Zakon o Osnovnom Vaspitanju I Obrazovanju RS

ZAKON O OSNOVNOM VASPITANjU I OBRAZOVANjU
Slubeni glasnik Republike Srpske 44/17 od 16.05.2017.g.

GLAVA I
OSNOVNE ODREDBE
lan 1.
Ovim zakonom ureuje se djelatnost osnovnog vaspitanja i obrazovanja kao dio

jedinstvenog vaspitno-obrazovnog sistema Republike Srpske (u daljem tekstu: Republika),
osnivanje i prestanak rada ustanova osnovnog vaspitanja i obrazovanja (u daljem tekstu: kola),
prava, obaveze, dunosti i odgovornosti uenika, roditelja i zaposlenih u koli, nastavni planovi i
programi, upravljanje i rukovoenje kolom, obezbjeivanje sredstava, vrednovanje kvaliteta
vaspitno-obrazovnog rada, nadzor nad radom kole, priznavanje svjedoanstava, te evidencija i
javne isprave.
lan 2.
(1) Osnovno vaspitanje i obrazovanje je djelatnost od opteg drutvenog interesa.

(2) Osnovno vaspitanje i obrazovanje traje devet godina, obavezno je i besplatno za svu djecu
uzrasta od est do 15 godina.
(3) Paralelno sa sticanjem osnovnog vaspitanja i obrazovanja moe se sticati i osnovno muziko
i baletsko vaspitanje i obrazovanje pod uslovima i na nain propisan ovim zakonom.
lan 3.
Osnovno vaspitanje i obrazovanje koje se stie ostvarivanjem nastavnog plana i programa

propisanog u skladu sa ovim zakonom, obavljaju: osnovne kole, osnovne kole za djecu sa
smetnjama u razvoju, osnovne muzike i baletske kole.
lan 4.
Pojedini izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedee znaenje:

1) vaspitanje je proces formiranja linosti sa svim fizikim, intelektualnim, moralnim,
estetskim i radnim kvalitetima,
https://advokat-prnjavorac.com
2) obrazovanje je proces sticanja znanja, vjetina i navika, formiranja pogleda na svijet i
psihofizikog razvoja,
3) nastava je sloen, planski organizovan i voen proces u kome uenici usvajaju znanja,
stiu vjetine i navike, psihofiziki se razvijaju i vaspitavaju,
4) nastavni plan je osnovni dokument kojim se odreuje (propisuje) spisak nastavnih
predmeta, njihov redoslijed po razredima, sedmini i godinji broj asova po predmetima,
razredima i ukupno,
5) nastavni program je dokument kojim se odreuju i konkretizuju obim, struktura, dubina
i redoslijed sadraja nastavnih predmeta, odnosno podruja zastupljenih u nastavnom planu i daju
saeta didaktiko-metodika uputstva za njihovu obradu,
6) ishodi uenja opisuju ta uenik treba da zna, razumije i moe obavljati na osnovu
zavrenog procesa uenja, definisanog kroz znanje, vjetine i kompetencije,
7) kompetencije predstavljaju dinaminu kombinaciju znanja, vjetina, sposobnosti, stavova
i vrijednosti,
8) kljune kompetencije su prenosivi multifunkcionalni sistemi znanja, vjetina, sposobnosti,
stavova i vrijednosti, koji su potrebni svim pojedincima za njihovo lino ostvarenje i razvoj,
ukljuivanje u drutvo i zapoljavanje (jeziko-komunikacione kompetencije na maternjem jeziku,
jeziko-komunikacione kompetencije na stranom jeziku, matematika pismenost, informatika
pismenost, kompetencije u nauci i tehnologiji, uenje kako se ui, samoinicijativnost i
preduzetnike kompetencije, kreativno-produktivne, fiziko-zdravstvene i interpersonalne
kompetencije, kulturna osvijetenost i kulturoloko izraavanje),
9) inkluzivno obrazovanje podrazumijeva pravo na jednake mogunosti tokom obrazovanja
za sva lica, posebno pravo djece sa smetnjama u razvoju i nadarene djece na maksimalni razvoj
njihovog potencijala podrkom koja ukljuuje fleksibilan program, adekvatno pripremljene
nastavnike i strunu podrku kojoj je cilj razvijanje kljunih kompetencija, tolerancije, prihvatanje
razliitosti i socijalna inkluzija,
10) individualni obrazovni program je program za konkretnog uenika, kreiran na osnovu
nastavnog plana i programa po kojem se uenik koluje, a prilagoen njegovim individualnim
sposobnostima i potrebama,
11) vaspitno-obrazovni karton uenika sadri osnovne podatke o ueniku, podatke o
procesu napredovanja u vaspitanju, obrazovanju i socijalizaciji,
12) formativno ocjenjivanje je redovno provjeravanje postignua i praenje vladanja uenika
tokom savladavanja kolskog programa, koje sadri povratnu informaciju i preporuke za dalje
napredovanje i, po pravilu se evidentira u vaspitno-obrazovni karton uenika,
13) sumativno ocjenjivanje jeste vrednovanje postignua uenika na kraju programske
cjeline ili za klasifikacioni period iz predmeta i vladanja, koje je po pravilu brojano i unosi se u
dnevnik, te u vaspitno-obrazovni karton uenika,
14) upisno podruje je podruje sa kojeg se djeca upisuju u odreenu kolu na osnovu mjesta
prebivalita, odnosno prijavljenog boravita,
15) mrea kola je skup postojeih kola koje obavljaju djelatnost osnovnog vaspitanja i
obrazovanja na podruju Republike sa svim njihovim podrunim odjeljenjima,
16) centralna kola je kola koja ima status samostalnog pravnog subjekta i koja u svom
sastavu moe imati podruna odjeljenja,
17) podruno odjeljenje podrazumijeva kolu koja nema status samostalnog pravnog
subjekta, a u sastavu je centralne kole,
18) razredno odjeljenje ine uenici istog razreda priblino istog uzrasta,
19) kombinovano odjeljenje je odjeljenje sastavljeno od uenika dva ili vie razreda,
20) posebno odjeljenje je odjeljenje u kojem se realizuje rad sa uenicima sa smetnjama u
razvoju,
21) ekvivalent podrazumijeva zvanja steena prema propisima iz oblasti visokog
obrazovanja koja su vaila do 2006. godine,
22) nastavnik razredne nastave je nastavnik koji realizuje vaspitno-obrazovni rad sa
uenicima od prvog do petog razreda,
23) predmetni nastavnik je nastavnik koji realizuje nastavu iz odreenog nastavnog
predmeta,
24) struni tim kole ine nastavnici kole, struni saradnici, roditelj uenika i, po potrebi,
struno lice iz druge ustanove koje moe doprinijeti radu strunog tima,
25) nadaren uenik je uenik koji se istie vrlo visokim stepenom opteg intelektualnog
razvoja, odnosno koji ima sveukupnu natprosjenu sposobnost koja omoguava bre, lake i bolje
rjeavanje sloenih problema, to uenika u odnosu na druge ini naprednijim,
26) talentovan uenik je uenik koji ima natprosjeno razvijenu specifinu sposobnost koja
omoguava brzo i lako sticanje neke vjetine, kao i visoko postignue uspjeha u odreenom polju,
27) habilitacija je postupak koji se primjenjuje na ranom uzrastu uenika i odnosi se na
uspostavljanje sposobnosti i
28) rehabilitacija se sprovodi kod uenika kod kojih su sposobnosti ve bile uspostavljene.
lan 5.
Cilj osnovnog vaspitanja i obrazovanja u Republici je da podstie cjelovit i harmonian

intelektualni, moralni, fiziki, emocionalni i socijalni razvoj samosvjesnog i nezavisnog,
inicijativnog i odgovornog uenika spremnog da ui, da brani i sa drugima usaglaava svoje stavove,
sposobnog za nastavak kolovanja, koji zna da pronalazi i primjenjuje znanja, da kreativno misli i
stvara.
lan 6.
Zadaci osnovnog vaspitanja i obrazovanja su:
1) sticanje znanja, vjetina i sposobnosti, te formiranje stavova, uvjerenja i sistema
vrijednosti neophodnih za aktivnu ukljuenost u ivot porodice i drutva,
2) sticanje i razvijanje kljunih kompetencija potrebnih za nastavak kolovanja i cjeloivotno
uenje,
3) razvijanje stvaralakog, kreativnog i kritikog miljenja, te formiranje svijesti otvorene za
nove ideje i nova znanja,
4) razvijanje i njegovanje osnovnih moralnih vrijednosti, stavova i odnosa, vrijednosti
pravde, istine, slobode, potenja i line odgovornosti,
5) razvijanje svijesti o pripadnosti vlastitom nacionalnom i kulturnom identitetu, jeziku i
tradiciji na nain primjeren civilizacijskim tekovinama,
6) razumijevanje i njegovanje potreba za kulturom i ouvanjem nacionalnog kulturnog
nasljea i kulturnih dobara,
7) razvijanje samopouzdanja, samopotovanja, samokontrole, sposobnosti prepoznavanja
svojih emocija i emocija drugih lica,
8) razvijanje svijesti o vanosti i potrebi uvanja sopstvenog zdravlja, zdravog naina ivota
i fizikih sposobnosti,
9) razvijanje ekoloke svijesti i svijesti o potrebi ouvanja prirodne i ivotne sredine,
10) razvijanje komunikacionih sposobnosti, tolerancije, potovanja razliitosti i miljenja
drugih, te njegovanje drugarstva i prijateljstva,
11) osposobljavanje za konstruktivno rjeavanje problema i djelovanje u timu, te stvaranje
osjeaja za saradnju i odgovornost i
12) podsticanje i razvijanje kulturne, vjerske, jezike i polne ravnopravnosti i tolerancije, te
empatije prema slabim, starim i nemonim licima.
lan 7.
Ishodi osnovnog vaspitanja i obrazovanja su:

1) razvijene kljune kompetencije svakog uenika do linog maksimuma i
2) osposobljenost za nastavak kolovanja i cjeloivotno uenje.
lan 8.
(1) Svako dijete ima jednaka prava i jednake mogunosti u osnovnom vaspitanju i
obrazovanju bez diskriminacije po bilo kojem osnovu.
(2) Jednaka prava i jednake mogunosti podrazumijevaju obezbjeivanje jednakih uslova za
svu djecu pri upisu i tokom osnovnog vaspitanja i obrazovanja.
lan 9.
Strani dravljani i lica bez dravljanstva imaju pravo na osnovno vaspitanje i obrazovanje u
Republici u skladu sa konvencijama i sporazumima koji su zakljueni sa drugim zemljama ili
meunarodnim organizacijama.
lan 10.
(1) U osnovnom vaspitanju i obrazovanju ne moe se vriti diskriminacija uenika,

nastavnika i ostalog osoblja kole na osnovu rase, pola, jezika, religije, politikog ili drugog
miljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, na osnovu invalidnosti ili na bilo kom drugom
osnovu.
(2) kola ima odgovornost da u sredini u kojoj djeluje doprinese stvaranju kulture koja
potuje ljudska prava i osnovne slobode svih graana kako je to utvreno Ustavom Republike
Srpske i ostalim meunarodnim dokumentima iz oblasti ljudskih prava.
(3) Republika i jedinice lokalne samouprave zajedno sa kolom odgovorne su za
obezbjeenje kolskog prostora, opreme i pratee infrastrukture za nesmetan pristup i uee
uenika u vaspitno-obrazovnom procesu.
(4) kola je duna da obezbijedi efikasne mehanizme zatite protiv nasilja, zlostavljanja,
zanemarivanja i diskriminacije i bilo koje vrste uznemiravanja u skladu sa Protokolom o postupanju
u sluaju nasilja, zlostavljanja ili zanemarivanja djece.
(5) Protokol o postupanju u sluaju nasilja, zlostavljanja ili zanemarivanja djece potpisuju
ministar prosvjete i kulture (u daljem tekstu: ministar), ministar zdravlja i socijalne zatite, ministar
unutranjih poslova i ministar porodice, omladine i sporta.
(6) U osnovnom vaspitanju i obrazovanju zabranjene su sve vrste nasilja, zlostavljanja i
zanemarivanja, kao i sve aktivnosti kojima se ugroavaju, diskriminiu ili izdvajaju uenici, odnosno
grupa uenika, po bilo kojem osnovu, u skladu sa vaeim zakonima i meunarodnim
konvencijama.
(7) kola je duna da sprovodi mjere i propie nain, postupak i smjernice zatite i
bezbjednosti djece tokom boravka u koli, kao i svih aktivnosti koje organizuje kola, u saradnji sa
nadlenim organom jedinice lokalne samouprave, te da propie periodinu procjenu rizika od
opasnosti u kolskom objektu, u saradnji sa nadlenim organima iz odreene oblasti.
(8) Uenici imaju pravo na zatitu i bezbjednost u kolskoj zgradi, na prilazu koli i van
kolskog objekta i kolskog dvorita za vrijeme ostvarivanja vaspitno-obrazovnog rada ili drugih
aktivnosti koje organizuje kola.
(9) U saradnji sa nadlenom zdravstvenom ustanovom, a u skladu sa propisima iz oblasti
zdravstvene zatite, kola organizuje sistematski pregled uenika.
lan 11.
(1) Nastava u osnovnom vaspitanju i obrazovanju izvodi se na slubenim jezicima

konstitutivnih naroda, uz korienje oba pisma irilice i latinice.
(2) U kolama se ne smije vriti diskriminacija zaposlenog pri prijemu, imenovanju, uslovima
zaposlenja, napredovanju ili u bilo kojoj odluci u vezi sa tim licem, na osnovu toga to u koli, u
usmenom i pismenom izraavanju koristi bilo koji od jezika konstitutivnih naroda.
(3) U kolama se ne smije vriti diskriminacija uenika pri upisu, ueu u aktivnostima kole
ili u bilo kojoj odluci u vezi sa tim uenikom, na osnovu toga to u koli, u usmenom i pismenom
izraavanju koristi bilo koji od jezika konstitutivnih naroda.
(4) Jezik i kultura nacionalnih manjina u Republici potovae se i koristiti u koli u najveoj
moguoj mjeri, a u skladu sa Okvirnom konvencijom o zatiti prava nacionalnih manjina i zakonom
kojim se propisuje zatita prava pripadnika nacionalnih manjina.
(5) Jezik i kultura nacionalnih manjina izuavaju se u okviru fakultativne nastave.
lan 12.
(1) U osnovnom vaspitanju i obrazovanju tite se vjerske slobode, razvija tolerancija i kultura
dijaloga.
(2) Uenici pohaaju asove vjeronauke prema svom vjerskom opredjeljenju, ako je to u
skladu sa ubjeenjima njihovih roditelja, staratelja ili usvojitelja (u daljem tekstu: roditelj).
(3) Uenici koji se, po zahtjevu roditelja na poetku izuavanja vjeronauke, u skladu sa
nastavnim planom i programom, izjasne da ne ele da izuavaju vjeronauku, ne mogu biti dovedeni
u nepovoljan poloaj u odnosu na druge uenike.
lan 13.
(1) U nastavnim i drugim aktivnostima u koli se ne mogu koristiti ili izuavati didaktiki i
drugi materijali uvredljivog sadraja.
(2) Nastavnici i ostali zaposleni ne smiju davati izjave koje bi se mogle smatrati uvredljivim
za jezik, kulturu i religiju uenika koji pripadaju bilo kojoj nacionalnoj, etnikoj ili religijskoj grupi.
lan 14.
(1) Rad kole je javan.

(2) U koli nije dozvoljeno politiko organizovanje i djelovanje, kao ni korienje kolskog
prostora u te svrhe, u vrijeme odravanja redovnih vaspitno-obrazovnih aktivnosti.
lan 15.
Gramatiki izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu za oznaavanje enskog ili mukog roda
podrazumijevaju oba pola.
GLAVA II
SAVJETODAVNO TIJELO U OBLASTI VASPITANjA I OBRAZOVANjA
lan 16.
(1) Radi unapreivanja kvaliteta vaspitanja i obrazovanja, Vlada Republike Srpske (u daljem
tekstu: Vlada) osniva Savjet za razvoj predkolskog, osnovnog i srednjeg vaspitanja i obrazovanja
(u daljem tekstu: Savjet) kao posebno savjetodavno tijelo.
(2) Sredstva za rad Savjeta obezbjeuju se u budetu Republike.
(3) Administrativno-tehnike poslove za Savjet obavlja Ministarstvo prosvjete i kulture (u
daljem tekstu: Ministarstvo).
(4) Rad i funkcionisanje Savjeta regulie se poslovnikom o radu Savjeta.
(5) Poslovnik iz stava 4. ovog lana donosi Savjet natpolovinom veinom glasova od
ukupnog broja lanova.
lan 17.
(1) Savjet ima ukupno 15 lanova koji se imenuju iz reda akademika, univerzitetskih
nastavnika i saradnika, profesora, nastavnika, uitelja, vaspitaa i strunih saradnika iz oblasti
predkolskog, osnovnog i srednjeg vaspitanja i obrazovanja.
(2) Struktura lanova Savjeta, po pravilu, odraava nacionalni sastav konstitutivnih naroda i
ostalih.
(3) Prilikom imenovanja lanova Savjeta obezbijedie se ravnopravna zastupljenost polova,
u skladu sa zakonom.
(4) lanove Savjeta bira Vlada iz reda kandidata koje predloi Ministarstvo, a u skladu sa
ovim zakonom i propisima kojima se regulie predkolsko i srednje vaspitanje i obrazovanje.
(5) Mandat lanova Savjeta traje etiri godine.
(6) Isto lice moe biti izabrano za lana Savjeta najvie dva puta.
(7) Savjet bira predsjednika iz reda svojih lanova.
(8) Najmanje jednom godinje Savjet, posredstvom Ministarstva, Vladi podnosi izvjetaj o
radu i o stanju u oblasti vaspitanja i obrazovanja.
lan 18.
Savjet, u okviru svojih nadlenosti, obavlja sljedee poslove:

1) razmatra programe vaspitanja i obrazovanja i daje preporuke Vladi i Ministarstvu,
2) uestvuje u izradi pedagokih standarda i normativa za oblast vaspitanja i obrazovanja,
3) prati usaglaenost sistema vaspitanja i obrazovanja sa evropskim standardima za
vaspitanje i obrazovanje,
4) predlae pravce razvoja i unapreivanja kvaliteta vaspitanja i obrazovanja,
5) pomae aktivnosti Ministarstva, Republikog pedagokog zavoda (u daljem tekstu:
Zavod) i drugih institucija od znaaja za vaspitanje i obrazovanje,
6) razmatra rezultate primjene vaspitno-obrazovnih programa i daje preporuke ministru,
7) predlae programe za struno usavravanje vaspitno-obrazovnih radnika,
8) razvija tehnike za praenje i vrednovanje kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada,
9) predlae inovacije u skladu sa savremenom pedagokom teorijom i praksom,
10) daje miljenje Vladi i Ministarstvu o potrebi izmjena propisa u oblasti vaspitanja i
obrazovanja i
11) razmatra i druga pitanja od znaaja za vaspitanje i obrazovanje.
GLAVA III
OSNIVANjE I PRESTANAK RADA KOLE
lan 19.
(1) kola moe biti osnovana kao javna ili kao privatna ustanova.
(2) Vlada, u ime Republike, osniva javnu kolu radi ostvarivanja i obezbjeivanja prava
graana na vaspitanje i obrazovanje.
(3) Privatnu kolu moe osnovati pravno ili fiziko lice, uz saglasnost Vlade, pod uslovima
utvrenim ovim zakonom.
lan 20.
(1) Materijalni, kadrovski i drugi uslovi za ostvarivanje djelatnosti i ravnomjeran razvoj

osnovnog vaspitanja i obrazovanja u odreenom periodu utvruju se pedagokim standardima i
normativima.
(2) Vlada, na prijedlog Ministarstva prosvjete i kulture (u daljem tekstu: Ministarstvo),
donosi Uredbu o pedagokim standardima i normativima za osnovno vaspitanje i obrazovanje.
lan 21.
kola kao javna ili privatna ustanova osniva se i poinje da radi ako ima:
1) najmanje 18 odjeljenja od prvog do devetog razreda,
2) kolsku zgradu sa odgovarajuim kolskim prostorom izgraenim u skladu sa tehnikim
propisima o graenju objekta (graevinska i upotrebna dozvola) i propisanim pedagokim
standardima i normativima,
3) potrebnu opremu i nastavna sredstva propisana pedagokim standardima i normativima,
4) potreban broj radnika utvren pravilnicima kojima se ureuje oblast normiranja i
finansiranja, nain rada, norme nastavnika, strunih saradnika i ostalih radnika u okviru 40-asovne
radne sedmice i
5) odobren nastavni plan i program.
lan 22.
(1) Inicijativu za osnivanje kole iji je osniva Republika pokree jedinica lokalne
samouprave na ijem podruju se planira otvaranje kole i dostavlja je Ministarstvu na razmatranje
i dalje postupanje najkasnije do kraja decembra tekue godine za narednu kolsku godinu.
(2) Inicijativu za osnivanje kole iji je osniva Republika moe pokrenuti i Ministarstvo.
(3) Uz inicijativu iz stava 1. ovog lana prilae se elaborat o opravdanosti osnivanja kole.
(4) Elaborat o opravdanosti osnivanja kole sadri:
1) dokaz o opravdanosti osnivanja, odnosno o postojanju drutvene potrebe osnivanja kole
na tom podruju, imajui u vidu postojeu mreu kola,
2) detaljan opis, status i strukturu kole,
3) podatke o nainu ispunjavanja propisanih uslova za rad kole,
4) dokaz o obezbijeenosti sredstava za rad i
5) ostale podatke znaajne za osnivanje i rad kole.
lan 23.
(1) Privatnu kolu moe osnovati pravno ili fiziko lice.

