
2013)
Podruje infra. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
po t.p po t.p po t.p po t.p po t.p po t.p po t.p po t.p po t.p
g. o g. o g. o g. o g. o g. o g. o g. o g. o
(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) (8) (9) (1 (1 (1 (1 (1 (1 (1 (1 (1
0) 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8)
Zenica 4 1 4 3 0 4 4 2 3 4 3 1 0 3 4 0 22 18
Sarajevo 5 1 4 1 2 2 2 2 4 0 3 0 5 2 0 0 25 8
Tuzla 6 7 1 5 2 1 3 3 6 2 2 1 1 3 1 0 22 19
Mostar 0 0 2 2 1 0 2 1 2 1 0 0 1 0 2 2 10 6
Biha 1 1 0 2 1 0 0 0 0 0 0 1 0 0 1 0 3 4
16 10 11 13 6 7 11 8 15 7 8 3 7 5 8 2 82 55

Ohrabrujue je da uspostavljeni trendovi poginulih i povrijeenih su opadajui, vidi

dijagram 1. i dijagram 2., to se odnosi i na poginule i teko povrijeene pjeake u
eljeznikom saobraaju.
Dijagrami poginulih, vidi dijagram 1., pokazuje vea godinja odstupanja od dijagrama
koji se veu za tee povrijeene, vidi dijagram 2.

5
 y = -0,7857x + 13,786 y = -0,4286x + 5,4286
18 14
R = 0,2715 R = 0,3506
16 12
14
10
12
10 8
8 POGINULI T.POVRIJE
6 ENI
6 POG. PJEACI
4
4
2 2
y = -0,75x + 11 y = -1,2976x + 12,714
0 R = 0,2817 0R = 0,7782
0 5 10 0 5 10

Dijagram 1. Trend poginulih i poginulih Dijagram 2. Trend teko povrijeenih i

pjeaka u eljeznikom saobraaja FBiH teko povrijeenih pjeaka u eljeznikom
(2006-2013) saobraaja FBiH (2006-2013)

Tabela 2. Smrtno stradali i tee povrijeeni pjeaci na mrei pruga FBiH za period
(2006-2013)
Podruje infra. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
po t.p po t.p po t.p po t.p po t.p po t.p po t.p po t.p po t.p
g. o g. o g. o g. o g. o g. o g. o g. o g. o
(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) (8) (9) (1 (1 (1 (1 (1 (1 (1 (1 (1
0) 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8)
Zenica 3 0 3 1 0 5 4 2 3 3 3 1 0 1 2 0 18 13
Sarajevo 6 1 4 2 3 1 2 0 4 0 0 1 4 2 0 1 23 8
Tuzla 3 2 0 3 2 0 2 1 4 0 1 0 1 1 1 0 14 7
Mostar 0 0 1 0 0 0 1 0 2 0 0 0 0 0 2 0 6 0
Biha 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
12 3 8 6 5 6 9 3 13 3 4 2 5 4 5 1 61 28

Podaci o mjestu i nainu stradanja pjeaka prikazani su u tabeli broj 3. Prema

prikupljenim izvjeatajima koji se vode u evidencijama FBiH, za 7 sluajeva utvreno je
samoubistvo, mada se procjenjuje da je sluajeva samoubistva i vei broj ali se to ne
moe pouzdano dokumentovati. Meu poginulim pjeacima nema eljeznikih radnika.

Tabela 3. Pregled poginulih i teko povrijeenih pjeaka prema mjestu i nainu

stradanja
POGINULI PJEACI TEKO POVRIJEENI PJEACI
Mjesto Nain Samo Mjesto Nain Pok
Pru Sta C Voz Stru Ost - Pru Sta C Voz Stru Ost u.
ga n. Pr ja alo ubist. ga n. Pr ja alo sam
.
48 9 4 52 4 5 7 17 7 4 22 3 3 1

4. MJESTO I NAIN STRADANJA PJEAKAU ELJEZNIKOM SAOBRAAJU

4.1. Mjesto stradanja pjeaka

Prema prikupljenim podacima, koji su prikazani u tabeli 3., najvei broj poginulih
pjeaka vee se za eljezniko podruje na kojem je pristup zabranjen i to u 78,7%
sluajeva. Smrtno stradanje pjeaka na podrujima na kojim je pristup dozvoljen

6
(stanica, prelaz u nivo) desio se u 21,3% sluajeva. Rezultati smrtnog stradanja pjeaka
obzirom na mjesto pristupa prikazani su na dijagramu broj 3.

