PRIMJERI ISPITNIH PITANJA

ZA
USMENI ISPIT IZ UVODA U TERMODINAMIKU
(Upute za uporabu: vidjeti na kraju!)
A Osnovni pojmovi
1. to su veliine stanja? Nabrojite sve s kojima smo se sluili i napiite njihove mjerne
jedinice!
2. to se mjeri s pomou manometra i U-cijevi? Smijemo li na njima oitane vrijednosti
izravno unositi u formule s kojima raunamo (primjerice u jednadbu stanja idealnog
plina)?
3. Nabrojite sve oblike energije koje neki sustav moe sadravati! Koje su im znaajke?
Kojim se mjernim jedinicama izraavaju?
4. Nabrojite prijelazne oblike energije! Koliko ih ima i kako su definirani (rijeima)? Jesu li
oni veliine stanja? Kako se nazivaju (i kojim se mjernim jedinicama izraavaju) u
zatvorenom, a kako u otvorenom sustavu?
5. to je toplinski kapacitet tijela i kako je definiran? to je specifini, a to molarni
toplinski kapacitet tijela i kako su definirani? Moe li toplinski kapacitet biti
beskonaan?
6. to su to ravnoteni procesi? Koje uvjete mora ispunjavati tijek procesa da bi ga mogli
smatrati ravnotenim? Koliko ravnotenih uvjeta treba biti narueno da bi proces bio
neravnotean?
7. Kako glasi prvi postulat ravnotee?
8. Kako glasi drugi postulat ravnotee?

B Prvi glavni stavak za zatvoreni sustav

1. Napiite prvi glavni stavak za zatvoreni sustav, u punom obliku; komentirajte lanove!
Skica opeg sustava!
2. Napiite prvi glavni stavak za zatvoreni sustav, u skraenom obliku; komentirajte
lanove! Skica opeg sustava!
Uza svako od tih pitanja, treba znati objasniti:
- Gdje se pojavljuje (mehaniki) rad i s kim se izmjenjuje? Navedite bar dva naina
na koje sustav izmjenjuje rad! Prikaite skicom konkretnih primjera!
- Kojim je izrazom definiran rad zbog promjene volumena sustava? Kako se na
temelju tog izraza moe rad zbog irenja tvari prikazati u p,v-dijagramu? Za
kakvu vrstu procesa to vrijedi?
- Moe li se apsolutno sprijeiti izmjena rada sustava i njegova okolia? Kakva bi
trebala biti granica sustava? Postoji li takvo to u prirodi?
- Gdje se pojavljuje toplina? Po emu se (u raunu) razlikuje dovedena od odvedene
topline? Kako glasi dogovor o predznacima?
 - S kime sustav izmjenjuje toplinu? Kako se taj sudionik naziva opim imenom?
Koja dva naziva se koriste prema smjeru izmjene topline u odnosu na sustav?
- to je toplinski spremnik beskonanog toplinskog kapaciteta? Mijenja li se
njegova temperatura u tijeku izmjene topline? Postoji li takvo tijelo u prirodi?
Navedite bar dva primjera!
- to je adijabatska promjena stanja? Postoji li idealna toplinska izolacija koja
moe apsolutno sprijeiti izmjenu topline?

C Prvi glavni stavak za otvoreni sustav

1. Napiite prvi glavni stavak za otvoreni sustav, u punom obliku; komentirajte lanove!
Skica sustava!
2. Napiite prvi glavni stavak za otvoreni sustav, u skraenom obliku; komentirajte lanove!
Skica sustava!
Uza svako od tih pitanja, treba znati objasniti:
- Gdje se pojavljuje (mehanika) snaga i s kim se izmjenjuje? Skicom prikaite
turbinu i stapni/klipni stroj i na tim primjerima objasnite izmjenu rada!
- Kojim je izrazom definiran tehniki rad? Kako se na temelju tog izraza moe
tehniki rad prikazati u p,v-dijagramu? Za kakvu vrstu procesa to vrijedi?
- Gdje se pojavljuje toplinski tok? Po emu se (u raunu) razlikuje dovedeni od
odvedenog toplinskog toka? Kako glasi dogovor o predznacima?
- S kim promatrani sustav izmjenjuje toplinski tok? Kako se taj sudionik naziva
opim imenom? Kako se naziva prema smjeru izmjene topline?
- to je toplinski spremnik beskonanog toplinskog kapaciteta? Mijenja li se
njegova temperatura u tijeku izmjene topline? Postoji li takvo tijelo u prirodi?
Navedite bar jedan primjer!
- Kako je, u opem sluaju (za bilo kakvu tvar), definirana entalpija tvari?
- to su to stacionarni procesi?

D Drugi glavni stavak (zakon)

1. Kako glasi (rijeima) Clausiusova formulacija drugoga glavnog stavka?
2. Kako glasi (rijeima) Thomsonova formulacija drugoga glavnog stavka?
3. Kako glasi (rijeima) Planckova formulacija drugoga glavnog stavka?
4. Koje jednadbe nazivamo analitiki oblik drugoga glavnog stavka? Napiite izraze za
ravnotene i za neravnotene promjene stanja!
5. Koja veliina stanja je uvedena drugim glavnim stavkom? Znamo li njen apsolutni iznos?
Kako izbjegavamo taj problem?
6. Koji je dijagram osnovan zato da se mogu iskoristiti ove jednadbe (T,s-dijagram)? emu
je jednaka povrina ispod linije promjene stanja u ovom dijagramu i za kakve promjene
stanja to vrijedi?
 7. Koji je jo dijagram (osim T,s-dijagrama) osnovan tako da ima na apscisi (jedininu)
entropiju tvari? to mu je na ordinati? Za kakve je procese taj dijagram posebno
pogodan? Moe li se u njemu povrini (rafuri) pridijeliti fizikalno znaenje?
8. to je u termodinamici IZOLIRANI SUSTAV? to vrijedi za entropiju izoliranog
sustava? to vrijedi za promjenu entropije izoliranog sustava?
9. Kako se zovu procesi za koje je entropija izoliranog sustava konstantna (promjena
entropije izoliranog sustava jednaka nuli)? Jesu li takvi procesi mogui u prirodi/tehnici?
10. Moe li se entropija izoliranog sustava smanjivati? Znate li to potkrijepiti primjerom?

