Hidroelektrane

2.
HIDROELEKTRANE
2.1. Openito o hidroelektranama

2.2. Dijelovi hidroelektrana
2.3. Tipovi hidroelektrana
2.4. Karakteristike hidroelektrana
2.5. Hidroenergetski potencijal u svijetu i HR
Elektrotehniki fakultet Osijek 18

2.1. Openito o hidroelektranama

Definicija HE
Hidroelektrane su postrojenja u kojima se potencijalna energija
vode pomou vodnih turbina i elektrinih generatora pretvara u
elektrinu energiju. U sastav hidroelektrane idu i svi objekti i
dijelovi koji slue za skupljanje, dovoenje i odvoenje vode, za
pretvaranje mehanike u elektrinu energiju i za transformaciju i
razvod elektrine energije.
Razlikuju se sljedei karakteristini dijelovi hidroelektrane:
- brana ili pregrada,
- zahvat,
- dovod,
- vodna komora ili vodostan,
- tlani cjevovod,
- strojarnica i
- odvod vode.
Prema tipu HE mogu neki od ovih dijelova potpuno izostati, a u
drugim sluajevima moe isti dio preuzeti vie funkcija.
Podjela HE
Hidroelektrane mogu se podijeliti: prema padu, nainu koritenja
vode, volumenu akumulacijskog bazena i prema smjetaju
strojarnice.
Prema visini pada razlikuju se:

1. Niskotlane HE (pad do 25 metara),
2. Srednjetlane HE (od 25 do 200 m) i
3. Visokotlane HE (iznad 200 m).
1. Niskotlane HE grade se kao rijena i kanalna postrojenja za

specifine padove do 1m/km. Pri tome je karakteristino da im
cjelokupni pad stoji na raspolaganju neposredno kod elektrane,
bez potrebe za tlanim dovodima i cjevovodima. Ovakve
hidroelektrane najee nemaju mogunost akumuliranja vode i
upotrebljavaju se kao protone HE za pokrivanje osnovnog
optereenja.
2. Srednjetlane HE se od niskotlanih razlikuju samo u tome
to im gornja voda zbog veih padova (od 1 do 5 m/km) nije
neposredno uz elektranu. Ovdje se voda od zahvata dovodi
kraim tlanim cjevovodom. Tlani cjevovod i elektrana u ovom
sluaju ine jednu cjelinu. Ovakve elektrane najee se grade
na mjestima gdje rijeka stvara petlju koja se tada presijee.
3. Visokotlane HE najee su derivacijske. Kod ovih elektrana

su zahvat i strojarnica prostorno odijeljeni jer se voda iz
akumulacijskog bazena dovodi do turbina cjevovodom
dugakim i vie kilometara. Grade se u brdovitim krajevima za
padove vee od 5 m/km.
S obzirom na nain koritenja vode postoje:

1. Protone HE u kojima se voda iskoritava kako dotjee i
2. Akumulacijske HE u kojima se dio vode akumulira, da bi se
mogla iskoristiti kad se pojavi potreba.

Prema veliini akumulacijskog bazena razlikuju se:
1. HE s dnevnom akumulacijom
(punjenje akumulacije nou, a pranjenje danju),
2. HE sa sezonskom akumulacijom
(punjenje u kinom, a pranjenje u sunom razdoblju),
3. HE s godinjom akumulacijom
(punjenje u kinim, a pranjenje u sunim godinama).
Prema smjetaju strojarnice dijele se hidroelektrane na:
1. Pribranske (strojarnica smjetena neposredno uz branu) i
2. Derivacijske.
Posebne vrste hidroelektrana predstavljaju:
1. Crpno - akumulacijske HE i
2. HE koje iskoritavaju plimu i oseku.

2.2. Dijelovi hidroelektrana

2.2.1. Brane ili pregrade
Brane ili pregrade su graevine koje imaju viestruku namjenu:

- da skrenu vodu s njezinog prirodnog toka prema zahvatu HE,
- da povise razinu vode radi veeg pada i
- da akumuliraju vodu.
Dva su osnovna tipa brana:
- visoke (visina od temelja do krune vea od 15 m, ili visina vea
od 10 m ali s krunom duom od 500 m) i
- niske (sve ostale).
Brane, ovisno o materijalu od kojega se grade, mogu biti:
- masivne (grade se od kamena, a ee od armiranog betona) i
- nasute (zemljane, a grade se od homogenog ili nehomogenog
materijala).

Prema konstrukciji, masivne se brane mogu podijeliti na:
- gravitacijske (odupiru se optereenju vode i drugih sila vlastitom
teinom),
- lune (u obliku zakrivljenih ploa preko kojih se optereenje dijeli
na temelje, dno i bokove) i
- ralanjene (ine ih vie elemenata, odnosno stupova ili potpora
na koje se naslanjaju betonske ploe ili svodovi).
Lune brane ponekad imaju neke elemente gravitacijske brane,

pa se zovu luno-gravitacijske.
Nasute brane najee se grade od nehomogenog materijala u

slojevima od gline do kamenog nasipa

Luno gravitacijska brana
1 Kruna brane; 2- Preljev; 3- Kontrolni hodnik;

4- Kontrolne prostorije; 5- Zapornica; 6- Temeljni ispust

Nasuta brana
1- Kameni nasip; 2- Glinena jezgra; 3- Zavrni nasip; 4- Filtarski slojevi

Brana Three Gorges (Tri klisure)
Kina, rijeka Yangtze

Duga skoro 2 km
175 m visoka.
25-75 milijarde $.
20 godina izgradnje
Zavretak izgradnje
2009.
Jezero 640x1.6 km,
Snaga 26x700 MW.
Potopit e se 160 gradova, i 1500 sela (preko milijun ljudi)

2.2.2. Zahvat
Zahvat ima zadatak da vodu zaustavljenu od pregrade primi i

uputi prema centrali. Razlikuju se dva osnovna tipa zahvata:
- zahvat na povrini i
- zahvat ispod povrine vode.
Zahvat na povrini vode izvodi se kada je pregrada niska pa je

razina vode iza pregrade praktiki konstantna. Prolaz vode kroz
zahvat regulirase zapornicama.
Zahvat ispod povrine vode izvodi se kada se razina vode tijekom

godine mijenja (akumuliranje vode u kinom i njezino
iskoritavanje u sunom periodu). U ovom sluaju zahvat treba
postaviti na najniu toku do koje e se sputati razina vode.

Zahvat na povrini
(HE Kraljevac)

Zahvat ispod povrine vode
(jezero Bajer za HE Vinodol)

2.2.3. Dovod
Dovod spaja zahvat s vodostanom ili vodnom komorom. Moe biti

izgraen kao kanal ili tunel. To ovisi o topografiji terena kojim se
dovod vodi i o pogonskim zahtjevima koji se postavljaju HE.
Tunel se moe izvesti kao gravitacijski i kao tlani.

- Gravitacijski tunel voda ne ispunja pa je za promjenu dotjecanja
vode potrebno mijenjati otvor na zahvatu.
- Tlani tunel ispunjen je vodom na cijelom svom profilu i za
promjenu dotjecanja vode nijepotrebno nikakvo djelovanje na
zahvatu.
HE su znatno elastinije u pogonu kad imaju tlani dovod nego

kad imaju gravitacijski jer mogu bez ikakvih manipulacija slijediti
promjene optereenja.

2.2.4. Vodostan ili vodna komora
Vodostan ili vodna komora nalazi se na kraju dovoda.
Kad je dovod gravitacijski, potreban je vodostan dovoljnog

volumena, kako bi mogao posluiti kao spremnik vode u sluaju
naglih promjena optereenja.
Ako HE ima tlani dovod, moe se vodostan izvesti kao

proirenje na kraju toga dovoda. Ovakva vodna komora mora biti
takvih dimenzija da uslijed promjena optereenja tlak u dovodu ne
poraste iznad dozvoljenih granica, odnosno da se razina vode ne
spusti ispod najvie toke ulaza u tlani cjevovod.

Vodna komora
(pred HE Fuine u
sistemu HE Vinodol)

2.2.5. Tlani cjevovod
Tlani cjevovod slui za voenje vode iz vodostana ili vodne

komore do turbina. U pravilu izraen je od elika, a za manje
padove i od betona. Prema svom smjetaju tlani cjevovod moe
biti poloen po povrini i u tunelu.
Cjevovod u tunelu moe:
- biti slobodno poloen (kada tunel slui samo kao prostor za
smjetaj cjevovoda) ili
- prilijegati uz stijene tunela (i to bilo tako da naprezanja preuzima
samo stjenka cjevovoda ili tako da ih preuzima djelomino i
okolna stijena).
Na ulazu u cjevovod uvijek postoji zaporni organ ija izvedba
ovisi o tlaku koji vlada na poetku cjevovoda.