(2) Privatna kola se osniva na osnovu odluke osnivaa, uz prethodnu saglasnost Vlade, u
skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se ureuje sistem javnih slubi.
(3) Osniva privatne kole ne moe biti fiziko lice protiv koga se vodi krivini postupak,
niti lice koje je pravosnano osueno na kaznu propisanu zakonom kojim se regulie oblast
krivinog prava, a koje ga ini nedostojnim za rad u koli.
(4) Osniva iz stava 1. ovog lana dostavlja inicijativu za osnivanje privatne kole
Ministarstvu na razmatranje i dalje postupanje najkasnije do kraja decembra tekue godine za
narednu kolsku godinu.
(5) Uz inicijativu iz stava 4. ovog lana prilae se:
1) elaborat o opravdanosti osnivanja kole, koji sadri:
1. dokaz o opravdanosti osnivanja, odnosno o postojanju drutvene potrebe
osnivanja kole na tom podruju, imajui u vidu postojeu mreu kola,
2. detaljan opis, status i strukturu kole,
3. podatke o nainu ispunjavanja propisanih uslova za rad kole,
4. dokaz o obezbijeenosti sredstava za rad za najmanje tri naredne kolske godine,
2) akt o osnivanju,
3) prijedlog statuta i
4) odluku o imenovanju lica ovlaenog za zastupanje.
lan 24.
(1) Ministar rjeenjem imenuje komisiju koja utvruje ispunjenost uslova za osnivanje javne
ili privatne kole.
(2) Ministar donosi pravilnik o sastavu i nainu rada komisije, uslovima u pogledu prostora,
kadra i opreme i postupku za utvrivanje ispunjenosti uslova za osnivanje i prestanak rada kole.
(3) Komisija je duna da saini zapisnik u kojem konstatuje ispunjenost uslova za osnivanje
kole.
(4) Na osnovu zapisnika komisije iz stava 3. ovog lana, ministar rjeenjem utvruje
ispunjenost uslova za osnivanje javne ili privatne kole.
(5) Rjeenje ministra iz stava 4. ovog lana je konano i protiv njega nije dozvoljena alba,
ali se moe pokrenuti sudski postupak pred nadlenim sudom.
lan 25.
(1) Ukoliko komisija iz lana 24. stav 1. ovog zakona utvrdi da nisu ispunjeni uslovi iz lana
21. ovog zakona i pravilnika iz lana 24. stav 2. ovog zakona, odredie rok u kojem je osniva duan
da otkloni utvrene nedostatke.
(2) Ministar donosi rjeenje kojim se odbija zahtjev osnivaa za osnivanje kole ako osniva
u roku iz stava 1. ovog lana ne otkloni utvrene nedostatke.
(3) Rjeenje iz stava 2. ovog lana je konano i protiv njega nije dozvoljena alba, ali se moe
pokrenuti sudski postupak pred nadlenim sudom.
lan 26.
(1) Ministarstvo dostavlja Vladi na razmatranje i usvajanje prijedlog za osnivanje javne ili
privatne kole sa elaboratom i rjeenjem iz lana 24. stav 4. ovog zakona.
(2) Na osnovu priloene dokumentacije iz stava 1. ovog lana Vlada donosi odluku o
osnivanju javne kole, odnosno daje saglasnost za osnivanje privatne kole.
lan 27.
(1) Na osnovu odluke o osnivanju javne kole, odnosno saglasnosti za osnivanje privatne
kole iz lana 26. stav 2. ovog zakona ministar donosi rjeenje o odobrenju za poetak rada javne
ili privatne kole.
(2) kola se upisuje u registar kod nadlenog suda na osnovu rjeenja iz stava 1. ovog lana,
ime stie svojstvo pravnog lica.
(3) Na osnovu rjeenja iz stava 1. ovog lana i dokaza o upisu u registar kod nadlenog suda,
kola se upisuje u Registar osnovnih kola, koji vodi Ministarstvo.
(4) Ministar donosi Pravilnik o sadraju i nainu voenja Registra osnovnih kola.
(5) Spisak kola koje su dobile rjeenje o odobrenju za poetak rada objavljuje se na kraju
tekue godine u Slubenom glasniku Republike Srpske i na internet stranici Ministarstva.
lan 28.
(1) kola kao samostalni pravni subjekt u svom sastavu moe imati podruna odjeljenja.
(2) Inicijativu za osnivanje podrunog odjeljenja pokree:
1) jedinica lokalne samouprave na ijem podruju se planira osnivanje podrunog odjeljenja
ili
2) kola u ijem bi sastavu trebalo da bude podruno odjeljenje.
(3) Inicijativa iz stava 2. ovog lana se podnosi Ministarstvu na razmatranje i dalje postupanje
najkasnije do kraja decembra tekue godine za narednu kolsku godinu.
lan 29.
(1) Podruno devetorazredno odjeljenje moe poeti da radi ako ima:

1) minimalno 16 uenika po razredu,
2) kolsku zgradu sa kolskim prostorom izgraenim u skladu sa tehnikim propisima o
graenju objekta (graevinska i upotrebna dozvola) i propisanim pedagokim standardima i
normativima:
1. minimalno pet uionica,
2. biblioteku,
3. zbornicu,
4. prostoriju za sanitarije i garderobu tehnikog osoblja,
5. sanitarne prostorije za nastavnike i uenike,
3) potreban broj radnika utvren pravilnikom kojim se ureuje oblast normiranja i
finansiranja, naina rada, norme nastavnika, strunih saradnika i ostalih radnika u okviru 40-
asovne radne sedmice i
4) ostale uslove propisane pravilnikom kojim se propisuju uslovi i postupak za osnivanje i
prestanak rada kole.
(2) Podruno petorazredno odjeljenje moe poeti da radi ako ima:
1) minimalno 25 uenika,
2) adekvatan kolski prostor koji se sastoji od:
1. najmanje dvije uionice,
2. prostorije za nastavnike,
3. prostorije za sanitarije i garderobu tehnikog osoblja,
4. sanitarne prostorije za nastavnike i uenike,
3) potreban broj radnika utvren pravilnikom kojim se ureuje oblast normiranja i
finansiranja, naina rada, norme nastavnika, strunih saradnika i ostalih radnika u okviru 40-
asovne radne sedmice i
4) ostale uslove propisane pravilnikom o uslovima i postupku za osnivanje i prestanak rada
kole.
lan 30.
(1) Ministarstvo, na prijedlog jedinice lokalne samouprave, predlae Vladi broj i prostorni
raspored kola u Republici (u daljem tekstu: mrea kola), najmanje svake etiri godine, a najkasnije
do kraja maja u godini u kojoj se predlae.
(2) Mjerila i kriterijumi za utvrivanje mree kola su:
1) potrebe utvrene sistemskim praenjem i predvianjem demografskih kretanja,
ekonomskih i urbanistikih planiranja na odreenom podruju,
2) specifinost podruja (brdsko-planinsko, pogranino, izuzetno nerazvijeno),
3) dostupnost i jednaki uslovi za sticanje osnovnog obrazovanja,
4) obezbijeenost komunikacija i
5) ekonominost i racionalnost u korienju kadra, sredstava, prostora i opreme.
lan 31.
(1) Prilikom utvrivanja mree kola Vlada, na prijedlog Ministarstva, utvruje kole sa
posebnim statusom.
(2) kole sa posebnim statusom su one koje ispunjavaju najmanje jedan od sljedeih uslova:
1) rade pod oteanim uslovima u brdsko-planinskim podrujima,
2) nalaze se u saobraajno i komunikacijski loe povezanim podrujima i
3) nalaze se u izrazito nerazvijenim pograninim podrujima.
(3) Ministarstvo moe odobriti rad ovim kolama i u sluaju kada ne ispunjavaju propisane
uslove u pogledu opreme, kadra, broja uenika i odjeljenja.
(4) Odluku o statusnim i organizacionim promjenama za kole iz stava 1. ovog lana donosi
Vlada na prijedlog Ministarstva.
lan 32.
(1) Sve javne kole imaju upisno podruje koje utvruje ministar, na prijedlog jedinice
lokalne samouprave.
(2) Javne kole dune su da prilikom upisa uenika potuju upisna podruja.
(3) Ministar donosi rjeenje o upisnom podruju.
(4) U sluaju da postoji opravdana potreba izmjene rjeenja o upisnom podruju, rok za
donoenje rjeenja je kraj juna tekue godine za narednu kolsku godinu.
(5) Nadlena sluba jedinice lokalne samouprave u saradnji sa kolama moe, na zahtjev
roditelja, u opravdanim sluajevima, dati saglasnost da dijete bude upisano u kolu kojoj ne pripada
po upisnom podruju.
(6) Upisno podruje osnovne kole za djecu sa smetnjama u razvoju je podruje Republike.
lan 33.
(1) kola obavlja djelatnost u svom sjeditu.

(2) kola ima naziv.
(3) Podruno odjeljenje, uz naziv centralne kole, ima i naziv mjesta u kojem se nalazi.
(4) kola moe promijeniti naziv i sjedite.
(5) Odluku o nazivu i sjeditu kole donosi osniva na prijedlog kolskog odbora.
(6) kola ne moe promijeniti naziv i sjedite dok traje nastava u kolskoj godini.
(7) kola moe obavljati djelatnost u inostranstvu u skladu sa ovim zakonom.
lan 34.
(1) kola ima statut koji donosi kolski odbor, uz prethodnu saglasnost Ministarstva.
(2) Statut je osnovni opti akt kole kojim se blie ureuje organizacija, nain rada,
upravljanje i rukovoenje kolom i druga pitanja u skladu sa zakonom.
lan 35.
(1) kola, odnosno podruno odjeljenje, prestaje da radi pod uslovima i po postupku
utvrenim ovim zakonom i pravilnikom iz lana 24. stav 2. ovog zakona.
(2) Osniva je duan da uenicima kole, odnosno podrunog odjeljenja koje je prestalo da
radi obezbijedi nastavak kolovanja u drugoj odgovarajuoj koli.
(3) Javna osnovna kola prestaje da radi kao samostalni pravni subjekat ako ima manje od
14 odjeljenja, osim u sluajevima iz lana 31. st. 2. i 3. ovog zakona.
(4) Podruno devetorazredno odjeljenje koje od estog do devetog razreda ima manje od 36
uenika, prestaje da radi kao devetorazredno podruno odjeljenje i nastavlja da radi kao
petorazredno podruno odjeljenje.
(5) Izuzetno od stava 4. ovog lana podruno devetorazredno odjeljenje kole moe nastaviti
da radi i sa manjim brojem uenika, na osnovu saglasnosti Ministarstva iz lana 48. stav 9. ovog
zakona, ukoliko se nastava izvodi u kombinovanim odjeljenjima.
(6) Podruno petorazredno odjeljenje prestaje da radi ako ima manje od pet uenika.
(7) Izuzetno od stava 6. ovog lana, podruno petorazredno odjeljenje kole moe nastaviti
da radi i sa manjim brojem uenika, na osnovu saglasnosti Ministarstva iz lana 48. stav 9. ovog
zakona, ukoliko bi bezbjednost uenika bila ugroena pri dolasku u kolu i odlasku iz kole.
(8) Pored uslova navedenih u st. 3, 4. i 6. ovog lana kola, odnosno podruno odjeljenje
prestaje da radi i ako ne ispunjava propisane uslove za obavljanje djelatnosti, odnosno ne obavlja
djelatnost za koju je osnovana.
lan 36.
(1) Ispunjenost uslova za nastavak rada i obavljanje djelatnosti kole utvruje se po potrebi,
a obavezno svake etiri godine.
(2) Ako se redovnom kontrolom utvrdi da kola ne obavlja djelatnost na propisan nain ili
se vanrednim pregledom utvrdi da kola nema potrebne uslove za rad propisane ovim zakonom,
Ministarstvo odreuje rok za otklanjanje nepravilnosti i nedostataka, koji ne moe biti dui od
godinu dana od dana utvrenih nepravilnosti.
(3) Ministarstvo zabranjuje rad koli koja ne ispuni propisane uslove u roku iz stava 2. ovog
lana i nalae brisanje te kole iz Registra osnovnih kola.
(4) Osniva je obavezan da donese odluku o prestanku rada kole u roku od tri mjeseca od
dana zabrane rada koli.
(5) Osniva privatne kole dostavlja Ministarstvu odluku o prestanku rada kole.
(6) kola koja je prestala da radi brie se iz Registra osnovnih kola.
(7) kola moe prestati da radi samo na kraju kolske godine.
(8) Javne isprave izdate nakon prestanka rada kole i njenog brisanja iz Registra osnovnih
kola, pravno su nitavne.
(9) Odluka o prestanku rada kole i brisanju iz Registra osnovnih kola objavljuje se u
Slubenom glasniku Republike Srpske.
lan 37.
Na osnivanje, rukovoenje, poloaj zaposlenih, nadzor nad zakonitou rada i na prestanak

rada kole primjenjuju se zakoni kojima se reguliu radni odnosi i sistem javnih slubi, ako ovim
zakonom nije drugaije utvreno.
GLAVA IV
PLANOVI I PROGRAMI RADA
lan 38.
(1) Nastavni plan i program na osnovu kojeg se ostvaruje vaspitno-obrazovni proces donosi
ministar na prijedlog Zavoda.
(2) Nastavni plan i program za nastavni predmet vjeronauka donosi ministar na prijedlog
nadlenog organa odgovarajue crkve ili vjerske zajednice.
(3) Individualne obrazovne programe na osnovu kojih se ostvaruje vaspitno-obrazovni
proces za darovite i talentovane uenike i uenike sa smetnjama u razvoju, predlae struni tim
kole, a usvaja nastavniko vijee.
lan 39.
(1) Nastavnim planom i programom utvruju se nastavni predmeti ili nastavna podruja i
njihov raspored po razredima, kao i godinji i sedmini broj asova nastave i drugi oblici vaspitno-
obrazovnog rada.
(2) Nastavnim programom utvruje se:
1) sadraj za svaki obavezni i izborni nastavni predmet,
2) cilj, zadaci i ishodi nastave i drugih oblika vaspitno-obrazovnog rada i
3) uputstvo za ostvarivanje nastavnog programa.
lan 40.
(1) Prvi i drugi strani jezik izuavaju se u skladu sa nastavnim planom i programom.
(2) Odluku o drugom stranom jeziku u koli donosi kolski odbor na prijedlog nastavnikog
vijea, uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva najkasnije do kraja juna tekue godine za
(3) kola je duna da prije upuivanja zahtjeva Ministarstvu, sprovede anketu meu
uenicima koji e od septembra pohaati nastavu estog razreda i njihovim roditeljima, te na
osnovu rezultata sprovedene ankete, veine zahtjeva roditelja, drutvenih potreba i kadrovskih
mogunosti zatrai saglasnost za uvoenje odreenog drugog stranog jezika.
(4) Aktivnosti iz st. 2. i 3. ovog lana sprovode se ako kola prvi put uvodi drugi strani jezik.
(5) Uenici koji zaponu izuavanje drugog stranog jezika, taj strani jezik izuavaju do
zavretka osnovnog vaspitanja i obrazovanja.
lan 41.
(1) U koli se koriste udbenici i nastavna sredstva koje odobri ministar.

(2) Ministar najkasnije do poetka oktobra tekue godine donosi Plan kolskih udbenika za
(3) Ministar donosi Katalog udbenika za narednu kolsku godinu, najkasnije do kraja maja
tekue godine.
(4) Katalog udbenika iz stava 3. ovog lana sastoji se od spiska obaveznih udbenika i
nastavnih sredstava.
lan 42.
(1) Udbenici i nastavna sredstva moraju zadovoljiti naune, pedagoke, psiholoke, etike,
didaktiko-metodike, jezike, estetske i tehnike uslove definisane zakonskim i podzakonskim
propisima kojima se regulie ova oblast.
(2) Pored uslova navedenih u stavu 1. ovog lana, udbenici i nastavna sredstva moraju da
budu uraeni i usklaeni sa nastavnim programom, te primjereni uzrastu i potrebama uenika.
(3) Miljenje o ispunjenosti uslova iz stava 2. ovog lana daje Zavod.
(4) Sadraj udbenika mora biti u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i meunarodnim
konvencijama.
(5) Udbenik ne smije da sadri reklamni sadraj.
(6) Udbenik moe biti objavljen u tampanom i elektronskom obliku.
lan 43.
(1) Zaposleni u Ministarstvu i Zavodu, zbog sukoba interesa, ne mogu biti autori udbenika
i nastavnih sredstava.
(2) Ministar ne moe odobriti upotrebu udbenika iji je autor u sukobu interesa iz stava 1.
ovog lana.
lan 44.
(1) kola donosi godinji program rada kole.

(2) kolski odbor usvaja godinji program rada kole.
(3) kola dostavlja godinji program rada kole najkasnije do 30. septembra tekue godine
Ministarstvu, Zavodu, jedinici lokalne samouprave, a privatna kola i osnivau.
(4) Ministarstvo, na prijedlog Zavoda, utvruje obrazac godinjeg programa rada kole i
dostavlja ga kolama.
lan 45.
(1) kola donosi razvojni plan u skladu sa ovim zakonom.

(2) Razvojnim planom utvruju se prioriteti u ostvarivanju vaspitno-obrazovnog rada i istiu
potrebe kole.
(3) Razvojni plan se donosi na osnovu: analize vaspitno-obrazovnog rada u koli, izvjetaja
o samovrednovanju i spoljanjem vrednovanju kvaliteta rada, rezultata male mature, preporuka
Ministarstva ili Zavoda.
(4) Mjerila za praenje i ostvarivanje vrednovanja planiranih aktivnosti sastavni su dio
razvojnog plana.
lan 46.
(1) U osnovnom vaspitanju i obrazovanju vaspitno-obrazovni rad se organizuje po
trijadama, izuzev u kolama za djecu sa smetnjama u razvoju, muzikim i baletskim kolama.
(2) Prvu trijadu ini: prvi, drugi i trei razred.
(3) Drugu trijadu ini: etvrti, peti i esti razred.
(4) Treu trijadu ini: sedmi, osmi i deveti razred.
(5) U kolama za djecu sa smetnjama u razvoju vaspitno-obrazovni rad se organizuje kao
razredno-predmetna nastava i po nivoima obrazovanja (I, II, III i IV).
(6) Nastava se realizuje u skladu sa vaeim nastavnim planom i programom.
lan 47.
(1) Broj asova po razredima za svaki nastavni predmet u prvoj, drugoj i treoj trijadi
utvruje se nastavnim planom.
(2) Sedmino i dnevno optereenje uenika odreuje se rasporedom asova u skladu sa
Uredbom o pedagokim standardima i normativima za osnovno vaspitanje i obrazovanje iz lana
20. ovog zakona.
(3) U sedmino i dnevno optereenje uenika iz stava 2. ovog lana ulaze i asovi dodatne i
dopunske nastave kao i vannastavne aktivnosti.
(4) kola radi u petodnevnoj radnoj sedmici.
(5) Nastavni as traje 45 minuta.
(6) Za uenike prvog razreda organizuju se nastavne aktivnosti u ukupnom dnevnom
trajanju od 180 minuta.
(7) U izuzetnim sluajevima, ukoliko je to u najboljem interesu uenika, direktor kole moe
donijeti odluku o obustavi nastave ili skraenju nastavnog asa koji ne moe trajati krae od 30
minuta.
(8) Obustava nastave ili skraenje nastavnog asa u sluaju iz stava 6. ovog lana moe trajati
najdue jedan dan i direktor je duan da o tome obavijesti Ministarstvo.
(9) Ministarstvo moe, na zahtjev kole, dati saglasnost za obustavu nastave ili skraenje
nastavnog asa iz st. 5. i 6. ovog lana, ukoliko obustava ili skraenje asa traje due od jednog
dana.
lan 48.
(1) Nastavni proces se realizuje u redovnim, kombinovanim i posebnim odjeljenjima u

redovnim kolama i u odjeljenjima u kolama za djecu sa smetnjama u razvoju.
(2) U redovnim kolama redovno odjeljenje sastavljeno je od uenika istog razreda i ima
maksimalno 30 uenika, a optimalno 24 uenika.
(3) U redovno i kombinovano odjeljenje u redovnim kolama mogu biti ukljuena najvie
dva uenika sa smetnjama u razvoju koji imaju nalaz i miljenje strune komisije za procjenu
potreba i usmjeravanje djece i omladine sa smetnjama u razvoju, a koji rade po individualnim
obrazovnim programima.
(4) Za jednog, odnosno dva uenika sa smetnjama u razvoju koji rade po individualnim
obrazovnim programima broj uenika u redovnom odjeljenju se smanjuje za dva, odnosno za etiri
u odnosu na optimalan broj.
(5) Kombinovano odjeljenje od dva razreda ima maksimalno 18 uenika.
(6) Kombinovano odjeljenje od tri razreda ima maksimalno 12 uenika.
(7) Kombinovano odjeljenje od etiri ili pet razreda ima maksimalno deset uenika.
(8) Za jednog, odnosno dva uenika sa smetnjama u razvoju koji rade po individualnim
obrazovnim programima broj uenika u kombinovanom odjeljenju se smanjuje za dva, odnosno
za etiri u odnosu na maksimalan broj.
(9) kola je duna da do kraja juna tekue godine zatrai saglasnost Ministarstva, ukoliko
prilikom formiranja odjeljenja za narednu kolsku godinu ne postupi u skladu sa st. 2, 3, 4, 5, 6, 7.
ili 8. ovog lana.
(10) kola je duna da do kraja jula tekue godine obavijesti Ministarstvo u elektronskom i
pisanom obliku o formiranim odjeljenjima.
lan 49.
(1) U posebna odjeljenja upisuju se djeca sa smetnjama u razvoju u skladu sa nalazom i

miljenjem strune komisije za procjenu potreba i usmjeravanje djece i omladine sa smetnjama u
razvoju.
(2) Maksimalan broj uenika u posebnom odjeljenju je deset, a minimalan tri, to zavisi od
vrste smetnji koju imaju uenici.
(3) Ukoliko kola nema uslove da formira posebno odjeljenje, uenik iz stava 1. ovog lana
moe se uputiti u najbliu kolu u kojoj ima mogunost kolovanja u posebnom odjeljenju, ukoliko
je to u najboljem interesu djeteta.
(4) U sluaju nepostojanja mogunosti iz stava 3. ovog lana, uenik se ukljuuje u redovno
odjeljenje u koli koju pohaa ili u osnovnu kolu za djecu sa smetnjama u razvoju.
(5) Ukoliko postoje uslovi, zainteresovanost kola, jedinice lokalne samouprave i roditelja i
ukoliko je to u najboljem interesu uenika, za uenike iz stava 1. ovog lana mogu se formirati
posebna odjeljenja u jednoj koli sa teritorije jedinice lokalne samouprave, koju e pohaati
navedeni uenici.
(6) Ministar donosi Pravilnik o vaspitanju i obrazovanju djece sa smetnjama u razvoju.
lan 50.
(1) kolska godina traje od 1. septembra tekue do 31. avgusta naredne kalendarske godine.
(2) Vaspitno-obrazovni rad u osnovnom vaspitanju i obrazovanju organizuje se u dva
polugodita.
(3) Nastava u prvom polugoditu poinje prvog radnog dana u septembru.
(4) U toku kolske godine uenici imaju zimski, proljetni i ljetni raspust.
(5) Nastava u kolskoj godini traje 36 nastavnih sedmica ili 180 nastavnih dana, osim u
zavrnom razredu, gdje nastava traje 34 nastavne sedmice, odnosno 170 nastavnih dana.
(6) Ministar donosi Pravilnik o kolskom kalendaru za svaku kolsku godinu i objavljuje ga
najkasnije 60 dana prije poetka kolske godine.
(7) kola je duna da realizuje predvieni fond nastavnih asova u obimu ne manjem od
95%.
(8) Zavod, uz prethodnu saglasnost ministra, donosi plan i kalendar takmienja za osnovne
kole najkasnije do 15. avgusta tekue godine za narednu kolsku godinu.
lan 51.
(1) kola, u skladu sa mogunostima, organizuje vaspitno-obrazovni rad za:

1) uenike na duem kunom ili bolnikom lijeenju i
2) uenike kojima je na osnovu propisa koji se odnose na izvrenje krivinih sankcija,
izreena zavodska mjera upuivanje u vaspitno-popravni dom.
(2) Vaspitno-obrazovni rad iz stava 1. ovog lana podrazumijeva pripremu uenika za
polaganje razrednog ispita.
(3) kola pravilnikom propisuje nain organizovanja i realizovanja vaspitno-obrazovnog
rada iz stava 1. ovog lana.
(4) Za organizovanje vaspitno-obrazovnog rada za uenike iz stava 1. taka 2) kola je duna
da zatrai saglasnost Ministarstva.
lan 52.
(1) Za uenike koji su ovladali oekivanim ishodima u nastavi odreenog predmeta s ciljem
obogaivanja i proirivanja znanja iz odreenog nastavnog predmeta, organizuje se dodatna
nastava.
(2) Za uenike koji nisu ovladali oekivanim ishodima u nastavi odreenog predmeta tokom
kolske godine organizuje se dopunska nastava s ciljem ovladavanja oekivanim ishodima.
(3) Nastavnik ne moe predloiti, a odjeljensko vijee utvrditi ocjenu nedovoljan ueniku
kojem nije bilo omogueno pohaanje dopunske nastave.
(4) Pripremna nastava organizuje se za uenike upuene na popravni ispit, prije polaganja
ispita, u trajanju od najmanje pet radnih dana po dva asa dnevno za svaki predmet.
lan 53.
(1) kola u okviru svojih mogunosti za uenike organizuje proireni program, koji
podrazumijeva:
1) produeni boravak,
2) jutarnje uvanje,
3) ekskurziju,
4) izlete,
5) kolu u prirodi i
6) predkolski program za djecu pred polazak u kolu.
(2) Za organizovanje proirenog programa iz stava 1. t. 1) i 2) ovog lana potrebna je
saglasnost Ministarstva.
(3) Za organizovanje proirenog programa iz stava 1. t. 3), 4) i 5) ovog lana potrebna je
saglasnost Zavoda.
(4) Roditelji uestvuju u finansiranju proirenog programa.
(5) Ministar donosi Pravilnik o nainu organizovanja proirenog programa.
(6) Prilikom organizovanja programa iz stava 1. taka 6) ovog lana, primjenjuju se propisi
kojima se regulie oblast predkolskog vaspitanja i obrazovanja.
lan 54.
(1) U osnovnom vaspitanju i obrazovanju obezbjeuju se uslovi za ostvarivanje drutvenih,

tehnikih, humanitarnih, sportskih i kulturnih aktivnosti koje doprinose razvoju linosti uenika i
promovisanju jednakih ansi za sve uenike, nastavnike i ostale zaposlene, uvaavajui istovremeno
i pravo na razliitost meu njima.
(2) kola utvruje i sprovodi programe koji podravaju i njeguju razliite kulture, jezike i
vjeroispovijesti uenika i zaposlenih.
(3) U koli se organizuju vannastavne aktivnosti ukljuivanjem uenika u razliite oblike rada
koji se zasnivaju na dobrovoljnom izjanjavanju uenika, a u skladu sa mogunostima i potrebama
kole.
(4) Nevladine organizacije, druge ustanove i organizacije mogu, uz saglasnost Ministarstva,
realizovati programe, projekte ili druge aktivnosti u kolama ukoliko od toga ne ostvaruju dobit.
(5) Programi, projekti i druge aktivnosti iz stava 4. ovog lana moraju sluiti ciljevima i
zadacima vaspitanja i obrazovanja i ne mogu remetiti redovno odvijanje vaspitno-obrazovnog
procesa.
(6) Ministar donosi uputstvo o nainu realizacije programa, projekata i drugih aktivnosti u
kolama.
(7) Na prijedlog strunih aktiva nastavnika kole, nastavniko vijee na poetku kolske
godine donosi odluku o izboru djejih asopisa koje e ponuditi uenicima.
(8) asopis treba da bude primjeren uzrastu uenika, da ima vaspitno-obrazovnu vrijednost,
odnosno da slui ciljevima i zadacima vaspitanja i obrazovanja.
(9) Djeji asopisi nisu obavezna literatura za uenike, nastavnici ne mogu zadavati
uenicima zadatke niti ih ocjenjivati na osnovu zadatog rada iz djejih asopisa, te se u koli ne
moe vriti pritisak na uenike i njihove roditelje radi kupovine djejih asopisa.
(10) U koli nije dozvoljeno reklamiranje i promovisanje bilo kakvih proizvoda i usluga.
lan 55.
(1) U koli moe da se osnuje uenika zadruga s ciljem razvijanja vannastavnih aktivnosti i
drutveno korisnog rada uenika.
(2) Rad uenike zadruge utvruje se optim aktom kole.
(3) kola moe, u skladu sa aktom o organizovanju zadruge, pruati usluge i prodavati
proizvode nastale kao rezultat rada uenika u uenikoj zadruzi.
(4) Sredstva steena radom uenike zadruge uplauju se na raun posebnih namjena na
organizacioni kod kole i koriste se namjenski za proirenje materijalne osnove rada uenike
zadruge, ekskurzije uenika, nagrade najboljim lanovima zadruge, najboljim uenicima,
unapreivanje vaspitno-obrazovnog rada u koli, pomo oboljelim uenicima i drugo, u skladu sa
aktom o organizovanju zadruge.
lan 56.
(1) U osnovnom vaspitanju i obrazovanju moe se ostvarivati program ogleda radi provjere
vrijednosti novih obrazovnih sadraja, oblika, metoda i organizacije rada, novih nastavnih sredstava
i opreme.
(2) Programom ogleda definie se:
1) cilj ogleda,
2) sadraj, zadaci, uslovi, nain i vrijeme njegovog ostvarivanja i
3) mjesto, nain strunog praenja i vrijeme za podnoenje izvjetaja o postignutom
rezultatu.
(3) Ministarstvo utvruje program ogleda u koli koja e ga sprovoditi.
(4) Radi ostvarivanja programa ogleda mogu se osnovati posebne kole.
(5) Ministar donosi Pravilnik o nainu ostvarivanja programa ogleda u osnovnoj koli.
GLAVA V
UENICI
lan 57.
(1) Upisom u prvi razred dijete stie svojstvo uenika.

(2) Roditelji su duni da u propisanom roku upiu dijete u kolu, brinu se da redovno pohaa
nastavu i obavlja druge kolske obaveze.
(3) Jedinica lokalne samouprave vodi evidenciju i obavjetava kolu o djeci koja treba da se
upiu u prvi razred najkasnije do kraja februara tekue godine za narednu kolsku godinu.
(4) Obavjetenje koli treba da sadri spisak djece dorasle za polazak u prvi razred sa upisnog
podruja te kole.
(5) Na zahtjev kole, nadleni centar za socijalni rad dostavlja podatke koje posjeduje o djeci
bez adekvatnog roditeljskog staranja koja nisu upisana u matinu knjigu roenih, kao i o djeci
tienicima centra koji pripadaju upisnom podruju kole, do poetka upisa u prvi razred.
lan 58.
(1) Upis djece u prvi razred obavlja se u aprilu i maju tekue godine.
(2) U prvi razred upisuju se djeca koja zakljuno sa 31. avgustom tekue godine navravaju
est godina.
(3) Na zahtjev roditelja, u prvi razred mogu biti upisana i djeca koja do kraja tekue godine
navravaju est godina, ukoliko komisija za upis djece u prvi razred procijeni da je dijete spremno
za polazak u kolu.
(4) U izuzetnim sluajevima, u prvi razred se mogu upisati djeca mlaa od est godina ili se
moe odgoditi upis, ukoliko komisija za upis djece u prvi razred procijeni da je to u najboljem
interesu djeteta.
(5) U prvi razred upisuje se i dijete starije od est godina koje zbog bolesti ili drugih razloga
nije bilo upisano u kolu.
(6) Raniji upis, kao i odgoda upisa mogu biti najdue za jednu kolsku godinu.
(7) Komisiju za upis djece u prvi razred imenuje direktor kole.
(8) Komisiju iz stava 7. ovog lana ine tri lana, i to struni saradnici kole i nastavnik
razredne nastave.
lan 59.
(1) Pri upisu djece u prvi razred prilae se izvod iz matine knjige roenih, potvrda o
prebivalitu i ljekarsko uvjerenje izdato od nadlene zdravstvene ustanove kojim se procjenjuje
zdravstvena sposobnost djeteta za polazak u kolu.
(2) Ukoliko je dijete pohaalo predkolsku ustanovu, prilikom upisa roditelj daje na uvid
Knjigu za praenje razvoja i uenja djeteta.
(3) Ukoliko komisija iz lana 58. stav 7. ovog zakona uoi smetnje u razvoju kod djeteta,
kola je duna da to dijete ukljui u nastavu, te da vri opservaciju djeteta najmanje tri mjeseca, a
najdue est mjeseci.
(4) U toku opservacionog perioda roditelj je obavezan da na traenje kole dostavi
medicinsku i drugu odgovarajuu dokumentaciju za uenika.
(5) Nakon opservacije iz stava 3. ovog lana kola e od nadlene ustanove zatraiti miljenje
strune komisije za procjenu potreba i usmjeravanje djece sa smetnjama u razvoju.
(6) Strunu pomo u okviru opservacionog perioda iz stava 3. ovog lana prua struna
sluba kole i u najveoj moguoj mjeri konsultuje i ukljuuje struna lica iz drugih ustanova.
(7) Tokom trajanja osnovnog vaspitanja i obrazovanja moe se obaviti ponovno utvrivanje
vrste i stepena smetnje u razvoju uenika.
(8) Prijedlog za ponovno utvrivanje vrste i stepena smetnje moe podnijeti roditelj, kola,
zdravstvena ustanova i ustanova socijalne zatite.
lan 60.
(1) kola je duna da u pisanoj formi opomene roditelja da dijete nije upisano u kolu,
obavijesti ga da dijete ne pohaa redovno nastavu ili neopravdano izostaje sa asova, te da roditelja
pozove na razgovor.
(2) Ukoliko dijete nakon obavjetenja iz stava 1. ovog lana ne pone da pohaa nastavu,
kola e o tome obavijestiti nadleni centar za socijalni rad ili nadleni organ jedinice lokalne
samouprave koji e preduzimati mjere u okviru svojih nadlenosti.
lan 61.
(1) Uenik moe biti prepisan u drugu kolu na osnovu prevodnice i svjedoanstva, odnosno
ake knjiice.
(2) Prevodnica se izdaje u roku od sedam dana od dana podnoenja zahtjeva od kole u koju
se dijete upisuje.
(3) kola u koju se uenik upisao dostavlja obavjetenje o upisu uenika u roku od sedam
dana od dana prijema prevodnice.
lan 62.
(1) Uenik ima pravo na:

1) pohaanje nastave i izvravanje kolskih obaveza,
2) stav i uvaavanje njegove linosti i miljenja,
3) savjet i pomo u rjeavanju problema,
4) informisanost o svim pitanjima koja se na njega odnose,
5) uee u radu savjeta uenika,
6) zatitu od svakog oblika diskriminacije,
7) zatitu od svakog oblika nasilja, zlostavljanja, zanemarivanja i zloupotrebe,
8) izradu i sprovoenje kunog reda kole i
9) predlaganje poboljanja vaspitno-obrazovnog procesa.
(2) Uenik ima dunosti da:
1) redovno pohaa nastavu i izvrava sve svoje kolske obaveze,
2) potuje pravila kunog reda kole,
3) potuje linost drugih uenika, nastavnika i svih zaposlenih u koli,
4) postupa u skladu sa uputstvima nastavnika, strunih saradnika, direktora i ostalih radnika
kole koja su u skladu sa ovim zakonom i kunim redom kole,
5) uva kolsku imovinu, udbenike i druga vaspitno-obrazovna sredstva,
6) se brine o ouvanju ivotne sredine.
lan 63.
(1) Ueniku koji je navrio 15 godina prestaje obaveza pohaanja kole istekom te kolske
godine.
(2) kola moe, na osnovu odluke direktora, ueniku koji je navrio 15 godina, a nije zavrio
kolu, omoguiti kolovanje do navrenih 17 godina.
(3) Uenik iz stava 2. ovog lana koji uini teu povredu obaveza iskljuuje se iz kole.
(4) Uenik iz stava 2. ovog lana koji redovno ne pohaa kolu i lica kojima nije omogueno
kolovanje do navrenih 17 godina, smatraju se odraslim i stiu osnovno vaspitanje i obrazovanje
u skladu sa zakonom kojim se ureuje oblast obrazovanja odraslih.
(5) Uenik sa smetnjama u razvoju moe sticati osnovno vaspitanje i obrazovanje i poslije
navrenih 18 godina u osnovnoj koli za djecu sa smetnjama u razvoju, a najdue do navrene 21
godine.
(6) Uenik ne moe biti iskljuen iz kole, osim u sluaju iz stava 3. ovog lana.
lan 64.
(1) Ocjenjivanje je sastavni dio procesa nastave i uenja kojim se obezbjeuje stalno praenje
ostvarivanja propisanih ciljeva, ishoda i postignua uenika, te angaovanje uenika u toku
vaspitno-obrazovnog procesa.
(2) Praenje razvoja, napredovanja i postignua uenika obavlja se formativnim i sumativnim
ocjenjivanjem.
(3) Uenike ocjenjuju nastavnici koji izvode nastavu, a zakljune ocjene na kraju polugodita
uenicima od drugog do devetog razreda utvruju odjeljenska vijea na prijedlog nastavnika koji
izvode nastavu.
(4) Ocjenu iz vladanja na kraju prvog i drugog polugodita utvruje odjeljensko vijee na
prijedlog odjeljenskog starjeine i odjeljenske zajednice.
lan 65.
(1) Uenik se ocjenjuje iz svih nastavnih predmeta i vladanja.

(2) Ocjenjivanje uenika je javno.
(3) U toku polugodita uenik mora biti ocijenjen iz svakog nastavnog predmeta najmanje
tri puta, a iz vladanja na kraju prvog i drugog polugodita.
(4) Znanje i postignue uenika prvog razreda vrednuju se opisnim ocjenama.
(5) Opisne ocjene iz stava 4. ovog lana su:
1) izuzetno uspjean,
2) uspjean i
3) uestvuje.
(6) Opti uspjeh uenika prvog razreda na kraju prvog i drugog polugodita konstatuje se
rijeju zavrio.
(7) Znanje i postignue uenika od drugog do devetog razreda vrednuje se brojanim
ocjenama od 1 do 5, s tim da je ocjena 1 najnia, a ocjena 5 najvia.
lan 66.
(1) Postignue uenika sa smetnjama u razvoju vrednuje se opisno ili brojano, u skladu sa
programom po kojem se koluje.
(2) Odluku o nainu vrednovanja donosi nastavniko vijee.
(3) Postignue uenika koje se ocjenjuje opisno vrednuje se ocjenom:
1) istie se,
2) dobar i
3) uestvuje.
(4) Ocjene navedene u stavu 3. ovog lana treba da budu obrazloene.
(5) Opti uspjeh postignua uenika iz stava 3. ovog lana konstatuje se rijeju zavrio.
lan 67.
(1) Na kraju prvog i drugog polugodita utvruju se zakljune ocjene iz svih nastavnih
predmeta i opti uspjeh uenika.
(2) Zakljuna ocjena iz nastavnih predmeta je:
1) odlian (5), ako je prosjek ocjena od 4,50 do 5,00,
2) vrlodobar (4) ako je prosjek ocjena od 3,50 do 4,49,
3) dobar (3) ako je prosjek ocjena od 2,50 do 3,49,
4) dovoljan (2) ako je prosjek ocjena od 1,5 do 2,49 i
5) nedovoljan (1) ako je prosjek ocjena od 1,00 do 1,49.
(3) Ocjena nedovoljan (1) nije prolazna.
(4) Vladanje uenika ocjenjuje se opisnom ocjenom:
1) primjerno,
2) vrlo dobro,
3) dobro,
4) zadovoljava i
5) ne zadovoljava.
lan 68.
(1) Opti uspjeh uenika utvruje se na osnovu prosjeka zakljuenih ocjena iz svih nastavnih
predmeta, ukljuujui i izborne predmete.
(2) Uenik je postigao opti uspjeh:
1) odlian (5), ako ima prosjek ocjena od 4,50 do 5,00,
2) vrlodobar (4), ako ima prosjek ocjena od 3,50 do 4,49,
3) dobar (3), ako ima prosjek ocjena od 2,50 do 3,49,
4) dovoljan (2), ako ima prosjek ocjena od 2 do 2,49 i
5) nedovoljan (1), ako ima tri i vie zakljuenih negativnih ocjena iz nastavnih predmeta.
(3) Ocjena iz vladanja ne utie na opti uspjeh uenika.
(4) Ministar donosi Pravilnik o praenju i vrednovanju rada uenika u osnovnoj koli.
lan 69.
(1) Nastavnik fizikog vaspitanja, na osnovu prijedloga nadlene zdravstvene ustanove, ima
obavezu da nastavnikom vijeu predloi oslobaanje uenika pojedinih sadraja nastave fizikog
vaspitanja zbog tjelesnog nedostatka ili bolesti.
(2) Nastavniko vijee donosi odluku o oslobaanju uenika iz stava 1. ovog lana,
privremeno ili za odreenu kolsku godinu.
(3) Uenik iz stava 1. ovog lana ne moe zbog toga biti neocijenjen, niti dobiti ocjenu
nedovoljan.
(4) Uenik iz stava 1. ovog lana ocjenjuje se iz ostalih sadraja fizikog vaspitanja.
lan 70.
(1) Uenik prelazi u naredni razred ako na kraju kolske godine ima zakljuene prolazne
ocjene iz svih nastavnih predmeta.
(2) Uenik se upuuje da ponavlja razred ukoliko na kraju drugog polugodita:
1) ima zakljuenu ocjenu nedovoljan iz tri i vie nastavnih predmeta,
2) ne poloi popravni ispit i
3) iz neopravdanih razloga ne pristupi polaganju popravnog ispita.
lan 71.
(1) Uenik se upuuje na popravni ispit ukoliko na kraju drugog polugodita:

1) iz jednog ili dva nastavna predmeta ima zakljuenu ocjenu nedovoljan i
2) na razrednom ispitu dobije ocjenu nedovoljan iz jednog ili dva nastavna predmeta.
(2) Popravni ispit polae se u junskom i avgustovskom ispitnom roku.
(3) Uenici devetog razreda polau popravni ispit u junskom ispitnom roku, a uenici od
etvrtog do osmog razreda popravni ispit polau u avgustovskom ispitnom roku.
(4) Razredni ispit polae uenik:
1) koji iz opravdanih razloga nije pohaao nastavu vie od treine godinjeg broja asova
predvienih nastavnim planom i programom,
2) koji je neocijenjen iz jednog ili vie predmeta,
3) koji polae ispit iz stranog jezika koji nije izuavao u koli,
4) koji u prethodnim godinama nije pohaao nastavu i nije sa uspjehom zavrio odreene
razrede,
5) kojem je odobreno ubrzano napredovanje,
6) za kojeg kola procijeni opravdanost polaganja ispita i
7) kojem je izreena zavodska mjera upuivanje u vaspitno-popravni dom.
(5) Razredni ispit polae se, po pravilu, u junskom ili avgustovskom ispitnom roku.
(6) U izuzetnim sluajevima, ukoliko je to u najboljem interesu uenika, kola moe donijeti
odluku o polaganju razrednog ispita u roku drugaijem od roka propisanog u stavu 5. ovog lana.
(7) U sluaju iz stava 4. taka 4) ovog lana, prije polaganja razrednog ispita, direktor kole
formira komisiju koja ima tri lana.
(8) Komisija iz stava 7. ovog lana vri procjenu spremnosti uenika za polazak u kolu i
predlae razred u koji bi uenik bio upisan.
lan 72.
(1) Uenik moe da polae razredni ispit iz stranog jezika koji nije izuavao u koli.
(2) Ispit iz stava 1. ovog lana polae se po propisanom nastavnom programu za odreeni
razred.
(3) kola izdaje ueniku uvjerenje o poloenom ispitu iz stava 1. ovog lana.
lan 73.
Direktor kole imenuje komisije pred kojima se polau popravni ispiti, razredni ispiti i drugi
ispiti u osnovnom vaspitanju i obrazovanju koji ne spadaju u redovno ocjenjivanje uenika.
lan 74.
(1) Uenik koji se istie u uenju i vladanju pohvaljuje se ili nagrauje.