E Kruni procesi (openito)

1. to je osnovno obiljeje krunoga procesa? Kakva tvar moe posluiti za njegovu
provedbu? Prikaite jedan opi kruni proces u p,v- i T,s-dijagramu! to je neto rad
krunog procesa i kako se sve moe izraunati? Napiite prvi glavni stavak primijenjen na
kruni proces! to po definiciji otpada iz prvoga glavnog stavka za krune procese?
2. Moe li se kruni proces provesti samo s dovoenjem topline? Moe li se kruni proces
provesti samo s odvoenjem topline?
3. Koje dvije grupe krunih procesa postoje i koja je svrha (uinak) svake od njih?
4. Koja je svrha provedbe desnokretnoga krunog procesa? ime se iskazuje uinkovitost
desnokretnoga krunog procesa? Koje brojane vrijednosti moe taj pokazatelj poprimiti?
Koliko je najmanje toplinskih spremnika potrebno za provedbu desnokretnoga krunog
procesa?
5. Koja je svrha provedbe lijevokretnoga krunog procesa? ime se iskazuje uinkovitost
lijevokretnoga krunog procesa? Koje brojane vrijednosti taj pokazatelj obino poprima?
to su to rashladni procesi, a to dizalice topline (toplinske pumpe)? Koliko je
najmanje toplinskih spremnika potrebno za provedbu lijevokretnoga krunog procesa? S
koliko se toplinskih spremnika redovito ipak provodi lijevokretni kruni proces da bi
imao svoju svrhu?
6. to je perpetuum mobile prve vrste? to je perpetuum mobile druge vrste?
7. Od kojih se promjena stanja sastoji Carnotov kruni proces? Ovisi li njegov prikaz u
T,s-dijagramu o vrsti radne tvari? Kako glasi izraz za termiki stupanj djelovanja
Carnotova krunog procesa, te ovisi li on o vrsti radne tvari?
8. to je karnotizacija nekog ne-Carnotovog krunog procesa? Nacrtajte neki opi kruni
proces u T,s-dijagramu i karnotizirajte ga! Koliki je termiki stupanj djelovanja
zamjenskog Carnotovog procesa u odnosu na izvorni proces?

F Idealno nestlaive tvari

1. Kako glasi (termika) jednadba stanja idealno nestlaive tvari? Ako nametnemo stalan
tlak u procesu, to se dogaa s volumenom te tvari?
2. O emu ovisi (ime je odreena) unutarnja energija idealno nestlaive tvari? Kako glasi
opi izraz za unutarnju energiju idealno nestlaive tvari? to je nepoznato u tom izrazu?
Kako moemo raunati promjenu unutarnje energije idealno nestlaive tvari u sluaju da
je jedinini toplinski kapacitet tvari neovisan o temperaturi?
G Idealni plinovi
1. Napiite razliite (sve kojih se moete sjetiti) oblike jednadbe stanja idealnog plina!
Kakve su mjerne jedinice pojedinih lanova, a kakve za cijelu jednadbu?
2. O emu ovisi (ime je odreena) unutarnja energija idealnog plina? Kako glasi opi izraz
za unutarnju energiju idealnog plina? to je nepoznato u tom izrazu? Kako moemo
raunati promjenu unutarnje energije idealnog plina u sluaju da je jedinini toplinski
kapacitet tvari neovisan o temperaturi?
3. O emu ovisi (ime je odreena) entalpija idealnog plina? Kako glasi opi izraz za entalpiju
idealnog plina? to je nepoznato u tom izrazu? Kako moemo raunati promjenu entalpije
idealnog plina u sluaju da je jedinini toplinski kapacitet tvari neovisan o temperaturi?
4. Kako glasi Mayerova jednadba? Ovise li jedinini toplinski kapaciteti idealnih plinova
cp i cv (ili Cm,p i Cm,v ) o tlaku ili volumenu plina?

H Smjese idealnih plinova

1. Kako se opisuje sastav smjese idealnih plinova? Napiite definicijske izraze za maseni i
molni udio nekog sudionika u smjesi!
2. Kako glasi Daltonov zakon?
3. Kako glase izrazi za raunanje prosjenih vrijednosti pojedinih svojstava smjese?
Navedite izraze za specifina i za molarna svojstva!

I Ravnotene promjene stanja idealnih plinova u zatvorenom sustavu

1. Izohorna promjena stanja (skicirati p,v- i T,s-dijagram, rafirati povrinu, napisati izraze
za izmijenjeni rad i toplinu izmijenjenu u procesu)?
2. Izobarna promjena stanja ekspanzija/kompresija (skicirati p,v- i T,s-dijagram, rafirati
povrinu, napisati izraze za izmijenjeni rad i toplinu izmijenjenu u procesu)?
3. Izotermna promjena stanja ekspanzija/kompresija (skicirati p,v- i T,s-dijagram,
rafirati povrinu, napisati izraze za izmijenjeni rad i toplinu izmijenjenu u procesu)? U
kakvom su odnosu rad i toplina kod izotermne promjene stanja?
4. Izentropska promjena stanja ekspanzija/kompresija (skicirati p,v- i T,s-dijagram,
rafirati povrinu, napisati izraze za izmijenjeni rad i toplinu izmijenjenu u procesu)? Iz
ega se dobije (ili u to se pretvara) rad izentropske promjene stanja?
- U kakvom su odnosu pojmovi adijabatska i izentropska promjena stanja? Koji
jo naziv koristimo za izentropsku promjenu stanja? Moe li promjena stanja biti
adijabatska, a da nije izentropska? Moe li promjena stanja biti izentropska, a da
nije adijabatska?
5. Politropska promjena stanja, 1 < n < , ekspanzija/kompresija (skicirati p,v- i
T,s-dijagram, rafirati povrinu, napisati izraze za izmijenjeni rad i toplinu izmijenjenu u
procesu)? to je neobino u odvijanju ove politrope i zato do toga dolazi?
6. Nacrtajte razliite politrope (etiri posebne i po jednu predstavnicu za svako podruje
izmeu njih) u zajednikom p,v- i T,s-dijagramu, tako da prolaze kroz jednu toku!
Zamislimo li to presjecite kao polaznu toku promjene stanja, u kojim smjerovima treba
toplinu odvoditi i u kojima dovoditi, te u kojim smjerovima se rad dobije, a u kojima troi?
 Uza svako od tih pitanja, treba znati objasniti:
- to su ravnotene promjene stanja? Koji sve uvjeti moraju biti ispunjeni da bi
promjena stanja bila ravnotena? Objasnite uz skicu!
- Kad je promjena stanja prikazana neprekinutom crtom u p,v- i T,s-dijagramu i
kad se smije povrina u dijagramu rafirati i proglasiti radom, dotino toplinom?
Na temelju kojih jednadbi se to smije uiniti?