Najvaniji je sigurnosni zaporni organ koji ima zadatak
automatski sprijeiti daljnje dotjecanje vode u cjevovod, u
sluaju da pukne cijev.
Ispred sigurnosnog zapornog organa postavlja se pomoni
zaporni organ koji omoguuje pregled i popravke na
sigurnosnom organu bez pranjenja dovodnog tunela ili
dovodnog kanala.
Postavljanje zapornih organa na dnu tlanog cjevovoda ovisi o
broju turbina koje su spojene na jedan cjevovod i o pogonskim
zahtjevima koji se postavljaju HE.
1- Pomona zapornica
2- Sigurnosna zapornica
3- Ventil za zrak
4- Obilazni cjevovod
5- Tlani cjevovod
Prikljuak tlanog cjevovoda

2.2.6. Obilazni cjevovod
Obilazni cjevovod nalazi se na poetku glavnog cjevovoda. On je

predvien za postupno punjenje glavnog cjevovoda.
Obilazni cjevovod ima puno manji promjer od glavnog jer se,

zbog spreavanja oteenja, cjevovod puni samo s priblino 1/20
protoka u normalnom pogonu.
Osim toga, zadatak je obilaznog cjevovoda da omogui

izjednaenje tlakova ispred i iza zapornog organa na ulazu u
cjevovod, jer bi bez tog izjednaenja bila potrebna vrlo velika
snaga za otvaranje zapornog organa.

2.2.7. Vodne turbine
Energija koju ima neka tekuina (u naem razmatranju voda) to

struji nekom brzinom sastoji se od energije tlaka, potencijalne i
kinetike energije.
Svaka od tih energija moe se pretvoriti na pogodan nain u

drugi oblik, koji se pomou strojeva transformira u mehaniku
energiju.
Najjednostavniji su takvi strojevi vodenika kola, a ona se izvode

za iskoritavanje kinetike energije ili su tjerana pomou
potencijalne energije.

Skice vodenikih kola: a) iskoritavanje kinetike energije
b) iskoritavanje potencijalne energije

U poetku...
Kineska obrada elika

Hidroenergija Bernard Forest de Blidor
1700te ~ rane 1800te
Architecture Hydraulique,

Prva vodna turbina u dananjem
smislu postavljena je 1837.
godine u Francuskoj.
To je Fourneyronova turbina,
nazvana po njezinom
konstruktoru. Snaga joj je bila
60 KS.
Fourneyronova vodna turbina

S- stator, R- rotor
43
Osnovna podjela vodnih turbina
Danas se u osnovi grade dva tipa vodnih turbina:

1. Pretlane (ili reakcijske) i
2. Turbine slobodnog mlaza (ili akcijske turbine).
Pretlanim turbinama nazivaju se vodne turbine u kojima je tlak

na ulazu u rotor vei od onoga na njegovom izlazu, to
odgovara reakcijskim parnim turbinama. U pretlanim tur-
binama, naime, dio se energije tlaka transformira u kinetiku
energiju u statoru, a dio u rotoru.
U turbinama slobodnog mlaza tlak je na ulazu u rotor jednak kao
i na njegovom izlazu. To odgovara akcijskim parnim turbinama,
jer se sva energija tlaka transformira u kinetiku energiju vode u
statoru.
44
Vodne turbine
Akcijske slino vodenom toku
udubljene lopatice - okreu se u
zraku
za velike padove (okomito >10 m),
za velike tlakove
Reakcijske za velika postrojenja

lopatice sline elisi broda potopljene
u vodi
za male padove, pri velikom protoku i
malom tlaku

Turbina slobodnog mlaza (akcijska)
Pretlana (reakcijska) turbina

Tipovi pretlanih (reakcijskih) turbina
Francisova (konstruirao Amerikanac Francis 1847.)
Kaplanova (konstruirao eh Kaplan 1922., rotorske lopatice
mogu se pomicati da bi se bolje prilagodile uvjetima
strujanja).
Propelerna (Kaplanova s nepominim rotorskim lopaticama)
Francisove turbine izvode se s horizontalnom i s vertikalnom

osovinom, a Kaplanove i propelerne turbine samo s vertikalnom
osovinom.
Tipovi turbina slobodnog mlaza (akcijskih)

Peltonova (konstruirao Amerikanac Pelton 1878., jedini tip
koji se danas izvodi, izvodi se s jednom i s vie mlaznica)

Skica Francisove turbine s Skica Kaplanove turbine
horizontalnom osovinom
Skica Peltonove turbine

s dvije mlaznice

Francisova turbina

Kaplanova turbina

Peltonova turbina

Energetske prilike u vodnoj turbini
Za odreivanje snage vodne turbine polazi se od ope

jednadbe stacionarnog strujanja tekuine (Bernoullijeva
jednadba), koja uz zanemarenje trenja ima poznati oblik:
p 1 2
+ gh + c = w 0 = const . (2.1.)
2
gdje su:
p tlak u okolini elementa mase vode koja struji (N/m2=kgm/s2m2),
specifina masa tekuine (kg/m3),
h visina promatranog elementa tekuine iznad referentnog nivoa (m),
c brzina strujanja tekuine (m/s),
w0 specifina energija tekuine (m2/s2).

Svim lanovima jednadbe (2.1) dimenzija je m2/s2, to odgovara
kvadratu brzine. Ta dimenzija odgovara specifinoj energiji, jer
energija ima dimenziju kgm2/s2, a specifina se energija
odnosi na jedinicu mase.
Prvi je lan specifina energija tlaka, drugi specifina

potencijalna energija, a trei izraava specifinu kinetiku
energiju tekuine.
Specifina energija w0 ukupna je specifina energija tekuine

koja se ne mijenja strujanjem jer je zbroj svih specifinih energija
konstantan, to je u skladu sa stavkom o odranju energije.
Moe se w0 shvatiti i kao snaga elementa mase vode
(M = 1 kg/s).

Kako bi dobili sliku o energetskim prilikama u hidroelektrani,
razmotrimo najprije prilike u HE s malim padom.
Skica
HE s
malim
padom

Element mase vode (1 kg/s) kree se od toke A do toke B.
Snaga toga elementa mase u toki A u komori pred ulazom u
turbinu je:
2
pAc
PA = + A + gh (2.2)

A
2
Snaga tlaka pA/ posljedica je stupca vode h'A iznad toke A i

tlaka okoline p0 pa je:
2
p0 c
PA = + A + gh A + gh A
`
(2.3)
2
S druge strane, nakon izlaska iz hidroelektrane u odvodni kanal,

element mase vode u toki B ima snagu:
pB c B2
PB = + + gh B (2.4)
2

Uzevi i sada u raun stupac vode iznad toke B (hB) i tlak
okoline (p0) na povrinu vode u odvodnom kanalu moe se
prethodna jednadba napisati u obliku
p0c B2
PB = + + gh B + g h B (2.5)
2
Razlika izmeu PA i PB je snaga koja se dade iskoristiti u turbini

po jedinici mase:
2
c A c2B
Ph1 = PA PB = g (hA + h A + ) g (hB + hB + ) ( kgm 2 s 3 ) (2.6)
2g 2g
Razlika izmeu razina vode na strani dovoda (gornja voda) i na

strani odvoda (donja voda)naziva se bruto-pad HE (Hb):
H b = ( h A + h A ) ( h B + h B )
(2.7)

Time je jedinina iskoristiva snaga vode u vodnoj turbini:
c2A c2B
Ph 1 = g H b + (2.8)
2g 2g
Drugi i trei lan u zagradi izraza (2.8) imaju dimenziju duljine

u (m) i takvi se lanovi nazivaju visine brzine. Drugi je lan visina
brzine na dovodnoj, a trei visina brzine na odvodnoj strani.
(Naime, kvadrat brzine podijeljen dvostrukim ubrzanjem
Zemljine sile tee jednako djeluje na snagu kao i stupac vode
visok onoliko kolika je visina brzine.)
Izraz u zagradi jednadbe (2.8) raspoloivi je ili neto-pad (Hn),

pa je snaga elementa vode:
Ph 1 = gH n (kgm 2
s 3 ) (2.9)

Mnoi li se ta snaga sa ukupnom masom vode M ( kgs-1), koju
moemo prikazati kao produkt gustoe (kg/m3) i protoka Q
(m3/s), za turbinu e raspoloiva snaga biti:
Ph = MPh1 = g QH n (kgm 2
s 3 ) odnosno (W) (2.10)
S obzirom da je za vodu koja slui za pogon vodnih turbina

doputeno uz vrlo veliku tonost uzeti da je = 1000 kg/m3,
raspoloiva se snaga u praksi odreuje iz izraza:
Ph = gQH n (kW) (2.11)
U razmatranom sluaju bio je prikazan smjetaj vodne turbine u

HE u kojoj se voda iskoritava na malom bruto-padu, pa su u
proraunu neto-pada zanemareni gubici pri dovodu vode turbini,
to je i dopustivo u takvim prilikama.

