Zakon o Stecaju Republike Srpske

ZAKON O STEAJU REPUBLIKE SRPSKE
Slubeni glasnik Republike Srpske broj: 16/16
GLAVA I
OSNOVNE ODREDBE
Predmet Zakona
lan 1.
Ovim zakonom ureuju se postupak restrukturiranja i steajni postupak, pravne posljedice

otvaranja i sprovoenja postupka restrukturiranja i steajnog postupka, reorganizacija steajnog
dunika nesposobnog za plaanje na osnovu steajnog plana i meunarodni steaj.
Ciljevi postupka restrukturiranja i steajnog postupka

lan 2.
(1) Postupak restrukturiranja sprovodi se radi ureivanja pravnog poloaja dunika i

njegovog odnosa prema povjeriocima, a u cilju nastavka obavljanja njegove djelatnosti.
(2) Steajni postupak sprovodi se radi grupnog namirenja povjerilaca steajnog dunika,
unovenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava povjeriocima.
(3) U toku steajnog postupka moe se sprovesti i reorganizacija steajnog dunika po
odredbama ovog zakona u cilju odravanja njegove poslovne djelatnosti i ouvanja radnih mjesta.
Dunik u postupku restrukturiranja i steajni dunik

lan 3.
(1) Postupak restrukturiranja i steajni postupak moe se sprovesti nad imovinom pravnog
lica i imovinom dunika pojedinca.
(2) Dunik pojedinac u smislu ovog zakona je komplementar u komanditnom drutvu i
osniva ortakog drutva.
(3) Postupak restrukturiranja i steajni postupak moe se otvoriti i nad imovinom pravnog
lica u kojem je veinski kapital u vlasnitvu Republike Srpske ili jedinice lokalne samouprave, izuzev
nad imovinom Republike Srpske, jedinica lokalne samouprave, javnih fondova koji se u cijelosti ili
djelimino finansiraju iz budeta.
(4) Nad steajnim dunikom, u kojem je veinski kapital u vlasnitvu Republike Srpske ili
jedinice lokalne samouprave, za otvaranje postupka restrukturiranja i steajnog postupka, u periodu
do okonanja postupka restrukturiranja pokrenutog od ovlatenog prodavca ili do okonanja
zapoetog postupka prodaje ponuenog dravnog kapitala i isteka rokova za izvrenje ugovorenih
uslova prodaje, potrebna je prethodna saglasnost Vlade Republike Srpske (u daljem tekstu: Vlada)
ili jedinice lokalne samouprave.
(5) Ako Vlada ili jedinica lokalne samouprave ne uskrati svoju saglasnost u roku od 30 dana
od dana dobijanja obavjetenja steajnog sudije o pokretanju prethodnog postupka, smatra se da je
saglasnost data.
Razlozi za otvaranje postupka restrukturiranja
lan 4.
(1) Postupak restrukturiranja moe se otvoriti ako se utvrdi postojanje prijetee platene
nesposobnosti i ako dunik kasni sa izmirenjem preuzetih novanih obaveza do 60 dana.
(2) Prijetea platena nesposobnost postoji ako dunik prema planu dospijea novanih
obaveza nee biti u stanju da izmiri preuzete obaveze plaanja po dospijeu u narednih 12 mjeseci.
https://advokat-prnjavorac.com
Razlozi za otvaranje steajnog postupka
lan 5.
(1) Razlog otvaranja steajnog postupka je platena nesposobnost steajnog dunika.

(2) Steajni dunik je plateno nesposoban ukoliko nije u stanju da izvrava svoje dospjele
i potraivane obaveze plaanja.
(3) Okolnost da je steajni dunik podmirio ili da moe podmiriti u cijelosti ili djelimino
potraivanja nekih povjerilaca samo po sebi ne znai da je plateno sposoban.
(4) Steajni dunik je plateno nesposoban, ako:
1) 60 dana neprekidno ne izmiruje svoje dospjele novane obaveze ili
2) je raun steajnog dunika blokiran 60 dana neprekidno.
(5) Steajni postupak se moe otvoriti i zbog prijetee platene nesposobnosti koja e
nastupiti u narednih 12 mjeseci.
(6) Zbog prijetee platene nesposobnosti samo steajni dunik moe podnijeti prijedlog
za otvaranje steajnog postupka.
(7) Razlog za otvaranje steajnog postupka je i nepostupanje po usvojenom planu
reorganizacije i ako je plan reorganizacije izdejstvovan prevarom ili nezakonit nain.
(8) Nepostupanje po usvojenom planu reorganizacije postoji kada steajni dunik ne
postupa po planu reorganizacije ili postupa suprotno planu reorganizacije na nain kojim se bitno
ugroava sprovoenje plana reorganizacije.
Naelo sudskog sprovoenja postupka

lan 6.
Postupak restrukturiranja i steajni postupak pokree se prijedlogom ovlatenog subjekta

kod nadlenog suda.
Naelo utvrivanja injenica

lan 7.
Sud po slubenoj dunosti utvruje sve injenice koje su od vanosti za postupak

restrukturiranja i steajni postupak i moe izvoditi sve potrebne dokaze.
Naelo jednakog tretmana i ravnopravnosti

lan 8.
U postupku restrukturiranja i steajnom postupku svim povjeriocima obezbjeuje se jednak

tretman i ravnopravan poloaj povjerilaca istog isplatnog reda.
Naelo zatite povjerilaca

lan 9.
Postupak restrukturiranja i steajni postupak omoguava najpovoljnije namirenje

povjerilaca u skladu sa ovim zakonom.
Naelo zatite steajnih povjerilaca
lan 10.
Steaj omoguava kolektivno i srazmjerno namirenje steajnih povjerilaca, u skladu sa ovim

zakonom.
Naelo ekonominosti
lan 11.
Postupak restrukturiranja i steajni postupak sprovodi se tako da se omogui ostvarivanje

najvee mogue vrijednosti imovine dunika u postupku restrukturiranja i steajnog dunika i
najveeg mogueg stepena namirenja povjerilaca u to kraem vremenu i sa to manje trokova.
Naelo imperativnosti i prekulzivnosti

lan 12.
(1) Postupak restrukturiranja i steajni postupak sprovodi se po odredbama ovog zakona.

(2) Rokovi propisani ovim zakonom su prekulzivni.
Naelo javnosti
lan 13.
(1) Postupak restrukturiranja i steajni postupak je javan.

(2) Svi uesnici u postupku restrukturiranja i steajnom postupku imaju pravo uvida u
podatke koji se odnose na sprovoenje steaja, osim podataka koji predstavljaju poslovnu ili
slubenu tajnu.
Naelo hitnosti
lan 14.
(1) Postupak restrukturiranja i steajni postupak je hitan.

(2) Parnini i drugi sudski i upravni postupci koji su u vezi sa postupkom restrukturiranja i
steajnim postupkom su hitne prirode i prioritetno se rjeavaju u odnosu na druge postupke.
(3) U postupku restrukturiranja i steajnom postupku ne moe se traiti vraawe u preanje
stanje niti podnositi prijedlog za ponavljanje postupka.
Definicije pojmova
lan 15.
Izrazi i pojmovi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedee znaenje:

1) steajni postupak je posebna vrsta graanskog sudskog postupka koji sud sprovodi radi
utvrivanja da li su ispunjeni zakonom propisani uslovi za otvaranje steajnog postupka
nad odreenim subjektima i prikupljanja i unovavanja cjelokupne imovine steajnog
dunika da bi se obezbijedilo istovremeno i ravnomjerno namirenje svih njegovih
povjerilaca,
2) postupak restrukturiranja je sudski postupak koji sud sprovodi prije pokretanja i voenja
steajnog postupka radi finansijskog i operativnog restrukturiranja dunika,
3) finansijsko i operativno restrukturiranje je postupak koji vodi sud u cilju zakljuenja
sporazuma izmeu povjerilaca i steajnog dunika o nainu namirenja potraivanja
povjerilaca radi poboljanja likvidnosti dunika i otklanjanja steaja nad njim,
4) povjerenik je operatini organ postupka restrukturiranja koga imenuje steajni sudija iz reda
steajnih upravnika sa zadatkom da prati poslovanje dunika, ispita materijalno i finansijsko
stanje dunika, prijavi potraivanja povjerilaca i sa tim upozna steajnog sudiju, dunika i
povjerioce da bi imali uvid u ekonomsko i finansijsko stanje dunika prije donoenja odluke
o zakljuenju sporazuma,
5) predlaga je pravno ili fiziko lice koje je pokrenulo steajni postupak,
6) dunik je pravno lice ili dunik pojedinac nad kojim se vodi postupak restrukturiranja i nad
kojim je pokrenut prethodni steajni postupak,
7) steajni dunik je pravno lice ili dunik pojedinac nad kojim je otvoren i vodi se steajni
postupak,
8) steajni povjerioci su lini povjerioci dunika koji u vrijeme otvaranja steajnog postupka
imaju neko imovinsko i pravno potraivanje prema njemu,
9) izluni povjerioci su lica koja imaju pravo, na osnovu svog stvarnog ili obligacionog prava,
traiti da se neki predmet (stvar ili pravo) izdvoji (izlui) iz steajne mase zato to ne pripada
steajnom duniku,
10) razluni povjerioci su povjerioci koji imaju pravo na odvojeno namirenje svojih
potraivanja iz odreenih dijelova steajne mase,
11) povjerioci steajne mase su sva lica koja su poslovala sa steajnim dunikom i za steajnog
dunika tokom steajnog postupka,
12) steajni sudija je sudija nadlenog suda i organ steajnog postupka koji sprovodi steajni
postupak nad steajnim dunikom,
13) privremeni steajni upravnik je organ prethodnog steajnog postupka, koga imenuje
steajni sudija sa zadatkom da obezbijedi imovinu dunika i utvrdi da li postoje razlozi za
otvaranje steajnog postupka,
14) steajni upravnik je organ steajnog postupka koji, pod nadzorom steajnog sudije i
povjerilaca obavlja poslove organa steajnog dunika, prikuplja i unovava imovinu
steajnog dunika, te priprema i sprovodi namirenje povjerilaca,
15) skuptina povjerilaca je najvii organ povjerilake autonomije koji odluuje o najvanijim
pitanjima steajnog postupka,
16) odbor povjerilaca je organ steajnog postupka koji u steajnom postupku zastupa interese
povjerilaca, pratei i usmjeravajui rad steajnog upravnika i uopte odvijanje steajnog
postupka,
17) steajna masa je cjelokupna imovina koja pripada steajnom duniku u vrijeme otvaranja
steajnog postupka, kao i imovina koju steajni dunik stekne tokom steajnog postupka,
ako drugim propisima nije predvieno drugaije,
18) tabela potraivanja je akt suda u kojem su navedena prijavljena i ispitana potraivanja, vrsta
potraivanja, isplatni red kod steajnih povjerilaca i visina utvrenog, odnosno osporenog
potraivanja,
19) diobni popis (prijedlog diobe) je akt steajnog upravnika koji sadri popis utvrenih
potraivanja koja se uzimaju u obzir prilikom diobe,
20) steajna masa kao subjekt postupka (postupak reorganizacije) je novi subjekt graanskog
procesnog prava koji, nakon obustave steajnog postupka usljed prodaje steajnog dunika
kao pravnog lica, staje na mjesto steajnog dunika i preuzima dugove steajnog dunika
kao njegov procesni sljednik,
21) steajna masa kao subjekt postupka (steajni postupak) je novi subjekt graanskog
procesnog prava koga zastupa steajni upravnik koji moe, nakon zakljuenja steajnog
postupka, nastaviti sudske i upravne postupke koje je vodio steajni dunik ili koji se vode
protiv steajnog dunika,
22) reorganizacija je poseban postupak koji se sprovodi u okviru steajnog postupka radi
utvrivanja pravnog poloaja steajnog dunika i njegovog odnosa prema povjeriocima, a
posebno radi odravanja njegove djelatnosti i ouvanja radnih mjesta,
23) steajni plan je akt (sporazum) koji je donesen saglasnou kvalifikovane veine steajnih
povjerilaca, a na koji je dao saglasnost steajni dunik o modalitetima reorganizacije
steajnog dunika i koji potvruje nadleni sud i ima snagu izvrnog naslova za sve
neprivilegovane povjerioce,
24) meunarodni steaj je steajni postupak sa elementom inostranosti, koji je povezan sa
nekim od elemenata steajnog postupka, kao to su steajna masa, steajni dunik,
povjerioci i drugi subjekti steajnog postupka,
25) strana steajna odluka je odluka stranog steajnog suda koja se odnosi na pokretanje ili
zakljuenje steajnog postupka i koja mora biti priznata u posebnom postupku priznanja i
izvrenja da bi bila primijenjena na domaoj teritoriji,
26) strani steajni upravnik je lice koje je na to mjesto imenovano u steajnom postupku
pokrenutom na teritoriji strane zemlje,
27) iskljuiva nadlenost domaeg suda je nadlenost koja se odreuje za dunika koji ima
sredite poslovnog djelovanja na domaoj teritoriji,
28) posebna nadlenost je nadlenost koja se odreuje za mogunost pokretanja steajnog
postupka za dunika koji na teritoriji jedne zemlje ima imovinu, odnosno poslovnu jedinicu,
29) glavni steajni postupak je postupak koji se pokree u dravi u kojoj steajni dunik ima
sredite poslovnog djelovanja i kada se protiv tog istog dunika vodi sekundarni, odnosno
posebni steajni postupak,
30) sekundarni steajni postupak je postupak zavisan od glavnog steajnog postupka, a pokree
se u zemlji u kojoj se nalazi ili poslovna jedinica steajnog dunika ili njegova imovina,
31) izvjetajno roite je roite na kojem se odrava skuptina povjerilaca na kojoj se, na
osnovu izvjetaja steajnog upravnika, odluuje o daljem toku steajnog postupka,
32) ispitno roite je roite na kojem se odrava skuptina povjerilaca na kojoj se ispituju
prijavljena potraivanja i koju ine povjerioci koji su sudu prijavili svoja potraivanja.
GLAVA II
OPTE PROCESNE ODREDBE
Stvarna i mjesna nadlenost

lan 16.
(1) U postupku restrukturiranja i steajnom postupku je stvarno i mjesno nadlean okruni

privredni sud (u daljem tekstu: Sud) na ijem se podruju nalazi sjedite ili prebivalite steajnog
dunika.
(2) Ukoliko se prijedlog podnese mjesno nenadlenom sudu, mjesno nenadleni sud e bez
odgaanja donijeti rjeenje kojim se oglaava nenadlenim i dostaviti prijedlog mjesno nadlenom
sudu.
(3) Protiv rjeenja iz stava 2. ovog lana nije doputena alba.
(4) Sud je stvarno i mjesno nadlean za pravne sporove proistekle iz steaja i u vezi sa
steajem, kao i za pravne sporove pobijanja pravnih radnji steajnog dunika.
(5) Steajni postupak vodi steajni sudija kao sudija pojedinac.
(6) Postupak restrukturiranja i steajni postupak nad steajnim dunikom koji nema sjedite
u Republici Srpskoj sprovodi Sud na ijem podruju se nalazi organizacioni dio dunika u postupku
restrukturiranja i steajnog dunika, ako su za to ispunjeni uslovi propisani ovim zakonom.
Primjena odredaba Zakona o parninom postupku

lan 17.
Ukoliko ovim zakonom nije drugaije predvieno, u postupku restrukturiranja i steajnom
postupku shodno se primjenjuju odredbe Zakona o parninom postupku pod uslovom da nisu u
suprotnosti sa ciljevima i naelima steajnog postupka.
Rok okonanja steajnog postupka

lan 18.
(1) Steajni postupak e se okonati u roku od godinu dana, a u sloenom sluaju u roku
od dvije godine.
(2) Ukoliko se steajni postupak ne zavri u roku od jedne, odnosno dvije godine, steajni
postupak e se nastaviti, a o razlozima produenja roka steajni sudija e obavijestiti predsjednika
suda.
(3) Predsjednik suda je obavezan da vodi evidenciju o steajnim postupcima koji nisu
okonani u roku iz stava 1. ovog lana i tu evidenciju dostavi Ministarstvu pravde (u daljem tekstu:
Ministarstvo).
Rok okonanja sudskih i upravnih postupaka

lan 19.
(1) Svi postupci pred sudom koji su u vezi sa postupkom restrukturiranja i steajnim
postupkom, hitne su prirode i moraju se zavriti u razumnom roku da bi se steajni postupak
okonao u rokovima propisanim lanom 18. ovog zakona.
(2) Svi upravni postupci koji su u vezi sa postupkom restrukturiranja i steajnim postupkom
hitne su prirode i moraju se zavriti u roku od 30 dana, odnosno u roku od 60 dana u sloenim
predmetima, da bi se steajni postupak okonao u rokovima propisanim lanom 18. ovog zakona.
(3) Ukoliko se sudski i upravni postupci ne mogu zavriti u rokovima iz st. 1. i 2. ovog
lana, sudija, odnosno referent koji vodi postupak u vezi sa steajnim postupkom duan je da o
razlozima zbog kojih postupak nije zavren obavijesti predsjednika suda, odnosno starjeinu organa
uprave, a predsjednik suda i starjeina organa uprave duni su da dostave izvjetaj predsjedniku
okrunog privrednog suda i steajnom sudiji o razlozima zbog kojih se postupak ne moe okonati.
(4) Izvjetaj iz stava 3. ovog lana predsjednik okrunog privrednog suda duan je da
dostavi Ministarstvu, koje preduzima zakonom propisane aktivnosti prema Visokom sudskom i
tuilakom savjetu kada je rije o sudskim postupcima, a kada je rije o upravnim postupcima,
obavjetava upravnu inspekciju.
Akti u steajnom postupku

lan 20.
(1) U steajnom postupku donose se rjeenja i zakljuci.

