Fizika 0

KANTON SARAJEVO
Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
S R E D NJ A K O L A ZA S T R U N O O B R A Z O V A NJ E
IOBUKU
Predmet: Fizika
Sarajevo, avgust 2016. godine

Na osnovu lana 70. Zakona o organizaciji uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine
(Slubene novine Federacije BiH, broj.35/5), u skladu sa l. 25 i 26. Zakona o osnovnom
odgoju i obrazovanju (Slubene novine Kantona Sarajevo, broj: 10/04, 21/06, 26/08,
31711, 15/13 i 1/16) i l. 35. i 36. Zakona o srednjem obrazovanju (Slubene novine
Kantona Sarajevo, broj: 23/10 i 1/16), ministar za obrazovanje, nauku i mlade Kantona
Sarajevo je imenovao Komisiju za izmjenu nastavnih programa za osnovnu i srednju kolu
iz predmeta FIZIKA.
lanovi Komisije za osnovnu (odnosno srednju) kolu:
1. Emir Rami , prof. Fizike, Elektrotehnika kola za energetiku, predsjednik

2. Devdeta Dervi , Magistar fizikih nauka, Druga gimnazija Sarajevo, lan
3. Jazid Bajri, prof. fizike , MS Hadii, lan
4. Sead Mrzi Ime i prezime , bachelor fizike, O Hrasno, lan
5. Adela Subai-Kopi, Magistar fizike u obrazovanju, Zubotehnika kola, lan
6. Vanes Mei, profesor, PMF Univerzitet u Sarajevu, lan
2
SADRAJ
Str.
1. UVOD --------------------------------------------------------------------------------------- 4
2. CILJ I ZADACI ------------------------------------------------------------------------------ 5
3. PRIJEDLOG NASTAVNOG PROGRAMA ZA MEDICINSKE I

ZUBOTEHNIKU KOLU---------------------------------------------------------------- 6
4. PRIJEDLOG NASTAVNOG PROGRAMA ZA TEHNIKE KOLE (3+3)--- 18
5. PRIJEDLOG NASTAVNOG PROGRAMA ZA TEHNIKE KOLE (3+2)---- 26
6. PRIJEDLOG NASTAVNOG PROGRAMA ZA TEHNIKE KOLE (2+2)---- 33
7. PRIJEDLOG NASTAVNOG PROGRAMA ZA STRUNE KOLE ---- 39
3
1. UVOD
Sa fizikom kao fundamentalnom prirodnom naukom uenici se susreu u osnovnoj koli. Pri
prelasku iz osnovne u srednju kolu uenicima se po prvi put podie nivo steenog znanja.
Nastavni program predstavljen u ovom dokumentu zasnovan je na dosljednom potivanju
steenog znanja u osnovnoj koli. U ovom dokumentu su predstavljeni Nastavni planovi i
programi fizike u zubotehnikoj i medicinskim kolama gdje se fizika izuava u prva tri
razreda dva puta sedmino, odnosno 70 asova asova godinje, dok se u etvrtom razredu
izuava jednom sedmino sa ukupno 35 asova godinje. Takoer su predstavljeni programi
za tehnike kole gdje se fizika izuava samo prva dva razreda sa programom od tri asa
sedmino u prva dva razreda sa 105 asova godinje, te programom gdje se u prvom razredu
izuava tri asa sedmino, a u drugom dva asa sedmino.
4
2. CILJ I ZADACI
Cilj nastavnog predmeta Fizika je da uenik ovlada savremenim znanjima iz fizike i upozna
njihovu primjenu u nauci, tehnici i svakodnevnom ivotu, da kod uenika doprinese
formiranju naune slike o materijalnosti svijeta, da kod uenika razvija sposobnosti
posmatranja, apstrahovanja i zakljuivanja, da podstie matu i razvija elju za stvaralatvom,
da doprinosi razvoju cjelokupne njegove linosti.
Zadaci nastave fizike su:
- upoznavanje uenika sa najvanijim znanjima iz razliitih oblasti fizike, te ulogom i

znaajem fizike za razvoj nauke, tehnike, tehnologije i drutva,
- upoznavanje sa metodama kojima se u fizici dolazi do otkria,
-osposobljavanje za korienje znanja iz fizike za objanjavanje raznovrsnih fizikalnih pojava

u prirodi i principa funkcionisanja svakodnevnih tehnikih ureaja,
- osposobljavanje uenika za rjeavanje raznovrsnih fizikalnih zadataka,
- podsticanje interesa za stvaralatvo,
- razvijanje interesa za prouavanje i ouvanje prirode,
-osposobljavanje uenika za upotrebu razliitih izvora informacija, za grupni i individualni

rad.
5
3. PRIJEDLOG NASTAVNOG PROGRAMA ZA MEDICINSKE I ZUBOTEHNIKU
KOLU
I RAZRED
2 asa sedmino 70 asova godinje
Zadaci nastave fizike u I razredu

upoznavanje uenika sa najvanijim znanjem mehanike i njenom primjenom
upoznavanje uenika sa postupcima i metodama fizike
razvijanje stvaralakih sposobnosti za primjenu znanja iz mehanike u medicini
upoznavanje uenika sa granicama primjene klasine mehanike i potreba uvoenja
novih fizikalnih predobi
osposobljavanje uenika za koritenje razliitih izvora informacija
osposobljavanje uenika za samostalno izvoenje ogleda i mjerenja
PREGLED PROGRAMSKIH SADRAJA
UVOD (6 ASOVA)
Predmet fizike. Posmatranje, ogled, teorija. Odnos fizike sa drugim naukama. Fizike veliine
i njihove jedinice. Skalarne i vektorske veliine. Mjerenje i greke.
1. MEHANIKA
1.1 Kinematika (8 asova)
Prostor i vrijeme. Mehaniko kretanje (gibanje). Putanja, pomak i put. Brzina. Ubrzanje.
Pravolinijska kretanja. Grafiko predstavljanje pravolinijskih kretanja. Ravnomjerno kretanje
po krunici.
DEMONSTRACIONI OGLEDI:
1. Pravac brzine pri kretanju po krunici
2. Odreivanje perioda i frekvencije pri kretanju po krunici.
1.2 Dinamika (20 asova)
6
Meudjelovanje tijela, sila, efekti djelovanja sila, princip nezavisnosti djelovanja sila. Prvi
Newtonov zakon, masa tijela, mjerenje mase. Koliina kretanja (impuls) tijela. Drugi
Newtonov zakon. Trei Newtonov zakon. Newtonov zakon opte gravitacije. Gravitaciono
polje. Zemljina tea. Teina tijela, mjerenje teine. Slobodan pad. Hitac, kretanje projektila.
Sila trenja. Elastina sila. Moment sile. Osnovni zakon rotacionog kretanja. Moment inercije
tijela. Prosti mehanizmi.Poluga. Inercijalne sile. Centrifugalni efekt. Keplerovi zakoni.
1. Inertnost tijela
2. Reaktivno kretanje
3. Horizontalni hitac
4. Kosi hitac
5. Ispitivanje trenja
6. Djelovanje momenta sile
7. Centrifugalni efekt.
1.3 Energija, rad i snaga (6 asova)

Energija i rad. Kinetika energija. Potencijalna energija i rad u polju Zemljine tee. Snaga.
Zakon odranja ukupne mehanike energije, primjena. Sudari.
1.1 Granice primjenljivosti klasine mehanike (2 asa)

Granice primjenljivosti klasine mehanike, osnovni elementi Einsteinove relativistike
mehanike. Relativistika masa, brzina, impuls i energija. Kontrakcija duine i dilatacija
vremena.
1.4 Hidrostatika i aerostatika (8 asova)

Osnovna svojstva tenosti (tekuina) i gasova (plinova). Pritisak vrstih tijela. Hidrostatiki
pritisak. Aerostatiki pritisak. Atmosferski pritisak, mjerenje atmosferskog pritiska.
Prenoenje pritiska (tlaka) kroz tenosti i gasove. Spojene posude, primjena. Potisak (uzgon),
Arhimedov zakon, plivanje tijela. Odreivanje gustine tijela. Manometri. Mjerenje pritiska u
krvi. Disanje.
1. Djelovanje sila pritiska u tenostima i gasovima
2. Spojene posude, primjena
7
3. Hidrostatiki paradoks
4. Djelovanje Arhimedove sile.
1.5 Hidrodinamika i aerodinamika (8 asova)

Kretanje fluida. Jednaina kontinuiteta. Bernoulijeva jednaina, primjena. Kretanje realne
tenosti. Pulsaciono strujanje tenosti, krvotok.
1. Hidrodinamiki (aerodinamiki) paradoks
LABORATORIJSKI RAD UENIKA (6 asova)