Ako je rije o veim padovima, voda se turbini dovodi kanalom ili
tunelom pa zatim cjevovodom. Ovdje gubitke u odvodu i dovodu
treba uraunati kad se odreuje neto-pad.
Skica HE s velikim padom

Najprije treba razlikovati prirodni bruto-pad Hb od iskoristivog
bruto-pada Hb.
Oni se meusobno razlikuju za gubitke pada u

dovodu vode hRd od vodotoka iz kojeg se uzima voda za
energetsko iskoritavanje i za gubitke pada hR0 od hidroelektrane
do mjesta u vodotoku gdje se vraa energetski iskoritena voda.
Iskoristivi bruto-pad je prema tome:
H b = H b hRd h R 0 (2.12)
Gubici pada su mjera za gubitke energije, odnosno snage vode

pri strujanju dovodnim i odvodnim kanalom ili tunelom, jer su
gubici energije odreeni relacijama whd = ghrd, odnosno wh0 = ghR0.

Da bi se odredio neto-pad iskoristiv u vodnoj turbini, treba dakle
poi od bruto-pada Hb. Kad bi se postupilo na ve opisani nain,
dolo bi se do izraza za neto-pad:
c 02 c A2 c B2
Hn = Hb + + h Rc
2g 2g 2g (2.13)
gdje je: c0 - brzina vode na ulazu u cjevovod
cA - brzina vode na ulazu u turbinu
cB - brzina vode na izlazu iz difuzora turbine
hRc- visina gubitka u cjevovodu
Gubici u cjevovodu su mjera za gubitke energije, odnosno snage

u cjevovodu, te je obino dopustivo zanemariti visinu brzine c0
c A2 c B2
Hn = Hb + h Rc (2.14)
2g 2g

Efektivna snaga vodne turbine
Pri prolasku vode kroz turbinu nastaju gubici te turbina nije

sposobna dati svu raspoloivu snagu. Gubici se uzimaju u obzir
stupnjem djelovanja turbine t koji se dobiva umnokom
hidraulikog (h), volumetrijskog (v) i mehanikog (m) stupnja
djelovanja.
Hidrauliki stupanj djelovanja uzima u obzir gubitke u statoru,

rotoru, difuzoru i na izlazu iz difuzora, te neiskoritenu energiju
zbog otjecanja vode brzinom cB, tj. kinetikom energijom cB2/2g,
to takoer predstavlja gubitak.
Volumetrijskim stupnjem djelovanja uzima se u obzir injenica da
sva voda koja ulazi u stator turbine ne prolazi i kroz njezin rotor
ve kroz raspore izmeu statora i rotora.

Mehaniki stupanj djelovanja karakterizira mehanike gubitke
koji nastaju uslijed trenja u leajevima i brtvama turbine, uslijed
ventilacije zbog okretanja rotora, uslijed otpora vode u prostoru
izmeu rotora i kuita u koje dolazi voda koja izaziva
volumetrijske gubitke.
Stoga je efektivna snaga turbine koju ona ima na osovini:
Pe = gQH n h v m = gQH n t = t Ph (kW) (2.11-a)
Srednje vrijednosti stupnjeva djelovanja u najpovljnijem podruju

rada:

Uvjeti slinog rada i specifini broj okretaja
Zbog nemogunosti tonog prorauna strujanja i gubitaka koji su

posljedica strujanja, potrebno je u veini sluajeva upotrijebiti
modele koji su slini izraenim turbinama.
Modelsko ispitivanje provodi se na modelu smanjenih dimenzija,

a za vodne turbine ono se obavlja s padom vode koji se redovito
razlikuje od onog s kojim e raditi izvedena turbina.
U modelu vodne turbine moraju se ostvariti takve prilike strujanja

da se postigne potpuna slinost sa strujanjem u izvedenoj turbini.

Zamislimo dvije geometrijski sline turbine T' i T'', u kojima se
voda pri brojevima okretaja n i n iskoritava na neto padovima Hn'
i Hn.
Na slici su:
c - brzina vode pri udaru od lopaticu
u - obodna brzina rotora
w - relativna brzina
D i D promjeri turbina T' i T'
omjer pomjera turbina T' i T
k omjer slinosti trokuta brzina
Prikaz slinosti vodnih turbina

Moe se pokazati da za geometrijski sline turbine vrijede
slijedei izrazi za omjere njihovih brojeva okretaja, protoka i
raspoloivih snaga:
n" D ' H n"

= "
n '
D H n' (2.15)
Q H n D
2
= (2.16)
Q H n D
2 3
P "
D "
H "
(2.17)
h
= '
'
n
'

Ph D H n
Za efektivne snage gornji omjer snaga zbog nejednakosti
stupnjeva djelovanja t i t ne vrijedi.

Primijene li se ovi izrazi na istu turbinu (D = D), moe se ispitati
promjena broja okretaja, protoka i snage uz promijenjene uvjete
rada turbine:
n H n Q H n Ph H n H n
= = =
n H n Q H n Ph H n H n (2.18)
Zadnji izraz, s obzirom na to da se radi o istoj turbini, te ako se uz

promijenjene uvjete rada pretpostavlja i isti stupanj djelovanja t,
vrijedi priblino i za efektivnu snagu:
Pe H n H n
(2.19)
Pe H n H n

Model koji je prilikom ispitivanja dao dobre rezultate moe
posluiti kao uzorak pri izvedbi velikog niza turbina jer je dovoljno
promijeniti omjer geometrijske slinosti .
Takve turbine, koje se razlikuju po dimenzijama, radit e uz

razliite padove, davat e razliite snage i imat e razliite brojeve
okretaja. U svrhu utvrivanja pripadnosti turbine stanovitom nizu
uveden je pojam specifinog broja okretaja.
Specifini broj okretaja je broj okretaja modelne turbine koja ima

toliki promjer (npr. ulazni promjer rotora pretlane turbine,
odnosno srednji promjer lopatinog kola turbine slobodnog
mlaza) da uz neto-pad od Hnm = 1 m iskoritava protok od Qm =1
m3/s.

Ako turbinu T smatramo modelnom, a T turbinom koja joj je
geometrijski slina, specifini broj okretaja nq je:
D 1
nq = nm = n (2.20)
Dm Hn
Tu se veliine D, n i Hn odnose na geometrijski slinu turbinu. U

tu jednadbu za modelnu turbinu za pad Hnm upisana je
vrijednost 1 m, da bi se odrala dimenz. ispravnost izraza.
Analogno tome na temelju jednadbe (2.16) - postavlja se

relacija za protok koja vrijedi za modelnu turbinu:
2
D 1 (2.21)
Qq = Qm = 1 = Q m
D Hn

Pri tome je Qq protok kroz modelnu (Qq =1 m3/s), a Q protok kroz
geometrijski slinu turbinu.
Ako se iz (2.21) odredi omjer Dm/D i uvrsti u (2.20) dobije se:

3
Q4 1 Q
nq = n nq = n
1 Hn 4
H n3 (min-1) ili (s-1) (2.22)
Oba su omjera (Q/1 i 1/Hn) bez dimenzije, pa specifini broj

okretaja ima dimenziju broja okretaja (brzine vrtnje), odnosno
dimenziju koju ima i n.
Uobiajeno je da se broj okretaja navodi u (min-1) - to nije
sukladno SI sustavu jedinica (s-1) - te da se izraz za specifini
broj okretaja pie bez jedinica u brojniku i nazivniku.

Specifini broj okretaja u poetku razvoja vodnih turbina bio je
drugaije definiran, naime kao broj okretaja modelne turbine
tolikog promjera da uz pad od Hnm=1m razvija efektivnu snagu
Pem=1KS. Uz tu definiciju specifini broj okretaja je:
D 1 (2.23)
ns = nm = n
Dm Hn
Prethodno navedeni izraz za omjer raspoloivih snaga (2.17) uz

pretpostavku jednakih stupnjeva djelovanja modelne i sline moe
se primijeniti i na efektivne snage u obliku:
2 3
D 1
Pem = 1 = P m
D H
n (2.24)

Ako se iz jednadbi (2.23) i (2.24) eliminira omjer Dm/D , nastaje
izraz:
P 1 1 P
ns = n 4 ns = n (2.25)
1 Hn Hn Hn 4 Hn
gdje se snaga uvrtava u KS.
Specifini broj okretaja definiran na ovaj nain ima dva

nedostatka:
- snaga se unosi u jedinicama koje nisu u skladu sa SI sustavom,
- ovisi o stupnju djelovanja turbine t.
Kako turbina efektivnu snagu od Pem = 1 KS moe proizvesti uz

razliite brojeve okretaja, specifinim brojem okretaja modelne
turbine smatra se onaj uz koji je stupanj djelovanja maksimalan.