(2) U steajnom postupku odluuje se rjeenjem.
(3) Zakljukom se odluuje o odreenim prigovorima i izdaje nalog slubenom licu, organu
koji sprovodi postupak restrukturiranja i steajni postupak ili treem licu za izvrenje pojedinih
radnji, odluuje o upravljanju steajnim postupkom i drugim pitanjima kada je to odreeno ovim
zakonom.
(4) Protiv zakljuka iz stava 3. ovog lana nije dozvoljena alba ili prigovor.
(5) Ako zakljuak sadri oiglednu tehniku ili slovnu greku, steajni sudija, na zahtjev
steajnog upravnika, povjerioca ili drugog zainteresovanog lica, moe bez odgaanja izvriti
ispravku zakljuka, radi otklanjanja greke.
Izvoenje dokaza
lan 21.
(1) Steajni sudija moe, radi utvrivanja uslova za otvaranje postupka restrukturiranja i
steajnog postupka, odrediti usmenu raspravu.
(2) Rjeenje o otvaranju steajnog postupka donosi se nakon sasluanja steajnog dunika,
ukoliko se time, zbog posebnih okolnosti pojedinanog sluaja ne ugroava svrha rjeenja.
(3) Ukoliko izostane prethodno sasluanje steajnog dunika, to u rjeenju mora biti
posebno obrazloeno.
(4) Steajni sudija po slubenoj dunosti istrauje sve okolnosti koje su od znaaja za
postupak restrukturiranja i steajni postupak.
(5) U svrhu ispitivanja okolnosti iz stava 4. ovog lana steajni sudija moe sasluati
steajnog dunika, njegove zakonske zastupnike, povjerioca, ako je podnosilac prijedloga za
pokretanje steajnog postupka, svjedoke i vjetake, te izvesti druge dokaze.
Obaveze uestvovanja i prinudne mjere

lan 22.
(1) Dunik i steajni dunik, njegovi zakonski zastupnici i svjedoci obavezni su da Sudu,
imenovanom vjetaku i steajnom upravniku dostave potpune i istinite informacije.
(2) Steajni dunik ili njegovi zakonski zastupnici su, osim informacija iz stava 1. ovog lana,
obavezni da ouvaju steajnu masu i da se uzdre od tetnih radnji koje mogu umanjiti steajnu
masu.
(3) Ako steajni dunik ili lice koje je obavezno na davanje informacija ne izvrava svoje
obaveze davanja informacija ili uestvovanja koje prema zakonu postoje ili ukoliko postoji
osnovana sumnja da ovo lice vri radnje radi oteenja steajne mase ili ne preduzima radnje
potrebne za obezbjeenje mase, steajni sudija moe prema vlastitoj procjeni i na prijedlog
privremenog steajnog upravnika ili steajnog upravnika narediti odgovarajua sredstva prinude.
(4) Sredstva prinude u smislu stava 3. ovog lana Sud odreuje rjeenjem i ona su:
1) prisilno privoenje pred Sud,
2) izricanje novane kazne za prekraj.
(5) U rjeenju kojim se nareuje privoenje istovremeno se moe i zaprijetiti izricanje
novane kazne za prekraj.
(6) Protiv rjeenja kojim se nareuje privoenje moe se izjaviti alba drugostepenom sudu
u roku od osam dana od dana dostavljanja rjeenja.
(7) alba ne odgaa izvrenje rjeenja.
alba na rjeenje
lan 23.
(1) Protiv odluka suda u sluajevima propisanim ovim zakonom doputena je alba.
(2) Rok za podnoenje albe je osam dana i tee od dana objavljivanja odluke ili od dana
dostavljanja odluke, ako odluka nije objavljena.
(3) Rok za dostavljanje odgovora na albu je osam dana od dana dostavljanja albe na
odgovor.
(4) Steajni sudija moe, ako utvrdi da je alba osnovana i sam udovoljiti albi.
(5) Ukoliko steajni sudija ne udovolji albi, duan je da bez odgaanja, a najkasnije u roku
od osam dana od dana prijema odgovora na albu, odnosno isteka roka za odgovor, albu dostavi
na odluivanje drugostepenom sudu.
(6) Za odluivanje o albi iz stava 5. ovog lana nadleno je vijee sainjeno od troje sudija
Vieg privrednog suda (u daljem tekstu: drugostepeni sud).
(7) Vijee iz stava 6. ovog lana duno je da odlui o albi u roku od 15 dana od dana
njenog prijema.
(8) alba odgaa izvrenje rjeenja, ako ovim zakonom nije drugaije propisano.
Revizija
lan 24.
(1) Protiv odluka drugostepenog suda moe se izjaviti revizija samo na rjeenje kojim se
preispituje odluka prvostepenog suda o otvaranju steajnog postupka i odluka prvostepenog suda
o zakljuenju steajnog postupka kada je na to rjeenje dozvoljeno pravo albe.
(2) Prvostepeni sud duan je da bez odgaanja, a najkasnije u roku od tri dana od prijema
revizije, reviziju sa spisom dostavi Vrhovnom sudu Republike Srpske na odluivanje.
(3) Vrhovni sud Republike Srpske duan je da odluku o reviziji donese u roku od 15 dana
od dana njenog prijema.
Dostavljanje i javna oglaavanja

lan 25.
(1) Sudska pismena Sud dostavlja po slubenoj dunosti.

(2) Dostava se smatra izvrenom objavljivanjem na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli
suda i u Slubenom glasniku Republike Srpske, ukljuujui i sluajeve za koje ovaj zakon
propisuje linu dostavu.
(3) Steajni sudija moe odrediti da se odluka suda, oglas ili drugi akt objavi u javnom
glasilu, odnosno da se objavljivanje ponovi.
(4) U sluaju ponovne objave, potrebno je naznaiti kada je i gdje prva objava objavljena.
(5) Rokovi koji se odnose na objavu teku od dana kada je prvi put izvrena objava.
(6) Dostava se smatra izvrenom istekom pet radnih dana od dana objavljivanja.
Trokovi postupka
lan 26.
U postupku restrukturiranja i steajnom postupku svaki povjerilac snosi svoje trokove

postupka, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.
GLAVA III
POSTUPAK RESTRUKTURIRANjA
Organi postupka restrukturiranja

lan 27.
Organi postupka restrukturiranja su Sud i povjerenik.
Trajanje postupka restrukturiranja
lan 28.
(1) Postupak restrukturiranja e se okonati u roku od pet mjeseci od dana njegovog

otvaranja.
(2) U opravdanim sluajevima, rok iz stava 1. ovog lana Sud moe produiti najdue za 90
dana.
Prijedlog za otvaranje postupka restrukturiranja

lan 29.
(1) Postupak restrukturiranja pokree se na prijedlog dunika ili na prijedlog povjerioca,

ako je dunik saglasan s tim prijedlogom.
(2) Ako prijedlog za pokretanje postupka restrukturiranja podnese povjerilac, duan je da
uz prijedlog dostavi i saglasnost dunika.
(3) Prijedlog za otvaranje postupka restrukturiranja sadri:
1) poslovno ime, odnosno naziv, sjedite, matini broj i jedinstveni identifikacioni broj
dunika, broj glavnog rauna i naziv poslovne banke kod koje je otvoren,
2) izvjetaj o finansijskom stanju i poslovanju dunika,
3) plan finansijskog i operativnog restrukturiranja,
4) popis imovine i prava dunika koja su upisana u odgovarajue registre,
5) dokaz o ukupnoj aktivi i dokaz o ukupnom prihodu za prethodnu godinu i broj
zaposlenih na dan sainjavanja izvjetaja.
(4) Uz prijedlog iz stava 1. ovog lana dostavlja se sadraj pregovora sa povjeriocima, ako
ih je bilo, a koji su prethodili prijedlogu za otvaranje postupka, ukljuujui i potrebna obavjetenja
dostavljena povjeriocima koji uestvuju u postupku da bi mogli donijeti odluku o planu finansijskog
i operativnog restrukturiranja.
(5) Prijedlog za pokretanje postupka restrukturiranja dostavlja se na obrascu iji izgled i
sadraj propisuje ministar pravde (u daljem tekstu: ministar) pravilnikom.
Ispitivanje valjanosti prijedloga i povlaenje prijedloga

lan 30.
(1) Sud ispituje prihvatljivost prijedloga za otvaranje postupka restrukturiranja u roku od

osam dana od dana podnoenja.
(2) Ako prijedlog iz stava 1. ovog lana nije potpun, Sud poziva podnosioca prijedloga da
prijedlog dopuni u roku od osam dana od dana dostavljanja.
(3) Ako podnosilac ne dopuni prijedlog u roku iz stava 2. ovog lana, Sud rjeenjem
odbacuje prijedlog kao nedoputen.
(4) Prijedlog za otvaranje postupka restrukturiranja predlaga moe povui do dana
objavljivanja na oglasnoj tabli Suda rjeenja o postizanju sporazuma o postupku restrukturiranja,
odnosno rjeenja o odbijanju postupka restrukturiranja.
(5) Ukoliko predlaga povue prijedlog, on snosi trokove postupka restrukturiranja.
(6) Ukoliko su trokovi postupka manji od iznosa predujmljenih sredstava, sud, kada budu
podmireni trokovi postupka restrukturiranja, neiskoritena sredstva vraa predlagau.
(7) Prijedlog za otvaranje postupka restrukturiranja sa priloenom dokumentacijom
objavljuje se na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli i internet stranici APIF-a.
Predujam trokova
lan 31.
(1) Podnosilac prijedloga duan je da uplati predujam trokova postupka restrukturiranja u

iznosu koji odredi sud.
(2) Ako podnosilac prijedloga ne uplati predujam iz stava 1. ovog lana u roku od 15 dana,
Sud e prijedlog odbaciti kao nedoputen.
(3) Sud e donijeti odluku o otvaranju postupka restrukturiranja u roku od osam dana nakon
to utvrdi da je prijedlog doputen i osnovan i da je uplaen predujam za trokove postupka
restrukturiranja.
(4) Iznos predujma iz stava 1. ovog lana Sud odreuje u skladu sa Pravilnikom o
naknadama i nagradama za rad steajnog upravnika iz lana 95. stav 2. ovog zakona.
Izvjetaj o finansijskom stanju i poslovanju dunika

lan 32.
(1) Izvjetaj o finansijskom stanju i poslovanju dunika dostavlja se sudu i sadri:

1) finansijske izvjetaje u skladu sa raunovodstvenim propisima koji nisu stariji od tri
mjeseca od dana podnoenja prijedloga za otvaranje postupka restrukturiranja sa uporednim
podacima prezentovanim u finansijskim izvjetajima iskazanim u posljednjem godinjem
finansijskom izvjetaju,
2) popis potraivanja radnika po osnovu ugovora o radu u bruto iznosu nastalih do dana
podnoenja prijedloga za otvaranje postupka restrukturiranja,
3) popis obaveza prema povjeriocima koji sadri sljedee:
1. poslovno ime, sjedite, matini broj i jedinstveni identifikacioni broj, odnosno ime,
prezime, adresu prebivalita i lini identifikacioni broj povjerioca za svaku pojedinanu
obavezu,
2. ukupnu vrijednost svih pojedinanih obaveza i uee u ukupnim obavezama
iskazanim u finansijskim izvjetajima iz stava 1. taka 1) ovog lana,
3. popis razlunih prava razlunih povjerilaca sa naznakom stvari ili prava na kojima
postoji razluno pravo i pravni osnov sticanja razlunog prava, kao i pokrenutih
izvrnih ili drugih sudskih ili vansudskih postupaka na stvarima ili pravima dunika na
kojima postoji razluno pravo,
4. popis stvari ili prava na kojima postoji izluno pravo,
4) popis dunikovih dunika sa potrebnim podacima iz lana 29. stav 3. taka 1) ovog
zakona pojedinano za svakog dunika, kao i ukupan iznos obaveza,
5) popis svih postupaka pokrenutih od dunika pred sudovima i drugim nadlenim
organima.
(2) Potraivanja radnika i drugih dunikovih povjerilaca navedena u izvjetaju iz stava 1.
ovog lana smatraju se prijavljenim potraivanjima.
Plan finansijskog i operativnog restrukturiranja

lan 33.
Plan finansijskog i operativnog restrukturiranja dostavlja se sudu i sadri:

1) injenice i okolnosti iz kojih proizlazi postojanje pretpostavki za otvaranje postupka
restrukturiranja,
2) iznos nedostatka likvidnih sredstava utvren na bazi finansijskih izvjetaja,
3) mjere finansijskog restrukturiranja i operativnog utvrivanja njihovih efekata na
nedostatak likvidnih sredstava, profitabilnost poslovanja i otklanjanja platene nesposobnosti,
4) plan poslovanja za tekuu godinu i za najmanje dvije naredne kalendarske godine, uz
detaljno obrazloenje svake pojedinane pozicije plana,
5) bilans stanja na posljednji dan perioda za koji se sainjava plan poslovanja,
6) analizu potraivanja prema veliini, kategoriji (potraivanja radnika, izluna prava,
razluna prava i druga potraivanja), nivo oekivanog namirenja i prijedloge rokova za njihovo
namirenje,
7) ponuda dunika povjeriocima o nainu, rokovima i uslovima namirenja potraivanja,
8) obraun trokova restrukturiranja.
Odbacivanje prijedloga za otvaranje postupka restrukturiranja

lan 34.
Sud odbacuje prijedlog za otvaranje postupka restrukturiranja:

1) ako se vodi postupak restrukturiranja po prijedlogu koji je ranije podnesen,
2) ako nije istekao rok od dvije godine od ispunjenja obaveza iz prethodno potvrenog
postupka restrukturiranja,
3) ako prijedlog nije podnesen od ovlatenog predlagaa,
4) ako Agencija za bankarstvo Republike Srpske ne izda prethodnu saglasnost za
pretvaranje potraivanja kreditne institucije u osnovni kapital dunika u postupku restrukturiranja,
a dunik ne predloi novi plan finansijskog i operativnog prestrukturiranja,
5) u drugim sluajevima propisanim ovim zakonom.
Rjeenje o otvaranju postupka restrukturiranja

lan 35.
(1) Ako Sud utvrdi da su ispunjene pretpostavke za otvaranje postupka restrukturiranja,

donosi rjeenje o otvaranju postupka restrukturiranja i imenuje povjerenika.
(2) U rjeenju o otvaranju postupka restrukturiranja obavezno se navode podaci o:
1) firmi, odnosno nazivu, linom identifikacionom broju dunika, sjeditu i poslovnoj
adresi, odnosno imenu i prezimenu dunika, sjeditu i poslovnoj adresi i adresi prebivalita dunika,
2) imenu, prezimenu, linom identifikacionom broju i adresi povjerenika.
(3) Rjeenjem o otvaranju postupka restrukturiranja Sud poziva dunikove dunike da svoje
obaveze bez odgaanja ispune prema duniku.
(4) Rjeenjem o otvaranju postupka restrukturiranja Sud poziva povjerioce da u roku od 30
dana od dana objave rjeenja u Slubenom glasniku Republike Srpske, podneskom u dva
primjerka sa dokazima prijave sudu svoja potraivanja, te u roku od osam dana od dana objave
pismenog izvjetaja o prijavljenim potraivanjima dunika i povjerenika, podneskom u dva
primjerka, nadlenom sudu ospore prijavljena potraivanja koja smatraju nepostojeim, uz obavezu
navoenja razloga osporavanja.
(5) Rjeenjem o otvaranju postupka restrukturiranja Sud poziva dunika i povjerenika da u
roku od osam dana od isteka roka za prijavu potraivanja sudu dostave pismeno izjanjenje o
svakom prijavljenom potraivanju, da li priznaje potraivanje ili ga osporava, uz obaveznu naznaku
razloga osporavanja.
(6) Razluni povjerioci duni su, uz prijavu potraivanja, navesti podatke o svojim pravima,
pravnom osnovu razlunog prava i dijelu imovine dunika na koji se odnosi njihovo razluno
pravo.
(7) Izluni povjerioci duni su da navedu podatke o svojim pravima, pravnoj osnovi
izlunog prava i dijelu imovine dunika na koji se odnosi njihovo izluno pravo.
(8) Razluni i izluni povjerioci duni su da, uz prijavu svoga potraivanja, daju i pismenu
izjavu o odgaanju namirenja iz predmeta na koji se odnosi njihovo razluno pravo, odnosno
izdvajanje predmeta na koje se odnosi njihovo izluno pravo, radi sprovoenja plana finansijskog
(9) Ako nije dostavljena izjava o odgaanju, smatra se da povjerilac nije pristao na
odgaanje namirenja.
(10) Sud rjeenjem o otvaranju postupka restrukturiranja zakazuje roite radi ispitivanja
potraivanja i poziva dunika, povjerenika i povjerioce.
(11) Sud rjeenjem nalae da se po slubenoj dunosti u sudski registar i druge javne registre
upie zabiljeba otvaranja postupka restrukturiranja.
(12) Dunik je obavezan da u roku od osam dana od dana objave iz lana 36. ovog zakona
obavijesti svoje povjerioce evidentirane u poslovnim knjigama o otvaranju postupka
restrukturiranja da bi oni blagovremeno mogli prijaviti potraivanja.
(13) Rjeenje o otvaranju postupka restrukturiranja Sud objavljuje na oglasnoj tabli suda,
elektronskoj tabli suda, u Slubenom glasniku Republike Srpske i na internet stranici APIF-
a, te dostavlja poslovnoj banci kod koje dunik ima otvoren glavni raun.
Obavjetavanje povjerilaca
lan 36.
(1) O otvaranju postupka restrukturiranja Sud obavjetava povjerioce.

(2) Obavjetenje iz stava 1. ovog lana sadri:
1) izreku rjeenja o otvaranju postupka restrukturiranja,
2) izvjetaj o finansijskom stanju i poslovanju dunika,
3) plan finansijskog i operativnog restrukturiranja i
4) dan i as isticanja obavjetenja.
(3) Obavjetenje iz stava 2. ovog lana Sud objavljuje na oglasnoj tabli suda, elektronskoj
tabli suda i internet stranici APIF-a istoga dana kada je doneseno rjeenje o otvaranju postupka
restrukturiranja.
Prijava potraivanja
lan 37.
(1) Prijava potraivanja sadri:

1) poslovno ime, sjedite, matini broj i jedinstveni identifikacioni broj povjerioca,
odnosno ime i prezime i adresu prebivalita povjerioca,
2) poslovno ime, sjedite, matini broj i jedinstveni identifikacioni broj dunika,
3) iznos dospjelih i nedospjelih potraivanja i pravni osnov potraivanja, kao i naznaku o
postojanju izvrne isprave,
4) dokaz o postojanju potraivanja.
(2) Uz prijavu potraivanja moe se priloiti i obrazac za glasanje o planu finansijskog i
operativnog restrukturiranja.
(3) Prijavu potraivanja podnesenu nakon isteka roka za prijavljivanje Sud odbacuje
rjeenjem.
(4) Ministar pravilnikom propisuje obrazac za prijavu potraivanja iz stava 1. ovog lana.
Povjerenik
lan 38.
(1) Povjerenika imenuje Sud sa liste steajnih upravnika, vodei rauna o broju postupaka
restrukturiranja, odnosno steajnih postupaka u kojima je ve imenovan.
(2) Povjerenik prestaje da obavlja dunost odlukom suda, zakljuenjem postupka
restrukturiranja, pokretanjem steajnog postupka i odlukom povjerilaca.
Prava i obaveze povjerenika
lan 39.
(1) Obaveze povjerenika su da:

1) ispita stanje imovine i poslovanje dunika,
2) saini popis potraivanja povjerilaca, unese u tabelu prijavljenih potraivanja i zajedno
sa pristiglim prijavama potraivanja i prilozima, dostavi sudu radi objavljivanja na oglasnoj tabli
suda, elektronskoj tabli suda, u Slubenom glasniku Republike Srpske i na internet stranici APIF-
a, u roku osam dana od dana isteka roka za prijavu potraivanja,
3) saini popis radnika steajnog dunika i obrauna njihova potraivanja u skladu sa
propisima i upozna ih sa visinom potraivanja unesenih u tabelu prijavljenih potraivanja,
4) objavi pismeno izjanjenje o prijavljenim potraivanjima dunika i povjerenika, u roku
od osam dana od dana isteka roka za dostavljanje pismenog izjanjenja o prijavljenim
potraivanjima,
5) dostavi sudu prikupljenu dokumentaciju koja se odnosi na potraivanja povjerilaca u
roku od osam dana od dana isteka roka u kojem povjerioci mogu osporiti prijavljena potraivanja,
6) objavi dokumentaciju koja naknadno pristigne,
7) izjasni se o potraivanjima, tj. da li prijavu potraivanja smatra osnovanom ili prijavu
osporava, kao i razloge osporavanja prijave, te da unese podatke u tabelu prijavljenih potraivanja,
8) ospori potraivanja ako na osnovu saoptenja povjerilaca ili iz nekog drugog razloga
posumnja u njihovo postojanje,
9) nadgleda poslovanje dunika, a posebno finansijsko poslovanje dunika, stvaranje
obaveza prema treim licima, izdavanje sredstava osiguranja plaanja, poslovanje u prodaji robe,
odnosno usluga, pazei pri tome da se ne oteuje imovina dunika,
10) izvri procjenu o stepenu namirenja povjerilaca u sluaju da je voen steajni postupak
nad dunikom,
11) daje miljenje o tome da li su ispunjeni uslovi za zakljuenje postupka restrukturiranja
i sprovodivosti postupka restrukturiranja u praksi,
12) radi utvrivanja injenica iz t. 10) i 11) ovog stava, povjerenik moe angaovati
revizora, vjetaka ili drugog strunjaka,
13) podnese prijavu sudu ako dunik postupa protivno odredbama ovog zakona,
14) nadzire pravovremenost i potpunost namirenja trokova postupka restrukturiranja,
15) obavlja i druge poslove u skladu sa ovim zakonom.
(2) Odredbe ovog zakona koje ureuju imenovanje, nadzor nad njegovim radom,
odgovornost, nagrade i naknade trokova za rad steajnog upravnika primjenjuju se i na
povjerenika.
Obustava postupka restrukturiranja

lan 40.
(1) Sud obustavlja postupak restrukturiranja:

1) ako utvrdi da vie ne postoji razlog za otvaranje postupka restrukturiranja,
2) ako je vrijednost utvrenih potraivanja vea za 20% od vrijednosti obaveza prema
povjeriocima koje je dunik naveo u prijedlogu,
3) ako vrijednost osporenih potraivanja prelazi 30% vrijednosti prijavljenih potraivanja,
4) ako dunik u toku postupka restrukturiranja postupa suprotno odredbama lana 34.
ovog zakona,
5) ako dunik ispuni sve obaveze prema povjeriocima do roita za glasanje,
6) ako se istekom roka od pet mjeseci od dana otvaranja postupka restrukturiranja ne
potvrdi postupak restrukturiranja, odnosno ako taj postupak ne bude sproveden, niti u
produenom roku od jo 90 dana nakon to je Sud na prijedlog dunika ili povjerenika procijenio
da je produenje roka korisno za okonanje postupka restrukturiranja,
7) u drugim sluajevima propisanim ovim zakonom.
(2) Rjeenje o obustavi postupka restrukturiranja Sud dostavlja strankama u postupku i
APIF-u i objavljuje na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli suda, u Slubenom glasniku
Republike Srpske i na internet stranici APIF-a.
(3) Ako je rije o postupku restrukturiranja manje vrijednosti, umjesto rjeenja iz stava 2.
ovog lana, Sud donosi obavjetenje koje objavljuje na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli suda,
u Slubenom glasniku Republike Srpske i na internet stranici APIF-a.
Ispitno roite
lan 41.
(1) Na roitu radi ispitivanja potraivanja ispituju se prijavljena potraivanja.

(2) Potraivanja prijavljena u roku propisanim ovim zakonom smatraju se utvrenim ako
ih nije osporio povjerenik, dunik ili neko od povjerilaca.
(3) Osporena potraivanja moraju se raspraviti.
(4) Sud sainjava tabelu priznatih i osporenih potraivanja u kojoj za svaku pojedino
potraivanje unosi u kojoj je mjeri priznato, odnosno osporeno, uz obavezno navoenje razloga
osporavanja.
(5) Odredbe ovog zakona koje se odnose na potraivanja izlunih i razlunih povjerilaca na
odgovarajui nain primjenjuju se i u postupku restrukturiranja.
Izmjena i dopuna plana finansijskog i operativnog restrukturiranja

lan 42.
(1) Dunik je duan da najkasnije u roku od osam dana od utvrivanja tabele priznatih i
osporenih potraivanja dostavi plan finansijskog i operativnog restrukturiranja, koji obuhvata sva
utvrena i osporena potraivanja prema tabeli priznatih i osporenih potraivanja, ako ona nisu
obuhvaena ranije dostavljenim planom finansijskog i operativnog restrukturiranja.
(2) Ne moe se pristupiti glasanju za plan finansijskog i operativnog restrukturiranja koji ne
obuhvata sva utvrena i osporena potraivanja i koji nije u skladu s propisima.
(3) Ako dunik ne dostavi plan finansijskog i operativnog restrukturiranja u roku iz stava 1.
ovog lana, Sud rjeenjem obustavlja postupak.
(4) Rjeenje iz stava 3. ovog lana Sud objavljuje na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli
suda, u Slubenom glasniku Republike Srpske i na internet stranici APIF-a.
(5) Sud e u roku od tri dana od dana kada je dunik dostavio plan finansijskog i operativnog
restrukturiranja zakazati roite na kojem e se raspravljati i glasati o planu finansijskog i
operativnog restrukturiranja.
(6) Izmijenjeni plan finansijskog i operativnog restrukturiranja Sud objavljuje na oglasnoj
tabli suda, elektronskoj tabli suda kada se za to stvore uslovi i internet stranici APIF-a.
Razvrstavanje povjerilaca u postupku restrukturiranja

lan 43.
(1) Prema rezultatima finansijskog i operativnog plana restrukturiranja i pravu glasa,

povjerioci postupka restrukturiranja razvrstavaju se u redove:
1) povjerioci kojima se utvrena potraivanja umanjuju u skladu sa njihovom izjavom o
smanjenju potraivanja,
2) povjerioci kojima se utvrena potraivanja umanjuje u skladu sa zakonom,
3) povjerioci kojima su potraivanja osporena,
4) povjerioci na ija potraivanja postupak restrukturiranja ne utie.
(2) Povjeriocima koji su saglasni sa predloenim planom finansijskog i operativnog
restrukturiranja utvrena potraivanja se umanjuju u skladu sa njihovom izjavom o smanjanju
potraivanja.
(3) Izjava o smanjenju potraivanja iz stava 2. ovog lana sastavni je dio obrasca za glasanje.
(4) Povjeriocima koji nisu saglasni sa predloenim planom finansijskog i operativnog
restrukturiranja utvrena potraivanja se umanjuju za iznos do 10%, s tim da procenat umanjenja
ne moe biti nepovoljniji od oekivanog namirenja da do poravnanja u postupku restrukturiranja
nije ni dolo.
(5) Potraivanja povjerilaca iz stava 4. ovog lana moraju se namiriti u roku od dvije godine
od dana pravosnanosti rjeenja kojim se prihvata plan finansijskog i operativnog restrukturiranja
i potvruje postupak restrukturiranja, s tim da namirenje bude vremenski rasporeeno i da prvo
dospijee bude najkasnije u roku od tri mjeseca.
(6) Povjerioci spornih potraivanja, koji vode parnice radi utvrivanja osporenog
potraivanja osnovanim i kojima je Sud dozvolio da glasaju, mogu se izjasniti da su saglasni sa
predloenim planom, a ako se ne izjasne, smatra se da su glasali protiv.
(7) Planom finansijskog i operativnog restrukturiranja moraju se osigurati sredstva za
namirenje iznosa koji bi povjerioci ije je potraivanje osporeno dobili da njihovo potraivanje nije
osporeno, uz odgovarajuu primjenu pravila o umanjenju iz stava 1. t. 2) i 3) ovog lana.
(8) Na pravo glasa povjerilaca osporenih potraivanja shodno se primjenjuju odredbe ovog
zakona koje se odnose na prava osporenih potraivanja u steajnom postupku.
(9) O prihvatanju finansijskog i operativnog plana restrukturiranja za potraivanja
Republike Srpske izjanjava se Pravobranilatvo Republike Srpske, u skladu sa zakonom.
Roite za glasanje
lan 44.
(1) Sud zakazuje roite na kojem se raspravlja i glasa o planu finansijskog i operativnog
restrukturiranja.
(2) Roite e se odrati u roku od 30 dana od dana zakazivanja.
(3) Poziv za raspravu, glasanje i plan finansijskog i operativnog restrukturiranja objavljuju
se na oglasnoj stranici suda, elektronskoj tabli suda, u Slubenom glasniku Republlike Srpske i
na internet stranici APIF-a.
(4) Na roitu prijedlog plana finansijskog i operativnog restrukturiranja obrazlae ovlateni
predstavnik dunika, a nakon toga se izjanjava povjerenik.
(5) Pravo uea na raspravi imaju dunik, povjerenik i povjerioci.
(6) Odluku o prihvatanju plana finansijskog i operativnog restrukturiranja donose
povjerioci.
(7) Povjerioci glasaju pismenim putem na obrascu za glasanje.
(8) Obrazac za glasanje mora biti dostavljen sudu najkasnije do poetka roita za glasanje,
potpisan i ovjeren od ovlatenog lica.
(9) Ako je povjerilac pravno lice, uz obrazac mora biti priloen dokaz da ga je potpisalo
ovlateno lice (izvod iz sudskog ili odgovarajueg registra).
(10) Ako povjerioci do poetka roita za raspravljanje i glasanje ne dostave obrazac za
glasanje ili dostave obrazac iz kojeg se ne moe nedvosmisleno utvrditi kako su glasali, smatra se
da su glasali protiv plana finansijskog i operativnog restrukturiranja.
(11) Povjeriocima prisutnim na roitu, a koji nisu glasali do poetka roita za glasanje,
omoguava se pismeno glasanje na roitu, a ako to ne uine, smatra se da su glasali protiv plana.
(12) Sud sainjava popis prisutnih povjerilaca i prava glasa koja im pripadaju.
(13) Sud o obavljenom glasanju sainjava poseban zapisnik, koji potpisuju dunik,
povjerenik i povjerioci.
(14) Obrazac iz stava 7. ovog lana propisuje ministar pravilnikom.
Poravnanje u postupku restrukturiranja
lan 45.
(1) Dunik i natpolovina veina povjerilaca prisutnih na roitu za glasanje mogu zatraiti
od suda da odgodi zakazano roite na period koji ne moe biti dui od 15 dana.
(2) Roite za glasanje moe se odgoditi najvie jedanput.
(3) Ako se na roitu za glasanje neko od povjerilaca izjasni da nije saglasan sa predloenim
planom finansijskog i operativnog restrukturiranja, dunik moe zatraiti od suda da odgodi
zakazano roite na rok od 15 dana radi izrade novog finansijskog i operativnog plana
restrukturiranja.
(4) Plan iz stava 3. ovog lana dunik je duan da dostavi sudu i povjeriocima koji imaju
pravo glasa u roku od osam dana od dana odgoenog roita.
(5) Ako dunik ne dostavi novi plan finansijskog i operativnog restrukturiranja sudu u roku
iz stava 4. ovog lana, Sud rjeenjem obustavlja postupak.
(6) Plan finansijskog i operativnog restrukturiranja koji je dostavljen u roku iz stava 4. ovog
lana Sud u roku od tri dana od dana dostavljanja objavljuje na oglasnoj tabli suda, elektronskoj
tabli suda, u Slubenom glasniku Republike Srpske i na internet stranici APIF-a.
(7) Sud rjeenjem prihvata plan finansijskog i operativnog restrukturiranja i potvruje
poravnanje u postupku restrukturiranja ako je za plan glasalo najmanje 25% povjerilaca i ako je zbir
iznosa potraivanja povjerilaca koji su glasali za plan finansijskog i operativnog restrukturiranja vei
od zbira iznosa povjerilaca koji su glasali protiv plana finansijskog i operativnog restrukturiranja,
osim:
1) ako neko od povjerilaca uini vjerovatnim da se planom finansijskog i operativnog
restrukturiranja stavlja u loiji poloaj od onoga u kojem bi bio da plana nema,
2) ako iz plana finansijskog i operativnog restrukturiranja proizlazi da nije vjerovatno da
e njegovo sprovoenje uiniti dunika sposobnim za plaanje do kraja tekue i naredne dvije
godine,
3) ako planom finansijskog i operativnog restrukturiranja nije odreeno namirenje iznosa
koje bi dobili povjerioci da njihova potraivanja nisu osporena.
(8) Ako nisu ispunjenje pretpostavke za voenje postupka restrukturiranja, Sud rjeenjem
utvruje da se uskrauje potvrda o poravnanju u postupku restrukturiranja i obustavlja postupak
restrukturiranja.
(9) Rjeenje kojim se prihvata plan finansijskog i operativnog restrukturiranja i potvruje
poravnanje u postupku restrukturiranja ili obustavlja postupak restrukturiranja objavie se na
oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli suda, u Slubenom glasniku Republike Srpske i na internet
stranici APIF-a i dostavlja se strankama.
(10) Pravosnano rjeenje kojim se potvruje poravnanje u postupku restrukturiranja Sud
dostavlja APIF-u, sudu i nadlenim organima radi upisa u javne registre.
(11) Ukoliko je dunik organizovan kao akcionarsko drutvo, rjeenje iz stava 10. ovog
lana dostavlja se berzi koja trguje akcijama tog drutva, u pisanoj ili elektronskoj formi, najkasnije
narednog dana od dana donoenja.
(12) Smanjenje obaveze glavnog dunika u postupku restrukturiranja ne povlai za sobom
i odgovarajue smanjenje jameve obaveze, te jamac odgovara povjeriocu za cijeli iznos svoje
obaveze.
(13) Dunik kojem su na osnovu pravosnanog poravnanja u postupku restrukturiranja
otpisane obaveze, otpisane obaveze ine druge (posebne) rezerve drutva i slue za pokrie gubitka
iz poslovanja.
(14) Povjerilac koji, u skladu sa pravosnanim poravnanjem u postupku restrukturiranja,
otpie potraivanje duniku, ne plaa porez na iznos otpisanog potraivanja.
Vrijeme nastupanja pravnih posljedica postupka restrukturiranja

