GEOFITA

Geofita biljke koje imaju podzemnu stabljiku.

Podzemnu stabljiku ine:

lukovica
gomolj
podanak ili rizom
Lukovica

Lukovica ima nedovoljno skraenu stabljiku na kojoj se nalaze brojni listovi.

Listovi su veinom soni, iroki, tanjurasti i grupirani tako da vanjski listovi obuhvaaju
unutranje.
Na vrhu skraene stabljike se nalazi pup iz kojeg e se razviti nadzemna biljka.
S donje strane skraene stabljike nalazi se korijenov vijenac iz kojega e se razviti
korijenov sustav.
Razmnoavaju se brutom (brut: novonastala mala lukovica).
Lukovice imajuTulipan, Zumbul, Frezija, afran, Ljiljan
Gomolji

Gomolji su podzemne stabljike, zadebljale nagomilavanjem rezervnih tvari.

Obloeni su tanjom ili debljom pokoicom, koja moe biti gusto ili rijetko dlakava.
Listovi na gomolju su veoma sitni, neprimjetni a u pazuhu listia nalaze se
blijedoukasti pupoljci (oka).
Iz svakog se oka poslije moe razviti novi nadzemni izbojak.
Gomolji se oblikom veoma razlikuju tako da mogu biti: valjkasti, jajoliki, krukoliki i
asimetrini. Veliina gomolja moe biti od nekoliko mm do 16 cm.
Razmnoava se dijeljenjem.
Gomolj imajuAnemona, begonija, ciklama..
Podanak ili rizom

Rizom je podzemna stabljika neograniena rasta.

Slui kao spremnik hranjivih tvari.
Izduenog su oblika a mogu biti: tanki, debeli, dugi ili kratki.
Sastoji se od lanaka koji nastaju u vie vegetacijskih razdoblja, rastu vrhom vodoravno
ili koso.
Listovi su ljuskasti i zakrljali.
Razmnoava se dijeljenjem.
Rizom imajuPerunika, Canna, Convallaria

Razmnoavanje geofita

Geofita se razmnoavaju vegetativno, dijeljenjem rizoma i gomolja, a lukovice brutom.

Veinu geofita ubrajamo u jednosupnice, dok mali dio pripada dvosupnicama.
Jednosupnicama pripadaju tulipan, narcisa, iris, kana..

Dvosupnicama pripadajuanemona, ciklama, begonija, dalia

Upotreba geofita

1
 Sadimo na gredicama (s dvoljetnicama ili same).
Visokorastua geofita koristi se za uzgoj rezanog cvijea, zatim za povezivanje
kamenjara s okolnom sredinom.
Sitnocvjetna geofita sade se i na travnjacima.
Vrijeme sadnje

Odluujui initelj otpornost lukovica na niske temperature.

Geofita se dijele na 2 osnovne skupine:
1. Geofita otporna na zimu
2. Geofita neotporna na zimu
Geofita otporna na zimu
Anemona, Convallaria (urica), Iris, Narcissium, Tulipa, Liliaum (ljiljan)
Vrijeme sadnje po. Rujna do sredine studenog.
Geofita neotporna na zimu
Begonija turber-hybrida, Cana indica, Dahlia, Freesia, Gladiolus

Sade se u proljee.

Dubina i gustoa sadnje ovisi o kvaliteti, strukturi tla i o veliini geofita.

Pitanja za ponavljanje!

1. to je geofita?
2. to su podzemne stabljike?
3. Kako izgleda lukovica?
4. Kako izgleda podanak?
5. Koja su obiljeja gomolja?
6. Gdje sadimo geofita?
7. Kako dijelimo geofita prema vremenu sadnje?
8. Koja su geofita otporna na zimu, a koja neotporna?
9. Kada sadimo geofita?
10. O emu ovisi dubina sadnje geofita?
ROD ALLIUM UKRASNI LUK

Postoji mnogo razliitih kultivara ukrasnog luka, razliitih boja i veliina.