(2) Nastavniko vijee utvruje vrste pohvala i nagrada, kao i uslove za njihovo dodjeljivanje.
(3) Ueniku koji je naroito uspjean u vaspitno-obrazovnom procesu i drugim aktivnostima
u koli moe se dodijeliti pohvala i nagrada prema kriterijumima utvrenim pravilnikom koji usvaja
kolski odbor, pri emu se kao obavezni moraju definisati:
1) uspjeh u uenju i vladanje uenika,
2) zalaganje u nastavi i vannastavnim aktivnostima i
3) rezultati ostvareni na takmienjima.
(4) Za ostvarene rezultate uenik moe dobiti pohvalu:
1) odjeljenskog starjeine,
2) odjeljenskog vijea i
3) nastavnikog vijea.
(5) Pohvale se upisuju u aku knjiicu i odjeljensku knjigu.
lan 75.
(1) Uenik zavrnog razreda moe biti proglaen za uenika generacije u koli, odnosno
najboljeg uenika u osnovnoj koli za djecu sa smetnjama u razvoju.
(2) Uenik zavrnog razreda moe da dobije diplomu Vuk Karadi za izuzetan opti
uspjeh u uenju i vladanju i posebnu diplomu za izuzetan uspjeh u savladavanju nastavnog
programa iz pojedinih nastavnih oblasti ili predmeta.
(3) U postupku predlaganja i izbora uenika generacije u koli vrednuju se:
1) opti uspjeh u uenju tokom kolovanja,
2) rezultati na takmienjima iz nastavnih predmeta,
3) rezultati na takmienjima u vannastavnim aktivnostima i
4) rezultati na takmienjima u vankolskim aktivnostima.
(4) U postupku predlaganja i izbora uenika generacije u koli, osim vrednovanja iz stava 3.
ovog lana, vrednuju se i:
1) rukovoenje odjeljenskom zajednicom,
2) rukovoenje savjetom uenika i
3) glasovi nastavnikog vijea.
(5) U muzikoj koli u postupku predlaganja i izbora uenika generacije vrednuju se:
1) opti uspjeh u uenju tokom kolovanja,
2) osvojene nagrade na takmienjima iz glavnog predmeta,
3) broj javnih nastupa na internim asovima, godinjim koncertima muzike kole (u okviru
muzike kole),
4) broj javnih nastupa van muzike kole, kao solistiki koncert ili dio resitala i
5) angaovanost uenika u horu, orkestru i ansamblima.
(6) U osnovnoj koli za djecu sa smetnjama u razvoju bira se i proglaava najbolji uenik u
skladu sa kriterijumima specifinim za svaku osnovnu kolu za djecu sa smetnjama u razvoju
utvrenim njihovim optim aktima.
(7) Diploma Vuk Karadi dodjeljuje se ueniku koji:
1) ima odlian uspjeh iz svih nastavnih predmeta koji su propisani nastavnim planom i
programom na kraju svake kolske godine i
2) ima primjerno vladanje na kraju svake kolske godine.
(8) Posebna diploma dodjeljuje se ueniku za odreeni nastavni predmet ukoliko:
1) ima najmanje vrlodobar opti uspjeh i primjerno vladanje na kraju svake kolske godine,
2) ima odlian uspjeh iz tog nastavnog predmeta na kraju svake kolske godine i
3) ima osvojeno najmanje prvo mjesto na optinskom, drugo mjesto na regionalnom ili tree
mjesto na republikom takmienju iz tog nastavnog predmeta.
(9) Nain i uslovi za dodjeljivanje diploma, kao i kriterijumi za izbor i proglaenje uenika
generacije, odnosno najboljeg uenika, propisuju se Pravilnikom o izboru i proglaenju uenika
generacije, nainu i uslovima za dodjeljivanje diploma, koji donosi ministar.
lan 76.
(1) Uenik koji se istie znanjem i sposobnostima moe zavriti kolu u roku kraem od
devet, ali ne kraem od sedam godina.
(2) Uenik moe, u toku jedne kolske godine, zavriti dva razreda (u daljem tekstu: ubrzano
napredovanje) ako se istie optom sposobnou, postie natprosjene rezultate u savladavanju
nastavnog plana i programa, ima odlian opti uspjeh i primjerno vladanje u dosadanjem
kolovanju.
(3) Pod odlinim uspjehom iz stava 2. ovog lana podrazumijeva se da je uenik u najmanje
dvije posljednje godine imao zakljuene ocjene odlian iz svih nastavnih predmeta.
lan 77.
(1) Roditelj uenika ima pravo da direktoru kole podnese prigovor u pisanoj formi na
zakljuenu ocjenu u roku od dva dana od dana prijema knjiice ili svjedoanstva na kraju drugog
polugodita.
(2) Direktor kole duan je da odlui o prigovoru u roku od dva dana od dana njegovog
prijema, te da o tome donese rjeenje.
(3) Ukoliko direktor donese rjeenje kojim odbija prigovor iz stava 1. ovog lana, uenik ili
njegov roditelj moe izjaviti albu kolskom odboru u roku od osam dana od dana prijema rjeenja.
(4) Odluka kolskog odbora je konana.
(5) Ukoliko direktor donese rjeenje kojim uvaava prigovor iz stava 1. ovog lana, duan je
da formira komisiju pred kojom e uenik polagati ispit, a koja ima najmanje tri lana od kojih su
dva nastavnici predmeta iz kojeg se polae ispit, a trei lan komisije je pedagog kole.
(6) Izuzetno, u kolama gdje jedan nastavnik izvodi nastavu odreenog predmeta, angauje
se nastavnik odgovarajueg predmeta iz druge kole.
(7) Nastavnik na iji prijedlog je utvrena sporna ocjena ne moe biti lan komisije.
(8) Ako je prigovor izjavljen na ocjenu utvrenu na popravnom ili razrednom ispitu, lanovi
komisije ne mogu biti ista lica pred kojima je uenik polagao popravni ili razredni ispit.
(9) Ispit iz stava 5. ovog lana obavlja se u roku od tri dana od dana odobrenja polaganja
ispita pred komisijom.
(10) Ocjena komisije je konana.
lan 78.
(1) Za povredu dunosti i nepotovanje etikog kodeksa ueniku se moe izrei vaspitno-
disciplinska mjera, a materijalnu tetu uinjenu namjerno ili iz krajnje nepanje nadoknauju
njegovi roditelji.
(2) Za povredu dunosti i nepotovanje etikog kodeksa ueniku se izrie vaspitno-
disciplinska mjera:
1) opomena odjeljenskog starjeine,
2) ukor odjeljenskog starjeine,
3) ukor odjeljenskog vijea,
4) ukor direktora,
5) ukor nastavnikog vijea i
6) premjetanje iz odjeljenja u odjeljenje.
(3) U izuzetnim sluajevima za teu povredu dunosti ueniku se moe izrei vaspitno-
disciplinska mjera premjetanje iz jedne u drugu najbliu kolu.
(4) kola u koju je uenik premjeten mora upisati uenika.
(5) Opomena, ukor odjeljenskog starjeine, ukor odjeljenskog vijea i premjetanje iz
odjeljenja u odjeljenje izriu se uenicima za lake povrede dunosti uenika, utvrene optim
aktom kole.
(6) Ukor direktora, ukor nastavnikog vijea i premjetanje iz jedne u drugu najbliu kolu
izriu se za tee povrede dunosti uenika utvrene ovim zakonom.
lan 79.
(1) Teom povredom dunosti uenika smatra se:

1) prepravka podataka u svjedoanstvu, akoj knjiici ili drugoj javnoj ispravi,
2) prepravka ili dopisivanje podataka u kolskoj evidenciji,
3) kraa kolske imovine ili imovine uenika,
4) nanoenje tete kolskoj imovini, imovini uenika i radnika kole,
5) upotreba ili podsticanje uenika na upotrebu duvana, alkohola ili narkotikog sredstva,
6) izazivanje tue ili uee u tui,
7) izraavanje nacionalne ili vjerske netrpeljivosti,
8) neopravdano izostajanje iz kole vie od 25 asova u toku kolske godine,
9) nedolian odnos ili nasilje prema nastavniku ili drugom radniku kole,
10) nedolian odnos ili nasilje uenika jednih prema drugima,
11) posjedovanje oruja,
12) zloupotreba mobilnih telefona u vrijeme nastave i snimanje video-klipova za vrijeme
boravka u koli i njihova dalja distribucija i
13) izazivanje opte opasnosti po sebe i druge.
(2) Uenik moe odsustvovati sa nastave samo u opravdanim sluajevima.
(3) Roditelj je duan da najkasnije u roku od osam dana opravda izostanak uenika.
(4) Izreena vaspitno-disciplinska mjera moe se u toku kolske godine ublaiti ili ukinuti,
osim u sluaju iz lana 78. stav 3. ovog zakona.
lan 80.
(1) Uenik moe odgovarati samo za povredu dunosti koja je dokazana i koja je u vrijeme
izvrenja bila utvrena ovim zakonom ili optim aktom kole.
(2) Roditelj uenika moe uloiti prigovor kolskom odboru na izreenu vaspitno-
disciplinsku mjeru u roku od osam dana od dana prijema odluke o izricanju vaspitno-disciplinske
mjere.
(3) Odluka kolskog odbora o prigovoru je konana.
lan 81.
(1) Direktor imenuje komisiju koja procjenjuje priinjenu materijalnu tetu u koli, u sluaju
da je uenik odgovoran za tetu.
(2) Na prijedlog komisije direktor donosi odluku o visini tete koju je uenik duan da
nadoknadi.
(3) Roditelj uenika moe izjaviti albu kolskom odboru na odluku direktora iz stava 2.
ovog lana.
(4) Rjeenje kolskog odbora je konano.
(5) Direktor kole moe uenika osloboditi obaveze da nadoknadi priinjenu materijalnu
tetu, ako se dokae da uenik tetu nije uinio namjerno i da je nije uinio iz krajnje nepanje.
(6) Direktor je duan da o uinjenim prekrajnim i krivinim djelima i djelima koja utiu na
zdravlje i bezbjednost uenika, a koja se dese u koli, obavijesti nadlene institucije.
(7) Ministar, na prijedlog Zavoda donosi Pravilnik o disciplinskoj i materijalnoj
odgovornosti uenika u osnovnoj koli.
lan 82.
(1) kola vodi vaspitno-obrazovni karton uenika radi kontinuiranog praenja rada i razvoja
uenika.
(2) Ministar donosi Pravilnik o sadraju i nainu voenja vaspitno-obrazovnog kartona
uenika.
(3) Tokom osnovnog vaspitanja i obrazovanja kola je duna da prati interesovanje i
sklonosti uenika, odnosno sprovodi profesionalnu orijentaciju uenika.
(4) kola, u saradnji sa Zavodom i srednjim kolama, informie uenike i pomae im u
opredjeljenju za dalje obrazovanje.
GLAVA VI
UENICI S POSEBNIM VASPITNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA
lan 83.
Uenici s posebnim vaspitno-obrazovnim potrebama (u daljem tekstu: uenici s posebnim

potrebama) su:
1) nadareni i talentovani uenici,
2) uenici sa smetnjama u razvoju:
1. uenici sa oteenjem vida,
2. uenici sa oteenjem sluha,
3. uenici sa oteenjem u govorno-glasovnoj komunikaciji,
4. uenici sa tjelesnim oteenjem i hroninim oboljenjima,
5. uenici sa intelektualnim oteenjem,
6. uenici sa psihikim poremeajima i oboljenjima,
7. uenici sa viestrukim smetnjama,
3) uenici sa smetnjama u uenju, problemima u ponaanju i emocionalnim problemima i
4) uenici sa smetnjama uslovljenim vaspitanjem, socijalnim, ekonomskim i kulturnim
faktorima.
lan 84.
(1) Uenici s posebnim potrebama stiu osnovno vaspitanje i obrazovanje u redovnim
kolama (u daljem tekstu: inkluzija) ili osnovnim kolama za djecu sa smetnjama u razvoju.
(2) U redovnim kolama, uenici s posebnim potrebama koluju se u redovnim,
kombinovanim ili posebnim odjeljenjima.
(3) U osnovnim kolama za djecu sa smetnjama u razvoju koluju se uenici u skladu sa
preporukama navedenim u nalazu i miljenju strune komisije.
(4) Vaspitno-obrazovni rad sa uenicima iz stava 1. ovog lana realizuje se na osnovu
nastavnog plana i programa, te individualnih obrazovnih programa koje predlae struni tim kole,
a usvaja nastavniko vijee.
(5) U sluaju da je nalazom i miljenjem strune komisije za procjenu potreba i usmjeravanje
djece i omladine sa smetnjama u razvoju predloeno angaovanje lica za podrku ueniku sa
smetnjama u razvoju (u daljem tekstu: asistent), kola e zatraiti saglasnost Ministarstva za
angaovanje asistenta.
(6) Ministarstvo moe dati saglasnost za angaovanje asistenta ukoliko postoje obezbijeena
sredstva za finansiranje asistenta u skladu sa lanom 168. stav 7. ovog zakona.
(7) Asistent iz stava 5. ovog lana moe biti lice koje ima najmanje srednju strunu spremu.
(8) Asistent prua tehniku pomo u:
1) kretanju i obavljanju higijenskih potreba,
2) komunikaciji i socijalnoj ukljuenosti i
3) drugoj vrsti pomoi, zavisno od potreba uenika, a na prijedlog nastavnika ili strune
slube kole.
(9) Uslovi za prijem, angaovanje i opis posla asistenta definiu se pravilnikom iz lana 49.
stav 6. ovog zakona.
lan 85.
(1) Vaspitno-obrazovni rad sa nadarenim i talentovanim uenicima realizuje se na osnovu

nastavnog plana i programa, te individualnih obrazovnih programa koje predlae struni tim kole,
a usvaja nastavniko vijee.
(2) U radu sa nadarenim i talentovanim uenicima kola treba da obezbijedi:
1) veu individualizaciju nastave i primjenu sredstava, oblika i metoda rada u skladu sa
potrebama nadarenih i talentovanih uenika, a posebno za:
1. uenje putem istraivanja, rjeavanja problema i otkria,
2. sloenije oblike programiranog uenja,
3. oblikovanje procesa uenja u kome se zahtijeva vei stepen stvaralakog uenja,
4. posebne programe u okviru dodatne nastave,
5. izbor odgovarajuih modela u okviru nastave na vie nivoa teine,
6. posebne programe uenja korienjem elektronskih medija,
2) vannastavne aktivnosti koje podsticajno djeluju na razvoj, iskazivanje i usavravanje
nadarenosti i talenta uenika:
1. uee u slobodnim aktivnostima, sekcijama i klubovima u kojima se mogu birati
programi i aktivnosti u skladu sa njihovim interesovanjima, tempom napredovanja i nivoom
aspiracija i
2. primjena posebnih programa podrke kroz takmienja, nagrade, stipendije,
istraivake kampove, posjete naunim centrima, izlobe, festivale nauke.
lan 86.
(1) U koli se formira tim za podrku nadarenim i talentovanim uenicima (u daljem tekstu:
tim za podrku).
(2) Direktor kole, na prijedlog nastavnikog vijea, donosi rjeenje o imenovanju i broju
lanova tima za podrku.
(3) Tim za podrku ine: nastavnici kole, struni saradnici i roditelj uenika.
(4) Direktor kole imenuje koordinatora tima za podrku, po pravilu pedagoga ili psihologa.
(5) Tim za podrku sarauje sa strunim timom kole, promovie znaaj rada sa nadarenim
i talentovanim uenicima, sarauje sa predstavnicima obrazovnih institucija sistema, naunih
institucija, nevladinih organizacija i drugih koji mogu pruiti podrku nadarenim i talentovanim
uenicima.
lan 87.
kola vri identifikaciju, obrazovanje, praenje i podsticanje nadarenih i talentovanih

uenika, u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se regulie kolovanje i stipendiranje mladih
talenata.
lan 88.
(1) Nastava za djecu sa smetnjama u razvoju realizuje se u skladu sa usvojenim nastavnim

planom i programom.
(2) Nastavni as za uenike u prvom nivou obrazovanja traje 35 minuta, a u drugom, treem
i etvrtom nivou 40 minuta.
(3) Ministar donosi Pravilnik o nainu organizacije rada, normativima i standardima za
finansiranje osnovnih kola za djecu sa smetnjama u razvoju.
lan 89.
(1) U posebnom odjeljenju i odjeljenju u osnovnim kolama za djecu sa smetnjama u razvoju

iz lana 83. taka 2) ovog zakona, moe da bude od est do deset uenika.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog lana, odjeljenje u koje su ukljueni uenici sa viestrukim
smetnjama u razvoju i odjeljenje kombinovano od vie razreda moe imati od tri do est uenika.
lan 90.
(1) Za vaspitanje, obrazovanje, habilitaciju i rehabilitaciju uenika sa smetnjama u razvoju iz

lana 83. taka 2) ovog zakona, moe se osnovati osnovna kola za djecu sa smetnjama u razvoju
sa najmanje devet odjeljenja.
(2) kola iz stava 1. ovog lana moe da ima u svom sastavu zatitnu i proizvodnu radionicu,
kao i dokumentacioni centar s ciljem informisanja, edukacije, voenja i prikupljanja dokumentacije
o djeci sa smetnjama u razvoju.
(3) Jedinica lokalne samouprave na ijoj teritoriji roditelj uenika iz stava 1. ovog lana ima
prebivalite, snosi trokove servisnih usluga:
1) prevoza,
2) ishrane i
3) smjetaja uenika.
(4) Smjetaj i ishrana mogu biti u vidu dnevnog ili stalnog boravka.
lan 91.
(1) Ustanove socijalne zatite iji je osniva Vlada mogu obavljati djelatnost vaspitanja i
obrazovanja djece sa smetnjama u razvoju, u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se propisuje
socijalna zatita.
(2) Cilj osnivanja ustanova iz stava 1. ovog lana je rani tretman, habilitacija, rehabilitacija,
socijalizacija, vaspitanje i obrazovanje djece sa smetnjama u razvoju.
GLAVA VII
MUZIKO I BALETSKO VASPITANjE I OBRAZOVANjE
lan 92.
(1) Muziko i baletsko vaspitanje i obrazovanje stie se u muzikim i baletskim kolama,

prema odobrenim nastavnim planovima i programima.
(2) Muzike i baletske kole mogu istovremeno obavljati djelatnost osnovnog i srednjeg
muzikog ili baletskog vaspitanja i obrazovanja.
(3) Osnovno muziko i baletsko vaspitanje i obrazovanje uenici stiu uz obavezno osnovno
vaspitanje i obrazovanje.
lan 93.
(1) Osnovno muziko vaspitanje i obrazovanje traje od dvije do est godina, to zavisi od
vrste instrumenta, odnosno glavnog predmeta, a realizuje se u dva ciklusa.
(2) Osnovno baletsko vaspitanje i obrazovanje traje etiri godine.
lan 94.
(1) U osnovnu muziku, odnosno baletsku kolu moe da se upie dijete ako poloi prijemni
ispit kojim se utvruje njegova muzika, odnosno baletska sposobnost.
(2) Sadraj i nain polaganja prijemnog ispita iz stava 1. ovog lana utvruje kola statutom
i drugim aktima kole.
(3) U osnovnu muziku kolu moe da se upie dijete uzrasta od navrenih pet do 15 godina,
i to:
1) za odsjeke u trajanju od est godina dijete uzrasta do devet godina,
2) za odsjeke u trajanju od etiri godine dijete uzrasta do 11 godina, a za kontrabas i
udaraljke i dijete uzrasta do 15 godina i
3) za odsjeke u trajanju od dvije godine dijete uzrasta od 14 do 15 godina.
(4) U osnovnu muziku kolu moe da se upie i dijete starije od uzrasta navedenih u stavu
3. ovog lana ukoliko na prijemnom ispitu pokae izuzetne muzike sposobnosti.
(5) Muzika kola organizuje pripremnu nastavu za uenike mlaeg uzrasta.
(6) U osnovnu baletsku kolu moe da se upie dijete uzrasta od devet do 15 godina.
(7) U osnovnu baletsku kolu moe da se upie i dijete koje je mlae ili starije od uzrasta
navedenih u stavu 6. ovog lana, ukoliko na prijemnom ispitu pokae izuzetne sposobnosti za
pohaanje osnovne baletske kole.
(8) Dijete koje prema svom uzrastu ili pokazanim sposobnostima na prijemnom ispitu ne
moe upisati prvi razred baletske kole, moe pohaati program mlaeg i starijeg pripremnog
razreda, koji je definisan nastavnim planom i programom za osnovno baletsko obrazovanje.
(9) U muziku, odnosno baletsku kolu uenici se upisuju do poetka svake kolske godine,
a najkasnije do 1. septembra tekue godine.
lan 95.
Nastavnim planom i programom za osnovno muziko, odnosno baletsko vaspitanje i

obrazovanje utvruje se:
1) cilj obrazovanja,
2) zadaci obrazovanja,
3) sadraj obrazovanja,
4) trajanje obrazovanja,
5) uzrast uenika,
6) uslovi za poetak sticanja obrazovanja,
7) sadraj prijemnog ispita,
8) sadraj godinjeg ispita,
9) sadraj kontrolnog ispita,
10) uslovi za upis u narednu godinu,
11) sadraj, oblici i nain izvoenja vaspitno-obrazovnog rada,
12) trajanje asa, sedmini i godinji broj asova nastave i drugih oblika vaspitno-
obrazovnog rada i
13) broj uenika u odjeljenju, odnosno grupi.
lan 96.
(1) Ministar donosi pravilnik o nastavnom planu i programu za:

1) osnovno muziko obrazovanje i vaspitanje i
2) baletsko obrazovanje i vaspitanje.
(2) Ministar donosi pravilnik o nastavnom planu i programu za osnovno muziko
obrazovanje i vaspitanje uenika sa smetnjama u razvoju.
lan 97.
Osnovno muziko i baletsko obrazovanje i vaspitanje stie se redovnim pohaanjem nastave

i polaganjem ispita.
lan 98.
(1) U muzikoj i baletskoj koli polau se sljedei ispiti:

1) prijemni,
2) godinji,
3) kontrolni,
4) razredni i
5) popravni.
(2) Uenik osnovnog muzikog i baletskog vaspitanja i obrazovanja polae kontrolni i
godinji ispit.
(3) Kontrolni ispit polae se na kraju prvog ciklusa osnovnog muzikog i baletskog
vaspitanja i obrazovanja.
(4) Ako uenik muzike kole ne poloi kontrolni ispit poslije prvog ciklusa ne moe
nastaviti sa pohaanjem muzikog obrazovanja i vaspitanja.
(5) Ako uenik prvog razreda baletske kole ne poloi kontrolni ispit, ne moe nastaviti sa
pohaanjem baletskog obrazovanja i vaspitanja.
(6) Uenik muzike kole koji ne poloi godinji ispit iz glavnog predmeta, ponavlja razred.
(7) Uenik moe da polae popravni ispit samo iz jednog nastavnog predmeta.
(8) Uenik moe jednom da ponavlja razred u toku pohaanja osnovnog muzikog,
odnosno baletskog vaspitanja i obrazovanja.
lan 99.
Uenik koji se istie znanjem i sposobnostima moe stei osnovno muziko, odnosno
baletsko obrazovanje u roku kraem od roka utvrenog u nastavnom planu i programu.
lan 100.
Muzika, odnosno baletska kola moe da organizuje smjetaj i ishranu za uenike.
lan 101.
(1) Muzika kola duna je da na organizovan nain uvodi uenike u javni i kulturni ivot
sredine u kojoj se nalazi, i to:
1) organizovanjem koncerata uenika, ansambala, orkestara i hora u koli i van kole,
2) ueem na takmienjima, festivalima, smotrama i ostalim manifestacijama,
3) ueem uenika u programima prigodnih proslava u jedinici lokalne samouprave i
Republici,
4) nastupima u elektronskim medijima i putem sredstava javnog informisanja,
5) razmjenom koncerata sa drugim kolama u zemlji i inostranstvu i
6) organizovanjem susreta, tribina, savjetovanja sa tematikom muzikog obrazovanja.
(2) Ministar donosi Pravilnik o nainu organizacije rada, normativima i standardima za
finansiranje muzikih kola.
lan 102.
Potrebni nivoi i vrsta obrazovanja za nastavnike muzike, odnosno baletske kole propisuju
se Pravilnikom o strunim profilima i zvanjima nastavnika i strunih saradnika iz lana 103. stav 2.
ovog zakona.
GLAVA VIII
NASTAVNICI, STRUNI SARADNICI I OSTALI ZAPOSLENI U KOLI
lan 103.
(1) Vaspitno-obrazovni rad u koli obavljaju nastavnici i struni saradnici.