Sline konstatacije vae i za teko povrijeivanje pjeaka. Najvei broj teko

povrijeenih pjeaka dogodio se takoer na mjestima gdje pristup i koritenje nije
dozvoljeno 60,7% sluajeva. Rezultati povrijeivanja pjeaka obzirom na mjesto
pristupa prikazani su na dijagramu broj 4.

Poginuli pjeaci u eljeznikom Teko povrijeeni pjeaci

saobraaju

povrijeenih
20

Broj teko
Broj poginulih

10
50 0
0 Nedozv Dozvol
Nedozv Dozvolj oljen jen
oljen en prisup pristup
Series1 48 13 Series1 17 11

Dijagram 3. Poginuli pjeaci obzirom na Dijagram 4. Teko povrijeeni pjeaci

mjesto prisupa obzirom na mjesto prisupa

4.2. Nain stradanja pjeaka

Najvei broj stradanja pjeaka odnosi se na direktan fiziki kontakt sa vozom, iznosi
85,2% za poginule i 78,6% za teko povrijeene pjeake, vidi tabelu broj 3. i dijagram
broj 5 i 6. Pored direktnog fizikog kontakta sa vozom, dokumentovani su i sluajevi i
stradanja zbog uticaja napona kontakne mree od 25kV i 50Hz. Stradanja od elektrine
energije su se uglavnom deavalo zbog neovlatenog penjanja na vagone, noenje
ribarskog tapa du pruge, pribliavanja razliitih predmeta opasnoj zoni od uticaja
napona33. Ostali sluajevi su vezani za prirodno utvrenu smrt ili druge sluajeve za
koje se nije moglo dokazati da je smrt uzrokovana eljeznikim pokretnim ili
nepokretnim sredstvima.

60 25
20
40
15
20 10
5
0 0
voz struja ostalo voz struja ostalo

Dijagram 5. Nain pogibije pjeaka Dijagram 6. Nain povrijeivanja pjeaka

4.3 Geografska podruja stradanja pjeaka u eljeznikom saobraaju

33 Na eljeznikoj mrei pruga u BiH primjenjen je sitem elektrifikacije od 25 kV i 50 Hz. Zona opasnosti od kontaktne
mree je u preniku od 2(m) od kontaktnog voda. Svi metalni objekti ili njihovi elementi koji su paralelni kontaktnoj mrei i
nalaze se na rastojanju kraem od 8 metara trebaju se uzemljiti, jer bi u protivnom mogli postati izvori opasnosti od udara
elektrine energije.

7
Mrea pruga FBiH rasprostranjena je na 5 (pet) podruja infrastrukture: Zenica,
Sarajevo, Mostar, Tuzla i Biha. Graevinska duina pruga iznosi 608,5 (km). Intenzitet
koritenja mree u saobraajnom smislu nije ravnomjerno rasporeen,posebno se to
odnosi na podruje Bihaa. Najvei intenzitet koritenja ima koridor Vc, Pruga 13: Tuzla-
Doboj i Pruga 14: Brko-Banovii. Na navedenim prugama je i zabiljeeno najvee
stradanje pjeaka. Pojedine, relativno kratka rastojanja, na navedenim prugama imaju i
najvea stradanja pjeaka. To se posebno odnosi na gradska i gusto naseljena podruja
gradova u FBiH, kao to su: Zenica, Lukavac, Sarajevo i Tuzla.

U tabelama broj 4. i 5., crvenom bojom su oznaeni kilometarski poloaji stradanja

pjeaka na podruju Zenice, plavom bojom na podruju Sarajeva i smeom bojom na
podruju Tuzle i Lukavca.
Na prostoru gradskog podruaj Zenice, du pruge 12., na rastojanju od oko 500
metara, poginlo je 8, a tee povrede su zadobili 3 pjeaka, vidi sliku 1.
Na prostoru gradskog podruja Lukavca, du pruge 13., na rastojanju od oko 300
metara, poginula su 4, a tee povrede zadobio 1 pjeak, vidi sliku 1.
Na prostoru gradskog podruja Sarajevo, du pruga 11. i 12., na rastojanju od 5
kilometara, poginulo je 5 a tee povrede zadobilo 3 lica.