Ovisnost stupnja
djelovanja modelne
turbine o broju okretaja
uz konstantnu efektivnu
snagu Pem = 1KS
Ta dva specifina broja okretaja nq i ns nisu meusobno jednaka.

Moe se pokazati da meu njima postoji odnos:
ns
= 3, 65 t (2.26)
nq

S obzirom na specifini broj okretaja ns koji se esto naziva
koeficijentom brzohodnosti, turbine se klasificiraju prema tzv.
brzohodnosti:
- Peltonova ima specifini broj okretaja = 2 60 min-1,
- Francisova = 50 500 min-1,
- Kaplanova i propelerna = 450 1200 min-1.
S obzirom na specifini broj okretaja nq , turbine se mogu

klasificirati u pogledu pada na osnovi slijedeeg razmatranja:
- U planinskim podrujima s visokim padovima (iznad 100 m) uz

relativno male koliine vode (drei broj okretaja na normalnoj,
ekonominoj visini) iz jednadbe (2.22) se vidi, da se
nq s padajuim Q i rastuim H smanjuje. Prema tome, doi e u
ovom podruju do primjene sporohodne turbine.

- U nizinskom podruju za vodnu energiju rijeka karakteristian
je veliki protok Q i mala visina H, iz ega prema (2.22) rezultira
veliki nq, tj. primjena Kaplanove ili propelerne turbine.
- Iz izraza za nq (2.22) slijedi, meutim, da e i kod visokih

padova doi u obzir Francisova turbina, ako je dovoljno velik, a
Peltonova turbina moe doi u obzir i kod niih padova,
ako je dovoljno malen.
Iz razmatranja specifinih brojeva okretaja nq i ns, razliiti tipovi

turbina mogu se klasificirati s obzirom na brzohodnost i pad, to
je uinjeno u tablici na slijedeoj stranici.

Podjela vodnih turbina prema brzohodnosti i padu
VRSTA PRETLANE TURBINE Brzohodnost Pad

nHs
(min-1) (m)
PELTON s 1 mlaznicom do 30 do 2000
s 2 mlaznice 17 - 42
s 4 mlaznice 24 - 60
FRANCIS sporohodna 50 - 125 300 150
normalna 125 - 250 150 80
brzohodna 250 350 80 50
extremno brzohodna 350 - 500 50 - 30
KAPLAN (PROPELERNA) 450 600 30 18
600 800 18 11
800 - 1200 11 - 7

Ako se uzmu u obzir
svi imbenici koji
utjeu na izbor tipa
vodne turbine, moe
se zakljuiti da se
ograniena podruja
primjene mogu
preklapati.
Podruje primjene vodnih turbina

2.2.8. Generatori
Generatori i turbine su smjeteni u strojarnici. Vodne turbine

pogone generatore preko svojih vratila.
Hidrogeneratori preteno se rade u vertikalnoj izvedbi zbog

ekonominije izvedbe hidraulikog dijela elektrane.
Generatori s horizontalnim vratilom susreu se u postrojenjima

manje snage i kad dvije Peltonove ili Francisove turbine pogone
jedan generator.
Hidrogeneratori (sporohodni ili brzohodni) grade se s istaknutim

polovima i do 500 MVA.

U crpno-akumulacijskim hidroelektranama esto se susreu
kombinacije pumpe, turbine i generatora na istom vertikalnom
vratilu. U tom sluaju sinkroni stroj radi povremeno kao
generator, a povremeno kao motor. Ima i sluajeva kad turbina
radi kao pumpa. .
2.2.9. Strojarnica
U strojarnici su osim agregata smjeteni i upravljaki pult i drugi

pomoni ureaj za pogon, montau i popravke (npr. mosna
dizalica).
S obzirom na smjetaj strojarnice razlikujemo:

- strojarnicu na slobodnom i
- ukopanu strojarnicu (ako za to postoje sigurnosni, topoloki ili
ekonomski razlozi).

2.2.10. Rasklopno postrojenje
Rasklopno postrojenje elektrane u veini sluajeva smjeteno je

u samoj zgradi ili neposredno uz nju.
Samo u iznimnim sluajevima rasklopno se postrojenje nalazi
daleko od strojarnice.
2.2.11. Odvod vode
Odvod vode izveden je ili kao tunel ili kao kanal, a zadatak mu je
da vodu nakon iskoritenja u turbinama vrati u korito vodotoka ili
da je dovede do zahvata sljedee hidroelektrane.

2.3. Tipovi hidroelektrana

Radi to racionalnijeg koritenja vodnih snaga treba prije
izgradnje postrojenja izraditi detaljan osnovni projekt koritenja
vodotoka, s kojim se rjeava nain njegova koritenja od
izvora do ua, usklaivanjem razliitih zahtjeva za postizanje
optimalnog rjeenja s obzirom na nacionalno gospodarstvo.
Ti su zahtjevi:
- energetsko koritenje vode,
- zahtjeve poljoprivrede (natapanje, odvodnjavanje),
- opskrbu vodom (za pie i napajanje stoke),
- zahtjeve za sprjeavanje bujica,
- odravanje riba i prirodnih ljepota,
- osiguravanje mogunosti plovidbe i sl.
Niz hidroelektrana uz ostala postrojenja na vodotoku (za
natapanje i odvodnjavanje, za plovidbu i dr.) naziva se
hidroenergetskim sustavom.

Hidroenergetski sustavi
Dimenzije - veliki, mali, mikrosustavi
Veliki definirani kao vei od 30 MW, najvee HE:
Itaipu (Brazil i Paragvaj), rijeka Parana, jezero 170x7 km, 196 m
visoka brana, snaga 18x700 MW (+2x700 MW u izgradnji), 75 TWh
godinje
The Three Gorges (tri klisure) u Kini, rijeka Yangtze, jezero 640x1.6
km, 175 m visoka brana, snaga 26x700 MW, izgradnja predviena do
2009., potopit e se 160 gradova, 1500 sela (preko milijun ljudi)
Mali sustavi definirani od
100 kW do 30 MW, dovoljno
npr. za potrebe industrije i manjih
gradova. U Hrvatskoj instalirano
ukupno 10 MW.
Mikrosustavi definirani do
100 kW, u porastu,
ekoloki prihvatljivo.

Najvee HE - snaga MW sada planirano
Velike HE
Najvee brane -
visina
Najvee betonske
brane - visina
Najvee brane
volumen materijala
Tip:
A luk
E zemljom ispunjena
G gravitaciona
R stijenjem ispunjena
c - znaajan dio volumena Najvee akumulacije
jezera je prirodan volumen vode
84
Nain izvedbe HE osim hidroenergetskog iskoritenja cijelog
vodotoka i navedenih drugih uvjeta, ovisi jo i o topografskim i
geolokim prilikama i o pogonskim zahtjevima koji se postavljaju
postrojenju.
Izbor tipa hidroelektrane ovisi o nizu faktora koji utjeu na

racionalnu i ekonominu izgradnju postrojenja, pa je nemogue
navesti pravila za izbor tipa postrojenja, te svaki konkretni
sluaj trai specifino rjeenje.
S obzirom na izvedbu, hidroelektrane moemo podijeliti na dvije

velike skupine:
- pribranske hidroelektrane i
- derivacijske hidroelektrane.

Pribranske hidroelektrane imaju strojarnicu:
- smjetenu uz branu,
- smjetenu unutar same brane ili
- je strojarnica izvedena kao dio brane.
U svim tim sluajevima postaje nepotreban dovod, vodna

komora i odvod, a zahvat i tlani cjevovod predstavljaju dio
brane, odnosno strojarnice. Tu se mogu razlikovati dva krajnja
sluaja:
1. Strojarnica zamjenjuje dio brane (tu spadaju obino elektrane
na velikim rijekama sa irokim koritom, kod kojih se radi o
malom padu, pa brana ima razmjerno malu visinu) i
2. Strojarnica se nalazi u samoj brani ili u neposredno uz
podnoje brane (u sluaju HE na vodotocima s uskim koritom.