1. Odreivanje gustine
2. Provjeravanje zakona odranja ukupne mehanike energije
3. Prouavanje sudara tijela
Dvije pismene zadae. ( 6 asova)

Priprema zadaa, rad i ispravak, na kraju svakog polugodita.
8
II RAZRED
Zadaci nastave fizike u II razredu

upoznavanje uenika sa najvanijim znanjima iz molekularne fizike, elektriciteta i
magnetizma
razvijanje stvaralakih sposobnosti za primjenu znanja iz molekularne fizike,
elektriciteta i magnetizma u medicini
osposobljavanje uenika za rjeavanje raznovrsnih fizikalnih zadataka
1. MOLEKULARNA FIZIKA
1.1 Molekularno-kinetika teorija (6 asova)
Struktura materije. Unutranja energija. Meumolekularni sudari. Idealni gas, pritisak
idealnog gasa, temperatura. Opta jednaina stanja idealnog gasa. Izoprocesi.
Realni gasovi.
1. Brovnovo kretanje
2. Izotermna promjena stanja gasa
3. Izobarna promjena stanja gasa
4. Izohorna promjena stanja gasa
1.2 Kondenzirano stanje tvari (6 asova)
9
Kristalna i amorfna tijela. Deformacije vrstih tijela. Heokeov zakon. Tenosti. Povrinski
napon. Kapilarnost. Teni kristali.
1. Efekti djelovanja molekularnih sila u vrsim gasovima
2. Efekti djelovanja molekularnih sila u tenostima.
1.3 Koliina toplote i temperature (8 asova)

Koliina toplote, specifini toplotni kapacitet, temperature smjese. Termiko kretanje vrstog
tijela i tenosti. Princip termometra, vrste termometara. Mjerenje gustine pri zagrijavanju.
Prenoenje toplote-kondukcija, konvekcija i zraenje (radijacija). Regulacija toplote kod ivih
organizama. Fizikalna terapija i toplota.
1. Mjerenje temperature
2. Termiko irenje vrstog tijela
3. Termiko irenje tenosti
1.4 Termodinamika (4 asa)

Termodinamiki sistem. Rad i toplota. Prvi zakon termodinamike. Carnotov kruni proces,
obratni kruni process. Drugi zakon termodinamike. Entalpija.
1.5 Fazni prelazi (8 asova)

Topljenje i ovravanje, zavisnost temperature topljenja od pritiska. Isparavanje i
kondenzacija, zavisnost temperature kljuanja od pritiska. Nezasiena i zasiena para, razlika
izmeu para i gasova. Sublimacija. Dobivanje niskih temperature.
1. Zavisnost temperature topljenja od pritiska
2. Zavisnost temperature kljuanja od pritiska
3. Postojanje latentne toplote
2. FIZIKA ATMOSFERE (5 asova)
10
Zraenje Sunca, Zemlje i atmosfere. Atmosfera, sastav i svojstva. Vertikalni temperaturni
gradijent. Atmosferski pritisak, mjerenje. Vlaga u vazduhu. Oblaci i padavine. Vazduna
strujanja. Prognoziranje vremena.
DEMONSTRACIONI OGLED:
1. Odreivanje vlage vazduha
3. ELEKTROSTATIKA I ELEKTRINA STRUJA

3.1 Elektrostatika (9 asova)
Osnovne elektrostatike pojave. Elektricitet I atomska struktura materije. Elektrini naboj,
zakon odranja ukupnog elektrinog naboja. Columbov zakon.
Elektrino polje. Kretanje naelektrisane estice u uniformnom elektrinom polju. Djelovanje
elektrinog polja na bioloke sisteme.
1. Naelektrisavanje tijela
2. Elektrino polje
3.2 Elektrina struja (15 asova)

Prenoenje naboja, gustoa elektrine struje. Stalne struje. Istosmjerna struja. Elektrino kolo
(krug). Elektrini izvori. Ohmov zakon. Modeli voenja elektrine struje-elektrina struja u
metalima, elektrina struja u tenostima (elektrolika disocijacija, elektroliza, Faradayevi
zakoni elektrolize, provodljivost elektrolita, elektroforeza I elektroosmoza), elektrina stuja u
gasovima (elektrino pranjenje u nerazrijeenim i razrijeenim gasovima, katodne i kanalske
zrake, plazma).
Kirchhofova pravila. Serijska i paralelna veza otpornika. Joule-Lenoov zakon. Djelovanje
slabe struje na bioloke sisteme.
1. Provjeravanje Ohmovog zakona
2. Elektrina struja u tenostima
3. Samostalno pranjenje u gasovima
4. Katodne zrake, svojstvo
5. Zavisnost jaine struje od elektromotorne sile izvora i ukupnog otpora elektrinog
kola
11
LABORATORIJSKI RAD UENIKA (3 asa)
1. Odreivanje koeficijenta povrinskog napona tenosti
2. Odreivanje viskoznosti tenosti i gasova
3. Odreivanje elementarnog naboja
Dvije kolske pismene zadae. (6 asova)

Priprema, pisanje i ispravak pismenih zadaa.
III RAZRED
Zadaci nastave fizike u III razredu

upoznavanje uenika sa najvanijim znanjima iz mehanikih oscilacija i talasa,
elektromagnetizma, elektrodinamike i geometrijske i talasne optike
razvijanje stvaralakih sposobnosti za primjenu postupaka i metoda fizike u
navedenim oblastima fizike
shvatanje uloge i znaaja fizike za razvoj medicinskih nauka
1. MEHANIKE OSCILACIJE I TALASI (14 asova)
1.1
Mehaniko osciliranje (titraji) i talasi (valovi). Osciliranje tijela na opruzi. Matematiko

klatno. Fiziko klatno. Slobodno, prigueno i prinudno osciliranje. Rezonancija. Postanak i
vrste mehanikih talasa. Brzina talasa. Interferiranje talasa. Odbijanje i prelamanje talasa.
Zvuni talasi. Vrste zvuka. Brzina zvuka. Zvuna barijera. Izvori zvuka. Zvuna rezonancija.
12
Objektivne i biofizike karakteristike zvuka, mjerenje zvuka. Zvune metode u medicinskoj
dijagnostici. Ultrazvuk, dobijanje i svojstva. Primjena ultrazvuka u dijagnostici i terapiji.
Infrazvuk. umovi.
Demonstracioni ogledi
1. Osciliranje
2. Rezonancija
3. Postanak i vrste talasa
4. Svojstva zvunih izvora
5. Zvuna rezonancija
2. Elektromagnetizam (12 asova)
2.1
Elektromagnetizam. Magnetsko polje. Magnetska sila na provodnik kojim tee elektrina

struja, kretanje naelektrisane estice u homogenom magnetskom polju. Magnetske osobine
tvari. Elektromagnet. Elektrini mjerni instrumenti. Katodna cijev. Djelovanje magnetskog
polja na bioloke sisteme. Pojava elektromagnetskog indukovanja. Meusobno indukovanje.
Samoindukovanje. Elektromagnetsko polje.
1. Djelovanje magnetskog polja na provodnik kojim tee elektrina struja

2. Djelovanje magnetskog polja na naelektrisane estice.
3. Zavisnost EMS indukciranja od brzine promjene magnetskog fluksa.
4. Efekat vrtlonih struja
2.2
ELEKTRODINAMIKA (22 ASA)
2.2.1 Naizmjenina struja. (7 asova)
13
Naizmjenina struja, svojstva. Efektivne vrijednosti . Otpori u kolu naizmjenine struje.
Generatori i elektromotori. Transformatori. Mree naizmjenine struje. Djelovanje
naizmjenine struje na ive organizme.
DEMONSTRACIONI OGLEDI
1. Oscilogrami naizmjenine struje

2. Princip rada generatora i elektromotora
3. Princip rada transformatora
2.2.2 Elektromagnetsko osciliranje i talasi (12 asova)
Oscilatorno kolo, neprigueno i prigueno osciliranje. Elektromagnetski talasi, svojstva i

brzina prostiranja, radiodifuzija. Tesline struje. Spektar elektromagnetskog zraenja.
Infracrveno i ultraljubiasto zraenje. Rendgenski i gama zraci, svojstva, primjena,
tomografija.
1. emisija elektromagnetski talasa i njihova svojstva