lan 46.
(1) Pravne posljedice otvaranja postupka restrukturiranja nastupaju u momentu

objavljivanja rjeenja o otvaranju postupka restrukturiranja na oglasnoj tabli suda.
(2) Pravne posljedice otvaranja postupka restrukturiranja nastupaju za sva potraivanja
povjerilaca prema duniku koja su nastala do momenta otvaranja postupka.
(3) Postupak restrukturiranja utie na prava odvojenog namirenja izlunih i razlunih
povjerilaca i potraivanja radnika svrstanih u vii isplatni red u smislu l. 87, 91. i 92. ovog zakona.
(4) Odredbe poglavlja V ovog zakona koje se odnose na efekte potvrenog steajnog plana
i nadzor nad njegovim ispunjenjem primjenjuju se na odgovarajui nain na potvreno poravnanje
u postupku restrukturiranja.
Poslovanje dunika tokom postupka restrukturiranja

lan 47.
(1) Nakon podnoenja prijedloga za otvaranje postupka restrukturiranja do donoenja

rjeenja o potvrdi postupka restrukturiranja, odnosno rjeenja o neprihvatanju plana finansijskog i
operativnog restrukturiranja, dunik moe obavljati samo plaanja koja su nuna za redovno
poslovanje.
(2) U periodu iz stava 1. ovog lana dunik ne moe otuivati, niti optereivati svoju
imovinu.
(3) Radnici dunika za period iz stava 1. ovog lana imaju pravo na platu koja ne moe biti
manja od najnie plate u Republici Srpskoj.
(4) Za sve pravne poslove koje dunik obavlja u periodu iz stava 1. ovog lana dunik ima
obavezu da pribavi prethodnu pismenu saglasnost povjerenika ili suda ako je povjerenik odlukom
suda razrijeen dunosti.
(5) Saglasnost iz stava 4. ovog lana daje se u najkraem roku, a najdue u roku od tri dana
od dana podnoenja.
(6) Pravni poslovi zakljueni suprotno stavu 4. ovog lana su nitavni.
(7) Mjenice, ekovi i drugi nalozi za plaanje izdati prije otvaranja postupka restrukturiranja
ne naplauju se na teret rauna dunika tokom trajanja postupka.
(8) Doputeno je podnoenje mjenica na kojoj je utvren datum (dan) podnoenja i izdata
potvrda da mjenica nije naplaena jer je nad dunikom otvoren postupak restrukturiranja.
Prekid sudskih i drugih postupaka

lan 48.
(1) Parnini, izvrni i upravni postupci pokrenuti protiv dunika prije otvaranja postupka
restrukturiranja prekidaju se danom otvaranja postupka restrukturiranja.
(2) Postupak restrukturiranja ne utie na privremene mjere osiguranja donesene u
krivinom postupku.
(3) Tokom trajanja postupka restrukturiranja ne mogu se pokretati parnini, izvrni i
upravni postupci, niti teku rokovi u kojima se moe podnijeti tuba ili drugi zahtjev.
(4) Prekinuti postupci iz stava 1. ovoga lana nastavie se na prijedlog tuioca:
1) nakon pravosnanosti rjeenja o poravnanju u postupku restrukturiranja ili
2) nakon pravosnanosti rjeenja o obustavi postupka restrukturiranja.
(5) Prijedlog za nastavak postupka moe se podnijeti u roku od 15 dana od dana
pravosnanosti odluke iz stava 4. ovog lana, a ako tuilac ne ispotuje rok, smatra se da je tuba
povuena.
(6) Ako je neki od povjerilaca osporio potraivanje koje je priznao dunik, takav povjerilac
nastupa u ime i za raun dunika.
(7) Na postupak za utvrivanje osporenih potraivanja shodno se primjenjuju pravila
postupka za utvrivanje potraivanja u steajnom postupku.
Postupak poslovnih banaka po osnovu plaanja

lan 49.
(1) Danom dostave rjeenja o otvaranju postupka restrukturiranja poslovnoj banci kod
kojih dunik ima otvoren glavni raun, kao i druge banke kod kojih dunik ima otvoren raun,
prestaju izvravati dospjele obaveze dunika.
(2) Poslovne banke mogu vriti plaanja samo u skladu sa lanom 47. ovog zakona.
Zastara
lan 50.
(1) Prijavom potraivanja u postupku restrukturiranja, rok za zastaru se prekida od dana

podnoenja prijave do dana isteka roka za isplatu koji je odreen u poravnanju u postupku
restrukturiranja, osim onih potraivanja na koja postupak restrukturiranja ne utie.
(2) Ako se postupak restrukturiranja ne potvrdi, rok za zastaru se prekida do dana
pravosnanosti rjeenja o obustavi postupka restrukturiranja.
Umanjenje utvrenih potraivanja i pravo na kamate

lan 51.
(1) Pod utvrenim potraivanjem, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se glavni dug i
kamate koje dospijevaju na dan otvaranja postupka restrukturiranja, a ako je potraivanje sadrano
u izvrnoj ispravi pod utvrenim potraivanjem podrazumijeva se cjelokupni iznos naveden u toj
ispravi.
(2) Ako je poravnanjem u postupku restrukturiranja odreeno da se potraivanja isplate u
smanjenom iznosu, procenat koji se isplauje prema poravnanju u postupku restrukturiranja
obraunava se na cijeli iznos utvrenog potraivanja iz stava 1. ovog lana.
(3) Od dana otvaranja postupka restrukturiranja do njegovog okonanja, kamate ne teku,
osim na potraivanja povjerilaca na koje ne utie postupak restrukturiranja.
(4) Odredba stava 3. ovog ovog lana nee se primijeniti ako postupak restrukturiranja bude
obustavljen, osim ako je postupak obustavljen jer je dunik ispunio sve obaveze prema
povjeriocima.
(5) Ako se poravnanje u postupku restrukturiranja potpuno ne izvri, povjerioci koji su
namireni nisu duni da vrate ono to su primili.
(6) Potraivanja povjerilaca iz stava 3. ovoga lana smatraju se potpuno namirenim ako su
namireni iznosi utvreni poravnanjem u postupku restrukturiranja.
(7) Povjerioci koji su djelimino namireni u postupku restrukturiranja prijavljuju
potraivanja u steajnom postupku umanjena za iznos koji su namirili u postupku restrukturiranja.
(8) Povjerioci koji ni djelimino nisu namireni u smislu poravnanja u postupku
restrukturiranja prijavljuju potraivanja u steajnom postupku u iznosu zakljuenog poravnanja u
postupku restrukturiranja.
Pretvaranje potraivanja u osnovni kapital

lan 52.
(1) Ako je planom finansijskog i operativnog restrukturiranja ili izmijenjenim planom

finansijskog i operativnog restrukturiranja predloeno pretvaranje potraivanja kreditne institucije
u osnovni kapital dunika, kojim bi kreditna institucija prela ogranienje ulaganja u kapital
nefinansijskih institucija, prije zakazivanja roita za glasanje, kreditna institucija duna je da zatrai
prethodnu saglasnost Agencije za bankarstvo Republike Srpske.
(2) Uz obrazloeni zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti iz stava 1. ovog lana,
kreditna institucija duna je da priloi plan finansijskog i operativnog restrukturiranja.
(3) O izdavanju prethodne saglasnosti iz stava 1. ovog lana, Agencije za bankarstvo
Republike Srpske duna je da odlui u roku od deset dana od dana prijema zahtjeva.
(4) Prethodna saglasnost iz stava 1. ovog lana ne obavezuje kreditnu instituciju na roitu
za glasanje.
(5) Ako Agencija za bankarstvo Republike Srpske odbije da izda prethodnu saglasnost,
dunik je duan da bez odgaanja o tome obavijesti sud, koji e postupiti u skladu sa lanom 34.
stav 5. ovog zakona.
GLAVA IV
STEAJNI POSTUPAK
1. Pokretanje steajnog postupka
Prijedlog za otvaranje steajnog postupka

lan 53.
(1) Steajni postupak se pokree pismenim prijedlogom.

(2) Za podnoenje prijedloga za otvaranje steajnog postupka ovlateni su steajni dunik
i svaki povjerilac koji ima pravni interes za sprovoenje steajnog postupka.
(3) Povjerilac je duan da u prijedlogu za otvaranje steajnog postupka, prilaganjem
odgovarajue dokumentacije, uini vjerovatnim svoje potraivanje i platenu nesposobnost
steajnog dunika.
(4) Steajni dunik je duan da uz prijedlog za otvaranje steajnog postupka dostavi svoje
registarske podatke, kao i izvjetaj o finansijskom stanju i poslovanju, koji sadri:
1) finansijske izvjetaje u skladu sa raunovodstvenim propisima koji nisu stariji od 90
dana od dana podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka sa uporednim
podacima u finansijskim izvjetajima iskazanim u posljednjem godinjem finansijskom
izvjetaju,
2) potvrdu banke o stanju rauna dunika,
3) drugu dokumentaciju iz koje proizlazi da je prijedlog za otvaranje steajnog postupka
doputen i da postoji steajni razlog da se iz imovine dunika mogu namiriti trokovi
steajnog postupka.
(5) Ukoliko je steajni dunik pravno lice, organ ovlaten za zastupanje duan je da u
sluaju nastupanja platene nesposobnosti bez odgaanja podnese prijedlog za otvaranje steajnog
postupka.
(6) Prijedlog za otvaranje steajnog postupka mora se podnijeti u roku od 60 dana od dana
nastupanja platene nesposobnosti.
(7) Organ ovlaten za zastupanje duan je da pravnom licu dunika i drugim fizikim i
pravnim licima nadoknadi umanjenje imovine prouzrokovano njegovim pravnim radnjama
preduzetim nakon nastupanja platene nesposobnosti, osim ako dokae da je pravna radnja
preduzeta sa panjom dobrog privrednika.
(8) Sud je obavezan da prijedlog za otvaranje steajnog postupka razmotri u roku od osam
dana od dana prijema.
(9) Neuredan prijedlog, kao i prijedlog bez potrebne dokumentacije Sud vraa predlagau
i nalae mu da prijedlog za otvaranje steajnog postupka uredi i nedostatke otkloni u roku od osam
dana.
(10) Ako predlaga vrati sudu prijedlog za otvaranje steajnog postupka koji nije ureen
po uputstvu suda, Sud prijedlog rjeenjem odbacuje.
(11) Ako predlaga ne vrati ispravljen prijedlog za otvaranje steajnog postupka u roku iz
stava 9. ovog lana, smatra se da je prijedlog povukao.
(12) U sluaju iz stava 11. ovog lana trokove postupka snosi predlaga.
(13) U roku od osam dana od dana podnoenja prihvatljivog prijedloga za otvaranje
steajnog postupka steajni sudija je obavezan da donese odluku o iznosu predujma koji je potreban
za finansiranje prethodnog postupka.
(14) Ako su podnesena dva ili vie prijedloga za otvaranje steajnog postupka istog
dunika, Sud za sve prijedloge koji su podneseni sudu do donoenja rjeenja o pokretanju
prethodnog postupka, odnosno donoenju rjeenja o direktnom otvaranju steajnog postupka,
sprovodi jedinstveni postupak i donosi zajedniku odluku.
(15) Ako steajni dunik, odnosno organ ovlaten za zastupanje steajnog dunika ne
podnese prijedlog za otvaranje steajnog postupka u roku od 60 dana od dana nastupanja platene
nesposobnosti, kaznie se novanom kaznom za prekraj.
(16) Ovlateni organ za pokretanje prekrajnog postupka za utvreni prekraj iz stava 15.
ovog lana je APIF.
(17) Prekrajni postupak iz stava 16. ovog lana APIF pokree izdavanjem prekrajnog
naloga ili podnoenjem zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka pred nadlenim sudom.
Povlaenje prijedloga za pokretanje steajnog postupka

lan 54.
(1) Prijedlog za pokretanje steajnog postupka predlaga moe povoi do objavljivanja