Strojarnica zamjenjuje dio brane Strojarnica u brani (HE L'Aigle na
(HE Birsfelden na Rajni) rijeci Dordogne u Francuskoj)

Jedno je od moguih rjeenja
da se kad je pad malen
svaki od agregata postavi u
jedan stup brane, pa se na taj
nain dolazi do onoliko
odvojenih strojarnica koliko ima
agregata.
Smjetaj agregata u stupovima brane

(HE Vuzenica na Dravi)

Derivacijske HE imaju po
pravilu sve dijelove
S obzirom na dovod Ukopana strojarnica (HE Vinodol)

dijelimo ih na:
- HE s tlanim dovodom i
- HE s gravitacijskim dovodom
Dalje se mogu razlikovati:

- HE sa strojarnicom na
otvorenom i
- HE s ukopanom
strojarnicom.

Crpno-akumulacijske HE su postrojenja koja za proizvodnju
elektrine energije upotrebljavaju vodu pumpanjem akumuliranu u
neki akumulacijski bazen.
1 donji bazen
2 gornji bazen Shema crpno-
3 generator akumulacijskih
4 turbina hidroelektrana
5 crpka
6 cjevovod
7 zapornica
8 elektrina mrea

Razlikuju se crpno-akumulacijske hidroelektrane
- s dnevnim akumuliranjem vode i
- sa sezonskom akumuliranjem vode.
U prvom sluaju voda se pumpa preko noi, koristei se za to

energijom iz protonih hidroelektrana ili iz termoelektrana s
niskim specifinim trokovima za gorivo, da bi se akumulirana
voda iskoristila u vrijeme maksimalnog optereenja tijekom dana.
U drugom sluaju, voda se pumpa u kinim razdobljima godine

kad se pojavljuju vikovi energije u hidroelektranama ili kad su
ekonomine termoelektrane slabo iskoritene; akumulirana se
voda koristi u sunom periodu godine.

Presjek crpno-akumulacijske hidroelektrane

Dnevno akumuliranje vode primjenjuju se u prvom redu u EES u
kojima su dominantne termoelektrane, jer se u sustavima sa
znatnim udjelom hidroenergije pokrivanje optereenja u sunim
razdobljima moe ekonominije rijeiti veom instaliranom
snagom hidroelektrana.Sezonsko akumuliranje, pak, koristi se u
svim EES.
Izgradnja crpno-akumulacijskih hidroelektrana moe biti naroito
povoljna ako je visina pumpanja (crpljenja) manja od pada na
kojem se koristi akumulirana voda. Stupanj djelovanja pump-
no-akumulacijske hidroelektrane, ako se pumpanje i koritenje
vode vri izmeu istih nivoa, iznosi naime samo 50 - 60%, ovisno
o padu.
Crpno-akumulacijske HE vrlo su pogodne, osim toga kao rezerva
u sustavu TE.

Elektrane koje koriste energiju plime i oseke za pogon turbina
predstavljaju posebnu vrstu HE.
Za energetsko iskoritavanje plime i oseke potrebno je odabrati

pogodan zaljev ili ue rijeke na obali na kojoj se javljaju velike
amplitude plime i oseke (7 12m), na kojem postoji mogunost
izgradnje brane i gdje je dovoljno veliki akumulacijski bazen.
Postrojenja s jednostrukim iskoritenjem. Najjednostavniji nain

koritenja energije plime i oseke postie se sustavom jednog
bazena i turbinama koje rade samo u jednom smjeru strujanja.
U sluaju prikazanom na slici bazen se puni za vrijeme plime
kroz zapornice, a prazni za vrijeme oseke kroz turbine.
Razlika nivoa izmeu bazena i morske povrine energetski se

koristi samo za vrijeme oseke.

Shema koritenja energije plime i
oseke; sistem jednog bazena s
turbinama koje iskoritavaju
strujanje samo u jednom smjeru
Umjesto toga mogao bi se puniti bazen za vrijeme plime prolazom

vode kroz turbine, a prazniti ga za vrijeme oseke kroz zapornice,
ali tada je mogua proizvodnja neto manja. To je zbog toga to
obale bazena nisu okomite, pa za sluaj energetskog koritenja za
vrijeme oseke uz istu koliinu vode turbine rade kroz dulje vrijeme
s veim padom nego u sluaju koritenja za vrijeme plime.
Razlikuju se etiri faze pogona:
1. U prvoj fazi, za vrijeme plime, bazen se puni kroz zapornice.
2. Nakon to je postignuta maksimalna razina u akumulacijskom

bazenu, zatvaraju se zapornice i kroz izvjesno vrijeme odrava
se bazen pun (druga faza).
3. U treoj fazi pogona stavljaju se u pogon turbine, voda kroz njih

otjee iz bazena u more dok se ne postigne minimalni pad uz
koji jo mogu raditi turbine.
4. Nakon toga pogon turbina se obustavlja (etvrta faza),

zapornice jo ostaju zatvorene dok se ne izjednai razina u
bazenu s razinom mora, a onda ponovo poinje punjenje
bazena.
96
Nain rada elektrane s jednim bazenom i jednosmjernom turbinom

Postrojenja s dvostrukim iskoritenjem.
Radi produljenja trajanja pogona i da bi se bolje iskoristila

energija plime i oseke, moe se koritenje protegnuti i za vrijeme
plime i za vrijeme oseke.
Takav pogon moe se postii jednim bazenom, ali postavljanjem
turbina koje mogu iskoristiti strujanje vode u oba smjera.
U tom sluaju pored toga to ini tekoe izgradnja turbina
koje mogu koristiti vodu to protjee jedanput u jednom a drugi
put u drugom smjeru - ne moe se postii punjenje bazena do
kota koje odgovaraju maksimumu plime, kao to je to mogue u
sluaju jednostrukog koritenja, jer bi tada trebalo ranije prestati
s pogonom turbina.
Da bi se ta mana dvostrukog koritenja smanjila, turbina se
upotrebljava istodobno i kao agregat za crpljenje.

Turbine poinju radirti kao crpke u trenutku kad je izjednaena
razina u bazenu s razinom mora (toka A na slici) i pumpaju
(crpe) dok se ne postigne unaprijed utvrena razina, koja
ne mora biti jednaka s maksimumom plime ili oseke.
U razdoblju crpljenja pumpa povisuje razinu u bazenu (A B'), a

za vrijeme pranjenja sniava razinu u bazenu (A- B). Za takav
pogon potrebni su agregati koji mogu raditi i kao dvosmjerne
turbine i kao dvosmjerne crpke.

Nain rada elektrane s jednim bazenom,
dvosmjernom turbinom i dvosmjernim crpkama

Koritenje agregata za pumpanje donosi energetske koristi, jer se
crpljenje vri pri malim razlikama razina, a tako akumulirana voda koristi
se na veem padu, odnosno, crpljenjem na maloj visini postie se
snienje razine u bazenu, pa se i na taj nain poveava pad koritenja
vode.
Pri jednostrukom koritenju mogue je skratiti obustavu proizvodnje
energije time to se izgrade dva postrojenja koja mogu biti jedno od
drugog udaljena, ali rade u istoj mrei od kojih jedno radi za vrijeme
plime, a drugo za vrijeme oseke.
Kakav god sustav za koritenje energije plime i oseke odabrali, nee
biti mogue postii proizvodnju s konstantnom snagom i bez prekida
pogona, to ukazuje na to da su za zadovoljenje potreba potroaa
pored takvih elektrana potrebne jo i dopunske elektrane.
To se moe postii bez potekoa ukljuivanjem elektrana koje koriste
plimu i oseku u veliki EES ija je snaga nekoliko puta vea od snage tih
elektrana.

Mogua proizvodnja energije u elektranama koje kao pogonsko
sredstvo koriste plimu i oseku proporcionalna je povrini bazena koji se
dobiva izgradnjom brane i kvadratu amplitude plime.
S druge strane, najvei dio trokova za izgradnju takve elektrane

otpada na branu. Ekonomina izgradnja takvih elektrana mogua je,
dakle, na obalama na kojima je mogue s relativno malim sredstvima
pregraditi zaljev ili uvalu dovoljno velike povrine.
Primjer: Prvo (i zasad jedino) takvo postrojenje, u kojem se iskoritava

energija plime i oseke izgraeno je u uu rijeke La Rance kod St.
Maloa u Francuskoj. Najvea amplituda plime na mjestu brane La
Rance iznosi 11,1 m. Postavljeno je 38 agregata po 9000 kW, a
godinja proizvodnja iznosi 590 GWh. Turbine su izraene za dva
smjera strujanja vode, a mogu raditi i kao crpke takoer za dva smjera
strujanja. Turbine mogu raditi s padovima od 11 do 5,5 m i koristiti
protok od 100-270 m3/s svaka, broj okretaja je 88,2/min. Maksimalna
visina dizanja za vrijeme pumpanja iznosi 6 m.