2. Efekti djelovanja tesline struje
3. OPTIKA
3.1 Uvod (5 asova)
Priroda svjetlosti. Brzina svjetlosti. Disperzija svjetlosti. Apsorbiranje svjetlosti. Boje i

prozirnost tijela. Fotometrija.
3.2 Geometrijska optika (9 asova)
Osnovni zakoni geometrijske optike.Ogledala.Soiva. Optiki sistem oka, osnovi

vida.Nedostaci vida. Optiki aparati i instrumenti (naoari, lupa, mikroskop, aparati za
endoskopiju).
1. Odbijanje svjetlosti
2. Prelamanje svjetlosti
3. Prelazak svjetlosti kroz planparalelnu plou
4. Prolazak svjetlosti kroz prizmu
14
5. Totalna refleksija
6. Disperzija svjetlosti
3.3 Talasna optika (4 asa)
Interferiranje svjetlosti. Difraktiranje (ogib ) svjetlosti. Polariziranje svjetlosti, optiki aktivne

tvari.
1. Interferentiranje svjetlosti
2. Difraktiranje svjetlosti
3. Polariziranje svjetlosti
LABORATORIJSKI RAD UENIKA (1 AS)
1. Odreivanje uveanja lupe i mikroskopa

Priprema, pisanje i ispravak pismenih zadaa.
IV RAZRED
1 as sedmino 30 asova godinje
Zadaci nastave fizike u III razredu

upoznavanje uenika sa atomima, molekulama i elementarnim esticama
shvatanje potrebe uvoenja kvantne mehanike i njenog znaaja za razvoj medicinskih
nauka
sticanje osnovnog znanja o svemiru
shvatanje uloge i znaaja fizike za razvoj medicinskih nauka
15
UVOD (1 as)
Osnovi relativistike fizike.
1. OSNOVI KVANTNE FIZIKE (4 ASA)
1.1 Uvod
Toplotno zraenje, zakoni zraenja. Hipoteza o kvantima energije, Planckov zakon zraenja.
Fotoelektrini efekat, primjena. Luminiscetiranje. Televizija.
DEMOSTRACIONI OGLEDI
1. Fotoelektrini efekat
1.2 Talasi i estice (4 asa)
Talasi i estice, dvojna priroda materije, deBroglieva hipoteza. Elektronski mikroskop.

Svjetlost i materija. Princip neodreenosti.
1.3 Fizika atoma (6 asova)
Modeli atoma. Bohrov model atoma, Bohrovi postulati. Energetski nivoi atoma, kvantni
brojevi.
Makroskopska svojstva tvari kao posljedica strukture (toplotna, elektrina-metali,

poluprovodnici, dielektrici, kontaktne pojave-magnetska svojstva), uticaj strukture na
biohemijske procese. Vrste spektra, spektralna analiza. Laser- princip rada, svojstva laserskog
zraenja, primjena.
16
Dobijanje spektra
1.4 Fizika jezgre atoma (10 asova)
Graa atomske jezgre. Radioaktivnost-prirodna i vjetaka, zakon radioaktivnog raspada.

Detekcija radioaktivnog zraenja. Jonizirajue zraenje, djelovanje jonizirajueg zraenja na
bioloke sisteme, dozimetrija zraenja. Bioloka zatita. Nuklearne reakcije. Fisija i fuzija.
Koritenje nuklearnog zraenja u medicini.
1. Detekcija jonizirajueg zraenja
1.5 Kosmiko zraenje i elementarne estice (1 as)
2. OSNOVI ASTROFIZIKE (2 ASA)
Svemir, sadraj, postanak i razvoj. Veliki prasak. Sunev sistem. Civilizacijski znaaj
astronomije i astrofizike.
Jedna kolska pismena zadaa (3 asa)
Priprema, rad i ispravak kolske pismene zadae.
Opis profila i strune spreme nastavnika fizike srednje kole u etverogodinjem

trajanju
Kandidati koji su stekli zvanje profesora fizike po predbolonjskom sistemu studiranja

(minimalno VII. stepen strune spreme).
Kandidati koji su stekli zvanje profesora fizike, u kombinaciji sa nekim drugim predmetom iz
oblasti fizikih, matematikih i tehnikih nauka po predbolonjskom sistemu studiranja
Kandidati koji su stekli zvanje diplomiranog fiziara po predbolonjskom sistemu studiranja, a

imaju poloenu pedagoko-psiholoku i didaktiko-metodiku grupu predmeta (minimalno
VII. stepen strune spreme).
Kandidati koji su zavrili nastavniki studijski program fizike na Prirodno-matematikom

fakultetu po bolonjskom sistemu studiranja (minimalno prikupljenih 300 ECTS bodova, tj. I i
II ciklus nastavnikog smjera).
17
4. PRIJEDLOG NASTAVNOG PROGRAMA ZA TEHNIKE KOLE (3+3)
Napomena: Prijedlog programa pravljen je prema vaeem Nastavnom planu za tehnike

kole Kantona Sarajevo.
I RAZRED

Upoznavanje uenika sa najvanijim mehanikim i molekularnim pojavama,
veliinama i zakonima
Razvijanje stvaralake sposobnosti za primjenu znanja mehanike i molekularno-kinetike
teorije
Upoznavanje osnovnih termodinamikih pojmova, zakona i njihove primjene.
UVOD (6 ASOVA)
18
Predmet fizike. Posmatranje, eksperiment, teorija. Odnos fizike sa drugim naukama. Fizike
veliine i njihove jedinice. Skalarne i vektorske veliine. Mjerenje i greke.
2. MEHANIKA
2.1 Kinematika. Dinamika. Statika (43 asova)
po krunici.
Meudjelovanje tijela, sila, efekti djelovanja sila, mjerenje sile.
Osnovni zakon kretanja. Koliina kretanja (impuls), zakon odranja ukupne koliine kretanja,
primjena. Princip nezavisnosti djelovanja sila. Slaganje i razlaganje sila.
Newtonov zakon opte gravitacije. Gravitaciono polje. Teina tijela. Teite. Stabilnost tijela.
Ravnotea tijela. Hitac, kretanje projektila.
Sila trenja. Elastina sila.
Inercijalne sile. Centrifugalni efekt.
Obrtanje vrstog tijela. Moment sile i moment inercije. Moment impulsa; zakon odranja
ukupnog momenta impulse, primjena.
Osnovna svojstva tenosti i gasova (plinova). Pritisak tenosti i gasova. Potisak, plivanja
tijela. Kretanje fluida. Jednaina kontinuiteta. Bernoulijeva jednaina, primjena. Kretanje
realne tenosti, viskoznost. Kretanje tijela u sredini, otpor sredine.
1.2. Energija, rad i snaga (7 asova)

Energija i rad. Kinetika energija. Potencijalna energija i rad u polju Zemljine tee. Elastina
potencijalna energija. Snaga. Koeficijent korisnog djelovanja. Zakon odranja ukupne
mehanike energije, primjena.
1.3 Oscilacije (titraji) i talasi (valovi) (8 asova)

Harmonijske oscilacije. Osciliranje tijela na opruzi. Matematiko klatno. Fiziko klatno.
Slobodne, prinudne i priguene oscilacije. Rezonancija. Talasno kretanje, svojstva i vrste
talasa. Brzina talasa. Superpozicija talasa.
2. Relativno kretanje
19
3. Horizontalni i kosi hitac
5. Centrifugalni efekt
7. Odravanje ukupne mehanike energije
8. Hidrostatiki paradox
9. Hidrodinamiki (aerodinamiki) paradox
10. Oscilaciono kretanje, vrste oscilacija
11. Rezonancija
1.4 Zvuk (7 asova)

Zvuni talasi. Zvuk, svojstva I brzina prostiranja. Zvuna rezonancija. Akustika prostorija.
Dopplerov efekt. Zvuna barijera. Ultrazvuk, svojstva I primjena.
Zvuna rezonancija
Struktura materije. Unutranja energija.
Idealni gas, pritisak, temperatura. Opta jednaina stanja idealnog gasa. Izoprocesi. Realni
gasovi.