(2) Ministar donosi Pravilnik o strunim profilima i zvanjima nastavnika i strunih saradnika.
lan 104.
(1) Poslove nastavnika obavljaju lica koja osim uslova utvrenih zakonom kojim se ureuju
radni odnosi treba da imaju:
1) zavren prvi ciklus studijskog programa u odreenoj oblasti i ostvarenih najmanje 180
ECTS bodova u trajanju od tri godine ili ekvivalent,
2) poloen struni ispit za rad u vaspitno-obrazovnom procesu i
3) ljekarsko uvjerenje o psihofizikoj sposobnosti za rad sa uenicima.
(2) Struni saradnici su: pedagog, psiholog, defektolog, odnosno specijalni edukator-
rehabilitator, socijalni radnik i bibliotekar.
(3) Lica iz stava 2. ovog lana pored uslova utvrenih zakonom kojim se ureuju radni
odnosi treba da imaju:
1) zavren prvi ciklus studijskog programa u trajanju od etiri godine i ostvarenih najmanje
240 ECTS bodova ili ekvivalent,
2) poloen struni ispit za rad u vaspitno-obrazovnom procesu i
3) ljekarsko uvjerenje o psihofizikoj sposobnosti za rad sa uenicima.
(4) Lica iz st. 1. i 2. ovog lana koja imaju zavren drugi ciklus studija, obavezno moraju
imati zavren prvi ciklus studija iz odreene oblasti iz stava 1. taka 1) i stava 3. ovog lana.
(5) Za dokazivanje uslova iz stava 1. taka 3) i stava 3. taka 3) ovog lana prihvata se samo
ljekarsko uvjerenje o psihofizikoj sposobnosti radnika koje izda nadlena zdravstvena ustanova.
(6) Izuzetno od uslova iz stava 1. taka 2) i stava 3. taka 2) ovog lana, kola moe na
upranjeno radno mjesto angaovati lice koje je steklo radni sta van kole u trajanju od najmanje
godinu dana u struci, ukoliko ispunjava ostale uslove propisane ovim zakonom.
(7) Lice iz stava 6. ovog lana ima obavezu da poloi struni ispit u roku od deset mjeseci
od dana zasnivanja radnog odnosa u koli.
(8) Lice iz stava 6. ovog lana nema status pripravnika, a struni ispit polae pod istim
uslovima predvienim za pripravnika.
(9) Struni profili i zvanja nastavnika i strunih saradnika za rad u koli za djecu sa smetnjama
u razvoju propisuju se pravilnikom iz lana 103. stav 2. ovog zakona.
lan 105.
(1) Rad u koli ne moe obavljati lice koje je pravosnanom presudom osuivano za krivina
djela uinjena protiv dostojanstva linosti, morala, zloupotrebe opojnih sredstava, slubene
dunosti, polnog integriteta, zlostavljanja djeteta, polnog i drugog nasilja nad djetetom ili
maloljetnim licem.
(2) Nastavnici i struni saradnici duni su da preduzimaju mjere zatite prava djeteta, te o
svakom krenju tih prava, posebno o svim oblicima nasilja nad djetetom ili maloljetnim licem
odmah obavijeste nadlenu socijalnu ustanovu.
(3) Ministar, na prijedlog Zavoda, donosi etiki kodeks za radnike i uenike osnovne kole.
lan 106.
(1) Nastavu u prvoj trijadi izvodi nastavnik razredne nastave, osim nastave stranog jezika i
vjeronauke koju realizuju predmetni nastavnici.
(2) Nastavu u drugoj trijadi, u etvrtom i petom razredu izvodi nastavnik razredne nastave,
osim nastave stranog jezika i vjeronauke koju realizuju predmetni nastavnici, a nastavu u estom
razredu izvode nastavnici predmetne nastave.
(3) Nastavu u treoj trijadi izvode nastavnici predmetne nastave.
(4) Nastavu u koli za djecu sa smetnjama u razvoju i posebnom odjeljenju u osnovnoj koli
izvodi defektolog, odnosno specijalni edukator-rehabilitator.
(5) Vaspitni rad u koli za djecu sa smetnjama u razvoju, koja ima organizovan smjetaj
uenika obavlja defektolog, odnosno specijalni edukator-rehabilitator.
lan 107.
Propisom kojim se definiu normativi i standardi za finansiranje osnovnih kola odreuje se

broj strunih saradnika za rad u koli.
lan 108.
Nastavnik obavlja sljedee poslove:

1) ostvaruje ciljeve, zadatke i ishode osnovnog vaspitanja i obrazovanja utvrene ovim
zakonom i na osnovu njega donesenim propisima i drugim aktima,
2) planira, programira i realizuje zahtjeve i sadraje nastavnog plana i programa,
3) prati, vrednuje i ocjenjuje rezultate rada uenika,
4) uestvuje u radu strunih organa kole radi unapreivanja rada kole,
5) sarauje sa strunom slubom kole, roditeljima uenika, te drugim tijelima u koli,
6) sarauje sa drutvenim partnerima iji je rad znaajan za kvalitet rada kole i promociju
njene djelatnosti,
7) vodi pedagoku evidenciju i dokumentaciju o vaspitno-obrazovnom radu i o uenicima,
8) koji se odnose na profesionalnu orijentaciju uenika,
9) izvrava i druge obaveze koje proizlaze iz optih akata i godinjeg programa rada kole i
10) izvrava i druge obaveze po nalogu direktora.
lan 109.
(1) Pedagog obavlja sljedee poslove:

1) planiranje, praenje, programiranje i vrednovanje rada kole iz djelokruga svoje
nadlenosti,
2) analitiko-istraivaki rad u funkciji unapreivanja rada kole,
3) pedagoko-savjetodavni i korektivni rad sa uenicima,
4) pedagoko-savjetodavni rad sa roditeljima,
5) pedagoko-savjetodavni i instruktivni rad sa nastavnicima i drugim radnicima kole,
6) voenje pedagoke dokumentacije,
7) rad u strunim organima i timovima,
8) struno usavravanje, saradnja sa strunim aktivima, institucijama i drutvenom sredinom,
9) praenje realizacije vaspitno-obrazovnog procesa,
10) voenje ostale dokumentacije,
11) profesionalna orijentacija uenika,
12) izvrava i druge obaveze koje proizlaze iz optih akata i godinjeg programa rada kole,
13) planira, programira i realizuje plan rada u skladu sa opisom poslova i
(2) Defektolog, odnosno specijalni edukator-rehabilitator obavlja sljedee poslove:
nadlenosti,
3) defektoloko-korektivni rad sa uenicima,
4) savjetodavno-instruktivni rad sa roditeljima i nastavnicima,
6) voenje pedagoke dokumentacije iz djelokruga svoga rada,
7) struno usavravanje, saradnja sa strunim aktivima, institucijama i drutvenom sredinom,
9) vodi potrebnu dokumentaciju o svom radu,
(3) Psiholog obavlja sljedee poslove:
nadlenosti,
3) rad sa uenicima i psiholoko-savjetodavni rad sa uenicima,
4) rad sa roditeljima i psiholoko-savjetodavni rad sa roditeljima,
5) rad sa nastavnicima i drugim radnicima kole i psiholoko-savjetodavni rad sa
nastavnicima i drugim radnicima kole,
6) profesionalna orijentacija uenika,
7) voenje pedagoke dokumentacije, priprema za rad i struno usavravanje,
8) saradnja sa strunim aktivima, institucijama i drutvenom sredinom,
11) druge poslove koji proizlaze iz optih akata i godinjeg programa rada kole i
(4) Socijalni radnik obavlja sljedee poslove:
1) analitiko-istraivaki rad u funkciji preventivnog djelovanja i dijagnostikovanju stanja u
oblasti socijalnog poloaja uenika i djelovanja u ovoj oblasti,
2) savjetodavni i instruktivni rad sa uenicima, roditeljima i nastavnicima,
3) uestvuje u programiranju rada kole iz djelokruga svoje nadlenosti,
4) saradnja sa organima kole i drutvenim partnerima,
5) saradnja sa porodicom uenika,
6) voenje strune dokumentacije,
(5) Bibliotekar obavlja sljedee poslove:
1) sarauje sa uenicima, nastavnicima, strunom slubom kole i roditeljima na poslovima
u vezi sa ostvarivanjem ciljeva i zadataka nastavnog programa,
2) savjetuje, pomae u osamostaljivanju uenika u izboru i korienju izvora znanja,
3) priprema, prati i planira nabavke i upotrebe sredstava i izvora znanja i uenja,
4) podstie kulturnu i javnu djelatnost kole,
5) voenje dokumentacije i evidencije o svom radu,
lan 110.
(1) Direktori, nastavnici, struni saradnici i ostali radnici kole moraju obaviti sistematski
pregled svake godine prije poetka nastave.
(2) Psihika, fizika i zdravstvena sposobnost direktora, nastavnika, strunih saradnika i
ostalih radnika kole moe se provjeravati i u toku kolske godine.
(3) Sistematski pregledi direktora, nastavnika, strunih saradnika i ostalih radnika kole
obavljaju se kod nadlene zdravstvene ustanove.
(4) Direktori, nastavnici, struni saradnici i ostali radnici kole koji boluju od zarazne ili
duevne bolesti ili bolesti zavisnosti ne mogu raditi u koli.
(5) Ako postoji osnovana sumnja da je nastavniku ili strunom saradniku narueno psihiko
ili fiziko zdravlje, zbog ega je smanjena njegova sposobnost obavljanja vaspitno-obrazovnog
rada, kolski odbor na prijedlog direktora, nastavnikog vijea, savjeta uenika ili savjeta roditelja
donosi odluku o upuivanju radnika na komisijski ljekarski pregled kod nadlene zdravstvene
ustanove.
(6) Ako postoji osnovana sumnja da je i ostalim radnicima kole narueno psihiko ili fiziko
zdravlje, zbog ega je smanjena njihova radna sposobnost, kolski odbor na prijedlog direktora,
nastavnikog vijea, savjeta uenika ili savjeta roditelja donosi odluku o upuivanju radnika na
komisijski ljekarski pregled kod nadlene zdravstvene ustanove.
(7) Ako nadlena zdravstvena ustanova utvrdi da je psihiko ili fiziko zdravlje lica iz stava
5. ovog lana narueno i smanjena njegova sposobnost za obavljanje vaspitno-obrazovnog rada,
kolski odbor donosi odluku o oslobaanju radnika od neposrednog vaspitno-obrazovnog rada sa
uenicima.
(8) Ako kola ne moe obezbijediti drugo radno mjesto koje odgovara strunoj spremi i
preostaloj radnoj sposobnosti licu iz stava 5. ovog lana, kao i ostalim radnicima za koje je utvreno
da je njihovo psihiko ili fiziko zdravlje narueno, radniku se obezbjeuje materijalna i socijalna
sigurnost u skladu sa zakonom koji regulie ovu oblast.
(9) Nastavnici, struni saradnici i ostali radnici koji odbiju da odu na komisijski ljekarski
pregled ine teu povredu radne dunosti.
(10) Ministar uz saglasnost ministra nadlenog za oblast zdravlja donosi Pravilnik o
sistematskom pregledu radnika zaposlenih u osnovnoj koli.
lan 111.
(1) kola moe na upranjeno radno mjesto zaposliti pripravnika.

(2) Pripravniki sta traje godinu dana.
(3) Pripravnik je lice koje se prvi put zapoljava u struci.
(4) Lice koje ima manje od godinu dana radnog iskustva u struci i nije ostvarilo uslove za
polaganje strunog ispita ima status pripravnika.
(5) Nakon isteka pripravnikog staa pripravnik moe pristupiti polaganju strunog ispita.
(6) Pripravniku koji u roku od deset mjeseci po isteku pripravnikog staa ne poloi struni
ispit, prestaje radni odnos.
(7) Tokom pripravnikog staa nastavnici, struni saradnici, sekretari i raunovoe
osposobljavaju se uz pomo mentora za samostalni rad, savladavaju program pripravnikog staa i
pripremaju se za polaganje strunog ispita.
(8) kola moe sa nezaposlenim licem zakljuiti ugovor o strunom osposobljavanju radi
obavljanja pripravnikog staa u skladu sa zakonom kojim se reguliu radni odnosi.
(9) U sluaju iz stava 8. ovog lana kola je duna da zatrai saglasnost Ministarstva.
(10) Studenti fakulteta koji se obrazuju za nastavnika zanimanja mogu da obavljaju praksu
u kolama sa kojima je fakultet potpisao sporazum o obavljanju prakse.
(11) Ministar rjeenjem odreuje kole u kojima se polae praktini dio strunog ispita.
lan 112.
(1) Nakon obavljenog pripravnikog staa, pripravnik polae struni ispit.

(2) Pripravnik-nastavnik, pripravnik-struni saradnik i pripravnik-sekretar polau struni
ispit u skladu sa Pravilnikom o polaganju strunog ispita u osnovnoj koli, koji donosi ministar.
(3) Pripravnik-vjerouitelj polae struni ispit na osnovu programa o nainu polaganja
strunog ispita za vjerouitelje, koji donosi nadlena vjerska zajednica.
(4) Pripravnik-raunovoa polae struni ispit u skladu sa propisima kojima se regulie
knjigovodstveno-raunovodstvena oblast.
(5) Pripravnik-bibliotekar polae struni ispit u skladu sa propisima kojima se regulie
biblioteko-informaciona djelatnost.
(6) Struni ispit iz stava 2. ovog lana sastoji se iz praktinog i usmenog dijela ispita.
(7) Praktini dio strunog ispita pripravnik polae u koli iz lana 111. stav 11. ovog zakona,
a usmeni dio strunog ispita u Ministarstvu.
(8) Ministar donosi rjeenje kojim se utvruje visina naknade za polaganje strunog ispita.
(9) Ministar rjeenjem imenuje Komisiju za polaganje strunog ispita (u daljem tekstu:
Komisija) i odreuje visinu naknade za rad lanova Komisije.
(10) lanovi Komisije iz reda zaposlenih u Ministarstvu i Zavodu nemaju pravo na novanu
naknadu za uee u radu Komisije.
(11) Trokove prvog polaganja strunog ispita snosi kola u kojoj je pripravnik zaposlen na
neodreeno vrijeme.
(12) Lice iz lana 111. stav 8. ovog zakona, samo plaa trokove polaganja strunog ispita.
(13) Polaganje strunog ispita obavlja se u vie ispitnih rokova.
(14) Ministar, u skladu sa brojem prijavljenih kandidata, unutar ispitnih rokova donosi
rjeenje kojim odreuje datum za polaganje praktinog, usmenog i pismenog dijela strunog ispita.
lan 113.
(1) Direktor raspisuje javni konkurs za upranjeno radno mjesto nastavnika, strunog
saradnika, sekretara i raunovoe obavezno posredstvom Zavoda za zapoljavanje Republike
Srpske.
(2) Konkurs za upranjeno radno mjesto raspisuje se na odreeno ili neodreeno vrijeme.
(3) Prilikom raspisivanja konkursa, potrebno je navesti da li se prima pripravnik ili lice sa
radnim iskustvom.
(4) U sluaju da se raspisuje konkurs za lica sa radnim iskustvom, potrebno je navesti da
pravo uea na konkursu imaju i lica iz lana 104. stav 6. ovog zakona.
(5) Prilikom raspisivanja konkursa potrebno je navesti da pravo uea imaju i lica koja su
po propisima vaeim do stupanja na snagu ovog zakona ispunjavali uslove u pogledu stepena i
vrste strune spreme.
(6) Konkurs za upranjeno radno mjesto na neodreeno vrijeme raspisuje se u sluaju kada
postoji potreba za angaovanjem radnika na najmanje pola radnog vremena.
(7) Konkurs za prijem radnika na odreeno vrijeme moe se raspisati i za manje od 1/4
radnog vremena.
(8) Radniku zaposlenom na odreeno vrijeme i neverifikovanom nastavniku, radni odnos
na odreeno vrijeme ne moe prerasti u radni odnos na neodreeno vrijeme.
lan 114.
(1) Prije raspisivanja konkursa za popunu upranjenog radnog mjesta za radnike iz lana
113. stav 1. ovog zakona, sa punim ili nepunim radnim vremenom, direktor je duan rasporediti:
1) nastavnika koji je ostao bez norme ili ima nepunu normu asova za odreeni nastavni
predmet,
2) nastavnika kole sa podruja aktiva direktora za ijim radom je djelimino ili potpuno
prestala potreba u drugoj koli, ukoliko ne iziskuje dodatne trokove prevoza i
3) strunog saradnika, sekretara i raunovou sa podruja aktiva direktora za ijim radom je
djelimino ili potpuno prestala potreba u drugoj koli, s tim da se dopuna ne moe vriti na manje
od pola radnog vremena.
(2) Rasporeivanje radnika iz stava 1. ovog lana vri se za radnike koji imaju zakljuen
ugovor o radu na neodreeno vrijeme sa kolom.
(3) Rasporeivanje radnika iz stava 1. t. 2) i 3) ovog lana vri se za radnike kojima je
umanjena norma na koju su zakljuili ugovor o radu prilikom zasnivanja radnog odnosa, a koji su
sa tim saglasni.
(4) Ukoliko i nakon rasporeivanja radnika iz stava 1. ovog lana radno mjesto ne bude
popunjeno, predsjednici aktiva direktora osnovnih kola razmjenjuju informacije o raspoloivom
potrebnom kadru radi njihovog rasporeivanja.
(5) Ukoliko i nakon rasporeivanja radnika iz stava 4. ovog lana radno mjesto ne bude
popunjeno, predsjednici aktiva direktora osnovnih i srednjih kola sa podruja na kojem se kole
nalaze razmjenjuju informacije o raspoloivom potrebnom kadru radi njihovog rasporeivanja.
(6) Ukoliko ne postoji mogunost trajnog rasporeivanja, radnik iz stava 1. t. 2) i 3) i st. 3,
4. i 5. ovog lana rasporeuje se za jednu kolsku godinu, o emu kole zakljuuju sporazum o
upuivanju radnika na rad u drugu kolu, u skladu sa zakonom kojim se definiu radni odnosi.
(7) Radnik iz stava 6. po isteku vremena na koje je rasporeen zadrava status lica bez norme
ili sa umanjenom normom i rasporeuje se u skladu sa procedurama propisanim ovim lanom.
lan 115.
(1) Komisiju za prijem radnika (u daljem tekstu: komisija za prijem) imenuje direktor.
(2) Komisija za prijem iz stava 1. ovog lana duna je da u roku od osam dana od dana
zatvaranja konkursa saini i predloi direktoru listu kandidata koji ispunjavaju uslove konkursa.
(3) Direktor je duan da primi u radni odnos prvog kandidata sa liste za izbor kandidata.
(4) Ukoliko kandidat koji je prvi na listi ne prihvati ponueno radno mjesto, prima se u radni
odnos sljedei kandidat sa liste.
(5) Ministar donosi Pravilnik o proceduri prijema, kriterijumima za prijem u radni odnos i
nainu bodovanja kandidata, pri emu se kao obavezni moraju definisati sljedei kriterijumi:
1) vrijeme provedeno na evidenciji nezaposlenih lica, koju vodi Zavod za zapoljavanje,
nakon sticanja odgovarajue strune spreme,
2) prosjek ocjena tokom studiranja,
3) rezultati ostvareni na intervjuu i
4) radni sta kandidata.
(6) U sluaju da prijavljeni kandidat nije zadovoljan odlukom direktora, moe podnijeti
prigovor kolskom odboru u roku od osam dana od dana prijema obavjetenja.
(7) kolski odbor provjerava navode iz prigovora i zakonitost sprovoenja postupka izbora
i prijema kandidata i odluuje o prigovoru kandidata iz stava 6. ovog lana.
(8) Odluka kolskog odbora je konana i protiv nje nije dozvoljena alba, ali se moe
pokrenuti sudski postupak pred nadlenim sudom.
(9) Ako se na konkurs ne prijavi nastavnik koji ispunjava uslove iz lana 104. stav 1. taka
1) ovog zakona i ukoliko ne postoji mogunost angaovanja nastavnika zaposlenog u koli ili na
podruju aktiva direktora sa nepunom normom, direktor moe, na odreeno vrijeme, primiti lice
bez potrebnih uslova u pogledu nivoa i vrste obrazovanja, odnosno neverifikovanog nastavnika, a
najdue za jedno polugodite.
(10) Vjerouitelji se primaju u radni odnos na osnovu ovog zakona i uz prethodno
pribavljenu saglasnost nadlene crkve ili vjerske zajednice.
(11) Ministar donosi uputstvo o angaovanju neverifikovanih lica na mjesto nastavnika.
lan 116.
(1) U sluajevima iznenadnog odsustva nastavnika, strunog saradnika, sekretara i

raunovoe zbog bolesti i drugog opravdanog odsustva, kada obavljanje poslova ne trpi odgaanje,
direktor kole moe, bez raspisivanja javnog konkursa, zakljuiti ugovor o radu na odreeno
vrijeme sa licem koje ima radno iskustvo i koje ispunjava uslove propisane ovim zakonom i
podzakonskim propisima, a najdue do 60 dana.
(2) U sluaju iz stava 1. ovog lana, ukoliko doe do iznenadnog odsustva nastavnika,
direktor rasporeuje nastavnika sa nepunom normom asova iz te kole, ukoliko je to mogue, a
najdue do 60 dana.
(3) Izuzetno, u sluaju iz stava 1. ovog lana, ukoliko nije mogue angaovati lice sa
iskustvom, kola moe angaovati lice bez iskustva.
lan 117.
(1) Na zahtjev radnika kole, a s ciljem omoguavanja radnicima lakeg obavljanja radnih
obaveza i racionalizacije trokova prevoza, kole se mogu sporazumjeti o trajnom premjetaju
radnika koji imaju zakljuene ugovore o radu na neodreeno vrijeme sa kolom, a rade na istim
radnim mjestima.
(2) U sluaju iz stava 1. ovog lana, trajni premjetaj se moe izvriti uz saglasnost u pisanoj
formi oba radnika, oba direktora kola i saglasnost Ministarstva.
lan 118.
(1) Norma neposrednog vaspitno-obrazovnog rada nastavnika sa uenicima u okviru 40-

asovne radne sedmice iznosi 24 asa.
(2) Norma strunih saradnika i ostalih radnika u koli iznosi 40 sati sedmino.
(3) kola je duna do kraja jula tekue godine zatraiti saglasnost Ministarstva ukoliko ima
potrebu za izmjenom broja strunih saradnika i ostalih radnika kole.
(4) kola je duna do kraja avgusta tekue godine u elektronskom i pisanom obliku obavijesti
Ministarstvo o broju strunih saradnika i ostalih radnika kole.
(5) Ministar donosi Pravilnik o normi nastavnika, strunih saradnika i ostalih radnika kole
u okviru 40-asovne radne sedmice.
lan 119.
(1) Povredu radne obaveze radnik ini neizvravanjem ili nemarnim, neblagovremenim i
nesavjesnim izvravanjem radne obaveze ili krenjem etikog kodeksa.
(2) Za povredu radne obaveze radnik odgovara u postupku za utvrivanje odgovornosti.
(3) Odgovornost za povredu radne obaveze ne iskljuuje krivinu, prekrajnu i materijalnu
odgovornost.
(4) Disciplinski postupak protiv radnika koji je uinio povredu radne obaveze pokree
neposredni rukovodilac ili lice koje on ovlasti.
(5) Za povredu radnih obaveza i radne discipline radniku se moe izrei jedna od sljedeih
mjera:
1) pismeno upozorenje,
2) novana kazna i
3) prestanak radnog odnosa.
(6) Mjera iz stava 5. taka 3) ovog lana ne moe se izrei za lake povrede radne obaveze.
(7) Na odluku direktora o izreenoj mjeri iz stava 5. ovog lana, nezadovoljni radnik moe
izjaviti prigovor kolskom odboru.
(8) Odluka kolskog odbora je konana, a radnik nezadovoljan odlukom moe pokrenuti
postupak u skladu sa zakonom kojim se ureuju radni odnosi.
(9) Postupak utvrivanja odgovornosti za tee povrede radnih obaveza i dunosti sprovodi
disciplinska komisija.
(10) Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u oblasti obrazovanja i kulture
Republike Srpske (Slubeni glasnik Republike Srpske broj 70/16) ureuje se pokretanje, voenje
i zastarijevanje disciplinskog postupka za utvrivanje disciplinske odgovornosti zbog povrede
radnih obaveza i druga pitanja od znaaja za zatitu radne discipline, kao i pitanje materijalne
odgovornosti radnika.
(11) kola je duna da donese pravilnik o disciplinskoj odgovornosti i disciplinskom
postupku u skladu sa ovim zakonom i Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u oblasti
obrazovanja i kulture Republike Srpske.
lan 120.
(1) Tee povrede radnih obaveza su:

1) odbijanje radnika da izvrava svoje radne obaveze odreene ugovorom o radu i rjeenjem
o 40-asovnoj radnoj sedmici,
2) odbijanje radnika da ode na komisijski ljekarski pregled,
3) kraa, namjerno unitenje, oteenje ili nezakonito raspolaganje sredstvima kole, kao i
nanoenje tete treim licima, koju je kola duna da nadoknadi,
4) zloupotreba poloaja sa materijalnim ili drugim posljedicama za kolu,
5) nasilno ponaanje prema uenicima, radnicima i treim licima,
6) dolazak na posao u alkoholisanom stanju ili pod uticajem opojnih sredstava, te korienje
alkoholnih pia ili opojnih sredstava tokom radnog vremena,
7) neopravdan izostanak sa posla u trajanju od tri dana u kalendarskoj godini,
8) organizovanje instruktivne nastave i kurseva za uenike kole u kojoj radi,
9) ispitivanje i ocjenjivanje uenika suprotno ovom zakonu i podzakonskim propisima,
10) organizovanje uenika u politike svrhe,
11) izazivanje nacionalne ili vjerske netrpeljivosti,
12) neprimjereno ponaanje prema uenicima, omalovaavanje i vrijeanje uenika, roditelja
uenika ili radnih kolega,
13) organizovanje ili uestvovanje u prodaji knjiga ili druge robe uenicima,
14) naplaivanje testova uenicima,
15) onemoguavanje kontrole i struno-pedagokog nadzora prosvjetnim savjetnicima i
inspekcijskim organima,
16) unoenje oruja u kolu,
17) uznemiravanje ili zlostavljanje uenika i
18) odavanje poslovne ili slubene tajne.
(2) Lake povrede radnih obaveza utvruju se Posebnim kolektivnim ugovorom za
zaposlene u oblasti obrazovanja i kulture Republike Srpske i pravilnikom iz lana 119. stav 11. ovog
zakona.
lan 121.
(1) Ukoliko radnik kole doe u alkoholisanom stanju ili postoji sumnja da je u kolu doao
pod uticajem opojnih sredstva, direktor kole duan je da odmah o tome obavijesti nadlenu
organizacionu jedinicu Ministarstva unutranjih poslova i uputi radnika na ljekarski pregled.
(2) Ako je radnik zateen u vrenju radnji za koje se osnovano sumnja da predstavljaju
krivino djelo, teu povredu radne obaveze iz stava 3. ovog lana ili radnji koja ugroava imovinu
vee vrijednosti, direktor kole ga moe udaljiti sa rada i prije otkazivanja ugovora o radu.
(3) Direktor kole udaljava sa rada radnika u sluaju da uini neku od sljedeih teih radnih
obaveza:
1) ako je zateen u vrenju radnji za koje se osnovano sumnja da predstavljaju krivino djelo
ili da ugroavaju imovinu vee vrijednosti,
2) ako utvrdi da je doao na radno mjesto pod uticajem alkohola ili opojnih sredstava,
3) ako se nasilniki ponaa prema uenicima, radnicima kole i ostalim licima i
4) ako je protiv radnika pokrenut krivini postupak za djela uinjena protiv dostojanstva
linosti, morala, slubene dunosti, polnog integriteta, zlostavljanja djeteta, polnog i drugog nasilja
nad djetetom ili maloljetnim licem.
(4) U sluajevima iz stava 2. ovog lana udaljenje radnika sa rada moe trajati najdue do tri
mjeseca, a u tom roku direktor je duan da odlui o odgovornosti radnika.
(5) Ako direktor ne postupi u skladu sa stavom 3. ovog lana, nastavnika, strunog saradnika
ili drugog radnika udaljava ministar, u roku od osam dana od dana dostavljanja obavjetenja, pri
emu se razmatra i kanjava i postupak direktora.
(6) Za povredu radnih obaveza iz lana 120. stav 1. ovog zakona direktor moe izrei mjeru:
1) novanu kaznu u visini do 20% osnovne plate radnika, za mjesec u kome je novana
kazna izreena, u trajanju od jednog do tri mjeseca,
2) pismeno upozorenje sa najavom otkaza ugovora o radu pod uslovom da radnik u
narednom roku od est mjeseci ne uini povredu radne obaveze ili nepotovanje radne discipline i
3) prestanak radnog odnosa.
(7) Za povredu radnih obaveza iz lana 120. stav 2. ovog zakona radniku se moe izrei
mjera:
1) pismeno upozorenje i
2) novana kazna u visini 10% osnovne plate radnika, za mjesec u kome je novana kazna
izreena.
lan 122.
(1) Radniku za ijim radom je djelimino ili potpuno, odnosno privremeno ili trajno prestala
potreba zbog promjene u nastavnom planu i programu, smanjenog broja uenika ili statusne
promjene kole, obezbjeuje se materijalna i socijalna sigurnost u skladu sa ovim zakonom,
Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u oblasti obrazovanja i kulture Republike Srpske i
optim aktima kole.
(2) Na pitanja iz radnog odnosa koja nisu regulisana zakonskim i podzakonskim propisima
iz stava 1. ovog lana, primjenjivae se zakon kojim se propisuju radni odnosi.
(3) Nastavniku prestaje radni odnos u koli na kraju polugodita u toku kojeg ispunjava
uslove za odlazak u penziju.
lan 123.
(1) Nastavnici, struni saradnici i drugi radnici kole koji su zasnovali radni odnos u koli
imaju pravo da protiv akata donesenih o njihovim pravima, obavezama i odgovornostima podnesu
prigovor kolskom odboru u roku od 15 dana od dana dostavljanja akta.
(2) Odluka kolskog odbora po prigovoru je konana.
lan 124.
(1) Nastavnici, struni saradnici, sekretari, raunovoe i direktori kola duni su da se

struno usavravaju kroz obavezne programe obuka i usavravanja koje odobri ministar.
(2) U skladu sa potrebama vaspitanja i obrazovanja ministar odreuje oblasti strunog
usavravanja za period od etiri godine.
lan 125.
(1) Nosioci organizacije i realizacije strunog usavravanja nastavnika, strunih saradnika i

direktora su Zavod i kola.
(2) Struno usavravanje ostvaruje se kroz: programe obuke, strune skupove, savjetovanja,
ljetne i zimske kole, struna i studijska putovanja, meunarodne i regionalne skupove i kroz
programe u okviru cjeloivotnog uenja.
(3) Struno usavravanje vaspitno-obrazovnih radnika, kola planira godinjim programom
rada kole, razvojnim planom, a u skladu sa definisanim oblastima iz lana 124. stav 2. ovog zakona.
lan 126.
(1) Rad nastavnika i strunih saradnika ocjenjuje direktor jedan put godinje.
(2) Nastavnici i struni saradnici ocjenjuju se iz sljedeih oblasti:
1) planiranje, programiranje i pripremanje,
2) uenje i pouavanje, praenje i vrednovanje,
3) kreiranje okruenja za uenike, saradnja sa porodicom i zajednicom,
4) profesionalni razvoj i
5) uee u radu i razvoju kole i obrazovnog sistema.
(3) Rad direktora ocjenjuje se iz sljedeih oblasti:
1) rukovoenje vaspitno-obrazovnim procesom,
2) planiranje i organizovanje rada kole,
3) saradnja sa organima jedinice lokalne samouprave i roditeljima i
4) finansijsko i administrativno upravljanje radom kole.
(4) Rad direktora kontinuirano prati i ocjenjuje ministar.
(5) Na prijedlog Zavoda ministar ocjenjuje direktora, jednom u dvije godine.
lan 127.
(1) Za postignute rezultate u radu nastavnici i struni saradnici mogu biti pohvaljeni i
nagraeni u skladu sa kriterijumima propisanim optim aktom kole.
(2) Nastavnici i struni saradnici mogu napredovati i stei struna zvanja:
1) mentor ako dva puta uzastopno bude ocijenjen integrisanom ocjenom istie se,
2) savjetnik ako dva puta uzastopno bude ocijenjen integrisanom ocjenom naroito se
istie i
3) vii savjetnik ako tri puta uzastopno bude ocijenjen integrisanom ocjenom naroito se
istie.
(3) Ministar donosi rjeenje o strunom napredovanju u zvanja iz stava 2. ovog lana.
(4) Ministar donosi Pravilnik o strunom usavravanju, ocjenjivanju i napredovanju
direktora, nastavnika i strunih saradnika.
(5) Pored nastavnika i strunih saradnika, direktor prati i rad ostalih radnika, te ih na osnovu
postignutih rezultata pohvaljuje i nagrauje u skladu sa optim aktima kole.
lan 128.
(1) Zaposleni u kolama ostvaruju pravo na sindikalno organizovanje i trajk, u skladu sa

zakonskim propisima kojima se reguliu radni odnosi i pravo na organizovanje trajka.
(2) U ime radnika u kolama sindikat kolektivno pregovara i potpisuje kolektivni ugovor sa
osnivaem kole i poslodavcem.
lan 129.
(1) Administrativne, pravne i raunovodstvene poslove u koli obavljaju sekretar i

raunovoa.
(2) Poslove sekretara kole moe obavljati lice sa zavrenim prvim ciklusom studijskog
programa u trajanju od etiri godine i ostvarenih najmanje 240 ECTS bodova ili ekvivalent, sa
zavrenim pravnim fakultetom.
(3) Poslove raunovoe kole moe obavljati lice sa zavrenim prvim ciklusom studijskog
programa ekonomije, finansija ili raunovodstva u trajanju od etiri godine i ostvarenih najmanje
240 ECTS bodova ili ekvivalent, koje ima odgovarajuu licencu u skladu sa zakonom kojim se
ureuje oblast raunovodstva.
(4) Administrativno-finansijske poslove za potrebe sekretara kole i raunovoe kole moe
obavljati administrativno-finansijski radnik, ako kola ima sistematizovano radno mjesto
administrativno-finansijskog radnika.
(5) Poslove administrativno-finansijskog radnika moe obavljati lice sa zavrenom najmanje
srednjom strunom spremom, drutvenog smjera.
(6) Broj izvrilaca iz st. 1. i 4. ovog lana odreuje se pravilnikom kojim se propisuju
normativi i standardi za finansiranje osnovnih kola.
lan 130.
Sekretar obavlja sljedee poslove:

1) obavlja godinje programiranje i planiranje rada iz svoje nadlenosti,
2) upravne, normativno-pravne i druge pravne poslove u koli,
3) izrauje nacrte optih akata,
4) prati i primjenjuje zakone i odgovarajue propise u vezi sa djelatnou kole,
5) prisustvuje sjednicama kolskog odbora, vodi zapisnike sa sjednica i priprema materijale
za rad tog organa,
6) priprema prijedloge odluka i rjeenja,
7) priprema statistike izvjetaje u vezi sa uenicima i radnicima kole,
8) vodi odgovarajuu dokumentaciju, izrauje duplikate diploma i svjedoanstava,
kompletira dokumentaciju za sve vrste ispita, odgovara za korienje peata i tambilja kole,
9) priprema ugovore,
10) sarauje sa strunim organima,
11) organizuje i prati rad pomonog osoblja,
12) radi sa strankama,
13) vodi kadrovsku i personalnu evidenciju,
14) sarauje sa direktorom i ostalim radnicima kole,
15) daje obavjetenja roditeljima koja se odnose na primjenu propisa,
16) vodi postupak javne nabavke i
17) obavlja i druge poslove po nalogu direktora.
lan 131.
Raunovoa obavlja sljedee poslove:

1) rukuje finansijskim sredstvima u okviru svojih ovlaenja,
2) sainjava statistike izvjetaje, periodine obraune i godinji obraun,
3) organizuje rad u raunovodstvu i rukovodi poslovima raunovodstva,
4) vodi kompletno knjigovodstvo kole u skladu sa propisima,
5) obavlja poslove sa poreskom upravom, trezorom i drugim finansijskim institucijama,
6) priprema materijane izvjetaje za organe upravljanja koji se odnose na finansijsko-
materijalno poslovanje,
7) vodi rauna o likvidaciji akontacija po svim osnovama,
8) vri obraun zarada i ostalih primanja radnika,
9) sarauje sa inspektorima i revizorima budetskog korisnika,
10) prua struna objanjenja iz oblasti raunovodstva organima kole,
11) priprema neophodnu dokumentaciju za plaanje preuzetih obaveza po raunima,
12) izvrava plaanje finansijskih obaveza, prati i primjenjuje zakonske i druge propise u
raunovodstvu kole,
13) uestvuje u aktivnostima koje se tiu procedura javnih nabavki,
14) sarauje sa direktorom i ostalim radnicima kole i
lan 132.
Administrativno-finansijski radnik obavlja sljedee poslove:

1) obavlja poslove u vezi sa materijalnim poslovanjem, obradom dokumentacije i dostavlja
ih raunovoi, sekretaru i direktoru kole,
2) vri izradu statistikih izvjetaja,
3) radi na administrativnim i arhivskim poslovima,
4) prua pomo popisnoj komisiji,
5) vodi administrativno-tehnike poslove iz radnog odnosa i
lan 133.
(1) Zaposleni u kolama godinji odmor, po pravilu, koriste u toku raspusta.

(2) Optim aktom kole detaljno se odreuje broj dana, vrijeme i uslovi korienja godinjeg
odmora, u skladu sa zakonom kojim se reguliu radni odnosi i posebnim kolektivnim ugovorom
za zaposlene u oblasti obrazovanja i kulture.
GLAVA IX
UPRAVLjANjE I RUKOVOENjE KOLOM I PROCEDURA IZBORA ORGANA
UPRAVLjANjA I RUKOVOENjA
lan 134.
(1) kolski odbor je organ upravljanja u koli.
(2) kolski odbor ima sedam lanova koje za javne kole u ime osnivaa imenuje
Ministarstvo, i to:
1) dva lana na prijedlog radnika kole iz reda zaposlenih,
2) dva lana u ime osnivaa,
3) dva lana iz reda roditelja na prijedlog savjeta roditelja kole i
4) jedan lan na prijedlog jedinice lokalne samouprave.
(3) Sastav kolskog odbora, po pravilu, treba da odraava nacionalnu strukturu uenika,
njihovih roditelja, radnika kole i jedinice lokalne samouprave.
(4) Mandat kolskog odbora traje etiri godine.
(5) Svim lanovima kolskog odbora prestaje mandat istekom roka od etiri godine od dana
konstituisanja kolskog odbora.
(6) lan kolskog odbora u mandatu kolskog odbora u jednoj koli ne moe biti biran za
lana kolskog odbora u drugoj koli.
(7) Po isteku mandata, lan kolskog odbora moe biti ponovo biran za lana kolskog
odbora.
(8) lan kolskog odbora moe biti lice sa najmanje srednjom strunom spremom.
(9) Odluke kolskog odbora su pravno valjane ako se za njih izjasni veina od ukupnog broja
lanova kolskog odbora.
(10) lanovi kolskog odbora ne mogu biti lica koja u kolama obavljaju poslove:
1) direktora,
2) pomonika direktora,
3) sekretara i
4) raunovoe.
(11) Predsjednika i zamjenika predsjednika kolskog odbora imenuje kolski odbor iz reda
svojih lanova.
(12) lanove kolskog odbora razrjeava Ministarstvo u ime osnivaa na osnovu inicijative
ovlaenih predlagaa iz stava 2. ovog lana, inicijative drugih organa u koli ili na osnovu
inspekcijskog nalaza, ako se utvrdi da ne ispunjavaju obaveze iz ovog zakona.
(13) Ministar e razrijeiti dunosti pojedine lanove kolskog odbora, predsjednika ili sve
lanove kolskog odbora, ako:
1) donosi nezakonite odluke,
2) ne donosi odluke u zakonskom roku,
3) neopravdano izostaje sa sjednica kolskog odbora i
4) nesavjesnim radom onemoguava rad kolskog odbora.
(14) U koli u kojoj se kolski odbor ne sastaje ili zbog nepostojanja kvoruma ne moe da
donese odluke, ministar imenuje kolski odbor za privremeno upravljanje do konstituisanja novog
kolskog odbora, a najdue na est mjeseci.
(15) Svojstvo lana kolskog odbora prestaje istekom mandata, ostavkom ili razrjeenjem.
(16) Ukoliko lan kolskog odbora bude razrijeen dunosti ili mu mandat prestane po
nekom drugom osnovu, imenuje se novi lan kolskog odbora.
(17) kolski odbor donosi poslovnik o radu kojim se regulie konstituisanje kolskog
odbora, izbor predsjednika i zamjenika predsjednika kolskog odbora.
(18) Rad lana kolskog odbora je dobrovoljan i ne plaa se.
(19) Ministar donosi Pravilnik o radu i postupku izbora i razrjeenja lanova kolskog
odbora.
lan 135.
kolski odbor privatne kole imenuje osniva.
lan 136.
(1) kolski odbor:

1) usvaja godinji program rada kole i finansijski plan i prati njegovo izvrenje,
2) daje direktoru miljenja i prijedloge o pitanjima od interesa za rad kole,
3) odluuje o korienju finansijskih sredstava kole u skladu sa zakonom,
4) usvaja godinji izvjetaj o poslovanju kole i godinji obraun,
5) odluuje o korienju sredstava za investicije i investiciono odravanje,
6) donosi odluku i raspisuje konkurs za izbor direktora posredstvom Zavoda za
zapoljavanje Republike Srpske,
7) razmatra prijave kandidata koji ispunjavaju uslove konkursa za imenovanje direktora,
8) ministru dostavlja dokumentaciju i spisak kandidata koji ispunjavaju uslove konkursa za
imenovanje direktora, u roku od osam dana od dana razmatranja prijava,
9) redovno razmatra i prati uspjeh uenika i preduzima mjere za unapreivanje rada kole,
10) usvaja statut i druga akta kole,
11) rjeava prigovore na odluke direktora,
12) pokree inicijativu za smjenu direktora,
13) izvrava rjeenja, odluke i zahtjeve Ministarstva,
14) prati i kontrolie sve druge aktivnosti propisane ovim zakonom, statutom i osnivakim
aktom kole,
15) pokree postupak kod nadlenih zdravstvenih ustanova za komisijsku ocjenu radne i
zdravstvene sposobnosti direktora, vrioca dunosti direktora, pomonika direktora i lica
ovlaenog za zamjenu direktora kole,
16) odluuje o prigovorima radnika na rjeenja direktora i odluke komisija kole i
17) razmatra i druga pitanja utvrena ovim zakonom.
(2) kolski odbor ne moe ponititi odluku Nastavnikog vijea o ocjenjivanju i vaspitno-
disciplinskoj mjeri, ve moe samo zatraiti od Nastavnikog vijea ponovno razmatranje. Odluka
Nastavnikog vijea, nakon ponovnog razmatranja na zahtjev kolskog odbora, je konana.
lan 137.
(1) Direktor rukovodi radom kole.

(2) Za direktora kole moe da bude izabran nastavnik ili struni saradnik koji:
1) ima zavren prvi ciklus studija u trajanju od etiri godine i ostvarenih najmanje 240 ECTS
bodova ili ekvivalent,
2) ima najmanje pet godina radnog iskustva kao struni saradnik ili nastavnik na predmetima
koji se izuavaju u osnovnoj koli nakon sticanja diplome iz take 1) ovog stava i
3) nije osuivan pravosnanom presudom na bezuslovnu kaznu zatvora, protiv kojeg nije
pokrenut krivini postupak za djela uinjena protiv dostojanstva linosti, morala, slubene
dunosti, polnog integriteta, zlostavljanja djeteta, polnog i drugog nasilja nad djetetom ili
maloljetnim licem.
(3) kolski odbor raspisuje konkurs za izbor direktora tri mjeseca prije isteka mandata
direktora.
(4) Na prijedlog ministra Vlada imenuje za direktora jednog od kandidata sa spiska iz lana
136. taka 8) ovog zakona.
(5) Ukoliko ministar ne predloi za direktora nijednog kandidata sa dostavljenog spiska, o
tome obavjetava kolski odbor koji donosi odluku o raspisivanju novog konkursa.
(6) U sluaju iz stava 5. ovog lana, Vlada imenuje vrioca dunosti direktora, do zavretka
konkursne procedure za izbor direktora, a najdue na 90 dana.
(7) Mandat direktora traje etiri godine i poinje od dana stupanja na dunost.
lan 138.
kolski odbor privatne kole imenuje direktora privatne kole, s tim da imenovano lice mora
ispunjavati uslove iz lana 137. stav 2. ovog zakona i mora biti imenovano u skladu sa procedurom
propisanom ovim zakonom.
lan 139.
(1) Direktor je odgovoran za zakonitost rada i za uspjeno obavljanje djelatnosti kole.