Veina ih potjee iz suhih podruja srednje Azije.
Svi imaju lukovicu koja moe biti razliite veliine i obavijena snanom konom
ljuskom.
Pripadaju obitelji Aliaceae, rodu Allium.
Postoji oko 600-750 vrsta, to ga ini jednim o najveih rodova.
Listovi su im dugaki ili kratki, plosnati ili cjevasti, linearni.
Cvjetovi su im skupljeni na vrhu due ili krae stabljike u cvat loptastog oblika.
Vrijeme cvatnje im je razliito (od travnja do svibnja).
Boja cvijeta im je bijela, uta do plavoljubiasta.
Cvijet jednostavan od 6 slobodnih latica i 6 pranika koji su dui od latica.
2
 Plod trodijelni tobolac s 1 do 2 crne sjemenke.
Razmnoavaju se sjemenom ili dijeljenjem lukovica.
Za dobivanje krupnih cvjetajuih lukovica potrebne su 2 3 godine.
Cvatovi ukrasnog luka beru se kada cvjetni pupoljci pokazuju boju.

Za rezanje se uzgajaju sljedee vrste: ALLIUM ALFATUNENSE

Ima krupne loptaste cvatove svijetloljubiaste boje na 1m visokim peteljkama.
Cvate potkraj svibnja.
ALIUM GIGANTEUM - Potjee s Himalaje.
Cvat mu je kuglast, do 20 cm

na peteljci visokoj 150 cm.

Cvjetovi su mu ljubiasto-ruiasti.
Cvatu od lipnja do srpnja.
ALIUM NEAPOLITANUM

Potjee iz june Europe.

Cvjetovi su mu bijeli u okruglim cvatovima.
Najvie se uzgaja u junoj Francuskoj, gdje cvate u veljai i oujku.
PONOVIMO!

1. Odakle potjeu ukrasni lukovi?

Veina ih potjee iz suhih podruja srednje Azije.

2. Koje vrste ukrasnog luka slue za rezanje i kao one cvatu?

ALIUM GIGANTEUM-lipanj-srpanj, ALLIUM ALFATUNENSE-svibanj, ALIUM NEAPOLITANUM-

veljaa-oujak.

3. Kakav je cvat ukrasnog luka?

Kuglast, alfatunense-bijeli cvijetovi, giganteum-ljubiastoruiasti, neapolitanum- bijeli

4. Kada beremo cvatove ukrasnog luka?

Cvatovi ukrasnog luka beru se kada cvjetni pupoljci pokazuju boju.

5. Kako se razmnoava ukrasni luk?

Razmnoavaju se sjemenom ili dijeljenjem lukovica.
ROD ANEMONE

Za uzgoj rezanog cvijea koristi se Anemone coronaria.

Postoji vie naina uzgoja (staklenici i na otvorenom).
Zahtjevaju porozno, dobro obraeno tlo koje moe dobro zadrati vlagu.
Tlo mora biti lunato pH 8-8,5.
Za sadnju se koriste gomolji promjera 5 cm i vie.

3
 Prije sadnje moraju se namakati u vodi pri temp. 24-26 C, ime se omoguava
njihovo bre bubrenje i bri poetak vegetacije.
Gomolji se u grijanim staklenicima sade na uzdignutim grredicama.
Sade se od 15. do poetka studenog.
Nakon sadnje se prikrivaju slojem treseta visine 5-8 cm.
Tresetni sloj titi tlo od isuivanja, a korijenovu sustavu osigurava vlagu.
Temperature uzgoja:-od listopada do sijenja malo via od 0 C, -sijeanj 5-10 C, -
veljaa 10-13 C, -oujak 13-15 C.
Vie temp.negativno utjeu na kvalitetu cvijeta.
Prinos po biljci je 10 cvjetova.
Sadnja na otvorenome najea je u jesen, ali se moe saditi i u proljee.
Anemone beremo kad im je cvijet napola otvoren.
Anemone razvrstavamo u dvije klase:

I.klasa peteljke duge najmanje 25 cm

II.klasa stapke duge 18 cm, a cvijet neto manji.

Odrezane cvijetove do transporta skladitimo na suhome pri temp. 2-5 C.
Ako anemone stavimo u vodu, peteljke e im se izduljiti i omekati.
PONOVIMO!