J Ravnotene promjene stanja idealnih plinova u otvorenom sustavu

1. Izohorna promjena stanja (skicirati p,v- i T,s-dijagram, rafirati povrinu, napisati izraze
za izmijenjenu snagu i toplinski tok izmijenjen u procesu)?
2. Izobarna promjena stanja ekspanzija/kompresija (skicirati p,v- i T,s-dijagram, napisati
izraze za izmijenjenu snagu i toplinski tok izmijenjen u procesu)?
3. Izotermna promjena stanja ekspanzija/kompresija (skicirati p,v- i T,s-dijagram,
rafirati povrinu, napisati izraze za izmijenjenu snagu i toplinski tok izmijenjen u
procesu)?
4. Izentropska promjena stanja ekspanzija/kompresija (skicirati p,v- i T,s-dijagram,
rafirati povrinu, napisati izraze za izmijenjenu snagu i toplinski tok izmijenjen u
procesu)?
- U kakvom su odnosu pojmovi adijabatska i izentropska promjena stanja? Koji
jo naziv koristimo za izentropsku promjenu stanja? Moe li promjena stanja biti
adijabatska, a da nije izentropska? Moe li promjena stanja biti izentropska, a da
nije adijabatska?
5. Politropska promjena stanja, 1 < n < , ekspanzija/kompresija (skicirati p,v- i
T,s-dijagram, rafirati povrinu, napisati izraze za izmijenjenu snagu i toplinski tok
izmijenjen u procesu)? to je neobino u odvijanju ove politrope? Kakav je specifini (ili
molni) toplinski kapacitet plina kod takve politrope?
6. U jednom p,v- i T,s-dijagramu nacrtajte razliite politrope (etiri poimence spomenute i
za ostale samo po jednu predstavnicu za svako podruje dijagrama) tako da sve prolaze
kroz jednu toku! Ako tu zajedniku toku (presjecite) shvatimo kao poetak procesa,
oznaite u koja podruja dvaju dijagrama moemo doi dovoenjem dotino odvoenjem
topline, te kod kojih se promjena stanja rad dobiva, a kod kojih se troi!

Uza svako od tih pitanja, treba znati objasniti:

- to su ravnotene promjene stanja? Koji sve uvjeti moraju biti ispunjeni da bi
promjena stanja bila ravnotena? Objasnite uz skicu!
- Kad je promjena stanja prikazana neprekinutom crtom u p,v- i T,s-dijagramu i
kad se smije povrina u dijagramu rafirati i proglasiti tehnikim radom, dotino
toplinom? Na temelju kojih jednadbi se to smije uiniti?

K Kruni procesi s idealnim plinovima kao radnom tvari

1. Prikaite u p,v- i T,s-dijagramu desnokretni Carnotov kruni proces s idealnim plinom!
Napiite izraz za termiki stupanj djelovanja Carnotova procesa! Ovisi li on o svojstvima
radne tvari (idealnog plina)? Ucrtajte (po vlastitom izboru) jednu (konstantnu)
 temperaturu ogrjevnog spremnika i jednu (konstantnu) temperaturu rashladnog spremnika
za provedbu tog procesa! Utjee li na termiki stupanj djelovanja irina tog procesa u
T,s-dijagramu? Kako povisiti termiki stupanj djelovanja Carnotova procesa?
2. Prikaite u p,v- i T,s-dijagramu desnokretni Jouleov kruni proces s idealnim plinom!
Napiite izraz za termiki stupanj djelovanja Jouleova procesa! Ovisi li on o svojstvima
radne tvari (idealnog plina)? Ucrtajte po vlastitom izboru jednu (konstantnu) temperaturu
ogrjevnog spremnika i jednu (konstantnu) temperaturu rashladnog spremnika za provedbu
tog procesa!
3. Prikaite u p,v- i T,s-dijagramu desnokretni Ottoov kruni proces s idealnim plinom!
Napiite izraz za termiki stupanj djelovanja Ottoova procesa! Ovisi li on o svojstvima
radne tvari (idealnog plina)? Ucrtajte po vlastitom izboru jednu (konstantnu) temperaturu
ogrjevnog spremnika i jednu (konstantnu) temperaturu rashladnog spremnika za provedbu
tog procesa!
4. Prikaite u p,v- i T,s-dijagramu desnokretni Dieselov kruni proces s idealnim plinom!
Napiite izraz za termiki stupanj djelovanja Dieselova procesa! Ovisi li on o svojstvima
radne tvari (idealnog plina)? Ucrtajte po vlastitom izboru jednu (konstantnu) temperaturu
ogrjevnog spremnika i jednu (konstantnu) temperaturu rashladnog spremnika za provedbu
tog procesa!
5. Prikaite u p,v- i T,s-dijagramu desnokretni Ericsonov kruni proces s idealnim plinom!
Napiite izraz za termiki stupanj djelovanja Ericsonova procesa! Ovisi li on o svojstvima
radne tvari (idealnog plina)? Ucrtajte po vlastitom izboru jednu (konstantnu) temperaturu
ogrjevnog spremnika i jednu (konstantnu) temperaturu rashladnog spremnika za provedbu
tog procesa!
6. Prikaite u p,v- i T,s-dijagramu desnokretni Stirlingov kruni proces s idealnim plinom!
Napiite izraz za termiki stupanj djelovanja Stirlingova procesa! Ovisi li on o svojstvima
radne tvari (idealnog plina)? Ucrtajte po vlastitom izboru jednu (konstantnu) temperaturu
ogrjevnog spremnika i jednu (konstantnu) temperaturu rashladnog spremnika za provedbu
tog procesa!
7. Prikaite u p,v- i T,s-dijagramu lijevokretni Carnotov kruni proces s idealnim plinom!
Napiite izraze za faktor hlaenja i faktor grijanja lijevokretnog Carnotova procesa! Ovise
li oni o svojstvima radne tvari (idealnog plina)? Ucrtajte (po vlastitom izboru) jednu
(konstantnu) temperaturu ogrjevnog spremnika i jednu (konstantnu) temperaturu
rashladnog spremnika za provedbu tog procesa!
8. Prikaite u p,v- i T,s-dijagramu lijevokretni Jouleov kruni proces s idealnim plinom!
Napiite izraze za faktor hlaenja i faktor grijanja lijevokretnog Jouleova procesa! Ovise
li oni o svojstvima radne tvari (idealnog plina)? Ucrtajte (po vlastitom izboru) jednu
(konstantnu) temperaturu ogrjevnog spremnika i jednu (konstantnu) temperaturu
rashladnog spremnika za provedbu tog procesa!