(2) Direktor za svoj rad odgovara Vladi, kolskom odboru i ministru.
(3) Osim poslova utvrenih zakonom kojim se ureuje sistem javih slubi, direktor:
1) planira, organizuje i odgovara za ostvarivanje nastavnog plana i programa,
2) organizuje i brine se o osiguranju kvaliteta i unapreivanju vaspitno-obrazovnog rada,
3) organizuje pedagoko-instruktivni uvid i nadzor i preduzima mjere za unapreivanje rada
nastavnika, odnosno strunih saradnika i za spreavanje njihovog negativnog uticaja na uenike i
druge nastavnike, odnosno saradnike,
4) planira struno usavravanje zaposlenih,
5) preduzima mjere radi izvravanja naloga prosvjetnog inspektora i prosvjetnog savjetnika,
kao i u sluaju nedolinog ponaanja zaposlenih radnika i njihovog negativnog uticaja na uenike,
6) blagovremeno obavjetava zaposlene, strune organe i organe upravljanja o svim
pitanjima od interesa za rad kole,
7) podnosi izvjetaj kolskom odboru o uspjehu i postignutim rezultatima vaspitno-
obrazovnog rada,
8) sarauje sa Ministarstvom, jedinicom lokalne samouprave, roditeljima uenika i ostalim
drutvenim partnerima,
9) saziva i rukovodi sjednicama nastavnikog vijea, usmjerava i usklauje rad strunih
organa u koli,
10) odgovara za sprovoenje odluka kolskog odbora i drugih tijela kole,
11) obezbjeuje zatitu prava uenika, zatitu zdravlja uenika i njihove sigurnosti u koli,
12) obezbjeuje blagovremeno i tano dostavljanje podataka Ministarstvu, odnosno
osnivau, o broju uenika i odjeljenja, nastavnika, strunih saradnika i ostalih radnika, broju asova,
te drugih podataka,
13) organizuje sprovoenje ispita, upisa i ocjenjivanja uenika u koli u skladu sa ovim
zakonom i podzakonskim propisima,
14) obezbjeuje namjensko troenje sredstava u koli,
15) donosi odluke o slobodnim radnim mjestima i raspisuje konkurs za popunu upranjenih
radnih mjesta u koli,
16) prije raspisivanja konkursa za upranjeno radno mjesto, informie aktiv o slobodnim
radnim mjestima i trai saglasnost od aktiva direktora za raspisivanje konkursa,
17) prima u radni odnos nastavnike, strune saradnike i ostale radnike, na prijedlog komisije
za izbor radnika,
18) organizuje uvanje i brigu o kolskom objektu, inventaru i opremi,
19) odgovoran je za izdavanje svjedoanstava, diploma i drugih javnih isprava, kao i za
uredno voenje i uvanje odjeljenskih knjiga, matinih knjiga, ljetopisa kole i drugih dokumenata,
20) sprovodi odluke, zakljuke i rjeenja Ministarstva i
21) preduzima mjere zatite prava uenika, te o svakom krenju tih prava i posebno o svim
oblicima nasilja nad uenikom, odmah obavjetava nadlenu socijalnu ustanovu.
lan 140.
(1) Dunost direktora prestaje:

1) istekom mandata,
2) na lini zahtjev ostavkom,
3) sticanjem uslova za prestanak radnog odnosa u skladu sa zakonom kojim se propisuju
radni odnosi,
4) razrjeenjem i
5) ako je ocijenjen ocjenom ne zadovoljava u skladu sa pravilnikom iz lana 127. stav 4.
ovog zakona.
(2) Odluku o prestanku dunosti direktora donosi Vlada, na prijedlog ministra.
(3) Po isteku mandata ili prestanku obavljanja dunosti, direktor se vraa na radno mjesto
sa kojeg je imenovan za direktora.
(4) Inicijativu za razrjeenje direktora kole mogu pokrenuti:
1) ministar,
2) kolski odbor,
3) nastavniko vijee,
4) sindikat,
5) savjet roditelja,
6) inspekcija i
7) Zavod.
(5) Inicijativa za razrjeenje direktora dostavlja se ministru.
(6) Ministar u roku od 15 dana od dana dostavljanja inicijative iz stava 5. ovog lana,
razmatra inicijativu i utvruje da li postoje uslovi predvieni ovim zakonom za razrjeenje direktora,
te donosi odluku i o tome obavjetava predlagaa inicijative.
(7) Ako utvrdi da su ispunjeni uslovi predvieni ovim zakonom za razrjeenje direktora,
ministar e smijeniti direktora sa dunosti.
(8) U sluaju iz stava 7. ovog lana ministar imenuje vrioca dunosti do okonanja postupka
izbora direktora, a najdue do 90 dana.
(9) Za vrioca dunosti direktora moe da bude imenovano lice koje ispunjava uslove za
imenovanje direktora kole.
(10) Prava, obaveze i odgovornosti direktora kole odnose se i na vrioca dunosti direktora.
lan 141.
(1) Vlada e razrijeiti dunosti direktora prije isteka mandata, ako:

1) utvrdi da ne izvrava obaveze predviene ovim zakonom,
2) je kola, odnosno direktor odgovoran za prekraj iz ovog zakona ili je poinio krivino
djelo,
3) je nadleni organ utvrdio da kola ne ostvaruje godinji program rada kole,
4) je nadleni organ utvrdio da direktor ne preduzima mjere za ostvarivanje ciljeva
obrazovanja,
5) direktor ne postupi po nalogu, odnosno mjeri nadlenog organa za otklanjanje utvrenih
nedostataka i nepravilnosti,
6) nadleni organ utvrdi da direktor raspolae sredstvima kole, kolskim prostorom,
opremom i imovinom kole na nezakonit nain,
7) direktor predlaganjem nezakonitih odluka, nepotpunim, neblagovremenim i netanim
obavjetavanjem ili sazivanjem sjednica suprotno poslovniku, ometa rad organa upravljanja i
zaposlenih,
8) direktor ne preduzima odgovarajue mjere prema nastavniku, strunom saradniku ili
drugom zaposlenom radniku koji ne izvrava svoje radne obaveze,
9) se u koli vodi evidencija i izdaju javne isprave suprotno ovom zakonu,
10) kola ne obezbijedi uvanje propisane evidencije i dokumentacije,
11) kola ne sprovodi mjere bezbjednosti i zatite uenika,
12) kola naplati od uenika nadoknadu tete suprotno ovom zakonu,
13) ne raspie konkurs na upranjeno radno mjesto ili primi radnika suprotno ovom zakonu,
14) ne omogui obavljanje upravnog, struno-pedagokog i inspekcijskog nadzora ili ne
otkloni nedostatke utvrene tim nadzorom,
15) kola dostavi Ministarstvu netane podatke u vezi sa radom kole, kao i o broju
odjeljenja, uenika, asova i radnika,
16) se u koli obraun plate vri suprotno vaeim propisima i kolektivnom ugovoru,
17) kola ne izda svim radnicima rjeenje o 40-asovnoj radnoj sedmici i ako se radnicima
svakog mjeseca ne dostavlja obraunski list za platu,
18) uini teu povredu radnih obaveza,
19) dobije negativan revizorski izvjetaj,
20) upie dijete sa upisnog podruja druge kole bez saglasnosti nadlene slube jedinice
lokalne samouprave,
21) utvrdi da dolazi u kolu u alkoholisanom stanju ili pod uticajem opojnih droga i
22) utvrdi i druge nepravilnosti utvrene ovim zakonom.
(2) Ministar donosi Pravilnik o uslovima i postupku izbora i razrjeenja direktora osnovne
kole.
lan 142.
(1) kola koja ima vie od 24 odjeljenja moe imati pomonika direktora.
(2) Broj izvrilaca i procenat radnog vremena pomonika direktora ureuje se
podzakonskim aktom kojim se propisuju normativi i standardi za finansiranje osnovnih kola.
(3) Pomonika direktora kole imenuje direktor kole iz reda zaposlenih nastavnika i
strunih saradnika, koji ispunjava uslove propisane lanom 137. stav 2. t. 1) i 3) ovog zakona, i ima
najmanje tri godine rada u nastavi ili na poslovima strunog saradnika.
(4) Izbor pomonika direktora regulie se optim aktom kole.
(5) Pomonik direktora obavlja sljedee poslove:
1) organizuje, rukovodi i odgovara za vaspitno-obrazovni rad kole,
2) koordinira rad strunih organa kole,
3) zamjenjuje direktora u odsustvu i
4) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i optim aktom kole.
(6) Pomonik direktora u okviru 40-asovne radne sedmice moe da izvodi i asove redovne
nastave.
(7) U koli u kojoj je direktor opravdano odsutan due od mjesec dana, poslove direktora
obavlja pomonik direktora, do povratka direktora na dunost, a najdue do est mjeseci.
(8) U sluaju iz stava 6. ovog lana, ukoliko kola nema pomonika direktora, direktor, uz
saglasnost ministra, ovlauje lice iz reda zaposlenih koje ispunjava uslove, do povratka direktora
na dunost, a najdue do est mjeseci.
lan 143.
(1) U koli se formira savjet roditelja kao savjetodavno tijelo.

(2) Savjet roditelja ine predstavnici roditelja svakog razreda u koli.
(3) Statutom kole definie se broj lanova, nain i procedura osnivanja i rada savjeta
roditelja.
(4) Savjet roditelja:
1) razmatra uspjeh uenika u uenju i vladanju,
2) razmatra namjenu korienja sredstava ostvarenih:
1. uenikim radom,
2. proirenom djelatnou kole,
3. od donacija i sredstava roditelja,
3) razmatra kolski kalendar,
4) razmatra plan i program ekskurzije, izleta, kole u prirodi, jutarnjeg uvanja i produenog
boravka, o emu daje miljenje,
5) u saradnji sa kolom vri izbor dobavljaa hrane za produeni boravak,
6) u saradnji sa kolom vri izbor ponuaa za realizovanje plana i programa ekskurzije,
izleta i kole u prirodi,
7) predstavlja stavove roditelja uenika kolskom odboru kole,
8) podstie angaovanje roditelja u radu kole,
9) inicira sprovoenje programa i edukacija roditelja o razvojnim potrebama djece i drugim
temama,
10) uestvuje u izradi i realizaciji odgovarajuih projekata kojima se podstie i unapreuje
vaspitno-obrazovni rad u koli i
11) promovie interese kole u lokalnoj zajednici na ijem podruju se kola nalazi.
(5) Savjet roditelja ima pravo da svoje prijedloge, pitanja i stavove upuuje kolskom odboru,
direktoru, odnosno strunim organima kole.
lan 144.
(1) U koli se formira savjet uenika kao savjetodavno tijelo.

(2) Savjet uenika, po pravilu, ine predstavnici uenika svakog razreda u koli.
(3) Statutom kole definie se broj lanova, nain i procedura osnivanja i rada savjeta
uenika.
(4) Savjet uenika:
1) promovie interese kole u lokalnoj zajednici na ijem podruju se nalazi kola,
2) podstie angaovanje uenika u radu kole,
3) informie direktora kole i kolski odbor o svojim stavovima kada ocijeni da je to
potrebno ili po zahtjevu kolskog odbora o svakom pitanju koje se odnosi na rad i upravljanje
kolom,
4) promovie prava uenika i podstie drutveno koristan rad u zajednici,
5) razmatra uspjeh uenika u uenju i vladanju,
6) razmatra plan i program ekskurzije, izleta, kole u prirodi, o emu daje miljenje,
8) razmatra uslove rada kole i druga pitanja utvrena aktima kole,
9) uestvuje u izradi i realizaciji odgovarajuih projekata kojima se podstie i unapreuje
vaspitno-obrazovni rad u koli i
10) inicira sprovoenje programa i edukacija uenika o aktuelnim temama.
lan 145.
(1) U koli se formiraju struni organi:

1) odjeljensko vijee,
2) struni aktivi nastavnika i
3) nastavniko vijee.
(2) Statutom kole ureuju se ovlaenja i nain rada strunih organa.
lan 146.
Odjeljensko vijee obavlja sljedee poslove:

1) prati razvoj uenika,
2) predlae mjere za unapreivanje vaspitno-obrazovnog rada,
3) vri planiranje pismenih provjera uenika,
4) utvruje zakljune ocjene,
5) predlae organizovanje dopunske i dodatne nastave,
6) analizira rad nastavnika i strunih saradnika,
7) predlae pohvale i nagrade za uenike i
8) izrie vaspitno-disciplinske mjere.
lan 147.
Struni aktiv nastavnika obavlja sljedee poslove:

1) planira nastavne sadraje,
2) predlae programe rada dodatne i dopunske nastave,
3) predlae mjere za unapreivanje vaspitno-obrazovnog rada,
4) vri ujednaavanje kriterijuma za ocjenjivanje uenika,
5) predlae nove oblike rada u nastavi,
6) analizira rezultate rada nastavnika i uenika,
7) predlae mjere za unapreivanje rada u okviru aktiva i
8) razmatra i daje struno miljenje o kvalitetu ponuenih djejih asopisa, te predlae
nastavnikom vijeu izbor asopisa koji e biti ponuen uenicima.
lan 148.
Nastavniko vijee obavlja sljedee poslove:

1) prati ostvarivanje nastavnog plana i programa,
2) analizira ostvarivanje:
1. ciljeva,
2. zadataka,
3. ishoda vaspitno-obrazovnog rada,
3) razmatra rezultate rada nastavnika i strunih saradnika,
4) inicira, razmatra i realizuje razne oblike strunog usavravanja nastavnika i strunih
saradnika,
5) razmatra i usvaja programe rada vannastavnih i slobodnih aktivnosti,
6) razmatra plan i program ekskurzije, izleta, kole u prirodi, jutarnjeg uvanja i produenog
boravka, o emu daje miljenja,
8) razmatra i utvruje godinji program rada kole,
9) uestvuje u izradi akata kole,
10) razmatra i utvruje rezultate rada uenika, uspjeh uenika u uenju i vladanju i preduzima
mjere za jedinstven i usklaen rad svih uenika u procesu vaspitanja i obrazovanja,
11) promovie interes kole u lokalnoj zajednici na ijem podruju se nalazi kola,
12) donosi odluku o izboru asopisa koji e biti ponueni uenicima i
13) rjeava i druga pitanja utvrena ovim zakonom i aktima kole.
lan 149.
(1) Za podruje jedne ili vie jedinica lokalne samouprave formira se aktiv direktora
osnovnih kola (u daljem tekstu: aktiv direktora).
(2) Aktiv direktora iz stava 1. ovog lana ine direktori svih osnovnih kola sa teritorije jedne
ili vie jedinica lokalne samouprave.
(3) Rad aktiva direktora ureuje se poslovnikom o radu.
(4) Aktiv direktora ima predsjednika koji rukovodi aktivom i zastupa aktiv.
(5) Predsjednik aktiva direktora za svoj rad odgovara ministru.
(6) Aktiv direktora obavlja sljedee poslove:
1) donosi poslovnik o radu,
2) razmjenjuje i razmatra informacije o potrebnim radnicima iz lana 114. stav 1. t. 2) i 3)
ovog zakona, te vre rasporeivanje radnika da bi se omoguilo angaovanje do punog radnog
vremena,
3) donosi akt kojim se odreuju kriterijumi za raspored radnika iz take 2) ovog stava, pri
emu se kao obavezni kriterijum propisuje duina radnog staa ostvarena u obrazovanju,
4) preduzima mjere za unapreivanje vaspitno-obrazovnog rada u kolama,
5) sarauje sa Ministarstvom i jedinicama lokalne samouprave, te drugim drutvenim
partnerima i
6) razmatra i druga pitanja od znaaja za rad kola u svom podruju.
(7) kole, lanice aktiva direktora, dune su da prije raspisivanja konkursa za upranjeno
radno mjesto zatrae od aktiva informacije o radnicima iz lana 114. stav 1. t. 2) i 3) ovog zakona,
za ijim je radom djelimino ili potpuno prestala potreba, te zatrae saglasnost za raspisivanje
konkursa.
(8) kole, lanice aktiva direktora, dune su da blagovremeno dostave tane informacije
aktivu.
(9) Ministar donosi uputstvo kojim se propisuje nain organizovanja i rada aktiva direktora
osnovnih kola.
lan 150.
(1) Za podruje jedne ili vie jedinica lokalne samouprave mogu da se formiraju i aktivi
nastavnika, strunih saradnika, sekretara i raunovoa kola, a zavisno od zainteresovanosti
radnika.
(2) Rad aktiva iz stava 1. ovog lana ureuje se poslovnikom o radu.
GLAVA X
PRIZNAVANjE SVJEDOANSTVA
lan 151.
(1) Dravljanin Republike Srpske i Bosne i Hercegovine koji je u inostranstvu stekao

osnovno vaspitanje i obrazovanje ili zavrio pojedine razrede osnovne kole ima pravo da zahtijeva
priznavanje ili izjednaavanje javne isprave o steenom osnovnom vaspitanju i obrazovanju ili
zavrenom razredu osnovne kole.
(2) Strani dravljanin i lice bez dravljanstva ima pravo da zahtijeva priznavanje ili
izjednaavanje javne isprave steene u inostranstvu ako za to ima pravni interes.
lan 152.
(1) Predmet postupka priznavanja, odnosno izjednaavanja strane kolske isprave je

diploma, svjedoanstvo ili druga kolska isprava steena u inostranstvu.
(2) Priznavanje, odnosno izjednaavanje javne isprave o steenom osnovnom vaspitanju i
obrazovanju, odnosno zavrenom pojedinom razredu osnovne kole vri Ministarstvo.
(3) Uz zahtjev za priznavanje, odnosno izjednaavanje javne isprave iz stava 1. ovog lana,
zainteresovano lice podnosi javnu ispravu u originalu ili ovjerenoj kopiji i prevod od ovlaenog
prevodioca na jedan od slubenih jezika koji su upotrebi u Republici.
(4) Strana kolska isprava se priznaje ili izjednaava sa odgovarajuom kolskom ispravom
steenom u Republici i to u pogledu prava na nastavljanje obrazovanja i vaspitanja i prava na
zapoljavanje.
(5) Postupak priznavanja ili izjednaavanja ne sprovodi se za javne isprave i dokumenta iz
lana 1. Sporazuma o uzajamnom priznavanju dokumenata u obrazovanju i regulisanju statusnih
pitanja uenika i studenata (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 79/05) steene u osnovnim
kolama u Republici Srbiji.
(6) Javna isprava iz stava 6. ovog lana ima pravno dejstvo kao javna isprava izdata na
teritoriji Republike.
lan 153.
(1) Postupak priznavanja ili izjednaavanja strane kolske isprave sprovodi se na osnovu
Zakona o optem upravnom postupku, ukoliko ovim zakonom nije drugaije utvreno.
(2) U postupku priznavanja ili izjednaavanja strane kolske isprave uzima se u obzir:
1) sistem kolovanja zemlje u kojoj je steena kolska isprava,
2) nastavni plan i program,
3) trajanje kolovanja,
4) prava koja daje strana kolska isprava imaocu i
5) druge okolnosti od znaaja za odluivanje.
(3) Ministar donosi rjeenje kojim se priznavanje uslovljava polaganjem ispita ili provjerom
znanja, ukoliko se u postupku priznavanja utvrdi da nastavni plan i program inostrane kole znatno
odstupa od plana sa kojim se uporeuje.
(4) Ministarstvo moe sprovoenje ispita i provjeru znanja povjeriti posebnoj strunoj
komisiji koju imenuje ministar ili koli u kojoj lice koje je podnijelo zahtjev za priznavanje nastavlja
kolovanje.
lan 154.
Lice koje je podnijelo zahtjev za priznavanje ili izjednaavanje strane kolske isprave moe
uslovno da se upie u naredni razred do okonanja postupka iz lana 153. stav 1. ovog zakona.
lan 155.
Rjeenje o priznavanju strane kolske isprave i rjeenje o izjednaavanju strane kolske

isprave konano je u upravnom postupku i protiv njega nije dozvoljena alba, ali se moe pokrenuti
sudski spor pred nadlenim sudom.
lan 156.
(1) Ministarstvo uva dokumentaciju priloenu uz zahtjeve za priznavanje ili izjednaavanje

strane kolske isprave i o tome vodi evidenciju.
(2) Ministarstvo vodi registar o priznavanju ili izjednaavanju stranih kolskih isprava.
(3) Registar iz stava 2. ovog lana sadri:
1) redni broj,
2) datum prijema zahtjeva,
3) ime, prezime i adresu podnosioca zahtjeva,
4) naziv ustanove i zemlje u kojoj je izdata kolska isprava,
5) kratak sadraj rjeenja o priznavanju, odnosno izjednaavanju sa brojem protokola i
datumom izdavanja i
6) primjedbe.
GLAVA XI
DOKUMENTACIJA, EVIDENCIJA, JAVNE ISPRAVE I PEAT
lan 157.
(1) kola vodi pedagoku dokumentaciju i evidenciju.

(2) Pedagoka dokumentacija i evidencija u koli vode se u obliku zapisa na papiru, a
istovremeno se mogu voditi i u elektronskom obliku.
(3) kola vodi pedagoku dokumentaciju i evidenciju tako da obezbjeuje uvanje linih
podataka uenika u skladu sa propisima kojima se regulie zatita linih podataka.
(4) U sluaju pogrenog upisa podataka u dokumentaciju ili evidenciju, ispravka se vri tako
to se pogreno upisana rije ili dio teksta precrta tako da se moe proitati, a iznad precrtanog
teksta upisuje se ispravan tekst, odnosno podatak.
(5) Ispravka se vri trajnim mastilom crvene boje i ovjerava se potpisom direktora i peatom
kole.
lan 158.
U koli se vodi sljedea dokumentacija:

1) matina knjiga uenika osnovne kole,
2) registar uz matinu knjigu,
3) godinji program rada kole,
4) dnevnik vaspitno-obrazovnog rada (u daljem tekstu: odjeljenska knjiga),
5) ljetopis kole,
6) sveska zapisnika,
7) dnevnik rada za produeni boravak,
8) dnevnik rada za jutarnje uvanje uenika,
9) evidencija o brojnom stanju uenika po razredima i odjeljenjima,
10) dnevnik rada:
1. slobodnih (vannastavnih) aktivnosti uenika,
2. dopunske nastave,
3. dodatne nastave,
4. fakultativne nastave,
5. pripremne nastave,
11) knjiga deurstva,
12) raspored asova,
13) plan stairanja pripravnika i evidencija o realizaciji plana stairanja pripravnika,
14) evidencija djece za upis u prvi razred osnovne kole,
15) prijava i zapisnik o polaganju ispita u osnovnoj koli,
16) prijava za upis u osnovnu muziku i baletsku kolu,
17) evidencija o izdatim svjedoanstvima,
18) evidencija o izdatim diplomama,
19) evidencija o optem uspjehu i vladanju uenika,
20) vaspitno-obrazovni karton uenika,
21) evidencija o ispitima,
22) evidencija o strunom usavravanju direktora, nastavnika i strunih saradnika,
23) evidencija o izdatim uvjerenjima o pohaanju nastave,
24) evidencija o izdatim prevodnicama i
25) evidencija o upisanim i ispisanim uenicima u toku kolske godine.
lan 159.
(1) Javne isprave koje izdaje kola su:
1) aka knjiica,
2) svjedoanstvo,
3) diploma Vuk Karadi,
4) diploma za izuzetan uspjeh iz pojedinog nastavnog predmeta,
5) priznanje ueniku generacije,
6) priznanje najboljem ueniku,
7) uvjerenje o poloenom ispitu iz stranog jezika u osnovnoj koli,
8) prevodnica o prelasku uenika u drugu kolu,
9) obavjetenje o upisu uenika koji je doao iz druge kole,
10) uvjerenje o pohaanju nastave,
11) uvjerenje o zavrenim nivoima i
12) uvjerenje o ostvarenom postignuu na maloj maturi.
(2) Obrasci javnih isprava koje izdaje kola tampani su na irilikom ili latinikom pismu.
(3) Podaci u javnim ispravama upisuju se runo ili elektronski.
(4) Ministar donosi Pravilnik o sadraju i nainu voenja dokumentacije, evidencije i
obrascima javnih isprava u osnovnoj koli.
lan 160.
(1) Matina knjiga, registar uz matinu knjigu, ljetopis i evidencija o izdatim svjedoanstvima
su dokumenti trajne vrijednosti koje kola trajno uva.
(2) Odjeljenska knjiga i sveske zapisnika uvaju se deset godina po zavretku kolske godine.
(3) Prijava i zapisnik o polaganju ispita uvaju se pet godina po zavretku kolske godine.
lan 161.
(1) ake knjiice se izdaju na kraju prvog i drugog polugodita za uenike od prvog do
petog razreda, a na kraju prvog polugodita za uenike od estog do devetog razreda.
(2) kola izdaje ueniku svjedoanstvo o zavrenom estom, sedmom, osmom i devetom
razredu.
(3) Ueniku koji nije stekao osnovno vaspitanje i obrazovanje, a prestala mu je obaveza
pohaanja nastave i ueniku koji odlazi u inostranstvo, izdaje se svjedoanstvo o posljednjem
zavrenom razredu.
lan 162.
(1) Vjerodostojnost javne isprave kole ovjerava se peatom.