Kristalna i amorfna tijela. Deformacije. Hookeov zakon, napon. Granice elastinosti I
vrstine.
Tenosti, povrinski napon, kapilarnost. Teni kristali.
2.1 Termodinamika (12 asova)
Termodinamiki sistem, proces, parametri. Rad i toplota. Specifini toplotni kapacitet gasova.
Rad gasa u izobarnom procesu. Prvi zakon termodinamike. Adijabatski process. Carnotov
kruni process. Obratni kruni process. Motori sa unutranjim sagorijevanjem. Fazni prelazi.
20
Fazni dijagrami. Drugi zakon termodinamike. Entropija. Statistiki karakter Drugog zakona
termodinamike.
1. Izoprocesi
2. Efekti djelovanja molekularnih sila u tenostima
3. Efekti djelovanja molekularnih sila u vrstim tijelima
LABORATORIJSKI RAD UENIKA-praktikum (3 asa)

1. Odrivanje koeficijenta trenja

Priprema rad i ispravak.
II RAZRED
Zadaci nastave fizike u II razredu

upoznavanje osnovnih veliina, zakona i pravila iz elektromagnetizma i optike i
atomske fizike
upoznavanje osnovnih veliina, zakona i pravila iz geometrijske i fizike optike
21
upoznavanje osnovnih termodinamikih pojmova, zakona i njihove primjene
1. ELEKTRICITET I MAGNETIZAM
Osnove elektrostatike pojave, Elektrini naboj, zakon odranja ukupnog elektrinog naboja.
Coulombov zakon. Elektrini naboj u atmosferi. Elektrino polje. Kretanje naelektrisane
estice u elektrinom polju. Provodnici u elektrinom polju. Dielektrici u elektrinom polju.
1.1 Elektrina struja (10 ASOVA)

Prenoenje naboja, gustina struje. Ohmov zakon. Modeli voenja elektrine struje-elektrina
struja u metalima, tenostima i gasovima. Efekt temperature na elektrini otpor. Elektrino
kolo (krug). Kirchoffova pravila. Joule-Lencov zakon.
1.2 ELEKTROMAGNETIZAM ( 10 ASOVA)

Magnetsko polje. Magnetsko polje elektrine struje. Djelovanje magnetskog polja na
provodnik kojim tee elektrina struja. Kretanje naelektrisane estice u magnetskom polju,
lorentzova sila.
Odnosi jaina gravitacionih, elektrinih I magnetskih meudjelovanja. Elektromagnetska
indukcija. Faradeyev zakon, primjena.
Elektromagnetsko polje. Relativistiko porijeklo elektromagnetske sile.
1.3 ELEKTRODINAMIKA (10 ASOVA)

Naizmjenina (izmjenina) struja. Otpori u kolu naizmjenine struje.
Ohmov zakon za kolo naizmjenine struje. Snaga i energija u kolu naizmjenine struje.
Generatori i elektromotori. Transformatori. Mree naizmjenine struje. Elektromagnetske
oscilacije. Elektromagnetski talasi, svojstva i brzina prostiranja, radiodifuzija.
Spektar elektromagnetskog zraenja.
1. Provodnici u elektrinom polju
2. Dielektrici u elektrinom polju
3. Zavisnost jaine struje od elektromotorne sile izvora I ukupnog otpora elektrinog
kola
22
4. Efekt temperature na elektrini otpor provodnika
6. Elektrina struja u gasovima
7. Djelovanje mahnetskog polja na naelektrisanu esticu
8. Zavisnost EMS indukcije od brzine promjene magnetskog fluksa
9. Efekt vrtlonih struja
11. Princip generator i elektromotora
12. Princip transformatora
13. Oscilovanje LC kola
14. Emisija EMT i njihova svojstva
2. OPTIKA
2.1 Svjetlost (4 asa)
Priroda svjetlosti. Brzina prostiranja svjetlosti. Fotometrija.
Osnovni zakoni geometrijske optike. Fermatov princpi. Osnovni elementi optikih sistema.
Ogledala.Soiva.Planparalelna ploa.
3. Prolaz svjetlosti kroz planparalelnu plou I prizmu
1.3 Talasna optika (6 asova)

Interferencija svjetlosti. Difrakcija (ogib) svjetlosti. Holografija. Polarizacija svjetlosti.
Disperzija svjetlosti. Boje i prozirnost tijela.
1. Interferencija svjetlosti
2. Difrakcija svjetlosti
3. Polarizacija svjetlosti
4 KVANTNA FIZIKA
23
Uvod
Granice primjenjivosti klasine mehanike (4 asa)

Granice primjenjivosti klasine mehanike, osnovni elementi Einsteinove relativistike
mehanike.
4.1 Potreba uvoenja novih fizikalnih odredbi (7 asova)

Hipoteza o kvantima energije, Planckov zakon zraenja.
Fotoelektrini efekt, primjena. Luminiscencija. Televizija.
1. fotoelektrini efekt

Modeli atoma. Energetski nivoi, kvantni brojevi.
Vezanje atoma u molekule. Makroskopska svojstva tvari kao posljedica njegove strukture
(toplotna svojstva, elektrina svojstva-metali, poluprovodnici, dielektrici, kontaktne pojave,
superprovodljivost, magnetska svojstva). Lasersko zraenje, svojstva i primjena. Spektri
spektroskopija.
1.prolazak struje kroz diodu
2. kontaktna razlika potencijala,
3. pojava termoelektromotorne sile,
4. termoelektronska emisija.
4.3. Fizika jezgre atoma (6 asova)

Graa atomske jezgre. Radioaktivnost, prirodna I vjetaka, primjena radioizotopa. Nuklearne
reakcije, fisija, fuzija, primjena nuklearne energije.
4.4.Talasi i estice (2 asa)

Talasi i materije. Princip neodreensti. Svjetlost i materija.
4.5. Elementarne estice (2 asa)
24
Elementarne estice. Standardni model. Najnovija istraivanja u oblasti elementarnih estica.
5. SVEMIR, sadraj postanak I razvoj, Veliki prasak (3 asa)
6.FIZIKA KAO OSNOVA VISOKIH TEHNOLOGIJA (1 AS)
LABORATORIJSKI RAD UENIKA-Praktikum (2 asa):

1. Odreivanje elementarnog elektrinog naboja
2. Odreivanje elektrinog otpora provodnika
3. Odreivanje brzine zvuka u vazduhu


trajanju



25
5. PRIJEDLOG NASTAVNOG PROGRAMA ZA TEHNIKE KOLE (3+2)
Napomena: Prijedlog programa pravljen je prema vaeem Nastavnom planu za tehnike

kole Kantona Sarajevo.
I RAZRED

Upoznavanje uenika sa najvanijim mehanikim i molekularnim pojavama,
veliinama i zakonima
Razvijanje stvaralake sposobnosti za primjenu znanja mehanike i molekularno-kinetike
teorije
Upoznavanje osnovnih termodinamikih pojmova, zakona i njihove primjene.
UVOD (6 ASOVA)
Predmet fizike. Posmatranje, eksperiment, teorija. Odnos fizike sa drugim naukama. Fizike
veliine i njihove jedinice. Skalarne i vektorske veliine. Mjerenje i greke.
3. MEHANIKA
3.1 Kinematika. Dinamika. Statika (43 asova)
26
po krunici.
Meudjelovanje tijela, sila, efekti djelovanja sila, mjerenje sile.
Osnovni zakon kretanja. Koliina kretanja (impuls), zakon odranja ukupne koliine kretanja,
primjena. Princip nezavisnosti djelovanja sila. Slaganje i razlaganje sila.
Newtonov zakon opte gravitacije. Gravitaciono polje. Teina tijela. Teite. Stabilnost tijela.
Ravnotea tijela. Hitac, kretanje projektila.
Sila trenja. Elastina sila.
Inercijalne sile. Centrifugalni efekt.
Obrtanje vrstog tijela. Moment sile i moment inercije. Moment impulsa; zakon odranja
ukupnog momenta impulse, primjena.
Osnovna svojstva tenosti i gasova (plinova). Pritisak tenosti i gasova. Potisak, plivanja
tijela. Kretanje fluida. Jednaina kontinuiteta. Bernoulijeva jednaina, primjena. Kretanje
realne tenosti, viskoznost. Kretanje tijela u sredini, otpor sredine.
1.2. Energija, rad i snaga (7 asova)

Energija i rad. Kinetika energija. Potencijalna energija i rad u polju Zemljine tee. Elastina
potencijalna energija. Snaga. Koeficijent korisnog djelovanja. Zakon odranja ukupne
mehanike energije, primjena.
1.4 Oscilacije (titraji) i talasi (valovi) (8 asova)

Harmonijske oscilacije. Osciliranje tijela na opruzi. Matematiko klatno. Fiziko klatno.
Slobodne, prinudne i priguene oscilacije. Rezonancija. Talasno kretanje, svojstva i vrste
talasa. Brzina talasa. Superpozicija talasa.
14. Relativno kretanje
17. Centrifugalni efekt
19. Odravanje ukupne mehanike energije
27
20. Hidrostatiki paradox
21. Hidrodinamiki (aerodinamiki) paradox
22. Oscilaciono kretanje, vrste oscilacija
23. Rezonancija
1.4 Zvuk (7 asova)

Zvuni talasi. Zvuk, svojstva I brzina prostiranja. Zvuna rezonancija. Akustika prostorija.
Dopplerov efekt. Zvuna barijera. Ultrazvuk, svojstva I primjena.
Zvuna rezonancija
Struktura materije. Unutranja energija.
Idealni gas, pritisak, temperatura. Opta jednaina stanja idealnog gasa. Izoprocesi. Realni
gasovi.