Slika 1. Crne take stradanja pjeaka u eljeznikom saobraaja na FBiH

8
Slika 2. Poginuli pjeak, posljedica fizikog Slika 3. Pruga kao mjesto za razgovor,
kontakta sa vozom, 30.11.2012 u km stanini kolosjeci u ivinicama
29+500; pruge 11.

Slika 4. Poginuli pjeak, posljedica fizikog Slika 5. Prelazu u nivou Podlugovi I, iako je
kontakta sa vozom 30.03.2010 na pruzi u ureaj zatite radi pjeak je poginuo dana
Zenici34 12.12.2012.
Tabela 4. Kilometarski poloaj gdje je dolo do pogibije pjeaka na mrei pruga FBiH
Pruga 12: Vinkovci-Doboj-Sarajevo
(km 106+530; km 130+500; 130+600; km 131+822; km 140+900;km 160+500 ; km 175+200 ;km 177+170 ;
km 181+200 ; 180+750; km 180+952; km 180+470; km 180+345 ; km 180+850; km 183+030; km
183+300 185+900; km 211+600 km 223+570; km 229+650; km 232+405; km 234+500; km 234+289;km
238+000; u km 244+100; km 247+443; km 254+320)
12.3: Podlugovi Vare
(km: 8+680)
Pruga 11: Sarajevo-apljina (dravna granica)
( km 0+10; km 1+700;km 5+194; km 5+200; km 8 + 800; km 9+895; km 10+950 ;km 29+850; km 29+500;
km 87+925,km 66+660; km 125+800)
Pruga 13: Tuzla-Doboj
(km 3+100; km 11+900; km12+265; km 12+068; km 12+300, km 28+100; km;28+800 )
Pruga 14: Brko-Banovii
( km 116+000; km 128+360; km 63+450)
Pruga 15: ivinice - Zvornik
(km 4+009; km 15+789)

Tabela 5. Kilometarski poloaj gdje je dolo do teeg povrijeenja pjeaka na mrei pruga
FBiH
Pruga 12:Vinkovci-Doboj-Sarajevo
(km 108+000; km 181+323; km 181+450; km 181+200; km 184+000 km 197+650;km 208+000; km
210+880; km 219+500; km 233+100; km 254+300

34 http://www.nasarijec.ba;11.04.2014

9
Pruga 11: Sarajevo-apljina
(km 0+200; km 2 + 750; km 26+200)
Pruga 13: Tuzla-Doboj
(km 0+340; km 0+378; km 12+050)
Pruga 14: Brko-Banovii
(km 96+713; u km 101+628; km 102+322)

5. ZAVISNOST OBIMA ELJEZNIKOG SAOBRAAJA I STRADANJA PJEAKA

Za ocjenu usklaenosti broja stradalih pjeaka i obima eljeznikog saobraaja,

izraenog kroz ostvarene vozne kilometre, koriten je Pearsnovog koficijenta proste
linearne korelacije, r. Vrijednost izraunatog koeficijentapokazuje kvantitativno
slaganje varijacija izmeu dvije numerike promjenjive35. Koeficijent uzima vrijednost
izmeu (-1; +1). Zavisno od vrijednosti izraunatog koeficijenta definisana je i jaina
usaglaenosti, tako imamo:
Za vrijednosti koeficijenta: izmeu -0,7 i 0,7 nije izraena linearna veza,
Za vrijednosti koeficijenta: izmeu 0,7 i 0,8 imamo direktnu izraenu, izmeu 0,8
i
0,9 direktnu jaku, izmeu 0,9 i 1 direktnu veoma jaku.
Za vrijednost koeficijenta izmeu: -0,7 i -0,8 imamo inverznu izraenu, izmeu -
0,8 i-0,9 inverznu jaku, izmeu -0,9 i -1 inverznu veoma jaku vezu.

5.1. Zavisnost smrtnog stradanja i obima eljeznikog saobraaja

Izraun zavisnosti pogibije pjeaka i obima eljeznikog saobraaja prikazan je u tabeli

6. Na osnovu izrauna iz tabele 6., koristei formulu (1), dobivena je negativna
vrijednost koeficijenta korelacije koja iznosi -0,14. Obzirom na tumaenje koeficijenta
koorelacije r moemo zaljuiti da ne postoji izraena linerna veza izmeu pogibije
pjeaka i obima eljeznikog saobraaja, odnosno smrtna stradanja pjeaka nisu rezultat
sluajnosti i mogue ih je smanjiti.