oglasa o otvaranju steajnog postupka na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli suda, u Slubenom
glasniku Republike Srpske i na internet stranici APIF-a, odnosno prije donoenja rjeenja o
odbacivanju ili odbijanju prijedloga za pokretanje steajnog postupka.
(2) Ako predlaga povue prijedlog za pokretanje steajnog postupka, steajni sudija
obustavlja postupak.
(3) U tom sluaju trokove postupka snosi predlaga, osim ako je do povlaenja prijedloga
dolo zato to je dunik naknadno podmirio trabinu povjerioca i u tom sluaju nastale trokove
postupka snosi dunik.
Predujam za trokove prethodnog postupka
lan 55.
(1) Predlaga je obavezan da uplati predujam u iznosu koji odredi Sud za pokrie trokova
prethodnog postupka.
(2) Ako steajni postupak bude otvoren po prijedlogu povjerioca, predujmljeni iznos ulazi
u trokove steajnog postupka.
(3) Predujam trokova prethodnog postupka za predlagaa moe uplatiti bilo koje pravno
ili fiziko lice.
(4) Iznos predujma iz stava 1. ovog lana Sud odreuje u skladu sa pravilnikom kojim se
propisuju naknade i nagrade za rad steajnog upravnika iz lana 95. stav 2. ovog zakona.
2. Prethodni postupak
Rjeenje o pokretanju prethodnog steajnog postupka

lan 56.
(1) Na osnovu prijedloga za pokretanje steajnog postupka, steajni sudija donosi rjeenje
o pokretanju prethodnog steajnog postupka za utvrivanje uslova za otvaranje steajnog
postupka.
(2) Rjeenjem iz stava 1. ovog lana steajni sudija imenuje privremenog steajnog
upravnika, koji je duan da utvrdi:
1) da li postoje razlozi i uslovi za otvaranje i voenje steajnog postupka,
2) kada je podnosilac prijedloga za otvaranje steajnog postupka steajni dunik, da li je
steajni dunik, odnosno organ ovlaten za zastupanje steajnog dunika podnio
prijedlog za otvaranje steajnog postupka u roku od 60 dana od dana nastupanja
platene nesposobnosti ili
3) kada je podnosilac prijedloga za otvaranje steajnog postupka povjerilac, da li je
povjerilac podnio prijedlog za pokretanje steajnog postupka nakon isteka roka od 60
dana od dana nastupanja platene nesposobnosti kada je to bio duan da podnese
steajni dunik, odnosno organ ovlaten za zastupanje steajnog dunika.
(3) Da bi se utvrdilo da li postoje razlozi i uslovi za otvaranje i voenje steajnog postupka,
steajni sudija moe odrediti materijalno-finansijsko vjetaenje.
(4) Rjeenje iz stava 1. ovog lana, koje se odnosi na privredna drutva koja su organizovana
kao akcionarska drutva, dostavlja se berzi na kojoj se trguje akcijama tih preduzea, u pisanoj ili
elektronskoj formi, najkasnije sljedeeg dana od dana donoenja.
(5) Rjeenje o pokretanju prethodnog steajnog postupka Sud dostavlja strankama i
objavljuje na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli suda, u Slubenom glasniku Republike Srpske
i na internet stranici APIF-a.
(6) Steajni sudija moe odluiti o prijedlogu za otvaranje steajnog postupka bez
pokretanja prethodnog postupka ako predlaga uz prijedlog za otvaranje steajnog postupka
dostavi dokumentaciju propisanu lanom 53. stav 4. ovog zakona.
Mjere obezbjeenja
lan 57.
(1) Steajni sudija moe rjeenjem odrediti mjere radi obezbjeenja budue steajne mase,
a takoe ih i ukinuti.
(2) Steajni sudija moe da:
1) odredi mjere radi obezbjeenja pojedinanih imovinskih vrijednosti, iznosa na raunima
ili potraivanja steajnog dunika, ak i ako podlijeu razluivanju ili izluivanju,
2) uslovi raspolaganje steajnog dunika saglasnou steajnog suda ili ogranii na drugi
nain,
3) postavi privremenog steajnog upravnika,
4) naredi privremenu zabranu pote na koju se shodno primjenjuju odredbe lana 115.
ovog zakona.
(3) Ukoliko poslovanje jo nije obustavljeno, steajni sudija obavezno postavlja
privremenog steajnog upravnika.
(4) Mjere pojedinanog prinudnog izvrenja pokrenute protiv steajnog dunika se
privremeno moraju obustaviti.
(5) Izluna i razluna prava povjerilac ne moe ostvariti u prethodnom postupku.
(6) Ukoliko je steajni sudija u skladu sa stavom 2. taka 3) ovog lana postavio
privremenog steajnog upravnika i dalje prema vlastitoj procjeni ili na zahtjev privremenog
steajnog upravnika moe narediti da:
1) privremeni steajni upravnik moe preduzimati pravne radnje i pravne poslove
potrebne za nastavak poslovanja u ime steajnog dunika i sa dejstvom za njega, uz uslov da
nastavak takvih aktivnosti ne teti dunika, niti potencijalne steajne povjerioce,
2) privremenom steajnom upravniku u sluaju iz take 1) ovog stava nije potrebna
saglasnost steajnog dunika, koji je u tom smislu iskljuen iz poslovodstva,
3) pravne radnje steajnog dunika postaju pravno valjane samo uz prethodnu saglasnost
privremenog steajnog upravnika.
(7) Ako postoje posebne okolnosti u sluaju opasnosti od docnje, steajni sudija moe
donijeti rjeenje kojim e steajnom duniku narediti optu zabranu raspolaganja.
(8) Ako sudija donese rjeenje iz stava 7. ovog zakona, ovlatenje upravljanja i raspolaganja
imovinom steajnog dunika prelazi u potpunosti na privremenog steajnog upravnika.
(9) alba protiv rjeenja iz stava 7. ovog lana ne odgaa izvrenje rjeenja.
(10) U sluaju povrede ogranienja raspolaganja shodno se primjenjuju odredbe l. 106. i
107. ovog zakona.
(11) Protiv rjeenja steajnog sudije donesenog na osnovu st. 1, 2, 3, 4, 6, 7. i 8. ovog lana,
steajni dunik ili privremeni steajni upravnik mogu izjaviti albu drugostepenom sudu u roku od
osam dana.
(12) alba steajnog dunika iz stava 11. ovog lana ne odgaa izvrenje rjeenja.
Zadaci i pravni poloaj privremenog steajnog upravnika

lan 58.
(1) Privremeni steajni upravnik duan je da obezbijedi imovinu steajnog dunika i brine
se o njoj.
(2) Privremeni steajni upravnik duan je da ispita da li e imovina steajnog dunika
pokriti trokove postupka i da li postoji razlog za otvaranje steajnog postupka, te podnese izvjetaj
o svojim nalazima sudu u roku od 30 dana od svog imenovanja.
(3) Privremeni steajni upravnik vri procjenu da li se poslovanje steajnog dunika u cjelini
ili u pojedinim dijelovima moe nastaviti.
(4) Ukoliko bi nastavkom poslovanja nastala teta za dunika ili za potencijalnu steajnu
masu, privremeni steajni upravnik mora podnijeti prijedlog steajnom sudiji za privremenu
obustavu poslovanja.
(5) Protiv odluke o prijedlogu za obustavu poslovanja albu moe uloiti dunik, kao i
privremeni steajni upravnik.
(6) Privremeni steajni upravnik duan je da namiri potraivanja koja zasnuje on ili steajni
dunik uz njegovu saglasnost, osim ako je drugaije ugovoreno ili ureeno ovim zakonom.
(7) Privremeni steajni upravnik duan je da dostavi izvjetaj steajnom
sudiji:
steajni dunik, odnosno organ ovlaten za zastupanje steajnog dunika podnio prijedlog za
otvaranje steajnog postupka u roku od 60 dana od dana nastupanja platene nesposobnosti ili
povjerilac podnio prijedlog za pokretanje steajnog postupka nakon isteka roka od 60 dana od dana
nastupanja platene nesposobnosti kada je to bio duan da podnese steajni dunik, odnosno organ
ovlaten za zastupanje steajnog dunika.
(8) Privremeni steajni upravnik duan je da obezbijedi da se pravo povjerioca iz stava 6.
ovog zakona zadovolji i nakon otvaranja steajnog postupka.
(9) Privremeni steajni upravnik nije duan da namiri poreska i druga javna davanja nastala
u ovom periodu.
(10) Potraivanja iz stava 9. ovog lana predstavljaju steajna potraivanja u skladu sa
lanom 86. ovog zakona.
(11) Privremeni steajni upravnik ima ovlatenje da ue u poslovne prostorije dunika i
sprovede neophodne radnje.
(12) Dunik, ako je pojedinac, odnosno tijela dunika, ako je dunik pravno lice, obavezni
su da dozvole privremenom steajnom upravniku da pregleda poslovne knjige i poslovnu
dokumentaciju dunika.
(13) Privremeni steajni upravnik duan je da steajnom sudiji poloi raun i podnese
izvjetaj o svom radu za period privremene uprave.
(14) Privremeni steajni upravnik ima pravo na naknadu koja se odreuje u skladu sa
tarifom.
Trajni obligacioni odnosi za vrijeme prethodnog postupka,

javna potraivanja i potraivanja radnika
lan 59.
(1) Tokom trajanja prethodnog postupka ugovorni partner steajnog dunika ne moe
otkazati trajni obligacioni odnos.
(2) Potraivanja poreza, doprinosa i drugih javnih davanja iz trajnih obligacionih odnosa,
koja su nastala u periodu nakon podnoenja prijedloga, privremeni steajni upravnik nije duan da
namiri.
(3) Potraivanja iz stava 2. ovog lana su steajna potraivanja u skladu sa lanom 86. ovog
zakona.
(4) Privremeni steajni upravnik duan je da namiri potraivanja radnika, kao i doprinose
po osnovu rada radnika samo u sluaju ako su radnici ostali u radnom odnosu.
(5) Ako radnici ne ostanu u radnom odnosu, prava na naknadu iz radnog odnosa, kao i
potraivanja doprinosa ne prestaju, ali se mogu ostvarivati samo kao steajna potraivanja.
(6) Potraivanja radnika koje je zaposlio privremeni steajni upravnik mogu se
pretfinansirati zajmom.
(7) Druga potraivanja iz trajnih obligacionih odnosa privremeni steajni upravnik duan
je da namiri samo ako je u vezi s tim postignut poseban dogovor, u protivnom su takva potraivanja
steajna potraivanja u skladu sa lanom 86. ovog zakona.
Dejstvo i oglaavanje mjera obezbjeenja

lan 60.
(1) Ogranienja raspolaganja u skladu sa lanom 57. ovog zakona, kao i postavljanje
privremenog steajnog upravnika Sud objavljuje na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli suda, u
Slubenom glasniku Republike Srpske i na internet stranici APIF-a.
(2) Odluka kojom su odreene mjere iz lana 57. ovog zakona dostavlja se steajnom
duniku.
(3) Odlukom o postavljanju privremenog steajnog upravnika pozivaju se povjerioci da mu
bez odgaanja saopte koje mjere obezbjeenja na predmetima imovine steajnog dunika oni
zahtijevaju.
(4) Predmet na kome se zahtijeva mjera obezbjeenja, vrsta i osnov nastajanja prava
obezbjeenja, kao i obezbijeeno potraivanje moraju se naznaiti.
(5) Povjerioci koji propuste da daju saoptenje iz stava 3. ovog lana ili to svojom krivicom
odugovlae ne mogu protiv privremenog upravnika o pitanju prava obezbjeenja ostvariti prava na
naknadu tete, osim ako dokau da je privremeni upravnik znao za postojanje tog prava
obezbjeenja.
(6) U pogledu ukidanja mjera obezbjeenja shodno se primjenjuje stav 1. ovog lana.
Javni registar
lan 61.
(1) Steajni sudija odreuje upise u odgovarajue javne registre ogranienja raspolaganja,
kao i brisanje tog ogranienja.
(2) Ogranienja iz stava 1. ovog lana upisuju se po slubenoj dunosti.
Odgovornost privremenog steajnog upravnika

lan 62.
(1) Steajni sudija moe, ako to nalau posebne okolnosti, naloiti privremenom steajnom
upravniku da se osigura i u tom sluaju se na odgovornost i osiguranje privremenog steajnog
upravnika shodno primjenjuju odredbe lana 74. ovog zakona koje se odnose na odgovornosti i
osiguranje steajnog upravnika.
(2) Za visinu osigurane sume mjerodavna je imovina steajnog dunika o kojoj se brine
privremeni steajni upravnik.
Prestanak slube privremenog steajnog upravnika

lan 63.
(1) Otvaranjem steajnog postupka prava i obaveze privremenog steajnog upravnika

prelaze na steajnog upravnika.
(2) Privremeni steajni upravnik, koji otvaranjem steajnog postupka nije imenovan za
steajnog upravnika, duan je da izvri primopredaju dunosti steajnom upravniku i preda mu svu
imovinu kojom upravlja, kao i poslovnu dokumentaciju koju je dobio i sainio.
(3) Ukoliko steajni upravnik naplati potraivanja koja je privremeni steajni upravnik
ostvario u skladu sa l. 58 i 59. ovog zakona, duan je iz steenog prethodno izmiriti obaveze koje
je privremeni upravnik zasnovao u skladu sa istim odredbama.
(4) Eventualni viak koji ostane po odbitku obaveza ulazi u steajnu masu.
(5) Ukoliko steajni sudija ukine privremenu upravu iz drugih razloga, dunost
privremenog steajnog upravnika prestaje tek kada on iz imovine kojom upravlja izmiri nastale
trokove i obaveze koje je zasnovao on ili steajni dunik uz njegovu saglasnost ili kada obezbijedi
osiguranje za isplatu namirenja neplaenih ili osporenih obaveza koje je zasnovao.
3. Organi steajnog postupka
Organi steajnog postupka

lan 64.
Organi steajnog postupka su: steajni sudija, steajni upravnik, skuptina povjerilaca i
odbor povjerilaca.
Steajni sudija
lan 65.
(1) Steajni sudija vodi i upravlja steajnim postupkom od podnoenja prijedloga za

otvaranje do zavretka steajnog postupka.
(2) Steajni sudija pri postupku iz stava 1. ovog lana vri prava i obaveze u skladu sa
odredbama ovog zakona.
(3) Steajni sudija imenuje: vjetake i revizore u steajnom postupku, privremenog
steajnog upravnika, lanove privremenog odbora povjerilaca i steajnog upravnika, te vri pravni
nadzor nad radom privremenog steajnog upravnika i steajnog upravnika u skladu sa odredbama
ovog zakona.
(4) Steajni sudija moe odluke steajnog upravnika kojim se kre odredbe ovog zakona i
drugi pozitivni propisi, kojima se umanjuje steajna masa i povreuju prava povjerilaca, staviti van
snage.
Uslovi za polaganje strunog ispita za steajnog upravnika i