Kristalna i amorfna tijela. Deformacije. Hookeov zakon, napon. Granice elastinosti I
vrstine.
Tenosti, povrinski napon, kapilarnost. Teni kristali.
2.2 Termodinamika (12 asova)
Termodinamiki sistem, proces, parametri. Rad i toplota. Specifini toplotni kapacitet gasova.
Rad gasa u izobarnom procesu. Prvi zakon termodinamike. Adijabatski process. Carnotov
kruni process. Obratni kruni process. Motori sa unutranjim sagorijevanjem. Fazni prelazi.
Fazni dijagrami. Drugi zakon termodinamike. Entropija. Statistiki karakter Drugog zakona
termodinamike.
5. Izoprocesi
28
7. Efekti djelovanja molekularnih sila u vrstim tijelima
LABORATORIJSKI RAD UENIKA-praktikum (3 asa)

4. Odrivanje koeficijenta trenja

II RAZRED
Osnove elektrostatike pojave, Elektrini naboj, zakon odranja ukupnog elektrinog naboja.
Coulombov zakon. Elektrini naboj u atmosferi. Elektrino polje. Kretanje naelektrisane
estice u elektrinom polju. Provodnici u elektrinom polju. Dielektrici u elektrinom polju.
1.2 Elektrina struja (6 asova)

Prenoenje naboja, gustina struje. Ohmov zakon. Modeli voenja elektrine struje-elektrina
struja u metalima, tenostima i gasovima. Efekt temperature na elektrini otpor. Elektrino
kolo (krug). Kirchoffova pravila. Joule-Lencov zakon.
3.2 ELEKTROMAGNETIZAM ( 6 asova)
29
Magnetsko polje. Magnetsko polje elektrine struje. Djelovanje magnetskog polja na
provodnik kojim tee elektrina struja. Kretanje naelektrisane estice u magnetskom polju,
lorentzova sila.
Odnosi jaina gravitacionih, elektrinih I magnetskih meudjelovanja. Elektromagnetska
indukcija. Faradeyev zakon, primjena.
Elektromagnetsko polje. Relativistiko porijeklo elektromagnetske sile.
3.3 ELEKTRODINAMIKA (6 asova)

Naizmjenina (izmjenina) struja. Otpori u kolu naizmjenine struje.
Ohmov zakon za kolo naizmjenine struje. Snaga i energija u kolu naizmjenine struje.
Generatori i elektromotori. Transformatori. Mree naizmjenine struje. Elektromagnetske
oscilacije. Elektromagnetski talasi, svojstva i brzina prostiranja, radiodifuzija.
15. Provodnici u elektrinom polju
16. Dielektrici u elektrinom polju
17. Zavisnost jaine struje od elektromotorne sile izvora I ukupnog otpora elektrinog
kola
18. Efekt temperature na elektrini otpor provodnika
20. Elektrina struja u gasovima
21. Djelovanje mahnetskog polja na naelektrisanu esticu
22. Zavisnost EMS indukcije od brzine promjene magnetskog fluksa
23. Efekt vrtlonih struja
25. Princip generator i elektromotora
26. Princip transformatora
27. Oscilovanje LC kola
28. Emisija EMT i njihova svojstva
4. OPTIKA
Priroda svjetlosti. Brzina prostiranja svjetlosti. Fotometrija.
30
Osnovni zakoni geometrijske optike. Fermatov princpi. Osnovni elementi optikih sistema.
Ogledala.Soiva.Planparalelna ploa.
6. Prolaz svjetlosti kroz planparalelnu plou i prizmu
1.4 Talasna optika (4 asa)

Interferencija svjetlosti. Difrakcija (ogib) svjetlosti. Holografija. Polarizacija svjetlosti.
Disperzija svjetlosti. Boje i prozirnost tijela.
6. Interferencija svjetlosti
7. Difrakcija svjetlosti
4 KVANTNA FIZIKA
Uvod
Granice primjenjivosti klasine mehanike (4 asa)

Granice primjenjivosti klasine mehanike, osnovni elementi Einsteinove relativistike
mehanike.
9.1 Potreba uvoenja novih fizikalnih odredbi (4 asa)

Hipoteza o kvantima energije, Planckov zakon zraenja.
Fotoelektrini efekt, primjena. Luminiscencija. Televizija.
2. fotoelektrini efekt

31
Vezanje atoma u molekule. Makroskopska svojstva tvari kao posljedica njegove strukture
(toplotna svojstva, elektrina svojstva-metali, poluprovodnici, dielektrici, kontaktne pojave,
superprovodljivost, magnetska svojstva). Lasersko zraenje, svojstva i primjena. Spektri
spektroskopija.
1.prolazak struje kroz diodu
2. kontaktna razlika potencijala,
3. pojava termoelektromotorne sile,
4. termoelektronska emisija.
4.3. Fizika jezgre atoma (5 asova)

Graa atomske jezgre. Radioaktivnost, prirodna I vjetaka, primjena radioizotopa. Nuklearne
reakcije, fisija, fuzija, primjena nuklearne energije.
4.4.Talasi i estice (2 asa)

Talasi i materije. Princip neodreensti. Svjetlost i materija.
4.5. Elementarne estice (2 asa)

Elementarne estice. Standardni model. Najnovija istraivanja u oblasti elementarnih estica.
5. SVEMIR, sadraj postanak i razvoj, Veliki prasak (2 asa)
LABORATORIJSKI RAD UENIKA-Praktikum (2 asa):

10. Odreivanje elementarnog elektrinog naboja
11. Odreivanje elektrinog otpora provodnika


trajanju
32


PRIJEDLOG NASTAVNOG PROGRAMA ZA TEHNIKE KOLE U KOJIMA JE FIZIKA ZASTUPLJENA U PRVA

DVA RAZREDA SA FONDOM SATI 2+2
Napomena: Prijedlog programa pravljen je prema vaedem Nastavnom planu za Tehnike kole iz
1995/96 kolske godine. Ovaj program za fiziku odnosi se na :
- Graevinsku tehniku kolu - Hemijsko tehnoloku kolu

- Grafiku tehniku kolu - eljezniko saobradajnu kolu
- Rudarsko geoloku tehniku - Policijsku kolu
- Poljoprivredno prehrambena - umarska tehnika kola
- Tekstilnu tehniku - Koarska tehnika kola
Cilj fizike je da doprinese izgraivanju kod uenika naune slike svijeta i razvijanju njegovih
sposobnosti i linosti , te osigura osnovu za savremeno tehnoloko obrazovanje.
Zadaci nastave fizike su:
- Upoznavanje uenika sa najvanijim znanjem savremene fizike, te ulogom i znaajem fizike za

razvoj nauke, tehnike i tehnologije.
- Pruanje osnove za razumjevanje prirodnih pojava, za primjenu zakona fizike u tehnici i za
razumjevanje tehnolokih procesa,
- Razvijanje miljenja svojstvenog prirodnim naukama
- Razvijanje interesa za sticanjem novih znanja,
- Osposobljavanje uenika da upotrebljava razliite izvore informacija,
- Razvijanje kod uenika odgovarajudeg odnosa prema prirodi i prirodnoj i radnoj sredini.
33
I Razred
(2 asa sedmino 70 asova godinje)
Naziv tematske cjeline asova