La Rance, France.
103
2.4. Karakteristike hidroelektrana

Karakteristike hidroelektrana dijelimo u etiri grupe:
1. Hidroloke karakteristike vodotoka na zahvatu za HE,

2. Karakteristike akumulacije i pada,
3. Energetske karakteristike i
4. Ekonomske karakteristike.

2.4.1. Hidroloke karatkeristike HE
Hidroloke karakteristike hidroelektrana su:

- veliina protoka,
- raspored protoka i
- trajanje protoka.
Mogunost proizvodnje u HE ovisi o koliini vode koju donosi

vodotok, pa je poznavanje te koliine po veliini i po vremenskom
rasporedu od osnovne vanosti za projektiranje i pogon HE.
Koliina vode u vodotoku i vremenski raspored tih voda ovisi o
nizu utjecaja (o oborinama, sastavu i topografiji zemljita,
temperaturi zraka, biljnom pokrivau i dr.), pa kao osnova za
utvrivanje koliine voda mogu posluiti samo svakodnevna
mjerenja koliine vode.

Mjerenja se provode pomou vodokaza, na kojima se oitava
visina nivoa vode (vodostaj). Pomou vodostaja (u cm) moe se
iz tzv. konsumpcijske krivulje oitati protok vode ( u m3/s).
Konsump. krivulja
konstruirana je na
temelju posebnih
mjerenja, a ovisna
je o obliku korita
na mjestu
vodokaza.
Konsumpcijska krivulja
za profil Gordunska
Mlinica na rijeci Cetini

Na osnovi odreenih (srednjih) dnevnih protoka Q (m3/s) moe
se nacrtati godinja krivulja protoka (krivulja a), u kojem su
kronoloki poredani protoci.
Pomou podataka o dnevnim protocima mogu se odrediti srednji

desetodnevni protoci (dekadni protoci), srednji mjeseni protoci
i, konano, srednji godinji protok.
Svi ti srednji protoci odreeni su kao aritmetike sredine dnevnih

protoka u promatranom razdoblju.
Ako se nacrta i dijagram u kojem su dnevni protoci uneseni

redom po veliini od najveeg do najmanjeg, dobiva se krivulja
trajanja protoka (krivulja b).

Godinji dijagram protoka rijeke Krke kod Skradinskog Buka 1947.
a) krivulja protoka; b) krivulja trajanja protoka

Integriranjem godinjeg dijagrama protoka ili krivulje trajanja
protoka (to daje isti rezultat) dobiva se volumen vode (V0) koji je
protekao kroz promatrani profil u promatranoj godini.
(pri tome kao apscisu treba uzeti protekli broj sekunda).
Srednji godinji protok moe se tada izraunati prema formuli:

V0
Qs = (m3/s) (2.27)
31 .54 10 6
gdje je V0 volumen u m3, a 31,54106 broj sekunda u godini.
Promatranje protoka u samo jednoj godini moe dovesti do krivih

zakljuaka o koliinama i rasporedu voda u promatranom
vodotoku, pa je potrebno promatranje protoka protegnuti
na dulji vremenski period.

Postoje i krivulje trajanja protoka za pojedina razdoblja u godini
(zimu i ljeto ili suni i kini period), ili krivulje trajanja za pojedine
mjesece.
Ako se eli nacrtati krivulja trajanja npr. za mjesec sijeanj,

uvait e se podaci za sve sijenje u promatranom razdoblju.

2.4.2. Karakteristike akumulacije i pada
Karakteristike akumulacije i pada su:

- volumen akumulacijskog bazena (geometrijski i korisni)
- energetska vrijednost akumulacijskog bazena i
- pad
Geometrijski volumen akumulacijskog bazena

Ukupni volumen vode koji se moe spremiti izmeu tla na dnu i
najvie razine vode u akumulacijskom bazenu.
Normalno se ne koristi sav raspoloivi volumen akumulacije, jer
se za male volumene akumulirane vode naglo smanjuje pad, pa
to dovodi do znatnog smanjenja snage, a s time i proizvodnje, pa
je teta od toga vea nego dobitak od iskoritenja tog malog
volumena akumulirane vode.

Korisni volumen akumulacijskog bazena
Volumen vode koji se moe spremiti izmeu najvie i najnie
razine u normalnom pogonu; to je i volumen koji se koristi u
normalnom pogonu.
Najnia razina pri tom ne mora biti jednaka najnioj razini za
sluaj pranjenja radi pregleda i popravka. Za energetska
razmatranja od naroite je vanosti korisni volumen akumulacij.
bazena; samo on ima utjecaja na reguliranje protoka.
Da bi se karakterizirao korisni volumen s obzirom na HE, uvodi
se vrijeme trajanja pranjenja akumulacijskog bazena. To je
minimalno vrijeme potrebno da korisni volumen istjee kroz
turbine, pretpostavljajui da za to vrijeme nema dotoka u
akumulaciju.

Prema tome:
- protonom HE smatra se hidroelektrana iji se akumulacijski
bazen moe isprazniti za manje dva sata;
- za pranjenje bazena HE s dnevnom akumulacijom potrebno je
od 2 sata do 400 sati,
- za pranjenje bazena HE sa sezonskom akumulacijom potrebno
je vie od 400 sati.
Korisni volumen moe se prikazati i kao relativni volumen u
odnosu na ukupni volumen vode koji tijekom godine dotjee u
akumulaciju.

Pored toga, akumulacijski se bazen karakterizira energetskom
vrijednou.
To je ona koliina elektrine energije koja bi se proizvela u
promatranoj HE i u svim nizvodnim HE kad bi se ispraznio korisni
volumen bez dotoka vode u bazen i bez gubitka vode.
to se pada tie, u hidroelektrani razlikuju se:

- Prirodni ili bruto-pad Hb (razlika izmeu razine vode na zahvatu
(gornje vode) i razine vode nakon povratka u korito ili na kraju
odvoda (donje vode) to je pad koji nam prua priroda)
- Korisni ili neto-pad Hn (zbog gubitaka u zahvatu, dovodu,
tlanom cjevovodu i odvodu na ulazu u turbinu stoji na
raspolaganju tlak koji je, mjeren u metrima stupca vode (m.s.v.),
manji od prirodnog pada).

Bruto-pad i neto-pad nisu konstantni (na bruto pad utjeu
promjene razine donje i gornje vode, na neto pad dodatno i
promjena gubitaka).
Promjene razine gornje vode

mogu nastati zbog preljeva
velikih voda preko brane,
do ega dolazi kad se sva
suvina voda ne moe
propustiti kroz ispuste.
U ovom sluaju razina gornje
vode ovisi o protoku, ali samo
za Q >Q koji ovisi o
kapacitetu ispusta i o veliini
izgradnje HE (maksimalnom Ovisnost razine gornje Hg
protoku kroz turbinu). i donje vode Hd o protoku Q

U pribranskim i u akumulacijskim HE s tlanim dovodom bruto-
pad, a prema tomu i neto-pad, ovisi o volumenu akumulirane
vode (A). Ta se ovisnost prikazuje krivuljom Hb = f (A).
Ovisnost bruto-pada
Hb o volumenu
akumulirane vode A

Za promatranu HE maksimalan bruto pad odreen je ukupnim
volumenom akumulacije, a minimalni bruto pad korisnim
volumenom akumulacije.
Promjene razine donje vode ovisne su o koliini vode koja

protjee koritom rijeke na kraju odvoda, i to bez obzira na to
da li voda dotjee koritom mimo HE ili kroz turbine HE.
Razina donje vode raste s poveanjem protoka, a oblik krivulje

ovisi o profilu korita.
Razlikom razina odreen je bruto pad.
Najvei bruto pad pojavljuje se u doba najmanjih protoka (Qmin),

tj. kad je razina donje vode najnia.

Promjena pada ima veliki utjecaj na snagu i moguu proizvodnju
HE malog pada (do oko 50 m); u HE veeg pada ta promjena
esto se moe zanemariti.
Da bi se odredio neto-pad, treba od bruto pada odbiti gubitke u

svim dovodnim organima.
Gubici pada priblino su proporcionalni kvadratu protoka; oni su

to vei to je duljina dovodnih organa vea i to je povrina
presjeka tih organa manja.
Dovodni organi u HE malog pada su obino kratki, pa u tim

HE odluujui utjecaj na promjenu neto pada ima promjena bruto
pada, dok u HE velikog pada promjenu neto pada u najveoj
mjeri izazivaju gubici u dovodima.