(2) Sadraj peata utvruje se u skladu sa zakonom kojim se reguliu peati.
(3) Direktor kole odreuje slubeno lice odgovorno za upotrebu i uvanje peata.
lan 163.
(1) kola izdaje duplikat javne isprave na propisanom obrascu poslije proglaavanja javne
isprave nevaeom u Slubenom glasniku Republike Srpske.
(2) kola izdaje uvjerenje o podacima o kojima vodi evidenciju, u nedostatku propisanog
obrasca.
lan 164.
(1) Lice koje nema javnu ispravu o zavrenom kolovanju, a evidencija o tome, odnosno
arhivska graa je unitena, nestala ili nedostupna, moe da podnese zahtjev nadlenom sudu zbog
utvrivanja zavrenog kolovanja.
(2) Rjeenje suda kojim se dokazuje da je lice steklo osnovno vaspitanje i obrazovanje
zamjenjuje javnu ispravu o zavrenom razredu osnovne kole.
GLAVA XII
VREDNOVANjE KVALITETA VASPITNO-OBRAZOVNOG RADA
lan 165.
(1) U koli se radi unapreivanja kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada sprovodi
samovrednovanje i spoljanje vrednovanje rada kole.
(2) Samovrednovanje rada vri kola prema metodologiji koju propisuje Zavod.
(3) Spoljanje vrednovanje rada kole vri Zavod prema svom godinjem programu rada.
(4) Spoljanje vrednovanje rada kole ukljuuje i provjeru postignua uenika iz razliitih
nastavnih predmeta.
(5) Zavod pravi plan godinje provjere postignua uenika, kojim definie razred i nastavni
predmet iz kojeg e se vriti provjera postignua uenika.
(6) Zavod obavjetava kole o planu provjere postignua uenika, vremenu sprovoenja i
uzorku kola koje e biti obuhvaene provjerom postignua uenika, najkasnije do kraja prvog
polugodita tekue kolske godine.
lan 166.
(1) Nakon zavrenog devetog razreda vri se pismena provjera uenikih postignua (u
daljem tekstu: mala matura).
(2) Programom male mature odreuju se nastavni predmeti iz kojih uenici rjeavaju testove.
(3) Malu maturu sprovodi Zavod.
(4) Maloj maturi pristupaju uenici koji su kolu zavrili prema redovnom nastavnom planu
i programu, nakon ega dobijaju uvjerenje o ostvarenom postignuu.
(5) Postignue uenika na maloj maturi boduje se prilikom upisa u srednju kolu u skladu sa
zakonom kojim se propisuje srednje obrazovanje i vaspitanje.
(6) Ministar, na prijedlog Zavoda, donosi rjeenje kojim imenuje Komisiju za sprovoenje
male mature.
lan 167.
(1) Pravilnikom o vrednovanju kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada u osnovnoj koli

propisuju se: aktivnosti u vezi sa samovrednovanjem i spoljanjim vrednovanjem vaspitno-
obrazovnog rada kole, organizacija aktivnosti koje se tiu male mature, odnosno provjere
uenikih postignua, programa provjere, sastava i procedure rada komisija i drugih pitanja koja se
odnose na provjeru uenikih postignua.
(2) Na osnovu rezultata samovrednovanja, spoljanjeg vrednovanja i provjere postignua
uenika, kola utvruje prioritete razvoja i pravi plan unapreivanja kvaliteta vaspitno-obrazovnog
rada.
(3) Plan iz stava 2. ovog lana sastavni je dio razvojnog plana kole.
(4) Ministar, na prijedlog Zavoda, donosi pravilnik iz stava 1. ovog lana.
GLAVA XIII
OBEZBJEIVANjE SREDSTAVA
lan 168.
(1) Sredstva za rad kole koju osniva Republika obezbjeuju se iz:

1) budeta Republike,
2) budeta jedinice lokalne samouprave na ijem podruju se kola nalazi i
3) drugih izvora.
(2) Vlada obezbjeuje:
1) sredstva kolama za plate i naknade zaposlenih u skladu sa vaeim propisima,
2) izgradnju, opremanje i investiciono odravanje,
3) trokove materijalnog poslovanja,
4) struno usavravanje zaposlenih,
5) primanja zaposlenih po osnovu prevoza na posao, ukoliko je udaljenost do kole vie od
etiri kilometra, i druga lina primanja,
6) finansiranje trokova prevoza uenika koji do kole putuju sa udaljenosti vee od etiri
kilometra, izuzev uenika iz lana 32. stav 5. i lana 90. stav 3. ovog zakona i
7) republiko takmienje i takmienje uenika vieg ranga na osnovu saglasnosti
Ministarstva.
(3) Sredstva ostvarena utedom usljed organizacionih i statusnih promjena kole usmjeravaju
se za unapreivanje uslova rada i materijalnog poslovanja kole.
(4) Sredstva za osnovno muziko i baletsko vaspitanje i obrazovanje obezbjeuju se iz
budeta Republike i sredstava roditelja.
(5) Jedinica lokalne samouprave na ijem se podruju nalazi sjedite kole obezbjeuje
sredstva za takmienje uenika na optinskom nivou i trokove uea uenika sa podruja optine
na regionalnom nivou.
(6) Jedinica lokalne samouprave na ijem se podruju nalazi sjedite kole moe obezbijediti
dio sredstava za:
1) izgradnju, opremanje i investiciono odravanje i
2) trokove materijalnog poslovanja.
(7) Sredstva za finansiranje asistenta iz lana 84. stav 5. ovog zakona mogu da se obezbijede
iz:
1) budeta Republike,
2) budeta jedinica lokalne samouprave,
3) sredstava roditelja i
4) drugih izvora.
(8) Sredstva za finansiranje privatne kole obezbjeuje osniva.
(9) Ministar donosi Pravilnik o normativima i standardima za finansiranje osnovnih kola.
lan 169.
(1) kola moe obezbjeivati sredstva iz vlastitih prihoda izdavanjem kolskog prostora i
na druge naine, o emu odluku donosi kolski odbor.
(2) Izdavanje kolskog prostora ne smije ometati redovan vaspitno-obrazovni rad kole.
(3) Sredstva ostvarena izdavanjem kolskog prostora uplauju se na raun javnih prihoda
organizacioni kod kole i koriste se iskljuivo za investiciona ulaganja, opremanje, poboljanje
materijalnog poloaja kola i obiljeavanje znaajnih datuma za kolu.
(4) Ministar donosi uputstvo o izdavanju i nainu plaanja kolskog prostora.
(5) kola moe obezbjeivati sredstva i posredstvom donacija koje se uplauju na raun
javnih prihoda i mogu se koristiti za rekonstrukciju i opremanja kole.
GLAVA XIV
NADZOR NAD RADOM USTANOVA OSNOVNOG VASPITANjA I OBRAZOVANjA
lan 170.
(1) Ministarstvo vri upravni nadzor nad zakonitou rada kole.

(2) Struno-pedagoki nadzor vri Zavod posredstvom prosvjetnih savjetnika za predmet ili
grupu predmeta.
(3) Inspekcijski nadzor nad primjenom zakona i podzakonskih propisa iz oblasti osnovnog
vaspitanja i obrazovanja vri Republika prosvjetna inspekcija u sastavu Republike uprave za
inspekcijske poslove.
lan 171.
(1) U vrenju struno-pedagokog nadzora, prosvjetni savjetnik za predmet ili grupu

predmeta ostvaruje:
1) neposredan uvid u primjenu i realizaciju nastavnog plana i programa,
2) uvid u rad i organizaciju rada kole, rad nastavnika, strunih saradnika i direktora,
3) neposredan uvid u nain izvoenja nastave, ispita i drugih oblika vaspitno-obrazovnog
rada,
4) savjetodavno-instruktivnu pomo nastavnicima, strunim saradnicima i direktoru,
5) uvid u odravanje kolskih prostora i
6) predlae ministru i nadlenim organima preduzimanje neposrednih mjera za otklanjanje
nepravilnosti i nedostataka, kao i mjera za unapreivanje vaspitno-obrazovnog rada.
(2) O izvrenom struno-pedagokom nadzoru obavezno se sainjava zapisnik o
injeninom stanju, koji se dostavlja nadlenim organima kole.
(3) Prosvjetni savjetnik, prema svojim ovlaenjima, rjeenjem nalae koli otklanjanje
utvrenih nepravilnosti.
lan 172.
(1) U vrenju inspekcijskog nadzora prosvjetni inspektor ovlaen je da:

1) naloi otklanjanje nedostataka nastalih neizvravanjem ili nepravilnom primjenom
Zakona i podzakonskih propisa i akata,
2) naloi koli da poniti vaspitno-disciplinsku mjeru prema ueniku koja nije donesena u
skladu sa Zakonom i podzakonskim propisima,
3) naloi koli da poniti pojedinane akte koji su u suprotnosti sa Zakonom, podzakonskim
propisima i aktima donesenim na osnovu Zakona,
4) naloi koli da poniti konkurs o prijemu nastavnika, strunog saradnika, sekretara i
raunovoe ukoliko je direktor kole raspisao konkurs, a prethodno nije postupio u skladu sa ovim
zakonom i podzakonskim propisima,
5) naloi koli da pokrene postupak pred nadlenim organom da se proglase nitavnim javne
isprave i uvjerenja izdata na osnovu podataka iz evidencije koju vodi kola, ukoliko su izdata
suprotno odredbama zakona, podzakonskim propisima i optim aktima donesenim na osnovu
Zakona,
6) naloi otklanjanje nedostataka u postupku voenja evidencije i dokumentacije,
7) zabrani, do donoenja konane odluke Ministarstva, obavljanje proirenog programa
kole, ukoliko se obavlja bez saglasnosti Ministarstva iz lana 53. stav 2. ovog zakona, ili suprotno
datoj saglasnosti,
8) naloi koli usaglaavanje pojedinanih akata kole, ukoliko utvrdi da su doneseni
suprotno odredbama Zakona, podzakonskim propisima i optim aktima kole,
9) naloi koli da nastavnici, struni saradnici i ostali radnici kole obave sistematski pregled,
10) naloi kolskom odboru, direktoru i nastavnikom vijeu da poniti odluku koja je u
suprotnosti sa Zakonom, podzakonskim propisima i drugim aktima donesenim na osnovu Zakona
i
11) preduzme i druge mjere i radnje za koje je ovlaen Zakonom ili drugim propisom
donesenim na osnovu Zakona.
(2) Lice koje smatra da je dolo do povrede Zakona moe se obratiti nadlenoj inspekciji u
roku od tri mjeseca od dana saznanja za uinjenu povredu, a najkasnije u roku od est mjeseci od
dana uinjene povrede.
(3) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona i podzakonskih propisa u dijelu koji se
odnosi na prijem radnika kole iz lana 113. stav 1. ovog zakona vri prosvjetna inspekcija.
(4) Inspekcijski nadzor nad prijemom radnika kole koji nisu obuhvaeni lanom 113. stav
1. i lanom 116. stav 1. ovog zakona vri nadlena inspekcija rada.
GLAVA XV
KAZNENE ODREDBE
lan 173.
(1) Novanom kaznom od 1.000 KM do 5.000 KM kaznie se za prekraj kola, ako:

1) se u koli vri diskriminacija iz lana 8. stav 1. i lana 10. st. 1. i 2. ovog zakona,
2) dozvoli politiko organizovanje i djelovanje u koli ili dozvoli korienje kolskog
prostora u te svrhe, u vrijeme odravanja nastave (lan 14. stav 2),
3) ne ostvaruje nastavni plan i program donesen na osnovu ovog zakona (lan 38. stav 1),
4) ne pribavi saglasnost za uvoenje drugog stranog jezika (lan 40. stav 2),
5) utvrdi vie asova obavezne nastave u dnevnom i sedminom rasporedu asova (lan 47.
stav 1),
6) prilikom formiranja odjeljenja ne postupi u skladu sa lanom 48. st. 2, 3, 4, 5, 6, 7. ili 8, a
ne zatrai saglasnost Ministarstva (lan 48. stav 9),
7) odstupi od kolskog kalendara bez saglasnosti ministra (lan 50. stav 6),
8) ne obavjetava roditelje i centar za socijalni rad ili nadleni organ jedinice lokalne
samouprave o uenicima koji ne pohaaju kolu (lan 60),
9) ne dostavi u roku od sedam dana prevodnicu i druge podatke o ueniku, odnosno u roku
od sedam dana ne dostavi obavjetenje o prijemu uenika (lan 61. stav 2),
10) zakljui ugovor o radu na neodreeno vrijeme sa nastavnikom ili strunim saradnikom
koji ne ispunjava propisane uslove (l. 104. i 105),
11) ne raspie konkurs za nastavnika, strunog saradnika, sekretara, raunovou ili raspie
konkurs suprotno ovom zakonu (l. 113. i 114),
12) ne vodi ili neuredno vodi propisanu evidenciju o vaspitno-obrazovnom radu kole (l.
157. i 158) i
13) izda aku knjiicu ili svjedoanstvo ija sadrina ne odgovara podacima u matinoj
knjizi (l. 161. i 162).
(2) Novanom kaznom od 1.000 KM do 3.000 KM kaznie se i odgovorno lice u koli za
prekraj iz stava 1. ovog lana.
lan 174.
Ako kola prestane da radi zbog krivice osnivaa, osniva se kanjava novanom kaznom
od 15.000 KM, a odgovorno lice novanom kaznom od 3.000 KM.
lan 175.
Novanom kaznom od 100 KM do 500 KM kaznie se za prekraj roditelj ako ne upie

dijete u osnovnu kolu ili ako dijete neopravdano izostaje iz kole vie od 25 asova.
lan 176.
Novanom kaznom od 100 KM do 300 KM kaznie se za prekraj direktor kole ako

postupi suprotno lanu 139. stav 3. t. 12), 16) i 17).
GLAVA XVI
PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 177.
(1) Nastavnici, struni saradnici i ostali radnici koji su po propisima vaeim do stupanja na
snagu ovog zakona ispunjavali uslove u pogledu stepena i vrste strune spreme, mogu i dalje
obavljati rad u koli i ravnopravno konkurisati na radna mjesta u koli.
(2) Ukoliko se na raspisani konkurs za popunu radnog mjesta sekretara kole prijavi lice
koje ima poloen pravosudni ispit, smatrae se da ispunjava uslove i nije obavezno da polae struni
ispit.
(3) Lica zateena na radnom mjestu sekretara koja imaju radni sta dui od pet godina
ostvaren u koli, ili radni sta dui od deset godina ostvaren u drugim institucijama na poslovima
istog nivoa obrazovanja, oslobaaju se od obaveze polaganja strunog ispita.
lan 178.
Vlada e u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti Uredbu o
pedagokim standardima i normativima za osnovno vaspitanje i obrazovanje (lan 20. stav 2).
lan 179.
Ministar e u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti
pravilnike o:
1) sastavu i nainu rada komisije, uslovima u pogledu prostora, kadra i opreme i postupaku
za utvrivanje ispunjenosti uslova za osnivanje i prestanak rada kole (lan 24. stav 2),
2) sadraju i nainu voenja Registra osnovnih kola (lan 27. stav 4),
3) vaspitanju i obrazovanju djece sa smetnjama u razvoju (lan 49. stav 6),
4) kolskom kalendaru (lan 50. stav 6),
5) nainu organizovanja proirenog programa (lan 53. stav 5),
6) nainu ostvarivanja programa ogleda u osnovnoj koli (lan 56. stav 5),
7) praenju i vrednovanju rada uenika u osnovnoj koli (lan 68. stav 4),
8) izboru i proglaenju uenika generacije, nainu i uslovima za dodjeljivanje diploma (lan
75. stav 9),
9) disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti uenika u osnovnoj koli (lan 81. stav 7),
10) sadraju i nainu voenja vaspitno-obrazovnog kartona uenika (lan 82. stav 2),
11) nainu organizacije rada, normativima i standardima za finansiranje osnovnih kola za
djecu sa smetnjama u razvoju (lan 88. stav 3),
12) nainu organizacije rada, normativima i standardima za finansiranje muzikih kola (lan
101. stav 2),
13) strunim profilima i zvanjima nastavnika i strunih saradnika (lan 103. stav 2),
14) sistematskom pregledu radnika zaposlenih u osnovnoj koli (lan 110. stav 10),
15) polaganju strunog ispita u osnovnoj koli (lan 112. stav 2),
16) proceduri prijema, kriterijumima za prijem u radni odnos i nainu bodovanja kandidata
(lan 115. stav 5),
17) normi nastavnika, strunih sradnika i ostalih radnika kole u okviru 40-asovne radne
sedmice (lan 118. stav 4),
18) strunom usavravanju, ocjenjivanju i napredovanju direktora, nastavnika i strunih
saradnika (lan 127. stav 4),
19) radu i postupku izbora i razrjeenja lanova kolskog odbora (lan 134. stav 19),
20) uslovima i postupku izbora i razrjeenja direktora osnovne kole (lan 141. stav 2),
21) sadraju i nainu voenja dokumentacije, evidencije i obrascima javnih isprava u
osnovnoj koli (lan 159. stav 4),
22) vrednovanju kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada u osnovnoj koli (lan 167. stav 4) i
23) normativima i standardima za finansiranje osnovnih kola (lan 168. stav 9).
lan 180.
Ministar e u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti uputstva
o:
1) nainu realizacije programa, projekata i drugih aktivnosti u kolama (lan 54. stav 6),
2) angaovanju neverifikovanih lica na mjestu nastavnika (lan 115. stav 11),
3) nainu organizovanja i rada aktiva direktora osnovnih kola (lan 149. stav 9) i
4) izdavanju i nainu plaanja kolskog prostora (lan 169. stav 4).
lan 181.
Do donoenja propisa iz l. 178, 179. i 180. ovog zakona, primjenjivae se podzakonski

propisi doneseni na osnovu Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju (Slubeni glasnik
Republike Srpske, br. 74/08, 71/09, 104/11 i 33/14), koji nisu u suprotnosti sa odredbama ovog
zakona.
lan 182.
Primjena lana 166. stav 1. ovog zakona vrie se eksperimentalno od kolske 2017/2018.
godine.
lan 183.
kole e svoju organizaciju i opte akte uskladiti sa odredbama ovog zakona u roku od devet
mjeseci od stupanja na snagu podzakonskih akata iz l. 178, 179. i 180. ovog zakona.
lan 184.
Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o osnovnom obrazovanju i

vaspitanju (Slubeni glasnik Republike Srpske, 74/08, 71/09, 104/11 i 33/14).
lan 185.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku
Republike Srpske.
Broj: 02/1-021-127/17 PREDSJEDNIK

Datum: 9. februar 2017. godine NARODNE SKUPTINE
Nedeljko ubrilovi


Zakon o Osnovnom Vaspitanju I Obrazovanju RS

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakon o Osnovnom Vaspitanju I Obrazovanju RS

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZAKON O OSNOVNOM VASPITANjU I OBRAZOVANjU

Slubeni glasnik Republike Srpske 44/17 od 16.05.2017.g.

Ovim zakonom ureuje se djelatnost osnovnog vaspitanja i obrazovanja kao dio

(1) Osnovno vaspitanje i obrazovanje je djelatnost od opteg drutvenog interesa.

Osnovno vaspitanje i obrazovanje koje se stie ostvarivanjem nastavnog plana i programa

Pojedini izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedee znaenje:

Cilj osnovnog vaspitanja i obrazovanja u Republici je da podstie cjelovit i harmonian

Ishodi osnovnog vaspitanja i obrazovanja su:

(1) U osnovnom vaspitanju i obrazovanju ne moe se vriti diskriminacija uenika,

(1) Nastava u osnovnom vaspitanju i obrazovanju izvodi se na slubenim jezicima

(1) Rad kole je javan.

Savjet, u okviru svojih nadlenosti, obavlja sljedee poslove:

(1) Materijalni, kadrovski i drugi uslovi za ostvarivanje djelatnosti i ravnomjeran razvoj

(1) Privatnu kolu moe osnovati pravno ili fiziko lice.

(1) Podruno devetorazredno odjeljenje moe poeti da radi ako ima:

(1) kola obavlja djelatnost u svom sjeditu.

Na osnivanje, rukovoenje, poloaj zaposlenih, nadzor nad zakonitou rada i na prestanak

(1) U koli se koriste udbenici i nastavna sredstva koje odobri ministar.

(1) kola donosi godinji program rada kole.

(1) kola donosi razvojni plan u skladu sa ovim zakonom.

(1) Nastavni proces se realizuje u redovnim, kombinovanim i posebnim odjeljenjima u

(1) U posebna odjeljenja upisuju se djeca sa smetnjama u razvoju u skladu sa nalazom i

(1) kola, u skladu sa mogunostima, organizuje vaspitno-obrazovni rad za:

(1) U osnovnom vaspitanju i obrazovanju obezbjeuju se uslovi za ostvarivanje drutvenih,

(1) Upisom u prvi razred dijete stie svojstvo uenika.

(1) Uenik ima pravo na:

(1) Uenik se ocjenjuje iz svih nastavnih predmeta i vladanja.

(1) Uenik se upuuje na popravni ispit ukoliko na kraju drugog polugodita:

(1) Uenik koji se istie u uenju i vladanju pohvaljuje se ili nagrauje.

(1) Teom povredom dunosti uenika smatra se:

Uenici s posebnim vaspitno-obrazovnim potrebama (u daljem tekstu: uenici s posebnim

(1) Vaspitno-obrazovni rad sa nadarenim i talentovanim uenicima realizuje se na osnovu

kola vri identifikaciju, obrazovanje, praenje i podsticanje nadarenih i talentovanih

(1) Nastava za djecu sa smetnjama u razvoju realizuje se u skladu sa usvojenim nastavnim

(1) U posebnom odjeljenju i odjeljenju u osnovnim kolama za djecu sa smetnjama u razvoju

(1) Za vaspitanje, obrazovanje, habilitaciju i rehabilitaciju uenika sa smetnjama u razvoju iz

(1) Muziko i baletsko vaspitanje i obrazovanje stie se u muzikim i baletskim kolama,

Nastavnim planom i programom za osnovno muziko, odnosno baletsko vaspitanje i

(1) Ministar donosi pravilnik o nastavnom planu i programu za:

Osnovno muziko i baletsko obrazovanje i vaspitanje stie se redovnim pohaanjem nastave

(1) U muzikoj i baletskoj koli polau se sljedei ispiti:

Muzika, odnosno baletska kola moe da organizuje smjetaj i ishranu za uenike.

(1) Vaspitno-obrazovni rad u koli obavljaju nastavnici i struni saradnici.

Propisom kojim se definiu normativi i standardi za finansiranje osnovnih kola odreuje se

Nastavnik obavlja sljedee poslove:

(1) Pedagog obavlja sljedee poslove:

(1) kola moe na upranjeno radno mjesto zaposliti pripravnika.

(1) Nakon obavljenog pripravnikog staa, pripravnik polae struni ispit.

(1) U sluajevima iznenadnog odsustva nastavnika, strunog saradnika, sekretara i

(1) Norma neposrednog vaspitno-obrazovnog rada nastavnika sa uenicima u okviru 40-

(1) Tee povrede radnih obaveza su:

(1) Nastavnici, struni saradnici, sekretari, raunovoe i direktori kola duni su da se

(1) Nosioci organizacije i realizacije strunog usavravanja nastavnika, strunih saradnika i

(1) Zaposleni u kolama ostvaruju pravo na sindikalno organizovanje i trajk, u skladu sa

(1) Administrativne, pravne i raunovodstvene poslove u koli obavljaju sekretar i

Sekretar obavlja sljedee poslove:

Raunovoa obavlja sljedee poslove:

Administrativno-finansijski radnik obavlja sljedee poslove:

(1) Zaposleni u kolama godinji odmor, po pravilu, koriste u toku raspusta.

(1) kolski odbor je organ upravljanja u koli.

kolski odbor privatne kole imenuje osniva.

(1) kolski odbor:

(1) Direktor rukovodi radom kole.