I UVOD (5 asova)
Predmet fizike. Posmatranje i eksperiment, teorija. Odnos Fizike sa drugim
naukama. Fizika i tehnika. Materija. Fizike veliine i njihove jedinice. Mjerenje
fizikih veliina i greke pri mjerenju..
Skalarne i vektorske veliineGrafiko predstavljanje rezultata mjerenja,
5
1. MEHANIKA (42 )
1.1.Kinematika, Dinamika, Statika (28 )
Prostor i vrijeme. Materijalno tijelo, materijalna taka. Referentni sistem. Pomak,
42
preeni put. Brzina. Ubrzanje. Pravolinijsko kretanje. Ravnomjerno kretanje po
krunici.
Newtonovi zakoni dinamike.
Meudjelovanje tijela,sila, efekti djelovanja sile, mjerenje sile. Osnovni zakon
kretanja. Koliina kretanja (Impuls), Zakon odranja ukupne koliine kretanja,
primjena. Princip nezavisnosti djelovanja sila. Slaganje I razlaganje sila.
Newtonov zakon opte gravitacije. Gravitaciono polje. Teina tijela.Hitac, kretanje
projektila..Sila trenja. Elastina sila
Inercijalne sile. Centrifugalni efekt. Uslovi ravnotee tijela.
Obrtanje vrstog tijela. Moment sile i moment inercije. Moment impulsa, Zakon
odranja momenta impulsa, primjena.
Kretanje fluida.Jednaina kontinuiteta. Bernoulieva jednaina, primjena Kretanje
tenosti. Kretanje tijela u sredini, otpor sredine.
1.2. Energija, Rad. Snaga . (6 asova)
Energija i rad. Obnovljivi i neobnovljivi izvori energije, utjecaj na okolinu
Kinetika energija.Potencijalna energija i rad u polju Zemljine tee. Rad pri kojem
sila ne djeluje u pravcu puta. Odranje ukupne mehanike energije.Snaga.
Koeficijent korisnog dejstva.
1.3. Oscilacije (titraji) i talasi (valovi)(6 asova)
Harmonijske oscilacije. Matematiko i fiziko klatno. Oscilovanje opruge.Slobodne,
prinudne i priguene oscilacije. Rezonancija.
Talasno kretanje, svojstva i vrste talasa. Brzina talasa.
Demonstracioni ogledi (pokusi)
1.Java appleti za demonstraciju zakona kretanja ili drugi softver
2.Reaktivno kretanje
3.Horizontalni i kosi hitac
4.Ispitivanje trenja
5.Centrifugalni efekat
34
6.Djelovanje momenta sile
7.Oscilatorno kretanje
8.Rezonancija
9.Postanak i vrste talasa
1.4. Granice primjenjivosti klasine mehanike (2asa)
2. MOLEKULARNA FIZIKA (16 )
2.1. Molekularno-kinetika teorija gasova (6 asova)
Struktura materije. Unutranja energija. Idealan gas, pritisak, temperatura. Opta
16
jednaina stanja idealnog gasa. Izoprocesi. Realni gasovi (plinovi).
2.2. Kondenzovano stanje tvari (4 asa)
Kristalna i amorfna tijela. Deformacije, Hookeov zakon. Granice elastinosti i
vrstine.
Tenosti, povrinski napon, kapilarnost.
Teni kristali.
2.3 TERMODINAMIKA (6 asova)
Termodinamiki sistem. Rad i toplota. Rad gasa u izobarnom procesu. Prvi zakon
Termodinamike. Carnotov kruni proces, obratni kruni proces, Fazni prelazi
Drugi zakon termodinamike.
1. Izoprocesi
2. Phet simulacije ili drugi softver
LABORATORIJSKI RAD UENIKA (3 )

1. Odreivanje koeficijenta trenja
3
2. Provjera zakona odranja ukupne mehanike energije
3. Analiza softvera za izuavanje TD procesa
Dvije kolske pismene zadae (2+2) 4
Fizika II razred
(2asa sedmino 70 godinje)
Zadaci nastavne fizike u drugom razredu su:
- upoznavanje uenika sa glavnim karakteristikama zvuka, elektrinim i magnetskim
pojavama, veliinama i zakonima, osnovama talasne optike i kvantne fizike,
- da uenik shvati povezanost elektrinih, magnetskih i optikih pojava,
- da uenik shvati potrebu uvoenja kvantne mehanike, njenu ulogu i znaaj za razvoj
moderne nauke tehnike i tehnologije,
- osposobljavanje uenika da upotrebljava postupke metode fizike,
- osposobljavanje uenika za primjenu znanja iz fizike u struci i svakodnevnom ivotu,
- sistematizacija znanja o fundamentalnim meudjelovanjima u prirodi i jedinstvu prirode.
35
1. AKUSTIKA
1.1 Zvuk (4 asova)

4
Zvuk, svojstva i brzina prostiranja. Zvuna rezonancija. Akustika
prostorija.
Dopplerov efekt. Zvuna barijera. Ultrazvuk, svojstva i primjena.
Demonstracioni ogled.
1.Zvuna rezonancija
2. FIZIKA ATMOSFERE
2.1. Atmosfera (4 asa)

4
Propustljivost i prozranost vazduha (zraka). Zraenje Sunca, Zemlje i
atmosfere, Atmosferski pritisak, mjerenje. Vlanost vatduha (apsolutna i
relativna)Oblaci i padavine. Strujanje vazduha. Vremenska prognoza.

4
Osnovne elektrostatike pojave. Coulombov zakon. Elektrini naboj u
atmosferi.
Elektrino polje. Kretanje naelektrisanih estica u elektrinom polju.
3.2 Elektrodinamika (14 asova)

Prenoenje naboja, gustina struje. Ohmov zakon.
Modeli voenja elektrine struje- elektrina struja u metalima,
14
tenostima i gasovima. Efekt temperature na elektrini otpor. Elektrino
kolo. Kirchhofova pravila. Joule-Lencov zakon.
Elektromagnetska indukcija, Faradayev zakon.
Naizmjenina(izmjenina) struja. Otpori u kolu naimjenine struje.
Ohmov zakon za kolo naizmjenine struje. Generatori i elektromotori.
Transformatori. Mree naizmjenine struje. Elektromagnestke
oscilacije.
Elektromagnetski talasi, svojstva i brzina prostiranja, radiodufuzija.
1.Zavisnost jaine struje od EMS izvora i ukupnog otpora elektrinog
kola
2.Efekt temperature na elektrini otpor
3. elektrina struja u tenostima
4. elektrina struja u gasovima
5. zavisnost EMS indukcije od brzine promjene magnetnog fluksa
6. oscilogrami naizmjenine struje
4. OPTIKA
4
36
Priroda svjelosti. Brzina svjetlosti. Fotometrija.
4.2 Talasna optika (6asova)

Interferencija svjetlosti. Difrakcija svjetlosti. Holografija. Polarizacija
svjetlosti. Disperzija svjetlosti. Boje i prozirnost tijela.
6
1.Interferencija svjetlosti
2. Difrakcija svjetlosti.
5. KVANTNA FIZIKA
5.1 Potreba uvoenja fizikalnih predodbi (5 asova)

5
Hipoteza o kvantima enrgije. Planckov zakon zraenja.
Fotoelektrini efekat, primjena. Televizija
Demonstracioni ogled
1.Fotoelektrini efekt

Vezanje atoma u molekule. Makroskopska svojstva tvari kao posljedica
10
njegove strukture( toplotna, magnetska, elektrina svojstva-
poluprovodnici, superprovodljivost)
Lasersko zraenje, svojstva, primjena.
Spektri, spektroskopija.
5.3 Fizika jezgra atoma (6 asova)

Graa atomske jezgre. Radioaktivnost, prirodna i vjetaka, primjena.
Nuklearne rekacija, fisija, fuzija, primjena nuklearne energije.
6
5.4 Talasi i estice (2 asa)
Talasi materije. Prinscip naodreenosti 2
5.5 Elementarne estice (1 asa)
1
6. SVEMIR
Sadraj svemira. Postanak i razvoj, Veliki prasak (3 asa) 3
7. FIZIKA KAO OSNOVA VISOKIH TEHNOLOGIJA (1 AS)
1
LABORATORIJSKI RAD UENIKA
1.Odreivanje elektrinog otpora
2
Dvije kolske pismene zadae (4 asa)
4
37
UPUSTVO ZA RALIZACIJU PROGRAMA
Uloga fizike u dogojno-obrazovnom procesu odreena je njenim znaajem u savremenom