L Neravnotene promjene stanja idealnih plinova u zatvorenom sustavu

1. Mijeanje dvaju (ili vie) plinova u zatvorenoj, toplinski izoliranoj posudi kojim
fizikalnim zakonima su odreeni konana temperatura i konani tlak izvedite izraze!
2. Mijeanje dvaju (ili vie) plinova u zatvorenoj, toplinski neizoliranoj posudi kojim
fizikalnim zakonima su odreeni konana temperatura i konani tlak izvedite izraze!
 Uza svako od tih pitanja, treba znati objasniti:
- to su neravnotene promjene stanja? Moemo li kod njih pratiti proces u svakom
djeliu od poetka do kraja?
- Ako proces tee adijabatski, je li on izentropski?

M Neravnotene promjene stanja idealnih plinova u otvorenom sustavu

1. to je priguivanje kao proces? Skicirajte priguilite, napiite opu jednadbu koja
vrijedi za taj proces! Koje su pretpostavke postavljene na proces, a koji je rezultat? Kakav
je rezultat za priguivanje bilo kakve tvari, a kakav za priguivanje idealnih plinova?
Skicirajte taj proces u p,v-, i T,s i h,s-dijagramu za idealni plin!
2. Mijeanje dviju (ili vie) struja idealnih plinova u toplinski izoliranom mjealitu kojim
fizikalnim zakonom je odreena konana temperatura izvedite izraz! ime je odreen
konani tlak? Koliko sudionika ima taj proces?
3. Mijeanje dviju (ili vie) struja idealnih plinova u toplinski neizoliranom mjealitu
kojim fizikalnim zakonom je odreena konana temperatura izvedite izraz! ime je
odreen konani tlak? Koliko sudionika ima taj proces?

Uza svako od tih pitanja, treba znati objasniti:

- to su neravnotene promjene stanja? Moemo li kod njih pratiti proces u svakom
djeliu od ulaznog do izlaznog presjeka? Kako (po dogovoru) prikazujemo
neravnotene procese u dijagramima?
- Koja fizikalna pojava je bitni sastavni dio takvih neravnotenih procesa?
- Ako proces tee adijabatski, je li on izentropski?

N Ponaanje realnih tvari

1. Nacrtajte dijagram fazne ravnotee za istu tvar! Koja su podruja u tom dijagramu? Koje
promjene agregatnog stanja su prikazane u tom dijagramu? to znate o nagibu pojedinih
linija napetosti? Koje su dvije karakteristine toke u dijagramu?
2. to je karakteristino za izobarnu promjenu agregatnog stanja iste tvari? emu je
jednaka izobarno izmijenjena toplina napiite izraze!
3. Kako je definirana toplina isparivanja? S pomou kojih se izraza moe izraunavati?
4. Kako glasi Clapeyron-Clausiusova jednadba? Kakve ona ima veze s nagibima krivulja u
dijagramu fazne ravnotee?
5. Kakvo je stanje tvari u tijeku promjene agregatnog stanja? Ako je stanje ravnoteno, to
to znai za dvije faze? Kako se u tijeku isparivanja naziva kapljevita, a kako parovita faza
u meusobnoj ravnotei?
6. Odakle oitavamo potrebne veliine stanja mokre pare? to je vano provjeriti prije prve
uporabe tablica i dijagrama za oitavanje specifine entalpije i specifine entropije (i
specifine unutarnje energije, ako je potrebna)?
7. Kako glase formule za pojedine veliine stanja mokre (zasiene) pare?
 8. Odakle je pogodno oitavati veliine stanja pregrijane pare? Moraju li integracijske
konstante biti jednake u dijagramu i u tablicama, ako ih koristimo istodobno?
9. Kolik je specifini toplinski kapacitet cp mokre pare? Vrijedi li to i za cv ?