Tabela 6. Izraun koeficijenta zavisnosti izmeu broja smrtno stradalih pjeaka i

ostvarenih voznih kilometara
Pog.pjeaci Vozni km (105)
R.br. Godina (xpog) x (yvoz.km) (xpog)2 (yvoz.km)2
(xpog) (yvoz.km)
1. 2006. 12 27 324 144 729
2. 2007. 8 27,3 218,4 64 745,3
3. 2008. 5 30,8 154 25 948,6
4. 2009. 9 26,6 239,4 81 707,6
5. 2010. 13 29,9 388,7 169 894,0
6. 2011. 4 31,6 126,4 16 998,6
7. 2012. 5 28,7 143,5 25 823,7
8. 2013 5 24,1 120,5 25 580,8
61 226 1714,9 549 6427,6

rpog . pj =
n x y pog voz . km x pog yvoz .km (1)
(n x 2
( x
pog pog ) )(n y
2 2
voz . km ( yvoz .km ) 2

8 1714,9 61 226 68 68
rpog . pj = = = = 0,14
(8 549 612 ) 8 6427,6 226 2 671 344,8 480,9

35 Lovri M. i ostali Statistika analiza - metodi i primjena, Banja Luka 2006., strana 366.

10
5.2. Zavisnost tekog povrijeivanja pjeaka i obima eljeznikog saobraaja

Izraun zavisnosti tekog povrijeivanja pjeaka i obima eljeznikog saobraaja

prikazan je u tabeli 7. Na osnovu izrauna iz tabele 7., koristei formulu (2), dobivena je
vrijednost koeficijenta korelacije koja iznosi 0,32. Obzirom na tumaenje koeficijenta
koorelacije r, moemo zaljuiti da ne postoji izraena linerna veza izmeu
povrijeivanja pjeaka i obima eljeznikog saobraaja, odnosno povrijeivanja pjeaka
nisu rezultat sluajnosti i mogue ih je smanjiti.

Tabela 7. Izraun koeficijenta zavisnosti izmeu broja teko povrijeenih pjeaka i

ostvarenih voznih kilometara
Vozni km
Pog.pjeaci (xt.pov.) x
R.br. Godina (105) (xt.pov)2 (yvoz.km)2
(xt.pov.) (yvoz.km)
(yvoz.km)
1. 2006. 3 27 81 9 729
2. 2007. 6 27,3 163,8 36 745,3
3. 2008. 6 30,8 184,8 36 948,6
4. 2009. 3 26,6 79,8 9 707,6
5. 2010. 3 29,9 89,7 9 894,0
6. 2011. 2 31,6 63,2 4 998,6
7. 2012. 4 28,7 114,8 16 823,7
8. 2013 1 24,1 24,1 1 580,8
28 226 801,2 120 6427,6

rt . pov. =
n x t . pov . yvoz .km xt . pov. yvoz .km (2)
(n x 2
t . pov . ( xt . pov. ) 2 )(n y 2 voz .km ( yvoz .km ) 2
8 801,2 28 226 81,6 81,6
rt . pov. = = = = 0,32
(8 120 28 ) 8 6427,6 226
2 2
176 344,8 247,4

6. DISKUSIJA REZULTATA

Stradanja pjeaka u eljeznikom saobraaju su vea u odnosu na sve druge uesnike u

eljeznikom saobraaju. Broj poginulih pjeaka dodata su i samoubistva, kojih je u
ukupnom broju vjerovatno i vie nego to se vodi u eljeznikim evidencijama.

Najvei broj stradanja vee se za fiziki kontakt voza i pjeaka na otvorenoj pruzi, gdje
su anse za preivljavanje pjeaka minimalne. Zbog robusnosti eljeznikih vozila,
prilikom fizikog kontakta pjeaku su navie izloeni gornji dijelovi tijela i glava, to
pjeake jo vie ini ranjivim.

Stradanja pjeaka su najvea na otvorenoj pruzi, odnosno na mjestima gdje je pristup i

koritenje eljeznikog podruja zabranjeno.

Osim fizikog kontakta voz pjeak, prisutna su stradanja pjeaka od uticaja visokog
napona za elktrinu vuu vozova.

11
Zabiljaena su stradanja pjeaka putnika prilikom ulaska i izlaska u voz, koja se
svakako mogu preduprijediti bilo kroz odgovrnije ponaanje i putnika i eljeznice.