ivotu ovjeka i uticajem na brzinu razvoja nauke i tehnologije.
Polazei od toga da nastavni program fizike treba da obezbjedi sticanje najvanijeg znanja
savremene fizike i prui osnovu za primjenu tog znanja u daljem obrazovanju i svakodnevnom ivotu,
iz brojnih oblasti fizikenapravljen je izbor nastavnih sadraja koji zajedno sa nastavnim programom
fizike u osnovnoj koli zaokruuje savremenu fizikalnu sliku svijeta za uenika ove kole. Iako su
naslovi nekih tema slini ili pak jednaki onima u nastavnom programu fizike u osnovnoj koli,
nastavnik ih treba da obrauje na viem nivou, u skladu sa stepenom zrelosti uenika, i znajem
matematike i da vie insistira na operativnosti i kreativnosti uenikovog znanja, za razumjevanje
prirodnih pojava, tehnolokih postupka i principa rada maina i ureaja u struci kao i biolokih
funkcija organa i organizama i djelovanje razliitih fizikalnih faktora na organizme.
Pri obradi svake nastavne cjeline potrebno je koristiti predhodna znanja uenika iz fizike, i iz
drugih nastavnih predmeta kao i znanja koje uenik stie putem razliitih informativnih sredstava.
Broj asova po tematskim cjelinama dat je orijentaciono.
Obradu nastavnog gradiva treba predvoditi metodama eksperimentalne fizike koristei se
savremeno nastavno tehnologijom i tehnikom. Pored demostracionih ogleda koje izvodi nastavnik (a
neke moe i uenik) u nastavnih program ukljuen je i laboratorisjki rad uenika. Za prvi
laboratorijski rad uenike treba paljivo pripremati. Neophodno je obnoviti i proiriti znanje uenika o
mjerenju, obradi podataka mjerenja i prikazivanje rezultata mjerenja. Izbor laboratorijskih radova
izvren je u skladu sa potrebama struke. U toku izvoenja eksperimenata obavezno je pridravati sa
odgovarajuih metodihih upustava, tehnike demonstriranja i propisanih mjera zatite.
U nastavni proces fizike pogodno je ukljuiti raunar koristei ga kao izvor informacija i kao
sredstvo za bre i efikasnije uenje.
Znaajnu ulogu u osposobljavanju uenika za primjenu znanja fizike ima rjeavanje
raznovrsnih fizikalnih zadataka. Uenike treba podsticati na samostalno rjesaavanje raznovrsnih
fizikalnih zadataka, a naroito onih iji se sadraj tie svrhe.
Ako se program odreenim demostracioni ogledi i laboratoriski radovi iz opravdani razloga ne
mogu izvesti, u nastavu treba ukljuiti njima odgovarajuu zamjenu. U vezi s tim nastavnik moe, po
potrebi, da izmjeni poredak izuavanja pojedinih nastavnih tema unutar tematskih cjelina, kao i
raspodjelu asova po tematskim cjelinama. Dubinu obrade pojedinih nastavnih sadraja treba
prilagoavati potrebama uenika i struke. Poeljno je koritenje besplatnih raspoloivih softvera radi
demonstracije pojava.
U svkaom polugoditu treba planirati izradu po jednog niza zadataka objektivnog tipa i po
jedne kolske pismene zadae. U nizu zadataka objektivnog tipa treba da su zastupljeni raznovrsni
fizikalni zadaci, a u kolskoj pismenoj zadai preteno raunski zadaci.
PROFIL I STRUNA SPREMA NASTAVNIKA
Fiziku strunim kolama mogu izvoditi nastavnici koji su zavrili prirodno-matematiki fakultet i stekli
struni naziv PROFESOR FIZIKE ili DIPLOMIRANI FIZIAR SA POLOENOM PEDAGOKOM GRUPOM
PREDMETA ili neki drugi fakultet gdje je fizika glavni ili ravnopravni predmet u dvopredmetnoj grupi
38
ako je to naznaeno u diplomi ili II ciklus bolonjskog visokoobrazovnog procesa (300 ETCS bodova)u
kome je fizika glavni predmet.
PRIJEDLOG NASTAVNOG PROGRAMA ZA STRUNE KOLE
Napomena: Prijedlog programa pravljen je prema vaedem Nastavnom planu iz 1995/96
Prema ovom programu fizika je sa 2 asa sedmino zastupljena u
1. Elektrotehnikoj strunoj koli

2. Drvopreraivakoj
3. umarskoj
4. Poljoprivredno prehrambenoj
5. Hemijsko tehnolokoj
6. Metalurko vatrostalnoj
7. Tekstilnoj
8. Rudarsko geolokoj
9. Graevinskoj
10. eljeznikoj
11. Strunoj koli uslunih djelatnosti
12. Saobradajnoj
FIZIKA
(za sve strune kole u kojima se izuava fizika)
Cilj fizike je da doprinese izgraivanju naune slike svijeta u uenika i razvijanju njegovih sposobnosti
i linosti, te osigura osnovu za savremeno tehnoloko obrazovanje.
Zadaci nastave su:
-upoznavanje uenika sa najvanijim znanjem savremene fizike, te ulogom i znaajem fizika za razvoj
nauke, tehnike i tehnologije;
-pruanje osnove za razumijevanje prirodnih pojava i primjena zakona fizike u tehnici, proizvodnji
svakodnevnom ivota;
-razvijanje miljenja svojstvenog prirodnim naukama
- usvajanje modela radi lakeg razumjevanja prirodnih pojava
-osposobljavanje uenika za korisdenje razliitih izvora informacija;
-razvijanje kod uenika odgovarajudeg odnosa prema prirodnoj i radnoj sredini.
39
I Razred
(2 asa sedmino 70 asova godinje)
R/B Broj
1. MEHANIKA
1.1 Kinematika. Dinamika. Statika 14
1.2 Energija, rad i snaga 5
1.3 Oscilacije i talasi 4
2.1. Molekularno kinetika teorija 5
2.2. Kondenizirano stanje tvari 5
2.3. Termodinamika 7
3 ELEKTRODINAMIKA 14
4 Optika 4
5 FIZIKA ATOMA I JEZGRE ATOMA 8
6 ELEMENTARNE ESTICE 1
7 SVEMIR 2
8 FIZIKA KAO OSNOVA VISOKIH TEHNOLOGIJA 1
R/B Broj
1. MEHANIKA
1.1 Kinematika. Dinamika. Statika 14
Prostor i vrijeme-pravolinijsko kretanje(gibanje) - Ravnomijerno kretanje po
krunici
Meudjelovanje tijela, sila , efekti djelovanja sile, mjerenje sile - Osnovni zakon
kretanja, koliina kretanja(impuls) tijela - Princip nezavisnosti djelovanja sile -
Slaganje i razlaganje sile
Njutunov zakon opde gravitacije - Gravitaciono polje - Teina tijela , mjerenje
teine - Hitac, kretanje projektila - Sila trenja - Elastina sila
Obrtno kretanja - Moment sile i moment inercije
Pritisak,prenoenje djelovanja sile pritiska, mjerenje pritiska u tenostima i
gasovima
Kretanje fluida - Jednaina kontinuiteta - Bernoulijeva jednaina, primjena -
Kretanje realne tenosti, viskoznost
1.2 Energija, rad i snaga 5
Energija i rad-kinetika i potencijalna energija-rad kada sila ne djeluje u pravcu
puta-odranje ukupne mehanike energije,primjena. Snaga - keoeficijent
korisnog djelovanja.
40
1.3 Oscilacije i talasi 4
Harmonijske oscilacije. Slobodne, priguene i prinudne oscilacije.
Rezonancija.
Talasno kretanje, svojstva i vrste talasa.
Demonstacioni ogledi ( pokusi) :
1. Relativnost kretanja
4. Djelovanje sile trenja
5. Prenoenje djelovanja sile pritiska kroz vrsta, tena i gasovita(plinovita) tijela
6. Hidrostatiki paradoks
7. Hidrodinamiki (aerodinamiki) paradoks
8. Odranje ukupne mehanike energije
9. Oscilovanje, vrste oscilacija
10. Rezonancija
2.1. Molekularno kinetika teorija 5
Struktura materije Unutranja energija.
Idealni gas Pritisak idealnog gasa Opta jednaina stanja idealnog gasa
Izoprocesi.
2.2. Kondenizirano stanje tvari 5