1. Koju vrstu anemona koristimo za uzgoj rezanog cvijea?

Anemone coronaria.

2. Zato gomolje prije sadnje moramo namakati u vodi?

Omoguava se njihovo bre bubrenje i bri poetak vegetacije.

3. Kako pripremamo tlo za sadnju?

Tlo mora biti lunato pH 8-8,5 od vrtnog tla, te se dodaje NPK gnojivo.

4. Opii temp.uzgoja?

od listopada do sijenja malo via od 0 C, -sijeanj 5-10 C, -veljaa 10-13 C, -oujak 13-15 C

5. Koliko se cvjetova bere po biljci?

Prinos po biljci je 10 cvjetova.

6. Kada beremo anemone?

Kad im je cvijet napola otvoren.

7. Kako razvrstavamo anemone?

I.klasa peteljke duge najmanje 25 cm

II.klasa stapke duge 18 cm, a cvijet neto manji.

4
8. Kako ih skladitimo i zato?

Odrezane cvijetove do transporta skladitimo na suhome pri temp. 2-5 C.

Ako anemone stavimo u vodu, peteljke e im se izduljiti i omekati.

ROD LILIUM
VRSTE LJILJANA

Azijski hibridi
Potjeu iz Azije.
Cvatu u rano ljeto obino preko mjesec dana.
Cvjetovi su veliine 10 do 15 cm u promjeru, okrenuti prema gore, prema van ili
prema dolje, u nijansama crvene, naranaste, roza, boje lavande i bijele boje.
Doseu visinu 60 do 150 cm.
Dobri su za uzgoj u veim lonanicama i kao cvijee za rez, a otporni su na bolesti.
Martagon hibridi
Vrste Lilium martagon (ljiljan turska kapa).
Cvatu u rano ljeto cvjetovima veliine 5 do 10 cm u promjeru.
Cvjetovi su lagano povijeni prema dolje, a mogu biti bijele, ute, naranaste, crveno-
naranaste, mahagonij, smee, ljubiaste ili boje lavande.
Martagon hibridi mogu dosei visinu 90 do 180 cm.
Candidum hibridi

Vrsta Lilium candidum (Madonin ljiljan ili bijeli ljiljan).

Cvatu u rano ljeto bijelim, mirisnim cvjetovima veliine 10 do 12 cm u promjeru.
Ta vrsta naraste i 90 do 120 cm u visinu.
Ameriki hibridi

Proizali su iz domaih, sjevernoamerikih ljiljana.

Narastu 120 do 240 cm u visinu, a cvatu u kasno proljee i rano ljeto cvjetovima
veliine 10 do 15 cm u promjeru.
Candidum hibridi

Vrsta Lilium candidum (Madonin ljiljan ili bijeli ljiljan).

Cvatu u rano ljeto bijelim, mirisnim cvjetovima veliine 10 do 12 cm u
promjeru.
Ta vrsta naraste i 90 do 120 cm u visinu.

Ameriki hibridi

Proizali su iz domaih, sjevernoamerikih ljiljana.

Narastu 120 do 240 cm u visinu, a cvatu u kasno proljee i rano ljeto cvjetovima
veliine 10 do 15 cm u promjeru.
Longiflorum hibridi

Lilium longiflorum (Easter Lily uskrnji ljiljan) i Lilium formosanum.

5
 Cvatu sredinom ljeta bijelim, mirisnim cvjetovima trubastog oblika do 90 cm u visinu.
Trumpet i Aurelian hibridi

Proizali su iz azijskih vrsta.