O Procesi s parom u zatvorenom sustavu

1. Izohorna promjena stanja (skicirati p,v- i T,s-dijagram, rafirati povrinu tamo gdje ima
znaenja, napisati izraze za izmijenjeni rad i toplinu izmijenjenu u procesu):
- dovoenje topline, poetak je u podruju mokre pare lijevo od kritine toke K u
p,v-dijagramu (v < vK), kraj u podruju pothlaene kapljevine;
- dovoenje topline, poetak je u podruju mokre pare desno od kritine toke K u
p,v-dijagramu (v > vK), kraj u podruju pregrijane pare;
2. Izobarna promjena stanja (skicirati p,v-, T,s- i h,s-dijagram, rafirati povrinu tamo gdje
ima znaenja, napisati izraze za izmijenjeni rad i toplinu izmijenjenu u procesu):
- ekspanzija/dovoenje topline, poetak je u podruju pothlaene kapljevine, kraj u
podruju mokre pare;
- ekspanzija/dovoenje topline, poetak je u podruju mokre pare, kraj u podruju
pregrijane pare;
- ekspanzija/dovoenje topline, poetak je u podruju pothlaene kapljevine, kraj u
podruju pregrijane pare;
- ekspanzija/dovoenje topline, i poetak i kraj su u podruju mokre pare;
- kompresija/odvoenje topline, poetak je u podruju mokre pare, kraj u podruju
pothlaene kapljevine;
- kompresija/odvoenje topline, poetak je u podruju pregrijane pare, kraj u
podruju mokre pare;
- kompresija/odvoenje topline, poetak je u podruju pregrijane pare, kraj u
podruju pothlaene kapljevine;
- kompresija/odvoenje topline, i poetak i kraj su u podruju mokre pare;
3. Izotermna promjena stanja (skicirati p,v-, T,s- i h,s-dijagram, rafirati povrinu tamo
gdje ima znaenja, napisati izraze za izmijenjeni rad i toplinu izmijenjenu u procesu):
- ekspanzija/dovoenje topline, poetak je u podruju pothlaene kapljevine, kraj u
podruju mokre pare;
- ekspanzija/dovoenje topline, poetak je u podruju mokre pare, kraj u podruju
pregrijane pare;
- ekspanzija/dovoenje topline, poetak je u podruju pothlaene kapljevine, kraj u
podruju pregrijane pare;
- ekspanzija/dovoenje topline, i poetak i kraj su u podruju mokre pare;
- kompresija/odvoenje topline, poetak je u podruju mokre pare, kraj u podruju
pothlaene kapljevine;
- kompresija/odvoenje topline, poetak je u podruju pregrijane pare, kraj u
podruju mokre pare;
 - kompresija/odvoenje topline, poetak je u podruju pregrijane pare, kraj u
podruju pothlaene kapljevine;
- kompresija/odvoenje topline, i poetak i kraj su u podruju mokre pare;
4. Izentropska promjena stanja (skicirati p,v-, T,s- i h,s-dijagram, rafirati povrinu tamo
gdje ima znaenja, napisati izraze za izmijenjeni rad i toplinu izmijenjenu u procesu):
- kompresija, poetak je u podruju mokre pare lijevo od kritine toke K u
T,s-dijagramu (s < sK), kraj u podruju pothlaene kapljevine;
- kompresija, poetak je u podruju mokre pare desno od kritine toke K u
T,s-dijagramu (s > sK), kraj u podruju pregrijane pare;
- kompresija, poetak je u stanju suhozasiene pare, kraj u podruju pregrijane pare;
- ekspanzija, poetak je u podruju pothlaene kapljevine lijevo od kritine toke K
u T,s-dijagramu (s < sK), kraj u podruju mokre pare;
- ekspanzija, poetak je u podruju pregrijane pare desno od kritine toke K u
T,s-dijagramu (s > sK), kraj u podruju mokre pare;
- ekspanzija, poetak je u stanju suhozasiene pare, kraj u podruju mokre pare;

P Procesi s parom u otvorenom sustavu

1. Izohorna promjena stanja (skicirati p,v- i T,s-dijagram, rafirati povrinu tamo gdje ima
znaenja, napisati izraze za tehniki rad i toplinski tok izmijenjen u procesu):
- dovoenje topline, poetak je u podruju mokre pare lijevo od kritine toke K u
p,v-dijagramu (v < vK), kraj u podruju pothlaene kapljevine;
- dovoenje topline, poetak je u podruju mokre pare desno od kritine toke K u
p,v-dijagramu (v > vK), kraj u podruju pregrijane pare;
- izohorno stlaivanje vrele kapljevine na vii tlak; Kakvo je konano stanje tvari?
2. Izobarna promjena stanja (skicirati p,v-, T,s- i h,s-dijagram, rafirati povrinu tamo gdje
ima znaenja, napisati izraze za tehniki rad i toplinski tok izmijenjen u procesu):
- ekspanzija/dovoenje topline, poetak je u podruju pothlaene kapljevine, kraj u
podruju mokre pare;
- ekspanzija/dovoenje topline, poetak je u podruju mokre pare, kraj u podruju
pregrijane pare;
- ekspanzija/dovoenje topline, poetak je u podruju pothlaene kapljevine, kraj u
podruju pregrijane pare;
- ekspanzija/dovoenje topline, i poetak i kraj su u podruju mokre pare;
- kompresija/odvoenje topline, poetak je u podruju mokre pare, kraj u podruju
pothlaene kapljevine;
- kompresija/odvoenje topline, poetak je u podruju pregrijane pare, kraj u
podruju mokre pare;
- kompresija/odvoenje topline, poetak je u podruju pregrijane pare, kraj u
podruju pothlaene kapljevine;
- kompresija/odvoenje topline, i poetak i kraj su u podruju mokre pare;
 Kako se openito nazivaju ureaji u kojima se odvija izobarna izmjena topline? Kakvi
su nazivi konkretnih ureaja koji slue za isparivanje kapljevine, za kondenzaciju
pare, dotino za pregrijavanje pare?
3. Izotermna promjena stanja (skicirati p,v-, T,s- i h,s-dijagram, rafirati povrinu tamo
gdje ima znaenja, napisati izraze za tehniki rad i toplinski tok izmijenjen u procesu):
- ekspanzija/dovoenje topline, poetak je u podruju pothlaene kapljevine, kraj u
podruju mokre pare;
- ekspanzija/dovoenje topline, poetak je u podruju mokre pare, kraj u podruju
pregrijane pare;
- ekspanzija/dovoenje topline, poetak je u podruju pothlaene kapljevine, kraj u
podruju pregrijane pare;
- ekspanzija/dovoenje topline, i poetak i kraj su u podruju mokre pare;
- kompresija/odvoenje topline, poetak je u podruju mokre pare, kraj u podruju
pothlaene kapljevine;
- kompresija/odvoenje topline, poetak je u podruju pregrijane pare, kraj u
podruju mokre pare;
- kompresija/odvoenje topline, poetak je u podruju pregrijane pare, kraj u
podruju pothlaene kapljevine;
- kompresija/odvoenje topline, i poetak i kraj su u podruju mokre pare;
4. Izentropska promjena stanja (skicirati p,v-, T,s- i h,s-dijagram, rafirati povrinu tamo
gdje ima znaenja, napisati izraze za tehniki rad i toplinski tok izmijenjen u procesu):
- kompresija, poetak je u podruju mokre pare lijevo od kritine toke K u
T,s-dijagramu (s < sK), kraj u podruju pothlaene kapljevine;
- kompresija, poetak je u podruju mokre pare desno od kritine toke K u
T,s-dijagramu (s > sK), kraj u podruju pregrijane pare;
- kompresija, poetak je u stanju suhozasiene pare, kraj u podruju pregrijane pare;
- ekspanzija, poetak je u podruju pothlaene kapljevine lijevo od kritine toke K
u T,s-dijagramu (s < sK), kraj u podruju mokre pare;
- ekspanzija, poetak je u podruju pregrijane pare desno od kritine toke K u
T,s-dijagramu (s > sK), kraj u podruju mokre pare;
- ekspanzija, poetak je u stanju suhozasiene pare, kraj u podruju mokre pare;