uvrtavanje na listu steajnih upravnika
lan 66.
(1) Polaganje strunog ispita za steajnog upravnika vri se na osnovu javnog poziva
ministra.
(2) Javni poziv se objavljuje u Slubenom glasniku Republike Srpske, u jednim dnevnim
novinama koje su dostupne na cijelom podruju Republike Srpske i na internet stranici
Ministarstva.
(3) Struni ispit za steajnog upravnika polae se pred komisijom od tri lana koju imenuje
ministar, a na osnovu pravilnika kojim se propisuje program strunog ispita za steajnog upravnika
i nain njegovog polaganja, kao i nain strunog usavravanja steajnih upravnika.
(4) Lice koje podnosi zahtjev za polaganje strunog ispita za steajnog upravnika mora da
ispunjava sljedee uslove:
1) da je dravljanin BiH, odnosno Republike Srpske,
2) da ispunjava opte zdravstvene uslove,
3) da nije navrilo 70 godina ivota,
4) da ima zavren ekonomski ili pravni fakultet ili fakultet tehnikog smjera i najmanje pet
godina radnog iskustva u struci,
5) da nije osuivan za krivina djela iz oblasti organizovanog kriminala, korupcije i
privrednog kriminaliteta, kao i za krivina djela koja ga ine nedostojnim da obavlja dunost
steajnog upravnika,
6) da se protiv njega ne vodi krivini postupak za krivina djela iz oblasti organizovanog
kriminala, korupcije i privrednog kriminaliteta, kao i za krivina djela koja ga ine nedostojnim da
obavlja dunost steajnog upravnika,
7) da nije razrijeen dunosti direktora ili drugog odgovornog lica u pravnom subjektu
zbog nesavjesnog rada i da nije poinio prekraj iz lana 291. ovog zakona,
8) da nema negativnih rezultata rada u privrednoj ili drugoj organizaciji, o emu prilae
potvrdu Privredne komore Republike Srpske.
(5) Lice koje poloi struni ispit za steajnog upravnika ministar uvrtava na listu steajnih
upravnika u skladu sa lanom 67. stav 1. ovog zakona.
(6) Pravilnik iz stava 3. ovog lana donosi ministar.
Lista steajnih upravnika
lan 67.
(1) Ministar za podruje nadlenosti svakog Suda utvruje listu steajnih upravnika, koja se
se objavljuje u Slubenom glasniku Republike Srpske i na internet stranici Ministarstva.
(2) Lista steajnih upravnika iz stava 1. ovog lana se obnavlja svake etiri godine nakon
ispunjenja uslova iz lana 70. ovog zakona.
(3) Ministarstvo listu i dopune liste steajnih upravnika dostavlja okrunim privrednim
sudovima nadlenim za voenje steajnog postupka.
(4) Ministar, nakon prijema dva pravosnana rjeenja o razrjeenju dunosti steajnog
upravnika iz lana 75. stav 4. ovog zakona, koja se odnose na isto lice, donosi rjeenje kojim brie
to lice sa liste steajnih upravnika.
(5) Ministar donosi rjeenje kojim brie lice sa liste steajnih upravnika, ako je to lice
osueno za krivino djelo iz oblasti organizovanog kriminala, korupcije i privrednog kriminaliteta,
ako je osueno za krivino djelo koje ga ini nedostojnim da obavlja dunost steajnog upravnika
ili ako se protiv njega vodi krivini postupak za ta krivina djela.
(6) Ministar donosi rjeenje kojim se brie lice sa liste steajnih upravnika kada to lice navri
70 godina ivota.
(7) Rjeenje ministra kojim se brie lice sa liste steajnih upravnika dostavlja se predlagau
i licu na koje se odnosi.
(8) Protiv rjeenja kojim se brie lice sa liste steajnih upravnika ne moe se izjaviti alba,
ali se protiv njega moe pokrenuti upravi spor, u roku od 30 dana od dana njegovog prijema.
(9) Rjeenje ministra kojim se brie lice sa liste steajnih upravnika objavljuje se u
Slubenom glasniku Republike Srpske i na internet stranici Ministarstva.
Imenovanje steajnog upravnika

lan 68.
(1) Steajni sudija imenuje steajnog upravnika rjeenjem o otvaranju steajnog postupka.
(2) Steajni sudija za steajnog upravnika moe imenovati lice koje se nalazi na listi steajnih
upravnika za podruje mjesno nadlenog Suda.
(3) Izuzetno od stava 2. ovog lana, za steajnog upravnika moe biti imenovano lice koje
se nalazi na listi sa podruja drugog mjesno nadlenog Suda u Republici Srpskoj, ako na podruju
nadlenog okrunog privrednog suda nema dovoljan broj steajnih upravnika, odnosno ako su
steajni upravnici sa podruja nadlenog okrunog privrednog suda ve imenovani u dva steajna
predmeta.
Ogranienje u imenovanju steajnih upravnika

lan 69.
Za steajnog upravnika ne mogu biti imenovana lica koja:

1) moraju biti izuzeta kao sudije u steajnom postupku,
2) su bliski srodnici steajnog sudije,
3) su odgovorna za obaveze u steaju ili su lanovi organa za zastupanje steajnog dunika,
4) su povjerioci steajnog dunika ili koja su u konkurentskom odnosu sa steajnim
dunikom,
5) po posebnom zakonu ne bi mogla biti imenovana za lana nadzornog organa ili za
zastupanje steajnog dunika,
6) su bila ili jesu zaposlena kod steajnog dunika ili su bila ili jesu lan nekog njegovog
organa,
7) su za steajnog dunika radila savjetodavno ili su uestvovala u poslovima u vezi sa
imovinom i kapitalom steajnog dunika.
Struno usavravanje steajnih upravnika

lan 70.
(1) Steajni upravnici iz lana 67. stav 1. ovog zakona duni su da se struno usavravaju.
(2) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje program strunog ispita za steajnog
upravnika i nain njegovog polaganja, kao i nain strunog usavravanja steajnih upravnika.
Broj predmeta koji moe voditi
steajni upravnik
lan 71.
(1) Jedan steajni upravnik moe voditi jedan steajni postupak, a izuzetno, kada to
zahtijevaju naroito opravdani razlozi, jedan steajni upravnik moe istovremeno voditi dva
steajna postupka.
(2) U steajnim postupcima male vrijednosti steajni upravnik moe voditi vie od dva
steajna postupka.
(3) Steajni postupak male vrijednosti je onaj steajni postupak u kojem oekivana
vrijednost steajne mase nije vea od od 100.000 KM.
(4) Okruni privredni sudovi ureuju i vode evidenciju o otvorenim steajnim postupcima,
angaovanim upravnicima i broju predmeta kojima su upravnici zadueni.
Prava steajnog upravnika

lan 72.
(1) Steajni upravnik je ovlaten i obavezan da bez odgaanja ue u posjed imovine koja
spada u steajnu masu, upravlja njom, po mogunosti nastavi poslovanje do izvjetajnog roita,
ako to ne teti steajne povjerioce, i unovi je u skladu sa odredbama ovog zakona.
(2) Ako je neophodno za poslovanje i ouvanje steajne mase, steajni upravnik ovlaten
je da i prije odluke organa povjerilaca, u toku poslovanja unovi pojedine predmete i kvarljivu robu.
(3) Steajni upravnik moe na osnovu izvrnog rjeenja o otvaranju steajnog postupka
zahtijevati izruenje stvari koje se nalaze u posjedu steajnog dunika, kao i poslovnu
dokumentaciju i kada se ona nalazi u posjedu treih lica.
Obaveze steajnog upravnika

lan 73.
(1) Steajni upravnik duan je, postupajui u skladu sa pravilnikom kojim se propisuje
kodeks steajnih upravnika, da:
1) odmah ue u posjed imovine steajnog dunika i imovinu obezbijedi,
2) izvri detaljan popis steajne mase i popis dostavi steajnom sudiji najkasnije u roku od
45 dana od dana imenovanja,
3) za svaki predmet navede knjigovodstvenu vrijednost i oekivani iznos unovavanja.
(2) Steajni upravnik duan je da saini popis svih povjerilaca steajnog dunika za koje je
saznao i do kojih je doao iz knjiga i poslovne dokumentacije steajnog dunika i saini nacrt tabele
prijavljenih potraivanja.
(3) Steajni upravnik je duan da:
1) vodi poslovne knjige,
2) saini poetni bilans na osnovu inventarisanja prema stanju na dan otvaranja postupka,
3) podnese potrebne izvjetaje nadlenim organima,
4) saini izvjetaj o ekonomsko-finansijskom poloaju steajnog dunika i razlozima koji
su doveli do steaja,
5) saini izvjetaj procjene o toku steajnog postupka, trokovima postupka i prijedlog
odluka u vezi sa voenjem steajnog postupka,
6) obavijesti poznate povjerioce o otvaranju steajnog postupka, kao i sudove i organe
uprave kod kojih se vode sudski i upravni postupci u kojima je steajni dunik stranka u postupku,
7) zastupa steajnog dunika, odnosno steajnu masu u pokretanju sudskih, upravnih i
drugih postupaka,
8) bez odgaanja unovi imovinu steajnog dunika i izvri namirenje povjerilaca u skladu
sa ovim zakonom,
9) saini plan reorganizacije u sluajevima kada ga na to obavee skuptina povjerilaca, te
da se izjasni o planu kada plan podnosi drugo lice,
10) redovno, a najmanje jednom u tri mjeseca izvjetava steajnog sudiju i odbor
povjerilaca o radnjama koje sprovodi u steajnom postupku i stanju steajne mase i da krajem
kalendarske godine saini zavrni raun za tu godinu,
11) zavrni raun iz take 10) ovog stava dostavi steajnom sudiji, odboru povjerilaca i
drugim organima propisanim zakonom,
12) da se pridrava zakonskih i sudskih rokova za sprovoenje radnji u steajnom
postupku i da sve radnje zavri u roku predvienom za okonanje steajnog postupka.
(4) Steajni upravnik duan je da obavlja i druge poslove propisane ovim zakonom.
(5) Ako nije u mogunosti da radnje iz ovog lana sprovede u roku, steajni upravnik je
duan da o preprekama za sprovoenje tih radnji obavijesti steajnog sudiju i organe povjerilaca.
(6) Nagradu i naknadu za rad steajnog upravnika odreuje steajni sudija u skladu sa
pravilnikom kojim se propisuju naknade i nagrade za rad steajnih upravnika.
(7) Utvrivanje standarda za upravljanje steajnom masom propisuje se pravilnikom.
(8) Pravilnike iz st. 1, 6. i 7. ovog lana donosi ministar u roku od est mjeseci od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
Odgovornost i osiguranje steajnog upravnika

lan 74.
(1) U sluaju da steajni upravnik svojom krivicom povrijedi obaveze koje je prema ovom
zakonu duan da izvrava, obavezan je da nadoknadi tako prouzrokovanu tetu svim uesnicima
steajnog postupka.
(2) Od naknade prouzrokovane tete iz stava 1. ovog lana izuzete su obaveze steajne
mase koje nisu u potpunosti ispunjene iz mase, ako steajni upravnik prilikom zasnivanja te obaveze
nije mogao predvidjeti da steajna masa nee biti dovoljna za njeno ispunjenje.
(3) Steajni upravnik je obavezan da neposredno nakon preuzimanja slube zakljui kod
osiguravajueg drutva osiguranje od odgovornosti za sve rizike koji su povezani sa njegovom
djelatnou u svakom steajnom predmetu.
(4) Najnia osigurana suma iz stava 3. ovog lana iznosi 50.000 KM.
(5) Steajni sudija moe, na prijedlog skuptine ili odbora povjerilaca i steajnog upravnika,
odrediti osiguranu sumu u veem iznosu od iznosa iz stava 4. ovog lana, uzimajui u obzir
oekivanu steajnu masu i posebne okolnosti postupka steajnog postupka koji vodi steajni
upravniik.
(6) Premija dodatnog osiguranja iz stava 5. ovog lana predstavlja obavezu steajne mase.
(7) Odredbe o osiguranju od odgovornosti ne odnose se na steajne postupke male
vrijednosti iz lana 71. stav 3. ovog zakona.
Nadzor nad radom steajnog upravnika

lan 75.
(1) Upravljanje imovinom i vrenje slube steajnog upravnika podlijee pravnom nadzoru
steajnog sudije.
(2) Steajni sudija moe u svako doba zahtijevati od steajnog upravnika informaciju o toku
steajnog postupka.
(3) Ako steajni upravnik ne postupi u skladu sa stavom 2. ovog lana i ako ne ispunjava
obaveze predviene ovim zakonom, steajni sudija moe steajnom upravniku izrei novanu
kaznu za prekraj.
(4) Ako postoji opravdan razlog, steajni sudija moe steajnog upravnika razrijeiti
dunosti i imenovati drugog steajnog upravnika.
(5) Steajni sudija e razrijeiti steajnog upravnika sa dunosti ako je osuen za krivino
djelo iz oblasti organizovanog kriminala, korupcije i privrednog kriminaliteta, ako je osuen za
krivino djelo koje ga ini nedostojnim da obavlja dunost steajnog upravnika ili ako se protiv
njega vodi krivini postupak za ta krivina djela.
(6) Protiv rjeenja steajnog sudije o razrjeenju dunosti steajni upravnik moe izjaviti
albu.
(7) alba iz stava 6. ovog lana ne odgaa izvrenje rjeenja.
(8) Steajni sudija rjeenje o razrjeenju steajnog upravnika, kao i odluku o albi na rjeenje
dostavlja Ministarstvu.
Skuptina povjerilaca
lan 76.
(1) Steajni sudija rjeenjem o otvaranju steajnog postupka saziva prvu skuptinu
povjerilaca.
(2) Svaku narednu skuptinu povjerilaca steajni sudija moe sazvati ako to zatrae steajni
upravnik, odbor povjerilaca ili najmanje pet povjerilaca, koji zajedno zastupaju najmanje jednu
petinu prijavljenih iznosa potraivanja.
(3) Steajni sudija moe sazvati skuptinu povjerilaca radi rasprave o pitanjima bitnim za
voenje i tok steajnog postupka.
(4) Pravo glasa u skuptini povjerilaca imaju povjerioci koji su prijavili svoja potraivanja,
a koje nije osporio steajni upravnik ili neko od povjerilaca sa pravom glasa.
(5) Povjerioci niih isplatnih redova nemaju pravo glasa.
(6) Pravo glasa razlunih povjerilaca je, u smislu lana 93. ovog zakona, ogranieno na iznos
sa kojim se oni pojavljuju kao steajni povjerioci.
(7) Steajni sudija moe, u sluaju kada se osporeno potraivanje uini vjerovatnim, odluiti
o priznavanju prava glasa.
(8) Na roitu prisutni povjerioci, steajni dunik i steajni upravnik mogu zahtijevati hitno
preispitivanje odluke o pravu glasa.
(9) Steajni sudija o zahtjevu iz stava 8. ovog lana mora odmah, na osnovu stanja u spisu,
donijeti odluku, na koju povjerioci nemaju pravo albe.
(10) Skuptinom povjerilaca rukovodi steajni sudija.
(11) U skuptini povjerilaca glasa se srazmjerno visini potraivanja, a odluka se donosi ako
je suma iznosa potraivanja povjerilaca koji su glasali za odluku vea od polovine sume iznosa
potraivanja prisutnih povjerilaca.
(12) Prva skuptina povjerilaca, nakon imenovanja steajnog upravnika, moe da izabere
drugog steajnog upravnika.
(13) Izbor drugog steajnog upravnika iz stava 12. ovog lana moe predloiti najmanje
pet povjerilaca, koji zajedno predstavljaju najmanje petinu prijavljenih iznosa potraivanja.
(14) Steajni sudija moe odbiti imenovanje izabranog steajnog upravnika ako postoje
razlozi propisani lanom 69. i lanom 71. stav 1. ovog zakona ili koji upuuju da je on pristrasan ili
nepodoban.
(15) Steajni sudija rjeenjem odluuje o imenovanju novog steajnog upravnika i
razrjeenju dotadanjeg steajnog upravnika.
(16) Protiv rjeenja iz stava 15. ovog lana razrijeeni steajni upravnik, steajni dunik i
svaki povjerilac mogu izjaviti albu drugostepenom sudu.
(17) alba iz stava 16. ovog lana ne odgaa izvrenje rjeenja.
(18) Ako skuptina povjerilaca odbije da se izjasni o izvjetaju steajnog upravnika na dva
uzastopna izvjetajna roita, steajni sudija je ovlaten da odlui o prihvatanju izvjetaja i odluka
koje je steajni upravnik predloio.
Izbor odbora povjerilaca

lan 77.
(1) Skuptina povjerilaca moe iz kruga povjerilaca izabrati odbor povjerilaca.