Odlikuju se mirisnim cvjetovima raznih oblika i veliina 15 do 25 cm u promjeru.
Narastu 120 do 180 cm u visinu.
Cvatu ljeti.
Orijentalni hibridi
Vrsta Lilium auratum i L. speciosum.
Mogu narasti 60 do 240 cm u visinu.
Veliine i preko 30 cm u promjeru, a mogu biti bijeli, roza, tamnocrveni i dvobojni.
Cvatu u kasno ljeto i prekrasni su za uzgoj u kontejnerima, ali im esto treba osigurati
oslonac zbog njihove veliine.
Divlje vrste
Jedna od poznatijih vrsta ove skupine je i Lilium lancifolium (Tiger Lily) koji je
porijeklom iz Japana i Kine.
Cvjetovi su mu sjajne svijetlocrvene ili naranasto-crvene boje.
Ljiljane za rezanje uzgajamo u stakleniku i na otvorenom.
Tlo treba biti pjeskovito-ilovasto.
Sade se u gredice irine 1m.
Prije sadnje lukovice se skladite i uvaju u hladnjai na 2 C.
Sade se duboko, 7-10 cm.
Razmak sadnje ovisi o sorti, veliini lukovice, jaini svjetlosti, godinjem dobu.
Temp.uzgoja ovisi o sorti i vremenu sadnje.
Zimi se sadi rjee, a ljeti gue.

Za jesensku i zimsku sadnju prikladna je temp.od 15 do 18 C danju i 13 C nou.

Ljetne temp.ne bi smjele prijei 22 C.
Od sadnje do cvatnje ljiljana proe 12-20 tjedana.

Berba i razvrstavanje
Cvijet mora biti potpuno razvijen, a donji pupoljci moraju pokazivati boju tek kada ih
reemo.
U uspravno stojeih cvjetova pranici se skidaju kako cvjetni prah ne bi zaprljao
cvjetove.
Odrezani cvjetovi se skladite 3-5 dana u hladnjai na 2 C.
Pri razvrstavanju se pazi na kakvou cvijeta i duljinu cvjetne stapke:
I. klasa cvjetna je stapka dugaka 80 cm,
II. klasa cvjetna je stapka dugaka 50 cm,
III. klasa cvjetna je stapka dugaka 30 cm.

6
 U snopu mora biti 20 cvjetova, to je 3-5 stapki, ovisno o sorti.
Cvijet mora biti potpun, zdrav i neoteen, stapka ravna.
Listovi ne smiju biti oteeni.
PONOVIMO!

1. Kakvo je tlo potrebno za uzgoj ljiljana?

Tlo treba biti pjeskovito-ilovasto.

2. Gdje uvamo lukovice do sadnje?

Prije sadnje lukovice se skladite i uvaju u hladnjai na 2 C.

3. Na koju ih dubinu sadimo?

Sade se duboko, 7-10 cm.

4. O emu ovisi razmak sadnje lukovice ljiljana?

Razmak sadnje ovisi o sorti, veliini lukovice, jaini svjetlosti, godinjem dobu.

5. O emu ovisi temp. uzgoja ljiljana?

Temp.uzgoja ovisi o sorti i vremenu sadnje.

6. Koliko vremena proe od sadnje do cvatnje

ljiljana?

Od sadnje do cvatnje ljiljana proe 12-20 tjedana.

7. Kako se bere ljiljan?

Cvijet mora biti potpuno razvijen, a donji pupoljci moraju pokazivati boju tek kada ih reemo.

U uspravno stojeih cvjetova pranici se skidaju kako cvjetni prah ne bi zaprljao cvjetove.

7
ROD CROCUS AFRAN

Danas ja poznato vie od 100 sorti afrana.

Neki od njih cvatu ujesen, ali veina cvate u veljai i oujku.
Boja cvjeta ute, bijele, ljubiaste, prugaste ili bronane boje.
Cvjetovi su zvonoliki, imaju est latica.
Listovi su dugaki, uski, s bijelom linijom du lista, list dolazi nakon cvatnje.
afran ne uspijeva u sjeni.
Kod nas postoje 2 vrste:
Crocus sativus i Crocus vernus.
ROD: IRIS

Za proizvodnju cvijea skupina nizozemskih perunika.

