EGIPAT

Poloaj i razvoj drave

Egipat se razvio u dolini rijeke nil u rijenom pojasu dugom 1100 km i irokom
jedva 10-20 km.Nakon poplava voda se povlaila u staro korizo i iza sebe
ostavljala plodni mulj.To je omoguilo razvoj zemljoradnje od koje je ovisila
veina stanovnitva.Zato se Egipat i naziva darom rijeke Nil.U Egiptu su se
formirale Velike Teritojalne zajednice koje se nazivaju NOME.

Oko 5000.godine pr.n.e u Egiptu je bilo oko etrdeset noma kojima su upravljali
NOMASI.Od sredine IV mil. Pr.n.e. u Egiptu su organizirane dvije drave-
GORNJI EGIPAT I DONJI EGIPAT.Njihovo ujedinjene uspio je ostvariti vladar
gornjeg egipta MENES,ime se od3200.god.pr.n.e. formira jedinstvena drava-
tzv.STARO CARSTVO,koje je prestolnicu imalo u gradu Memfisu,nadomak
dananjeg Kaira.Prolost Egipatske drave, koja je u kontinuetu postojala oko
2500 godina,Djelimo na etir razdoblja-Staro carstvo,Srednje carstvo,Novo
carstvo i Kasno carstvu.

Dravno ureenje,drutvene prilike i

politika historija starog Egipta

Na elu egipatske drave nalazio se FARAON koji je imao neogranienu
vlast.On je smatran ivim boanstvom i slovio je za boijeg sina.U doba Starog
carstva izgraene su velike piramide u Gizi.Najznaajniji faraoni bili su:

-Keops

-Kefren

-Mekerinos.

U periodu Srednjeg carstva(2100-1700. G.pr.n.e). sjedite drave postao je grad

Teba.Faraoni ovog razdoblja preduzeli su osvajake pohode u Nubiju i
Etopiju.Faraoni iz razdoblja novog carstva(1550-1070.g.pr.n.e.)bili su najvei
egipatski ratnici.Najmoniji meu njima bili su Tutmes III,Razmes II i Seti I.Zato
ovo razdoblje smatramo vrhuncem egipatske moi.

U posljednjem razdoblju egipatske hisotrije,Kasnom carstvu(1070-3.g

pr.n.e.).Egipat se naao na udaru od razni osvajaa,kao to su bili
Asirci,Perzijanci,Makedonci,dok posljednja egipatska kraljica Kleopatra
30.godine prije nove ere,Egipat nije predala Rimljanima,ime Egipat postaje
rimska provincija.

Pismo

Egipani su jedan od prvih naroda koji su poznavali pismo.Pismo je u Egiptu bilo

razvijeno ve oko 3500.god pr.n.e.Prvo egipatsko pismo je bilo slikovno(Grci su
ga nazvali Hijeroglifskim pismom) i sluilo je velianju boga i faraona.Tim su
pismom preteno ispisani egipatski spomenici.Egipani su pisali na papirusu.

Umjetnost

Staroegipatska umjetnost sluila je odravanju poretka i slavi vladara i njegova

djela.Likovna umjetnost razvijana je pod odreenim pravilima koja su vrlo rano
uspostavljena.U prvom planu su bili Bog,Vladar ili umrli.Tekst je sastavni dio
likovnog prikaza,a predstavljeni likovi sa ustaljenih mjera rasporeda.svojom
ljepotom i monumentalnou i danas zadivljuju piramide,grobnice izgraene u
ast egipatskih faraona.Statue faraona predstavljaju poseban vid egipatske
umjetnosti,kao raznovrstan nakit koji je pronaen uz tjela imunih Egipana.

Vjera

U periodu postojanja noma javljaju se posebna boanstva,njihovi zatitnici.Tim

Boanstvima se poinju podizati hramovi,praviti kipovi i prinositi rtve.Kako je
za prve egipane lov bio najznaajnije zanimanje,najstariji bogovi javljaju se u
oblicima ivotinja(crni bik Apis,krava Hator itd.).O ivotu i djelima bogova
stvarani su razni mitovi kojima se zastraivao narod i time drao u
pokornosti.Bilo je vrlo razvijeno vjerovanje u zagrobni ivot,te su umrli
sahranjivalu uz bogate grobne priloge.Velika panja se posveivala ouvanju
tjela umrlog od raspadanja ,te je ono vjetaki odravano,ovaj postupak se
nazivao mumicifiranje,Faraon Amenofis uvodi vjerovanje u jednog boga ,koji se
nazivao Aton