(2) Radi zatite interesa povjerilaca, steajni sudija moe do izbora odbora povjerilaca,
ukoliko je potrebno, imenovati privremeni odbor povjerilaca.
(3) lanove privremenog odbora povjerilaca moe promijeniti skuptina povjerilaca.
(4) U odboru povjerilaca moraju biti zastupljene sljedee grupe povjerilaca: steajni
povjerioci sa najviim potraivanjima, steajni povjerioci sa malim potraivanjima, predstavnici
radnika steajnog dunika i razluni povjerioci.
(5) Predstavnike radnika steajnog dunika u odboru povjerilaca predlau radnici.
(6) Za lanove odbora povjerilaca mogu biti izabrana ili imenovana i lica koja nisu
povjerioci, ako bi svojim strunim znanjem mogla doprinijeti radu odbora.
(7) Odbor povjerilaca se sastoji od neparnog broja lanova, koji nije vei od sedam.
(8) Kada je odreeno da odbor povjerilaca preduzima odreene radnje u postupku,
podneske u ime odbora povjerilaca podnosi, odnosno izjave daje predsjednik odbora, na osnovu
odluke odbora ili lice koje predsjednik odbora povjerilaca ovlasti.
Zadaci odbora povjerilaca

lan 78.
(1) Odbor povjerilaca je kontrolni i savjetodavni organ steajnog upravnika.

(2) Odbor povjerilaca je ovlaten da pregleda poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju,
te naloi provjeru prometa i iznosa gotovine.
(3) Za obavljanje pojedinih poslova iz svoga djelokruga odbor povjerilaca moe ovlastiti
pojedine svoje lanove.
(4) U krugu svojih ovlatenja odbor povjerilaca posebno moe:
1) razmatrati izvjetaje steajnog upravnika o toku steajnog postupka i stanju steajne
mase,
2) pregledati poslovne knjige i cjelokupnu dokumentaciju koju je preuzeo steajni
upravnik,
3) podnositi prigovore sudu na rad steajnog upravnika,
4) davati miljenje o unovenju steajne mase kada je to ovim zakonom predvieno i kada
to Sud zatrai,
5) davati miljenje sudu o nastavljanju zapoetih poslova, odnosno o radu steajnog
dunika, kada Sud to zatrai,
6) davati saglasnost o otpisu opravdanih manjkova utvrenih popisom imovine, o emu
obavjetava Sud i skuptinu povjerilaca.
(5) Odbor povjerilaca je duan da obavjetava povjerioce o toku steajnog postupka i stanju
steajne mase.
Nain rada i odluivanja odbora povjerilaca

lan 79.
(1) Steajni sudija po slubenoj dunosti, na prijedlog steajog upravnika, lanova odbora
povjerilaca ili najmanje pet povjerilaca ija potraivanja prelaze jednu petinu ukupno priznatih
potraivanja, saziva prvu sjednicu odbora povjerilaca.
(2) lanovi odbora povjerilaca na prvoj sjednici biraju predsjednika.
(3) Naredne sjednice odbora povjerilaca saziva predsjednik odbora povjerilaca po slubenoj
dunost ili na prijedlog drugih lanova odbora, steajnog sudije, steajnog upravnika ili na prijedlog
najmanje pet povjerilaca koji imaju najmanje jednu petinu ukupno priznatih potraivanja.
(4) Predsjednik odbora povjerilaca utvruje dnevni red sjednice iz stava 3. ovog lana,
uzimanjui u obzir i prijedloge predlagaa za zakazivanja sjednice.
(5) Sjednice odbora se odravaju u prostorijama steajnog suda, ali steajni sudija moe
izuzetno, kada za to postoje razlozi, dati saglasnost da se neke sjednice odre u prostorijama
steajnog dunika ili na nekom drugom mjestu.
(6) Izvjetaje i druge materijale na kojima se odluuje na sjednici odbora povjerilaca
priprema steajni upravnik i njegova sluba.
(7) Odbor moe donijeti odluku da neke materijale pripremi predsjednik ili neki drugi lan
odbora.
(8) Materijali za sjednicu dostavljaju se predsjedniku odbora povjerilaca, a on lanovima
odbora najmanje tri dana prije odravanja sjednice.
(9) Odbor povjerilaca na sjednicama odluuje o pitanjima koja se odnose na njihovu oblast
aktivnosti.
(10) Steajni sudija moe prisustvovati sjednicama odbora povjerilaca.
(11) Steajni upravnik je uvijek obavezan da se odazove pozivu na sjednicu i da prisustvuje
sjednici odbora povjerilaca.
(12) Odbor povjerilaca moe da odlui da odri sjednicu odbora povjerilaca bez prisustva
steajnog upravnika.
(13) Odbor povjerilaca duan je da pozove steajnog sudiju na svoje sjednice.
(14) Odbor povjerilaca moe odrati sjednicu ako je prisutna veina od ukupnog broja
lanova odbora.
(15) Odluke na sjednici odbora povjerilaca donose se veinom glasova prisutnih lanova, a
ako su glasovi podijeljeni, odluuje steajni sudija da li e naloiti zakazivanje nove sjednice odbora
povjerilaca ili e zakazati skuptinu povjerilaca.
(16) Zapisnici i materijali sa sjednica odbora povjerilaca dostavljaju se steajnom sudu
najkasnije u roku od tri dana.
Odluivanje o znaajnim pravnim poslovima

lan 80.
(1) Za poslove steajnog dunika koji proizvode znaaje posljedice, kao to je preuzimanje
obaveza, otuenje i sticanje nepokretnosti privrednog drutva u cjelini ili pojedinih njegovih
dijelova, pokretanje parnica ili zastupanje na parnicama, izrada nacrta steajnog plana prije
podnoenja sudu ili povjeriocima, podnoenje prijedloga za prekidanje poslovanja dunika koji
imaju znatan uticaj na obim imovine kojom se upravlja, potrebna je saglasnost odbora povjerilaca,
ukoliko je on izabran ili imenovan.
(2) Ako nije izabran ili imenovan odbor povjerilaca, potrebna je saglasnost skuptine
povjerilaca.
(3) Ukoliko se na dvije uzastopne sjednice odbora povjerilaca ne donese odluka o davanju
saglasnosti iz stava 1. ovog lana, saglasnost moe dati steajni sudija.
Razrjeenje lanova odbora povjerilaca

lan 81.
(1) Steajni sudija moe po slubenoj dunosti, ili na zahtjev povjerioca ili na lini zahtjev,
razrijeiti dunosti lana odbora povjerilaca.
(2) Prije donoenja odluke o razrjeenju, sudija je obavezan da saslua lana odbora
povjerilaca.
(3) Steajni sudija e imenovati novog lana odbora povjerilaca ako bi zbog razrjeenja broj
lanova odbora povjerilaca bio manji od tri lana.
(4) Skuptina povjerilaca moe na prvom sljedeem roitu povjerilaca iskljuiti lana koga
je imenovao sudija i izabrati drugog lana odbora povjerilaca.
Odgovornost lanova odbora povjerilaca

lan 82.
lanovi odbora povjerilaca duni su da nadoknade tetu uesnicima prouzrokovanu

skrivljenom povredom obaveza koje imaju u skladu sa ovim zakonom.
Nagrada za rad i naknada trokova

lan 83.
(1) Naknada za lanove odbora povjerilaca, kao i za lanove privremenog odbora

povjerilaca Sud odreuje u skladu sa pravilnikom kojim se propisuju naknade i nagrade za rad
steajnog upravnika iz lana 95. stav 2. ovog zakona.
(2) Do donoenja pravilnika iz stava 1. ovog lana, Sud naknadu lanu odbora povjerilaca
moe odrediti u paualnom iznosu, uzimajui u obzir sloenost predmeta, obim posla i drugo.
4. Steajna masa i rasporeivanje povjerilaca
Definicja steajne mase

lan 84.
(1) Steajnu masu ini cjelokupna imovina koja pripada steajnom duniku u vrijeme
otvaranja steajnog postupka, kao i imovina koju steajni dunik stekne tokom steajnog postupka,
ako drugim propisima nije predvieno drugaije.
(2) Steajna masa slui namirenju trokova steajnog postupka, povjerilaca koji u vrijeme
otvaranja steajnog postupka imaju osnovan imovinski zahtjev prema steajnom duniku (steajni
povjerioci), kao i povjerilaca koji u toku otvorenog steajnog postupka steknu pravo potraivanja
prema masi (povjerioci mase).
Isplatni redovi steajnih povjerilaca
lan 85.
(1) Steajni povjerioci se prema vrsti svojih potraivanja svrstavaju u isplatne redove.
(2) Povjerioci kasnijeg isplatnog reda mogu se namiriti tek poto budu u cijelosti namireni
povjerioci prethodnog isplatnog reda.
(3) Steajni povjerioci istog isplatnog reda namiruju se srazmjerno velini svojih
potraivanja.
(4) Namirenje povjerilaca iz postojeih sredstava slobodne steajne mase vri se prema
sljedeem redoslijedu:
1) steajni povjerioci viih isplatnih redova u skladu sa lanom 87. ovog zakona,
2) steajni povjerioci opteg isplatnog reda u skladu sa lanom 86. ovog zakona,
3) steajni povjerioci niih isplatnih redova u skladu sa lanom 88. ovog zakona.
Steajni povjerioci opteg isplatnog reda

lan 86.
Povjerioci koji u trenutku otvaranja steajnog postupka imaju opravdan imovinski zahtjev
prema steajnom duniku (steajni povjerioci) su povjerioci opteg isplatnog reda, ukoliko ne
spadaju u vie ili nie isplatne redove prema odredbama l. 87. ili 88. ovog zakona.
Steajni povjerioci viih isplatnih redova

lan 87.
(1) Prije ostalih steajnih povjerilaca namiruju se ona potraivanja koja potiu iz perioda
privremene uprave i koja nasuprot odredbi lana 58. st. 6. i 7. i lana 59. st. 4, 5. i 6. ovog zakona
nije mogao namiriti ni privremeni upravnik ni steajni upravnik u skladu sa lanom 21. stav 3. ovog
zakona.
(2) Prije ostalih steajnih povjerilaca, ali poslije povjerilaca iz stava 1. ovog lana, namiruju
se zaposleni steajnog dunika sa potraivanjima iz radnog odnosa za posljednjih 12 mjeseci do
dana otvaranja steajnog postupka, ali samo u visini zakonom utvrene najnie plate i obraunatih
doprinosa na najniu platu.
(3) Prije ostalih steajnih povjerilaca, ali poslije povjerilaca iz stava 1. ovog lana, namiruju
se radnici koji ostvaruju pravo na naknadu tete za povrede na radu i lanovi porodice poginulog
radnika na radu, koja se isplauje u punom iznosu.
Steajni povjerioci niih isplatnih redova

lan 88.
(1) U rangu poslije ostalih potraivanja steajnih povjerilaca, namiruju se sljedeim

redoslijedom, a pri istom rangu srazmjerno prema odnosu njihovih iznosa:
1) kamate koje teku od otvaranja steajnog postupka na potraivanja steajnih povjerilaca,
2) trokovi koji su pojedinim steajnim povjeriocima nastali njihovim ueem u
postupku,
3) novane kazne, globe, prekrajne kazne i novane prinude, kao i posljedice nekog
krivinog djela ili prekraja koje obavezuju na novana plaanja,
4) potraivanja koja se odnose na neku besplatnu inidbu steajnog dunika,
5) potraivanja koja se odnose na povrat zajma kojim se nadoknadio kapital nekog lana
drutva, odnosno na povrat zajama koji je dalo tree lice, a za koje je lan drutva dao obezbjeenje
ili potraivanja koja su s tim izjednaena, u smislu zakona kojim se ureuju privredna drutva.
6) potraivanja po osnovu zajmova kao i drugih pravnih radnji koje u ekonomskom
pogledu odgovaraju odobravanju zajmova, u dijelu kojem ti zajmovi nisu obezbijeeni, a koji su
steajnom duniku odobreni od povezanih lica steajnog dunika iz lana 141. ovog zakona, osim
lica koja se u okviru svoje redovne djelatnosti bave davanjem kredita i zajmova.
(2) Potraivanja za koja je izmeu povjerioca i steajnog dunika ugovoren nii rang u
steajnom postupku namiruju se u sluaju sumnje nakon potraivanja navedenih u stavu 1. ovog
lana.
(3) Kamate na potraivanja nierangiranih steajnih povjerilaca i trokovi nastali
povjeriocima zbog uea u postupku imaju isti rang kao potraivanja tih povjerilaca.
Izdravanje steajnog dunika
lan 89.
(1) Kada je steajni postupak otvoren nad imovinom dunika pojedinca, prva skuptina
povjerilaca odluuje o iznosu potrebnom za izdravanje steajnog dunika, koji mu preostaje iz
njegovih prihoda ili koji se, u nedostatku takvih, odobrava iz steajne mase.
(2) Za donoenje odluke iz stava 1. ovog lana uzimaju se u obzir eventualni zahtjevi koji
trea lica imaju prema njemu po osnovu prava na izdravanje i odredbe o ogranienju izvrenja.
(3) Ako skuptina povjerilaca ne donese odluku iz stava 1. ovog lana, steajni upravnik
moe odobriti primjereno izdravanje.
(4) U ostalim sluajevima se dunikove obaveze izdravanja u periodu nakon otvaranja
steaja ne mogu ostvarivati iz steajne mase.
(5) Ako je steajni dunik pojedinac, steajni sudija na prijedlog steajnog dunika pojedinca
ili steajnog upravnika za period do prve skuptine povjerilaca, u skladu sa stavom 1. ovog lana,
odreuje iznos koji steajnom duniku preostaje radi primjerenog ivotnog izdravanja iz njegovih
primanja ili, u nedostatku primanja, iz steajne mase u iznosu koji bi steajnom duniku pripadao
po propisima izvrnog prava o ogranienju izvrenja.
Nedospjela, uslovna i nenovana potraivanja

lan 90.
(1) Potraivanja koja nisu dospjela do dana otvaranja steajnog postupka smatraju se
dospjelim potraivanjima.
(2) Potraivanja koja se odnose na raskidni uslov se u steajnom postupku, sve dok raskidni
uslov ne nastupi, uzimaju u obzir kao bezuslovna potraivanja.
(3) Potraivanja koja se odnose na odgoeni uslov uestvuju u raspodjeli ukoliko je taj
odgoeni uslov nastupio prije konane podjele steajne mase.
(4) Nenovana potraivanja ili ona iji novani iznos nije odreen istiu se u vrijednosti na
koju se mogu procijeniti u vrijeme otvaranja steajnog postupka.
(5) Potraivanja koja su izraena u stranoj valuti ili u nekoj obraunskoj jedinici
preraunavaju se u domau valutu prema kursnoj vrijednosti koja je u asu otvaranja postupka
mjerodavna za mjesto plaanja.
(6) Solidarni dunik i jemac mogu potraivanje, koje bi ubudue mogli stei prema
steajnom duniku namirenjem povjerioca, ostvariti u steajnom postupku samo ako povjerilac ne
zahtijeva namirenje svog potraivanja.
Izluivanje i naknada za izluna prava