Kristalna i amorfna tijela Deformacije Hookov zakon, napon.
Granica elastinosti i vrstine
Tenosti, povrinski napon, kapilarnost
2.3. Termodinamika 7
Rad i toplota Rad gasa u izobarnom procesu 1. Zakon termodinamike
Adijabatski proces Cartonov kruini odnos, obratni kruni proces Motori s
unutranjim sagorjevanjem
Drugi zakon termodinamike Entropija
Demostracioni ogledi:
1. Izoprocesi
2. Efekti djelovanja medjumolekularni sila u vrstim tjelima
4. Pretvaranje toplotne energija u mehaniku
3 ELEKTRODINAMIKA 14
Prenoenje naboja, gustoda struje Ohmov zakon.
Modeli voenja elektrine struje Elektrina struja u metalima,
poluprovodnicima, tenostima i gasovima.
Naizmjenini (izmjenini) struja Generatori i elektromotori Transformatori
Mree naizmjenine struje ispravljanje i mjerenje naizmjenine struje
Demonstracioni ogledi:
1. Provjeravanje Ohmovog zakona
3. Samostalno pranjenje u gasovima
41
5. Princip generatora i elektromotora
6. Pricnip transformatora
4 Optika 4
Priroda svjetlosti Boje i prozirnost tijela Fotoelektrini efekti, primjena
Demonstracioni ogledi:
1. Spektar suneve svjetlosti
2. Fotoelektrini efekat
5 FIZIKA ATOMA I JEZGRE ATOMA 8
Model atoma Energetski nivoi, kvantni brojevi
Graa atomske jezgre Radiaktivnost, prirodna i vjestaka primjena
radioizotopa Nuklearne reakcije, fisija, fuzija, primjena nuklearne energije
6 ELEMENTARNE ESTICE 1
7 SVEMIR 2
Sadraj postanak i razvoj Veliki prasak
8 FIZIKA KAO OSNOVA VISOKIH TEHNOLOGIJA 1
UPUSTVO ZA REALIZIRANJE PROGRAMA
Uloga fizike u odgojno obrazovnom procesu odreena je njenim znaajem u savremenom ivotu
ovjeka i njeni uticajem na brzinu na razvoja nauke i tehnologije.
Polazedi od toga da nastavni program fizike treba da obezbjedi sticanje najvanije znaje fizike i prui
osnovu za primjenu tog znaja u strunom obrazovanju i svakodnevnom ivotu, iz brojnih oblasti fizike
napravljen je izbor nastavnih sadraja koji zajedno sa nastavnim programom fizike u osnovnoj koli,
zaokruuje savremenu fizikalnu sliku svijeta za uenika ove kole. Iako su naslovi nekih tema slini ili
pak jednaki onima u programu osnovne kole, nastavnik treba da ih obrauje na viem nivou, u
skladu sa stepenom zrelosti uenika i znajem matematike i da vise insistira na operativnosti i
kreativnosti uenikovog znanja fizike, za razumjevanje prirodnih pojava, tehnolokih procesa,
principa rada raznih ureaja i sistema, rjeavanje ueniku primjerenih konstruktorskih zadataka. Pri
obradi pri svake nastavne cjeline potrebno je koristiti se predhodnim znanjem uenika iz fizike, iz
drugih nastavnih predmeta kao i znanjem koje uenik stie putem razliitih informativni sredstava.
Broj asova po tematskim cjelina dat je orjentaciono.
Obradu nastavnog gradiva treba vriti metodama teorijske i eksperimentalne fizike koristedi
savremeni nastavnu tehnologiju i tehniku, U nastavni proces ukljueni su demostracioni ogledi koje
izvodi nastavnik (a pojedine moe i uenik). U toku izvoenja eksperimenta obavezno je pridravati
se odgovarajudi metodiki upustava, tehnike demostriranja i propisanjih mjera zatite. U vezi s tim
nastavnik moe, po potrebi da izmjeni poredak izuavanja pojedinih tema unutar tematske cjeline,
kao i raspodjelu asova po tematskim cjelinama.Ogledima i primjerima iz svakodnevnice, nastavnik de
nastojati pribliiti tumaenje prirodnih zakonitosti nivou kojeg uenik moe da razumije. Dubinu
prouavanje pojedinih nastavnih sadraja nastavnik treba da prilagoava potrebama uenika i
strunog obrazovanja.
U nastavni proces fizike pogodno je ukljuiti i raunar koristeci ga kao izvor informacija i kao sredstvo
za efikasnije uenje.Posebno koristiti legalni softver i web stranice sa sadrajem vezanim za gradivo.
42
Znaajnu ulogu u osposobljavanju uenika za primjenu znaja fizike ima rjeavanje fizikalnih zadataka.
Uenike treba podsticati na rjeavanja raznovrsnih fizikalnih zadataka, a naruito onih iji se sadraj
tie struke. U svakom polugoditu treba planirati izradu po jednog niza zadataka objektivnog tipa.
Srednje kole u trogodinjem trajanju
- Kandidati koji su stekli zvanje profesora fizike po predbolonjskom sistemu studiranja (minimalno VII.
stepen strune spreme).
- Kandidati koji su stekli zvanje profesora fizike, u kombinaciji sa nekim drugim predmetom iz oblasti
fizikih, matematikih i tehnikih nauka po predbolonjskom sistemu studiranja (minimalno VII. stepen
strune spreme).
- Kandidati koji su stekli zvanje diplomiranog fiziara po predbolonjskom sistemu studiranja, a imaju
poloenu pedagoko-psiholoku i didaktiko-metodiku grupu predmeta (minimalno VII. stepen
strune spreme).
- Kandidati koji su zavrili nastavniki studijski program fizike na Prirodno-matematikom fakultetu po

bolonjskom sistemu studiranja (minimalno prikupljenih 240 ECTS bodova).
43
44

Fizika 0

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Fizika 0

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

KANTON SARAJEVO

Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

Sarajevo, avgust 2016. godine

lanovi Komisije za osnovnu (odnosno srednju) kolu:

1. Emir Rami , prof. Fizike, Elektrotehnika kola za energetiku, predsjednik

2. CILJ I ZADACI ------------------------------------------------------------------------------ 5

3. PRIJEDLOG NASTAVNOG PROGRAMA ZA MEDICINSKE I

Zadaci nastave fizike su:

- upoznavanje uenika sa najvanijim znanjima iz razliitih oblasti fizike, te ulogom i

- upoznavanje sa metodama kojima se u fizici dolazi do otkria,

-osposobljavanje za korienje znanja iz fizike za objanjavanje raznovrsnih fizikalnih pojava

- osposobljavanje uenika za rjeavanje raznovrsnih fizikalnih zadataka,

- podsticanje interesa za stvaralatvo,

- razvijanje interesa za prouavanje i ouvanje prirode,

-osposobljavanje uenika za upotrebu razliitih izvora informacija, za grupni i individualni

2 asa sedmino 70 asova godinje

Zadaci nastave fizike u I razredu

PREGLED PROGRAMSKIH SADRAJA

1.2 Dinamika (20 asova)

1.3 Energija, rad i snaga (6 asova)

1.1 Granice primjenljivosti klasine mehanike (2 asa)

1.4 Hidrostatika i aerostatika (8 asova)

1.5 Hidrodinamika i aerodinamika (8 asova)

LABORATORIJSKI RAD UENIKA (6 asova)

Dvije pismene zadae. ( 6 asova)

2 asa sedmino 70 asova godinje

Zadaci nastave fizike u II razredu

PREGLED PROGRAMSKIH SADRAJA

1.2 Kondenzirano stanje tvari (6 asova)

1.3 Koliina toplote i temperature (8 asova)

1.4 Termodinamika (4 asa)

1.5 Fazni prelazi (8 asova)

2. FIZIKA ATMOSFERE (5 asova)

3. ELEKTROSTATIKA I ELEKTRINA STRUJA

3.2 Elektrina struja (15 asova)

Dvije kolske pismene zadae. (6 asova)

2 asa sedmino 70 asova godinje

Zadaci nastave fizike u III razredu

PREGLED PROGRAMSKIH SADRAJA

1. MEHANIKE OSCILACIJE I TALASI (14 asova)

Mehaniko osciliranje (titraji) i talasi (valovi). Osciliranje tijela na opruzi. Matematiko

2. Elektromagnetizam (12 asova)

Elektromagnetizam. Magnetsko polje. Magnetska sila na provodnik kojim tee elektrina

1. Djelovanje magnetskog polja na provodnik kojim tee elektrina struja

ELEKTRODINAMIKA (22 ASA)

2.2.1 Naizmjenina struja. (7 asova)

1. Oscilogrami naizmjenine struje

2.2.2 Elektromagnetsko osciliranje i talasi (12 asova)

Oscilatorno kolo, neprigueno i prigueno osciliranje. Elektromagnetski talasi, svojstva i

1. emisija elektromagnetski talasa i njihova svojstva

3.1 Uvod (5 asova)

Priroda svjetlosti. Brzina svjetlosti. Disperzija svjetlosti. Apsorbiranje svjetlosti. Boje i

3.2 Geometrijska optika (9 asova)

Osnovni zakoni geometrijske optike.Ogledala.Soiva. Optiki sistem oka, osnovi

3.3 Talasna optika (4 asa)

Interferiranje svjetlosti. Difraktiranje (ogib ) svjetlosti. Polariziranje svjetlosti, optiki aktivne

LABORATORIJSKI RAD UENIKA (1 AS)

1. Odreivanje uveanja lupe i mikroskopa

Dvije kolske pismene zadae. (6 asova)

1 as sedmino 30 asova godinje

Zadaci nastave fizike u III razredu

Osnovi relativistike fizike.