Pjeaci u eljeznikom saobraaju nisu jednako izloeni stradanju na svim podrujima

eljeznike mree FBiH. Rizina mjesta se uglavnom nalaze na urbanim podrujima
gradova, gdje pruga prolazi kroz gusta naselja i velike gradove. Najvei broj stradanja
pjeaka vee se za Zenicu, Sarajevo i Lukavac kod Tuzle.

Na osnovu utvrenih rezultata korelacije izmeu obima eljeznikog saobraaja i

stradanja pjeaka, moe se izvesti tvrdanja da se stradanja pjeaka u eljeznikom
saobraaju ne deavaju sluajno i da se primjenom protiv mjera stradanja mogu
smaniti.

Okupiranje prostora bez saobraajnog planiranja i adekvatnih projektnih rjeenja za

bezbjedno kretanje pjeaka i dalje e proizvoditi vanredne dogaaje sa tekim
posljedicama.

7. PROTIVMJERE ZA BEZBJEDNOST PJEAKA U ELJEZNIKOM SAOBRAAJU

Uspjene protivmjere usmjerene na poveanje bezbjednosti pjeaka u eljeznikom

saobraaju zahtjevaju poznavanje i razumjevanje prirode pjeaka kao i njihovih rizinih
postupaka u saobraaju. Mjere za bolju bezbjednost pjeaka svakako ukljuuje:
eljeznika vozila i ljude koji njima upravljaju, eljezniku infrastrukturu i njene
elemente, prirodno okruenje i kao i same pjeake. Da bi se stanje bezbjednosti pjeaka
u eljeznikom saobraaju unaprijedilopotrebna je implementacija mjera iji uinak se
treba periodino provjeravati. Kao djelotvorne mogu se u isto vrijeme kombinovati
razliite mjere.

7.1. Education/Obrazovanje

Pjeaci dovoljno ne poznaju saobraajna pravila u eljeznikom saobraaju, podcjenjuju

brzine vozova i zaustavni put, neuzimajui u obzir da svaki fiziki kontakt sa vozom daje
malu mogunost za preivljavanje. Kako bi se uticalo na svijest pjeaka, javno
obrazovanje moe uticati na promjenu ponaanja i podizanje odgovornosti u saobraaju.
Javno obrazovanje stanovnitva (potencijalnih pjeaka) se moe izvriti putem:
kampanja, radio i TV emisija sa prikazom snimaka ili fotografija na kojim si prikazane
teke posljedica fizikog kontakta voz pjeak, izrade broura i slino.
Pored upoznavanja javnosti o ozbilnosti posljedica fizikog kontakta voz pjeak
potrebno je pokazati i druge izvore opasnosti koje mogu nastupiti kod koritenja
eljeznikog podruja, kao to je: elektrina struja, ine, elementi donjeg i gornjeg stroja
pruge.

7.2. Engineering/ Inenjerske mjere

Za poveanje bezbjednosti pjeaka u eljeznikom saobraaju na raspolaganju je irok

dijapazon inenjerskih mjera, kao to su: izrada prepreka i ograda u staninim
podrujima, ograivanje pruge u urbanim podrujima i mjestima crnih taaka stradanja

12
na otvorenoj pruzi, vidi sliku 1. Izgradnja signalisanih i ne signalisanih pjeakih prelaza,
instalacija zvunih upozorenja i najava kod pribliavanja voza, izrada pjeakih prelaza
van nivoa, postavljanje statinih signala upozorenja o zabrani hodanja prugom. Kao
inenjerska mjera moe se vriti prilagoavanje cestovne infrastrukture pjeacima kod
postojeih prelaza u nivou zatim, izgradnja nasada od bunja du pruge kako bi se
formirala prirodna ograda.

Na slikama 4. i 5. prikazani su primjeri prealaza za pjeake van nivoa, u Sarajevu i

Zavidoviima. Izradnju objekata finacirala FBiH i lokalna zajednica.

Slika 4. Pasarela za pjeaka iznad pruge u Slika 5. Novoizgraeni podhodnik za

Pofaliima-Sarajevo, rekonstrukcija 2013. pjeake u stanici Zavidovii, 2011.

7.3. Enforcement /Prisila

Pristup i kretanje kao i uslovi pristupa eljeznikom podruju propisani su zakonima

koji obavezuje i eljeznicu i korisnike eljeznikog podruja. Pitanje je da li korisnici
eljeznikog podruja poznaju ova pravila i uslove prisupa. Upozorenja od zabrani
koritenja prostora nekada nisu dovoljna pa su i prekrajne sankcije jedna od
raspoloivih mogunosti.