Q Kruni procesi s parom kao radnom tvari

1. Od kojih se ureaja sastoji tipino postrojenje krunog procesa s parom? Nabrojite ih i
opiite promjene stanja koje se u njima odvijaju! S pomou kojih se izraza izraunavaju
potrebne veliine stanja za svaki ureaj?
2. Kako je zamiljen desnokretni Carnotov proces s parom? Skicirati shemu postrojenja, te
p,v-, T,s- i h,s-dijagram, rafirati povrine tamo gdje to ima znaenja, napisati izraze za
izmijenjeni rad i za toplinu izmijenjenu u procesu! Smije li stanje tvari izai iz podruja
mokre pare? Je li tako zamiljeni proces provediv? U kojem dijelu procesa su nesavladive
potekoe i kako se one rjeavaju, da bi se dobio provediv proces?
3. Kako izgleda osnovni Rankineov proces dobiven izravno preinakom Carnotova procesa?
Skicirati shemu postrojenja, te p,v-, T,s- i h,s-dijagram, rafirati povrine tamo gdje to
ima znaenja, napisati izraze za izmijenjeni rad i za toplinu izmijenjenu u procesu!
Usporedite ga s Carnotovim procesom iz kojeg je proizaao! Kakav je termiki stupanj
osnovnoga Rankineova procesa u usporedbi s Carnotovim procesom?
- Karnotizirajte osnovni Rankineov proces! Ucrtajte srednju temperaturu dovoenja
topline? Kako se snienje srednje temperature dovoenja topline odraava na
termiki stupanj djelovanja Rankineova u usporedbi s Carnotovim procesom?
4. Kako izgleda Rankineov proces s pregrijanom parom? Skicirati shemu postrojenja, te
p,v-, T,s- i h,s-dijagram, rafirati povrine tamo gdje to ima znaenja, napisati izraze za
izmijenjeni rad i za toplinu izmijenjenu u procesu! Kakav je termiki stupanj Rankineova
procesa s pregrijanom parom u usporedbi s osnovnim Rankineovim procesom?
- Karnotizirajte Rankineov proces s pregrijanom parom i ucrtajte srednju tempera-
turu dovoenja topline!
- to se, osim povienja termikog stupnja djelovanja procesa, jo dobiva uporabom
pregrijane pare?
R Osnovni pojmovi izmjene topline
1. Koja su tri osnovna naina (mehanizma) transporta topline (toplinskog toka)? Koja su
im osnovna obiljeja i po emu se razlikuju?
2. Gdje se tipino pojavljuje transport topline provoenjem?
3. Gdje se moe pojaviti konvekcija? Koja su dva osnovna uzroka gibanja tekuine i kako se
zovu pripadajue konvekcije?
4. Po emu se izmjena topline zraenjem razlikuje od prethodnih dvaju naina transporta
topline?
5. Kako su definirani: toplinski tok, gustoa toplinskog toka, temperaturno polje? Kakve
sluajeve prouavamo u okviru ovog kolegija?
6. to je stacionarni sluaj (proces)? Koje uvjete mora proces zadovoljavati, da bi tekao
stacionarno?