2.4.3. Energetske karakteristike HE
Snaga koju hidroelektrana daje na prikljucima generatora:
P = g Q H n t g [W] (2.28)
gdje je: Q protok koji dotjee turbinama,

Hn neto-pad koji stoji na raspolaganju,
t i g su stupnjevi djelovanja turbina odnosno generatora,
= 1000 kg/m3 gustoa vode.
Stupnjevi djelovanja i turbine i generatora ovise o optereenju i

broju agregata u pogonu. Na slici je prikazana promjena stupnja
djelovanja s protokom.

Stupanj djelovanja pri optimalnom optereenju u modernim HE iznosi i
do 90 %. Prosjean je stupanj djelovanja koritenja potencijalne energije
vode nii i iznosi za vea postrojenja priblino 80%, a za manja
postrojenja priblino 75%.
Stupanj
djelovanja HE

Za odreivanje snage kad nisu poznati stupnjevi djelovanja moe
se upotrijebiti priblina formula:
P = kQH n (2.29)
Vrijednost veliine ovisi o snazi agregata u HE, i o jedinicama u

kojima su izraeni P, Q i Hn . Za vee HE s agregatima snage
P > 1 MW, aproksimativni izraz glasi:
P = 8QH n (4.54)
(P u kW, Q u m3/s i Hn u m)
Za HE s agregatima manje snage je k < 8. Veliine k obino se

odreuju linearnom interpolacijom uz pretpostavku da je k = 7,5
za elektrane s agregatima snage P = 1 MW.

Moguom dnevnom ili godinjom proizvodnjom HE naziva se ona
koliina energije koja bi hidroelektrana mogla proizvesti s obzirom
na protoke, pad, stupanj djelovanja i veliinu izgradnje.
Pored toga se hidroelektrana karakterizira moguom srednjom

godinjom proizvodnjom (GWh), koja je odreena kao aritmetika
sredina moguih godinjih proizvodnja u promatranom, to
duljem, nizu godina.
Pri odreivanju raspoloivog dotoka vode treba uzeti u obzir:

- postojanje vlastite akumulacije,
- postojanje akumulacije u uzvodnim hidroelektranama.
- eventualne potrebe vode za plovidbu, poljoprivredu i sl.

Pri odreivanju mogue proizvodnje treba pretpostaviti:
- da su svi dijelovi postrojenja sposobni za pogon,
- da ne postoje ogranienja u mogunosti preuzimanja energije,
- da ne postoje ogranienja proizvodnje zbog utjecaja mree
(rezerva, proizvodnja jalove snage, regulacija frekvencije i sl.).
Stvarna proizvodnja HE po pravilu je nia od mogue proizvodnje,
uglavnom (u nekim razdobljima godine i dana) zbog toga to je
mogunost proizvodnje vea od potranje potroaa.
Za odreivanje mogue proizvodnje najzgodnije je protok
prikazati pomou krivulje trajanja protoka. Povrina ispod te
krivulje prikazuje volumen vode (V) koji stoji na raspolaganju:
Q
(2.30)
V = tdQ
0 gdje je t trajanje protoka.
Iskoritenje vode ogranieno je veliinom izgradnje HE Qi.
To je maksimalni protok koji se
moe koristiti u HE pri
normalnom pogonu uzimajui
u obzir sve dijelove postrojenja.
Odreenoj veliini izgradnje

odgovara, dakle, iskoristivi
volumen vode Vi
(prikazan povrinom OABt0):
Qi
V i = t dQ (2.31)
0
Odreivanje iskoristivog
volumena vode

Kada se poznaje iskoristivi volumen (Vi), mogue je odrediti i
srednji iskoristivi protok:
Vi Vi
Q si = = 3
6 [m /s] (2.32)
t 0 31,54 10
Vi u m3, 31,54106 broj sekundi u godini
Srednji iskoristivi protok (Qsi) manji je od srednjeg protoka

vodotoka (Qs), a njihov omjer daje stupanj iskoritenja vode
vodotoka:
Q si V i
= = (2.33)
Q s V0
Kao prva aproksimacija moe se odrediti mogua proizvodnja uz
pretpostavku konstantnog stupnja djelovanja - pomou veliine k
u relaciji (2.29) - i konstantnog neto pada.
Tada je srednja snaga hidroelektrane:
Ps = k Qsi H n (2.34)
Mogua godinja proizvodnja u kWh:
W = 8760 k Q si H n (2.35)
Mogua proizvodnja moe se odrediti i pomou iskoristivog

volumena. Koristei se jednadbom (2.32) dobije se:
k H n Vi
W = (2.36)
3600
H n Vi
ili za k = 8: W = (W u kWh, Vi u m3, Hn u m) (2.37)
450

Za promatrano postrojenje mogua proizvodnja uz zadani nain
koritenja HE ovisi samo o veliini izgradnje. Poveanjem veliine
izgradnje raste i mogua proizvodnja, ali to sporije to je veliina
izgradnje vea.
Ovisnost mogue proizvodnje W o veliini izgradnje Qi

2.4.4. Ekonomske karakteristike HE
Meu ekonomske pokazatelje znaajne za hidroelektrane ubrajaju se:

- trokovi izgradnje i
- proizvodna cijena elektrine energije.
Pod trokovima izgradnje HE razumijevaju se trokovi investicija za sve

objekte od zahvata do odvoda, ukljuivi odtete za eventualno
poplavljeno zemljite i domove, za premjetanje cesta i sl.
Trokovi izgradnje ovise o veliini izgradnje HE. Ta se ovisnost moe

aproksirati pravcem:
I = A + B1Qi (2.38)
gdje su A i B1 konstante koje ovise o tipu HE, o duljini dovoda i odvoda,

o izvedbi i veliini brane i ostalih dijelova postrojenja, te o padu.

Omjer izmeu trokova izgradnje i mogue godinje proizvodnje
naziva se specifinim investicijama po jedinici energije (novanih
jedinica/kWh):
I A + B1Qi
iW = = (2.39)
W W
Veliina iW daje neki uvid u ekonominost HE, ali usporedba HE
samo s obzirom na tu veliinu moe dovesti do krivih zakljuaka.
Trokovi izgradnje HE mogu se prikazati i u ovisnosti o instaliranoj

snazi. Tada su investicije odreene izrazom:
I = A + B Pi (2.40)
Tu je A ista konstanta kao u jednadbi (2.38), a B je odreen izrazom

B = B1/kHn, u kojem je k konstanta iz jednadbe za izraunavanja snage
iz pada i protoka (2.24), a Hn neto-pad.
130
Specifine investicije po jedinici instalirane snage (n.j./kWh)
dobiju se dijeljenjem izraza (2.40) s Pi:
A
iP = +B (2.41)
Pi
Specifine investicije po jedinici instalirane snage s poveanjem

instalirane snage postaju sve manje, pa usporedba HE s obzirom
na specifine investicije po jedinici snage nema smisla. To pogotovo
vrijedi u sluaju relativno velikih veliina izgradnje, kod kojih njihovo
poveanje donosi neznatno poveanje mogue proizvodnje, a znatno
poveanje specifinih investicija po jedinici energije.
Proizvodna cijena energije u hidroelektrani proporcionalna je specifinim

investicijama, jer su i trokovi proizvodnje proporcionalni investicijama.
U HE praktiki nema trokova koji su ovisni o koliini proizvedene
el. energije, ve su svi trokovi stalni, bez obzira na koliinu energije
koju elektrana proizvodi.
131
Proizvodna cijena energije, dakle, jednaka je:
aI (2.42)
c0 =
W
gdje je a konstanta (npr. 0,10) s kojom treba mnoiti investicije da se
dobiju godinji trokovi (amortizacija, kamate na osnovna sredstva itd.),
a W mogua proizvodnja hidroelektrane.
O prilikama u EES ovisi koliko e energije biti stvarno mogue proizvesti
u promatranoj HE. Ako se s 1 oznai omjer izmeu stvarne proizvod-
nje Ws i mogue proizvodnje W, proizvodna cijena energije e iznositi:
c0 aI
c= =
W (2.43)
Omjer nije za cijelo vrijeme rada HE konstantan; on je obino najmanji
neposredno nakon izgradnje elektrane, pa se poveava s poveanjem
potronje u EES.
132
2.4.5. Prilagoavanje HE optereenju
U pogledu prilagoavanja optereenja elektrana dijagramu

optereenja postoji znatna razlika izmeu HE i TE.
Akumulacijske HE s tlanim dovodom mogu se prilagoditi

promjenama optereenja brzinom koja je jednaka brzini
djelovanja regulatora turbine, praktiki trenutno.
Za trajanje poveanja optereenja akumulacijske HE s gravitac.

dovodom nije, meutim, dovoljno samo otvarati dovod vode pred
turbinom, ve treba otvarati i zaporne organe na ulazu. Da bi se
dakle, postiglo poveanje optereenja u HE, potrebno je bar
toliko vremena koliko treba da voda stigne od zahvata do turbine.
To praktiki vrijedi i za smanjenje optereenja, ako se ne eli da
doe do preljeva na vodostanu.