Pored postojeih ogranienja koja se odnose na koritenje i pristup eljeznikom

podruju, koja su uvrtena u zakone. Potrebo je uvesti i dodatna zakonska ogranienja
pristupa, posebno za ona mjesta na kojem se korisnici izlau opasnosti. Praksa pokazuje
da je prisutno i masovno javno okupljanje iz razliitih razloga na ovim mjestima, kao to
su: pijace, mjesta za zabavu na otvorenom, posjete bez najve eljeznici i slino.

7.4. Vrijednovanje

Kada se zna da bruto drutveni proizvod po stanovniku u BiH, relativno mali (3543
/stanovniku)36, jasno je da se implementacija navedenih mjera mora uskladiti sa
finaciskim mogunostima. Prilikom vrijednovanja mjera u obzir se moraju uzeti
trokovi stradanja pjeaka i vremenski gubici u saobraaju. Vremenski gubitci kod svih
vanrednih dogaaja sa tekim posljedicama u eljeznikom saobraaju su jako izraeni.

36 Agencija za statistiku BiH,Saoptenje broj 6.,16.12.2013. Sarajevo.

13
8. ZAKLJUNA RAZMATRANJA

Najvei broj poginulih i tee povrijeenih na FBiH, kao posljedica vanrednih dogaaja,
odnosi se na pjeake. Smrtna stradanja i povrijeivanja uglavnom se deavaju na
eljeznikim podrujima gdje je pristup zabranjen.

Podaci pokazuju da je prilikom fizikog kontakta voz pjeak, mogunost preivljavanja

pjeaka vrlo mala.

Osim stradanja, zbog fizikog kontakta voz pjeak, postoje i sluajevi stradanja pjeaka
uslijed uticaja struje visokog napona vue vozova, zatim kod ulaza/ izlaza putnika
(pjeaka) kada je voz u pokretu. Meu poginulim i teko povrijeenim pjeacima
evidentiran je znajan broj samoubistava.

Sva podruja u FBiH, gdje gravitira pruga, nisu jednako rizina za pjeake. Najvie
rizina podruja stradanja pjeaka u eljeznikom saobraaju nalaze se u urbanim
podrujima gradova: Zenica, Sarajevo, Lukavac, Podlugovi, Tuzla, Maglaj, Zavidovii.
Izmeu stradanja pjeaka i obima eljeznikog prevoza ne postoji korelacija, te se ne
moe tvrditi da se stradanja deavaju sluajno.

Iako je kod stradanje pjeaka uspostavljen opadajui trend, uzimajui u obzir da se

stradanja ne deavaju sluajno, kao i poveanje operativne brzine vozova na mrei pruga
FBiH. Ne smiju izostati protivmjere usmjerene na sprijeavanje stradanja pjeaka u
eljeznikom saobraaju.

LITERATURA
[1] Izvjetaj o analizi vanrednih dogaaja na FBiH za period (2006-2013)
[2] Lovri M. i ostali Statistika analiza - metodi i primjena, Banja Luka, 2006.
[3] Pedestrian safety: a road safety manual for decision-makers and practitioners,
World Health
Organization, Geneva 27, Switzerland; 2013.
[4] Radbo H., et al. (2005); Suicides and other fatalities from train-person collisions
on Swedish railroads: A descriptive epidemiologic analysis as a basis for systems-
oriented prevention, Journal of Safety Research 36 (2005) 423 428; National
Society Council and Elsevier Ltd., 2005.
[5] Sille A., et al. (2012); Main characteristics of trainpedestrian fatalities on Finnish
railroads,
Accident Analysis and Prevention 45 (2012) 6166, Elsevier Ltd.,2012.
[6] Agencija za statistiku BiH, Saoptenje broj 6,16.12.2013. Sarajevo.
[7] Zakona o sigurnosti eljeznikog prometa (Sl.list RBiH br. 33/95).
[8] http://www.fzs.ba
[9] http://www.zfbh.ba
[10] http://www.bhas.ba

14
 UISK uBiH
UDRUENJE INENJERA SAOBRAAJA I KOMUNIKACIJA
U BOSNI I HERCEGOVINI

14
20

Sarajevo, 2014.