S Izmjena topline provoenjem

1. Koji je osnovni zakon koji vrijedi kod provoenja? Koje svojstvo tvari se u njemu
pojavljuje? Koji materijali su poznati kao dobri, a koji kao loi vodii topline?
2. Provoenje topline kroz ravnu homogenu stijenku skica u ,x-dijagramu, osnovne
jednadbe i izrazi, analogija s Ohmovim zakonom? Kakav je raspored temperatura unutar
sloja?
3. Provoenje topline kroz vieslojnu ravnu stijenku sastavljenu od nekoliko homogenih
slojeva skica u ,x-dijagramu, osnovne jednadbe i izrazi, analogija s Ohmovim
zakonom?
4. Prolaz topline kroz jednoslojnu (homogenu) i vieslojnu ravnu stijenku skica u
,x-dijagramu, osnovne jednadbe i izrazi? Newtonov zakon i koeficijent prijelaza
topline? Definicijski izraz za koeficijent prolaza topline?
5. Provoenje topline kroz homogenu cijevnu stijenku skica u ,r-dijagramu, osnovne
jednadbe i izrazi, analogija s Ohmovim zakonom? Kakav je raspored temperatura unutar
sloja cijevi?
6. Provoenje topline kroz vieslojnu cijevnu stijenku sastavljenu od nekoliko homogenih
slojeva skica u ,r-dijagramu, osnovne jednadbe, analogija s Ohmovim zakonom?
Kakav je raspored temperatura unutar sloja cijevi?
7. Prolaz topline kroz jednoslojnu (homogenu) i kroz vieslojnu cijevnu stijenku skica u
,r-dijagramu, osnovne jednadbe i izrazi? Newtonov zakon i koeficijent prijelaza
topline? Definicijski izraz za koeficijent prolaza topline?
T Izmjena topline konvekcijom
1. Newtonov zakon i koeficijent prijelaza topline? Koju mjernu jedinicu ima koeficijent
prijelaza topline ?
2. O emu ovisi intenzitet prijelaza topline iskazan koeficijentom prijelaza topline ?
Kolik je utjecaj svojstava same stijenke, a kolik svojstava tekuine uza stijenku? to je to
temperaturni granini sloj?
3. Koliki su tipini redovi veliine brojeva koeficijenta prijelaza topline ? Kako se moe
utjecati na veliinu koeficijenta prijelaza topline ?
4. Koje dvije vrste (reimi) strujanja su mogui u tekuini? Koji se od njih pojavljuje kad
dominiraju sile trenja, a koji kad prevladavaju sile inercije? Ima li to izravne i iskljuive
veze s uzrokom gibanja tekuine, spomenutim u pitanju R 3?
5. Po emu se razlikuje laminarno od turbulentnog strujanja? Moe li se kod postojeeg
strujanja ta razlika uiniti vidljivom? Na temelju ega moemo predvidjeti kakvo e se
strujanje pojaviti u nekoj buduoj situaciji? Kako je definiran Reynoldsov broj?
6. Koja jednadba povezuje koeficijent prijelaza topline iz Newtonovog zakona s profilom
temperatura u temperaturnom graninom sloju tekuine? Prikaite skicom!
7. Nabrojite fizikalna svojstva tekuine koja imaju utjecaja na intenzitet prijelaza topline
dinamiku i kinematiku ilavost (viskozitet), gustou, specifini toplinski kapacitet cp ,
koeficijent temperaturne vodljivosti a, te napiite njihove definicijske izraze i mjerne
jedinice!
8. Od koliko i kojih se diferencijalnih jednadbi sastoji Oberbeckov sustav diferencijalnih
jednadbi nazivi i fizikalni smisao?
9. Tko (prezime) je postavio teorem slinosti s pomou kojeg se rjeava Oberbeckov sustav
diferencijalnih jednadbi? Koje bezdimenzijske znaajke (brojevi) se pritom koriste
(nazivi) i kako su definirane (jednadbe)?
10. Koji se bezdimenzijski brojevi koriste za izraunavanje koeficijenta prijelaza topline pri
slobodnoj, a koji pri pojavi prisilne konvekcije?
11. Kad e neka para kondenzirati u dodiru sa stijenkom? Koje dvije vrste kondenzacije pare
na stijenci postoje? Kod koje je prijelaz topline intenzivniji?

U Izmjena topline zraenjem

1. Zraenje openito; vrste (nazivi) elektromagnetskih zraka (podjela prema valnoj duljini);
temperaturno zraenje; apsorpcija, refleksija i proputanje zraka; crno tijelo definicija,
svojstva i nain realizacije; stvarna (siva i obojena) tijela; svjetloa povrine.
2. Zraenje crnog tijela; raspodjela intenziteta po valnoj duljini (Planckov zakon)?
3. Stefan-Boltzmannov zakon?
4. Zraenje stvarnih (sivih i obojenih) tijela?
5. Kirchhoffov zakon?
6. Zraenje plinova?
 7. Izmjena topline zraenjem modeli?
- Model usporednih stijenki? Skica, pretpostavke i formula za toplinski tok?
- Model usporednih stijenki s meuzastorom? Skica, pretpostavke i formula za
toplinski tok?
- Model obuhvaenog tijela? Skica, pretpostavke i formula za toplinski tok?
- Model obuhvaenog tijela s meuzastorom? Skica, pretpostavke i formula za
toplinski tok?
8. Istodobna izmjena topline zraenjem i konvekcijom kad se pojavljuje? Kako raunamo
ukupni koeficijent prijelaza topline zraenjem i konvekcijom?

V Tehniki izmjenjivai topline

1. Koja su osnovna obiljeja tehnikih izmjenjivaa topline? O kakvim se sustavima radi?
2. Koje su tri osnovne grupe tehnikih izmjenjivaa topline? S kojom od njih se mi bavimo
u ovom kolegiju?
3. to su rekuperativni izmjenjivai topline i koja im je zajednika karakteristika? Koja tri
osnovna tipa strujanja se pojavljuju kod rekuperatora? Skicirajte shemu strujanja dviju
struja za ta tri tipa izmjenjivaa!
4. Napiite prvi glavni stavak primijenjen na izmjenjivae topline!
5. Nabrojite sve veliine koje utjeu na proces izmjene topline u izmjenjivau! Koliko
takvih zasebnih veliina ima i kakvim je mjernim jedinicama izraena svaka od njih?
6. Kako tim veliinama pridjeljujemo oznake (struja 1 i 2; ulazna ili izlazna veliina)?
Koliko se neovisnih bezdimenzijskih veliina (parametara) moe sloiti od gore
nabrojanih zasebnih veliina? Kako glase definicijski izrazi tih bezdimenzijskih veliina i
koji je mogui brojani raspon svake od njih?
7. Istosmjerni rekuperator:
- (Za zadane krajnje temperature) nacrtajte (kvalitativno, ali tako da ne oborite
fizikalne zakone!) raspored temperatura du povrine istosmjernog rekuperatora u
,A-dijagramu! Unesite strelice za smjerove strujanja, oznaite struju 1 i 2!
- (Ako znate!?) napiite diferencijalne jednadbe za konkretan sluaj i pripadajue
rubne uvjete! Moete li, s pomou njih, dokazati oblik krivulja?
- Koju fizikalnu veliinu predstavlja povrina izmeu dviju krivulja rasporeda
temperatura?
- Kvalitativno skicirajte dijagram 1 = f ( 2 , 3) za istosmjerni rekuperator!
8. Protusmjerni rekuperator:
- (Za zadane krajnje temperature) nacrtajte (kvalitativno, ali tako da ne oborite
fizikalne zakone!) raspored temperatura du povrine protusmjernog rekuperatora
u ,A-dijagramu! Unesite strelice za smjerove strujanja, oznaite struju 1 i 2!
- (Ako znate!?) napiite diferencijalne jednadbe za konkretan sluaj i pripadajue
rubne uvjete! Moete li, s pomou njih, dokazati oblik krivulja?
 - Koju fizikalnu veliinu predstavlja povrina izmeu dviju krivulja rasporeda
temperatura?
- Kvalitativno skicirajte dijagram 1 = f ( 2 , 3) za protusmjerni rekuperator!
9. Krini (poprenostrujni, unakrsni) rekuperator
- Kakav je relativan smjer strujanja dviju struja? Zagrijava li se svaka strujnica
hladnije struje jednako? Hladi li se svaka strujnica toplije struje jednako? S
kakvim izlaznim temperaturama dviju struja provodimo raun?
- Kvalitativno skicirajte dijagram 1 = f ( 2 , 3) za krini rekuperator!
10. Posebni sluajevi
- Nacrtajte raspored temperatura du povrine istosmjernog rekuperatora za sluaj
da je 3 = 1! to je karakteristino za dvije krivulje?
- Nacrtajte raspored temperatura du povrine protusmjernog rekuperatora za sluaj
da je 3 = 1! to je karakteristino za dvije krivulje?
- Nacrtajte raspored temperatura du povrine rekuperatora (kondenzatora) u
kojem jedna struja kondenzira, a druga ne mijenja agregatno stanje! Kolika je
znaajka 3 ?to je karakteristino za temperaturu one struje koja mijenja
agregatno stanje? ime je odreen njen iznos?
- Nacrtajte raspored temperatura du povrine rekuperatora (isparivaa) u kojemu
jedna struja isparava, a druga ne mijenja agregatno stanje! Kolika je znaajka
3 ?to je karakteristino za temperaturu one struje koja mijenja agregatno stanje?
ime je odreen njen iznos?
- Iz kojeg od triju dijagrama oitavamo potrebne podatke za proraun kondenzatora
i isparivaa? Kako glasi analitika jednadba krivulje 3 = 0?