Granicu poveanja optereenja u akumulacijskim HEpredstavlja
maksimalna snaga, koja ovisi o raspoloivom padu u
promatranom trenutku, a ne ovisi o dotoku u akumulac. bazen.
Koliko dugo moe HE raditi s maksimalnom snagom ovisi o

veliini izgradnje, o dotoku i o volumenu akumulacije, a koliko
dugo treba, ako uope treba, raditi s maksimalnom snagom, to
ovisi o njezinoj ulozi u EES.
U protonoj hidroelektrani maksimalna snaga odreena je i

dotokom i raspoloivim padom; turbinama se, naime, ne smije
dovoditi vie vode nego to dotjee, jer bi u tom sluaju gornja
razina vode pala, pa bi turbina ostala bez vode. Tehniki je,
dakako, mogue i rad protone HE prilagoditi potrebama, ali
svako odstupanje od snage koja odgovara dotoku dovodi do
gubitaka vode.

Ni u akumulacijskoj ni u protonoj hidroelektrani nema tehnikih
potekoa za obustavljanje i ponovno stavljanje u pogon.
Ogranienje brzine stavljanja u pogon, odnosno obveza

proputanja odreenih koliina vode, moe biti posljedica obveza
prema nizvodnim korisnicima.

2.5. Hidroenergetski potencijal u svijetu i HR

Hidroenergetski potencijal
Teorijski potencijal Tehniki potencijal

Hidroenergetski potencijal iskoriteno u HE
Tehniki Ukupna Proizvodnja

iskoristiv instalirana el.en. u HE
potencijal snaga HE u 1998.
%

Proizvodnja HE po zemljama 1998.
GWh

Hrvatske elektrane u 1998. - snaga
Raspoloiva snaga na pragu
(MW)
Konvencionalne termoelektrane 1231.5
Dizelske elektrane (MVA) 52.3
NE Krko, 50% 316.0
Ukupno TE 1599.8
Akumulacijske HE 1694.1
Protone HE 364.5
Male HE 15.8
Ukupno HE 2074.4
Industrijske elektrane 242.0

Hrvatske elektrane u 1998. - udio
Indust.
Prot. HE Male HEelektrane
Akum. HE nerasp. izvan
7,9% 0,4% 6,0%
36,7% Hrvatske
14,2%
NE Krko Konven. TE
Dizelske
6,9% 26,8%
elektrane
1,1%
(ne)raspoloive snage hrvatskih elektrana

(650 MW neraspoloivo izvan Hrvatske - TE Obrenovac, TE Tuzla, TE Kakanj i TE Gacko)

Protone HE
1695
Akumlacijske HE Termoelektrane
5419 2521
Prozvodnja NE
(za HEP) 2180
Dizelske
elektrane 1
Uvoz
Male HE 1796
76
Ukupna proizvodnja 11892

Bilanca
proizvodnje za
Ukupno raspoloivo 13688
1998. (GWh)
Predano mreom prijenosa 11614
Izvoz
1630
Gubici
prijenosa
444
Direktni
potroai
512 142
Isporuka distribuciji 11102
Hrvatska proizvodnja 1996-2000 (GWh)
Elektrina energija

144
Hrvatski proizvodni kapaciteti 2001.

Male hidroelektrane u Hrvatskoj
Instalirana snaga do 5 (10) MW
Prostorna disperziranost, mali padovi u nepristupanim i slabo
naseljenim podrujima
Tehniki iskoristivi energetski potencijal (177 MW)
Instalirana snaga Broj poteza Instal. snaga Instal. snaga
Broj poteza
(MW) (%) (MW) (%)
5 - 1,5 20 3 50 29
1,5 - 1,0 17 2 22 12
1,0 - 0,5 42 6 29 16
0,5 - 0,1 296 42 56 31
Manje od 0,1 324 47 21 12
UKUPNO 699 100 177 100

Privatne male HE
Stanje koritenja
malih HE u HR
Zanemarane
pojednostavljenim
vrednovanjem preko
male snage/energije
Iskustvo i zakonska Roki Slap 2x886 kW, 6 GWh
regulativa ozbiljna Finvest 1 4x315 kW, 3,6 GWh
prepreka! Finvest 2 30 kW, 0,14 GWh
Relativno, prema
trendovima (Slovenija,
Austrija,...) vrlo slabo
iskoriten potencijal Male HE u pogonu
malih HE Privatne HEP
12 objekata 20 objekata
22 agregata 37 agregata
147
4,9 MW 68,3 MW

Hidroelektrane

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Hidroelektrane

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

2.

2.1. Openito o hidroelektranama

Elektrotehniki fakultet Osijek 18

Elektrotehniki fakultet Osijek 19

Prema visini pada razlikuju se:

1. Niskotlane HE grade se kao rijena i kanalna postrojenja za

3. Visokotlane HE najee su derivacijske. Kod ovih elektrana

S obzirom na nain koritenja vode postoje:

Elektrotehniki fakultet Osijek 22

Elektrotehniki fakultet Osijek 23

Elektrotehniki fakultet Osijek 24

Brane ili pregrade su graevine koje imaju viestruku namjenu:

Elektrotehniki fakultet Osijek 25

Lune brane ponekad imaju neke elemente gravitacijske brane,

Nasute brane najee se grade od nehomogenog materijala u

Elektrotehniki fakultet Osijek 26

1 Kruna brane; 2- Preljev; 3- Kontrolni hodnik;

Elektrotehniki fakultet Osijek 27

1- Kameni nasip; 2- Glinena jezgra; 3- Zavrni nasip; 4- Filtarski slojevi

Elektrotehniki fakultet Osijek 28

Kina, rijeka Yangtze

Elektrotehniki fakultet Osijek 29

Zahvat ima zadatak da vodu zaustavljenu od pregrade primi i

Zahvat na povrini vode izvodi se kada je pregrada niska pa je

Zahvat ispod povrine vode izvodi se kada se razina vode tijekom

Elektrotehniki fakultet Osijek 30

Elektrotehniki fakultet Osijek 31

Elektrotehniki fakultet Osijek 32

Dovod spaja zahvat s vodostanom ili vodnom komorom. Moe biti

Tunel se moe izvesti kao gravitacijski i kao tlani.

HE su znatno elastinije u pogonu kad imaju tlani dovod nego

Elektrotehniki fakultet Osijek 33

Vodostan ili vodna komora nalazi se na kraju dovoda.

Kad je dovod gravitacijski, potreban je vodostan dovoljnog

Ako HE ima tlani dovod, moe se vodostan izvesti kao

Elektrotehniki fakultet Osijek 34

Elektrotehniki fakultet Osijek 35

Tlani cjevovod slui za voenje vode iz vodostana ili vodne

Elektrotehniki fakultet Osijek 36

Elektrotehniki fakultet Osijek 37

Obilazni cjevovod nalazi se na poetku glavnog cjevovoda. On je

Obilazni cjevovod ima puno manji promjer od glavnog jer se,

Osim toga, zadatak je obilaznog cjevovoda da omogui

Elektrotehniki fakultet Osijek 38

Energija koju ima neka tekuina (u naem razmatranju voda) to

Svaka od tih energija moe se pretvoriti na pogodan nain u

Najjednostavniji su takvi strojevi vodenika kola, a ona se izvode

Elektrotehniki fakultet Osijek 39

Elektrotehniki fakultet Osijek 40

Kineska obrada elika

Elektrotehniki fakultet Osijek 41

Elektrotehniki fakultet Osijek 42

Fourneyronova vodna turbina

Danas se u osnovi grade dva tipa vodnih turbina:

Pretlanim turbinama nazivaju se vodne turbine u kojima je tlak

Reakcijske za velika postrojenja

Elektrotehniki fakultet Osijek 45

Pretlana (reakcijska) turbina

Elektrotehniki fakultet Osijek 46

Francisove turbine izvode se s horizontalnom i s vertikalnom

Tipovi turbina slobodnog mlaza (akcijskih)

Elektrotehniki fakultet Osijek 47

Skica Peltonove turbine

Elektrotehniki fakultet Osijek 48