Uzgoj plastenik, staklenik ili na otvorenom.
Prema vremenu i nainu proizvodnje razlikujemo:
a) Najranije pospjeivanje s cvatnjom do kraja prosinca i u sijenju
b) Rano pospjeivanje s cvatnjom od 4.-5. mj.
c) Normalnu cvatnju na otvorenim povrinama
d) Kasnu cvatnju od 9.-11. mj.
Sade se u staklenik u listopadu, vrijeme cvatnje od kraja prosinca do poetka sijenja.
Gustoa sadnje 70-100 lukovica na 1m/2.
Temp. 13-15 C.
Za cvatnju od 2.-3.mj.koriste se hlaene lukovice.
Sade se od kraja 10.mj.do sredine 12.mj.
Za cvatnju od 4.mj.sade se u staklenik.
Koriste se sporo hlaene lukovice, a sade se od sredine 12.mj.do kraja 2.mj.
Proizvodnja irisa jesenske cvatnje ostvaruje se postupkom zadravanja razvoja lukovica
hlaenjem u skladitu.
Sadnja na otvorenom do sredine 7.mj.do dr.pol.8.mj.
Sloj tla 10 cm.
Berba i razvrstavanje

Svaka lukovica daje jedan cvijet.

Beru se u proljee i ljeti kad pupoljci pokau boju.
Razvrstavamo ih u dvije skupine:

I.klasa stabljika bez cvijeta, duina 40 cm

II.klasa stabljika s cvijetom, duina 30 cm.

List, stabljika i cvijet moraju biti svjei i neoteeni.
Povezujemo ih u snopove po 20 cvjetova.

8
 ROD: NARCISSUS

Trubasti i velikocvjetni sunovrati za pospjeivanje (temp. 10-14 C).

Prepariranje lukovica u Nizozemskoj:
Tjedan dana skladitenja na 14 C, dva tjedna na 17 C i devet tjedana na 9 C(na toj temp.ostaju
do pospjeivanja).
Za pospjeivanje se koriste hlaene i nehlaene lukovice.
Vrijeme sadnje utjee na vrijeme cvatnje.
Sadnja se obavlja u sanducima dubine 15 cm.
Supstrat se sastoji od pijeska, komposta i treseta.
Sadi se gusto.
Najpogodnije vrijeme unoenja u staklenik kada se osim ila razviju i prvi listovi 5-8
cm i kad se moe napipati cvjetni pupoljak.
Sanduci u stakleniku se ne zamrauju.
Obilno zalijevati.
Po.temp.pospjeivanja u stakleniku je 10 C, a nakon nekoliko dana 15-16 C.
Rezanje i klasiranje cvijeta
Cvjetovi se reu u fazi pupoljka, kada se zatitna ovojnica otvori i pokae boja cvjeta.
Razvrstavaju se u dvije skupine:
1. Peteljka duga 30 cm.
2. Peteljka duga najmanje 20 cm.
Peteljka mora biti snana, ravna, a cvjet potpun i neoteen.
U snopove po 20 cvjetova.
Ponovimo!
1. Kako se lukovice prepariraju u Nizozemskoj?
2. Kako ih sadimo u sanduie, te trebamo ukorijenjene lukovice zamraivati?
3. Na koji nain pospjeujemo lukovice sunovrata?
4. Koliko klasa cvjetova sunovrata poznaje?
5. Koja vrsta sunovrata je najbolja za pospjeivanje i rezanje cvijeta?
6. Kada se reu cvjetovi sunovrata?
1.Tjedan dana skladitenja na 14 C, dva tjedna na 17 C i devet tjedana na 9 C(na toj
temp.ostaju do pospjeivanja).
2.Sadnja se obavlja u sanducima dubine 15 cm.

Supstrat se sastoji od pijeska, komposta i treseta.

Sadi se gusto.Najpogodnije vrijeme unoenja u staklenik kada se osim ila razviju i prvi
listovi 5-8 cm i kad se moe napipati cvjetni pupoljak.Sanduci u stakleniku se ne zamrauju.
3. Po.temp.pospjeivanja u stakleniku je 10 C, a nakon nekoliko dana 15-16 C.
4. a) Peteljka duga 30 cm, b)Peteljka duga najmanje 20 cm.
5. Trubasti i velikocvjetni sunovrati.
6. Cvjetovi se reu u fazi pupoljka, kada se zatitna ovojnica otvori i pokae boja cvjeta.