W Izgaranje
1. Kakav je to proces izgaranje? to ulazi u reakciju, a to njome nastaje? Zbog ega je
temperatura dimnih plinova visoka?
2. Kojim trima uvjetima moramo raspolagati da bi izgaranje moglo tei? to je temperatura
zapaljenja? Zato voda gasi vatru?
3. Odakle nabavljamo kisik za izgaranje? Kad se koristi isti kisik?
4. Kako dijelimo goriva? Nabrojite nekoliko vrsta goriva po porijeklu, po agregatnom
stanju, po sastavu! Koji kemijski elementi sudjeluju u tehnikim procesima izgaranja?
5. Napiite stehiometrijsku jednadbu:
- izgaranja ugljika u ugljikov dioksid;
- izgaranja ugljikova monoksida u ugljikov dioksid;
- potpunog izgaranja vodika;
- potpunog izgaranja sumpora!
6. Napiite stehiometrijsku jednadbu potpunog izgaranja ugljikovodika CxHy !
7. Napiite stehiometrijsku jednadbu potpunog izgaranja ugljikohidrata CxHyOz !
8. Kako je deklariran sastav goriva sloene i nepoznate kemijske grae? Kako se za takva
goriva izraunava stehiometrijska (minimalna) potrebna koliina kisika?
9. Kako je deklariran sastav goriva poznate kemijske grae? Kako se za takva goriva
izraunava stehiometrijska (minimalna) potrebna koliina kisika? Pokaite na primjeru!
10. Kako je definiran faktor pretika (suvika) zraka? Koje brojane vrijednosti on naelno
treba imati da bi izgaranje bilo potpuno? Je li to apsolutna garancija potpunog izgaranja?
Kako se odreuje potreban faktor pretika zraka za neko izgaranje?
11. Za potpuno izgaranje goriva zadanog masenog sastava napiite izraze za koliine svih
sudionika u dimnim plinovima! Po kakvoj se jedinici goriva one iskazuju?
12. Za potpuno izgaranje goriva poznatog molnog sastava napiite izraze za koliine svih
sudionika u dimnim plinovima! Po kakvoj se jedinici goriva one iskazuju?
13. to su to vlani, a to suhi dimni plinovi? Koji od njih su pravi dimni plinovi? Kako
se, uobiajeno, deklarira sastav dimnih plinova? Kojim se instrumentom on mjeri?
14. Kako je (rijeima) definirana ogrjevna vrijednost goriva? Je li ta definicija jednoznana?
to znai donja, a to gornja ogrjevna vrijednost? Koja je od njih dviju vea? Koji je
jedini pouzdan nain odreivanja ogrjevne vrijednosti goriva?
15. Napiite izraz za energijsku bilancu loita (kotla)! Koji se lanovi pojavljuju u tom
izrazu? Ima li kakve razlike u tom izrazu, odvija li se izgaranje u zatvorenoj posudi ili u
otvorenom sustavu?
16. Kako je definirana teorijska temperatura izgaranja? O emu ovisi njen iznos i kako mi
moemo na to utjecati?
17. Kakve su stvarne temperature izgaranja u odnosu na teorijsku? Zbog ega?
18. S kakvom temperaturom izlaze dimni plinovi kroz dimnjak u okoli i zato? Kako se zovu
gubici povezani s visokom temperaturom dimnih plinova na izlazu iz dimnjaka?

Gdje nai odgovore na gornja pitanja?

- U bilo kojoj knjizi koja obrauje dotinu problematiku;
- u radnim materijalima za Uvod u termodinamiku (studentska fotokopiraonica);
- (dio) ak i u uvodnim napomenama u materijalima za vjebe.

Pitanja su sloena prema redoslijedu kojim se gradivo obrauje i trebala bi posluiti studentu
za provjeru pozornosti kojom je dotino poglavlje uio. Odgovori na neka pitanja vrlo su
kratki, gdjekad svega jedna ili nekoliko (pravih) rijei (primjerice, odgovor na pitanje W 17.
moe glasiti: Nie, zbog odvoenja toplinskog toka iz loita.).

Nemaju sva pitanja jednaku teinu i utjecaj na prolaz na ispitu! Vanija su, svakako pitanja
povezana s osnovnim fizikalnim zakonima, pa se moe pasti i na jednom pitanju, ako je to
neko od bitnih pitanja bez kojeg se ne moe razumjeti vei dio gradiva!

Nabrojana pitanja nisu niti razvrstana, a ni obiljeena prema svojoj vanosti, ali se nadam da
e ipak i takva pomoi pri uenju.