lan 91.
(1) Lice koje ima pravo na izdvajanje stvari koja ne pripada steajnom duniku (izluni
povjerilac) nije steajni povjerilac i pravo tog lica na izluenje predmeta utvruje se prema
posebnim propisima.
(2) Pravo na izluivanje ne moe se ostvariti u prethodnom postupku.
(3) Nakon otvaranja steajnog postupka, pravo na izluenje moe se ostvariti najranije
nakon izvjetajnog roita.
(4) Ako je stvar koja je predmet izluivanja neophodna za nastavak poslovanja steajnog
dunika, steajni upravnik moe zahtjev za izluenje odgoditi za period od 90 dana poev od
izvjetajnog roita.
(5) Ukoliko je steajnom upravniku stvar koja je predmet izluivanja potrebna za nastavak
poslovanja i nakon isteka roka iz stava 4. ovog lana za sljedeih 90 dana, potrebna je saglasnost
steajnog sudije.
(6) Rjeenje se dostavlja steajnom upravniku i izlunom povjeriocu, a uesnici postupka
mogu protiv ovog rjeenja uloiti albu.
(7) Za period do izvjetajnog roita izlunom povjeriocu pripadaju samo prava
potraivanja zbog prekomjerne istroenosti stvari koja je predmet izluivanja.
(8) Nakon izvjetajnog roita, izlunom povjeriocu pripadaju prava na naknadu zbog
koritenja stvari koja je predmet izluivanja.
(9) Izluni povjerilac ima pravo da bude u potpunosti namiren za sve gubitke vrijednosti
stvari na koju se odnosi izluno pravo nakon izvjetajnog roita.
(10) Ako steajni upravnik nije u mogunosti da zatiti vrijednost stvari kroz isplate
izlunom povjeriocu, izluni povjerilac ima pravo da izlui stvar nakon to steajnom upravniku da
rok od osam dana.
(11) Ako je stvar ije se izluivanje moglo zahtijevati prije otvaranja steajnog postupka
neovlateno prodata od steajnog dunika, privremenog upravnika ili nakon otvaranja postupka od
steajnog upravnika, izluni povjerilac moe zahtijevati ustupanje prava na protivinidbu, ako ona
nije izvrena.
(12) Izluni povjerilac moe zahtijevati protivinidbu iz steajne mase, ako ona postoji u
masi i ako se iz mase moe izdvojiti.
(13) Ako nisu ispunjeni uslovi iz st. 11. i 12. ovog lana, izluni povjerilac moe:
1) kao steajni povjerilac, traiti naknadu tete ako je dunik prodao stvar i
2) traiti da stvar bude obaveza koja ulazi u dugove steajne mase, ako je privremeni
steajni upravnik ili steajni upravnik prodao stvar na nelegalan nain.
Razluni povjerioci
lan 92.
(1) Povjerioci koji imaju razluno pravo na nekom predmetu steajne mase ovlateni su
na odvojeno namirenje iz predmeta razlunog prava za glavno potraivanje, kamate i trokove u
skladu sa odredbama l. 186. do 195. ovog zakona.
(2) Razluni povjerioci su:
1) hipotekarni povjerioci,
2) povjerioci koji su zakonom, pljenidbom, sporazumom pred sudom ili pravnim poslom
stekli neko zalono pravo,
3) povjerioci kojima je steajni dunik radi obezbjeenja prenio neko pravo,
4) povjerioci kojima pripada pravo zadravanja.
Razluni povjerioci kao steajni povjerioci

lan 93.
(1) Razluni povjerioci mogu biti steajni povjerioci ako im je steajni dunik lino
odgovoran.
(2) Razluni povjerioci imaju pravo na srazmjerno namirenje iz steajne mase samo ako se
odreknu odvojenog namirenja ili se nisu uspjeli odvojeno namiriti u cjelini ili djelimino i u tom se
sluaju namiruju srazmjerno visini neizmirenog dijela svog potraivanja.
Povjerioci steajne mase

lan 94.
Iz steajne mase se prije steajnih povjerilaca namiruju trokovi steajnog postupka i dugovi
steajne mase.
Trokovi steajnog postupka

lan 95.
(1) Trokovi steajnog postupka su:

1) sudski trokovi steajnog postupka,
2) nagrade i izdaci vjetaka, privremenog upravnika, steajnog upravnika i lanova
privremenog odbora i odbora povjerilaca,
3) drugi trokovi za koje je ovim ili drugim zakonom odreeno da e se namirivati kao
trokovi steajnog postupka.
(2) Trokove steajnog postupka iz stava 1. taka 2) ovog lana Sud odreuje u skladu sa
pravilnikom kojim se propisuju naknade i nagrade za rad steajnih upravnika.
Dugovi steajne mase

lan 96.
(1) Dugovi steajne mase su:

1) obaveze koje su zasnovane radnjama steajnog upravnika ili na drugi nain upravljanjem,
unovavanjem i raspodjelom steajne mase, a koje ne spadaju u trokove steajnog postupka,
2) obaveze iz dvostrano obavezujuih ugovora, ukoliko se njihovo ispunjenje zahtijeva za
steajnu masu ili ako mora da uslijedi nakon otvaranja steajnog postupka,
3) obaveze nastale iz neosnovanog bogaenja steajne mase,
4) predujmljena sredstva za voenje prethodnog steajnog postupka, koja se vraaju licu
koje je uplatilo predujam,
5) krediti koji su podignuti radi pokretanja i odravanja poslovne djelatnosti u toku
steajnog postupka.
(2) Dugovi steajne mase iz stava 1. taka 5) ovog lana izjednaeni su u prioritetu
namirenja sa trokovima steajnog postupka.
5. Otvaranje steajnog postupka
Odluka o prijedlogu za
otvaranje steajnog postupka
lan 97.
(1) Steajni sudija e zakazati roite u vezi sa uslovima za otvaranje steajnog postupka
nakon to primi izvjetaj privremenog steajnog upravnika zajedno sa miljenjem vjetaka, ako je
vjetak imenovan da ocijeni nesolventnost steajnog dunika.
(2) Na roite se poziva predlaga, steajni dunik, privremeni steajni upravnik i, ako je
neophodno, vjetak.
(3) U odreenim sluajevima steajni sudija moe rjeenjem o pokretanju prethodnog
steajnog postupka zakazati roite za utvrivanje uslova za otvaranje steajnog postupka.
(4) Steajni sudija e donijeti odluku o otvaranju steajnog postupka ili odbiti prijedlog za
otvaranje steajnog postupka u roku od tri dana od zakljuenja sudskog roita.
(5) U odluci o odbijanju prijedloga za otvaranje steajnog postupka steajni sudija odluuje
o trokovima postupka.
(6) Steajni sudija otvara steajni postupak nad imovinom steajnog dunika ako je
prijedlog doputen, ako postoji steajni razlog i ako e imovina steajnog dunika prema
predvianju biti dovoljna da namiri trokove postupka.
(7) Ako imovina steajnog dunika ne pokriva trokove postupka, a prijedlog je doputen
i osnovan, steajni sudija e javnim pozivom, objavljenim na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli
suda i u Slubenom glasniku Republike Srpske, pozvati povjerioce i zainteresovana lica da uplate
predujam za obezbjeenje trokova steajnog postupka u roku od 15 dana od dana objavljivanja
poziva.
(8) Ako zainteresovano lice uplati predujam u roku iz stava 7. ovog lana, steajni sudija
e otvoriti steajni postupak i voditi ga u skladu sa odredbama ovog zakona.
(9) Ako je imovina steajne mase nedovoljna za vraanje predujma uplaenog za trokove
postupka, lice koje je uplatilo predujam moe zahtijevati povrat od svakog lica koje je bilo obavezno
da podnese prijedlog za pokretanje steajnog postupka, a svojom krivicom je propustilo da to uini.
Direktno otvaranje steajnog postupka

lan 98.
(1) Steajni sudija moe da odlui da otvori steajni postupak bez sprovoenja prethodnog
postupka i bez istraivanja razloga za otvaranje steajnog postupka, ako je prijedlog za otvaranje
podnio likvidacioni upravnik.
(2) Steajni postupak moe se otvoriti direktno ako je prijedlog za otvaranje postupka
podnio povjerilac koji ima pravosnano rjeenje o izvrenju i ako je rjeenje neizmireno 90 dana.
(3) U sluaju iz stava 2. ovog lana steajni sudija prihvata kao pretpostavku da je
postojanje obaveze dunika i nemogunost dunika da plaa dokazana.
(4) Ako je otvoren postupak restrukturiranja koji je zavren bez uspjeha, rjeenje o
otvaranju steajnog postupka bez sprovoenja prethodnog postupka Sud donosi istovremeno sa
rjeenjem o obustavi postupka restrukturiranja, osim ako se postupak restrukturiranja obustavlja
zato to je dunik ispunio sve obaveze prema povjeriocima.
(5) Steajni postupak moe se otvoriti direktno, ako je dunik uz prijedlog za otvaranje
steajnog postupka dostavio dokumentaciju propisanu lanom 53. stav 4. ovog zakona.
Rjeenje o otvaranju postupka

lan 99.
(1) Ako se steajni postupak otvori, steajni sudija imenuje steajnog upravnika.
(2) Rjeenje o otvaranju steajnog postupka sadri:
1) poslovno ime, odnosno naziv, sjedite, matini broj i jedinstveni identifikacioni broj
steajnog dunika, broj glavnog rauna i naziv poslovne banke kod koje je otvoren,
2) lino ime i adresu steajnog upravnika,
3) datum i sat otvaranja steajnog postupka,
4) podatke da li je steajni dunik, odnosno organ ovlaten za zastupanje steajnog
dunika podnio prijedlog za otvaranje steajnog postupka u roku od 30 dana od dana nastupanja
platene nesposobnosti, kaznie se novanom kaznom za prekraj.
(3) Ako sat otvaranja steajnog postupka nije naveden, kao trenutak otvaranja smatra se
12.00 asova onog dana kada je doneseno rjeenje.
Pozivi povjeriocima i dunicima

lan 100.
(1) U rjeenju o otvaranju steajnog postupka pozivaju se povjerioci da u roku od 30 dana

od dana objave rjeenja u Slubenom glasniku Republike Srpske prijave kod steajnog suda svoja
potraivanja u skladu sa lanom 169. ovog zakona.
(2) U rjeenju o otvaranju steajnog postupka pozivaju se povjerioci da u roku od 30 dana
od dana objave rjeenja u Slubenom glasniku Republike Srpske obavijeste steajnog upravnika
o tome koja prava osiguranja potrauju na predmetima imovine steajnog dunika i na kojim
predmetima se potrauje pravo osiguranja, vrsta i razlog nastanka prava osiguranja, kao i osigurano
potraivanje.
(3) U rjeenju o otvaranju steajnog postupka pozivaju se lica koja imaju obaveze prema
steajnom duniku, da ih bez odgaanja izvravaju prema steajnom duniku.
Odreivanje roita
lan 101.
(1) U rjeenju za otvaranje steajnog postupka steajni sudija odreuje roita za skuptinu
povjerilaca, na kojoj se, na osnovu izvjetaja steajnog upravnika, odluuje o daljem toku steajnog
postupka (izvjetajno roite).
(2) Skuptina povjerilaca sazvana da saslua izvjetaj steajnog upravnika (izvjetajno
roite) ne moe se odrati prije roita za ispitivanje potraivanja, niti 15 dana od roita za
ispitivanje potraivanja.
(3) Skuptinu povjerilaca na kojoj se ispituju prijavljena potraivanja (ispitno roite) ine
povjerioci koji su sudu prijavili svoja potraivanja.
(4) Period izmeu dana isteka roka za prijavu potraivanja i roita za ispitivanje
potraivanja moe biti najmanje osam, a najvie 30 dana.
(5) Izvjetajno i ispitno roite mogu se odrati istovremeno.
Objavljivanje rjeenja o otvaranju steaja

lan 102.
(1) Rjeenje o otvaranju steajnog postupka Sud objavljuje na oglasnoj tabli suda,
elektronskoj tabli suda, u Slubenom glasniku Republike Srpske i na internet stranici APIF-a.
(2) Kopija rjeenja dostavlja se nadlenom tuilatvu, Poreskoj upravi Republike Srpske i
Upravi za indiretno oporezivanje BiH, kojima se dostavlja obavjetenje ako do otvaranja steajnog
postupka ne doe usljed nedostatka mase.
(3) Rjeenje iz stava 1. ovog lana, koje se odnosi na privredna drutva organizovana kao
akcionarska drutva, dostavlja se berzi na kojoj se trguje akcijama tog privrednog drutva, u pisanoj
ili elektronskoj formi, najkasnije sljedeeg dana od dana donoenja.
(4) Sud obavezno dostavlja APIF-u, osim rjeenja iz stava 1. ovog lana, i
obavjetenje koje sadri sljedee podatke:
steajni dunik, odnosno organ ovlaten za zastupanje steajnog dunika podnio prijedlog za
otvaranje steajnog postupka u roku od 60 dana od dana nastupanja platene nesposobnosti ili
povjerilac podnio prijedlog za pokretanje steajnog postupka nakon isteka roka od 60 dana od dana
nastupanja platene nesposobnosti kada je to bio duan da podnese steajni dunik, odnosno organ
ovlaten za zastupanje steajnog dunika.
Javni registri
lan 103.
Ako su steajni dunik ili predmeti njegove imovine upisani u javne registre, steajni Sud
duan je da naredi sljedee upise u odgovarajue registre:
1) u registar poslovnih subjekata uz firmu ili naziv steajnog dunika upis oznake u
steaju, a u rubrici lica ovlatena za zastupanje subjekta upisa umjesto imena i prezimena
direktora, upis imena i prezimena steajnog upravnika,
2) upis odbijanja prijedloga za otvaranje usljed nedostatka mase u sluaju da je steajni
dunik pravno lice, koje odbijanjem usljed nedostatka mase prestaje da postoji,
3) upis okonanja steajnog postupka.
alba protiv rjeenja o otvaranju steajnog postupka

lan 104.
(1) Sud o prijedlogu za otvaranje steajnog postupka odluuje rjeenjem.

(2) Ako Sud odbije prijedlog za otvaranje steajnog postupka, podnosilac prijedloga moe
izjaviti albu drugostepenom sudu u roku od osam dana od dana dostavljanja rjeenja.
(3) Ako Sud prihvati prijedlog za otvaranje steajnog postupka, albu moe izjaviti steajni
dunik drugostepenom sudu u roku od osam dana od dana dostavljanja rjeenja.
(4) albe iz st. 2. i 3. ovog lana ne odgaaju izvrenje rjeenja.
(5) Pravosnana odluka o ukidanju rjeenja o otvaranju steajnog postupka se javno
objavljuje.
(6) Posljedice koje je prouzrokovalo ukinuto rjeenja o otvaranju steajnog postupka ostaju
na snazi, a na postupak donoenja rjeenje o otvaranju steajnog postupka, shodno se primjenjuje
lan 102. stav 1. ovog zakona.
(7) Ako rjeenje o otvaranju steajnog postupka u postupku po albi bude ukinuto, a u
ponovnom postupku steajni postupak bude otvoren, smatrae se da su pravne posljedice otvaranja
steajnog postupka nastupile onog dana kada je prvo rjeenje o otvaranju steajnog postupka
objavljeno na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli suda, u Slubenom glasniku Republike Srpske
i na internet stranici APIF-a.
6. Pravne posljedice otvaranja steajnog postupka
6.1. Opte dejstvo otvaranja steajnog postupka
Prelazak prava upravljanja i raspolaganja

lan 105.
Otvaranjem steajnog postupka prava steajnog dunika da upravlja i raspolae imovinom

koja pripada steajnoj masi, kao i prava organa steajnog dunika, prokuriste, zastupnika i
punomonika steajnog dunika prelaze na steajnog upravnika.
Raspolaganja steajnog dunika

lan 106.
(1) Raspolaganja steajnog dunika steajnom masom nakon otvaranja steajnog postupka
je bez pravnog dejstva, osim onih raspolaganja za koja vrijede opta pravila o zatiti povjerenja u
odgovarajue javne registre nepokretnosti.
(2) Steajni upravnik moe zahtijevati povrat predmeta raspolaganja, a druga strana ima
povrat izvrene protivinidbe, ukoliko ta protivinidba jo postoji u steajnoj masi.
(3) Raspolaganja steajnog dunika steajnom masom na dan otvaranja steajnog postupka,
smatra se da su izvrena nakon otvaranja steajnog postupka.
inidbe u korist steajnog dunika

lan 107.
(1) Ako nakon otvaranja steajnog postupka odreeno lice neposredno ispuni obavezu
steajnom duniku, oslobaa se svoje obaveze da izvri inidbu steajnom upravniku samo ako u
vrijeme izvrenja nije znalo za otvaranje steajnog postupka.
(2) Pretpostavlja se da lice iz stava 1. ovog lana nije znalo za otvaranje steajnog postupka
ukoliko je izvrilo obavezu prije javnog oglaavanja otvaranja steajnog postupka.
Podjela imovine pravne zajednice

lan 108.
(1) Ako je steajni dunik u pravnoj zajednici sa treim licem (suvlasnitvo, zajedniko
vlasnitvo ili ortakluk), razvrgnue pravne zajednice sprovodi se izvan steajnog postupka.
(2) Iz dijela imovine steajnog dunika, dobijenog razvrgnuem zajednice, moe se traiti
odvojeno namirenje obaveza, koje su proistekle iz odnosa pravne zajednice.
(3) U steajnom postupku su bez dejstva ugovorne odredbe kojima se u pravnim
zajednicama iz stava 1. ovog lana iskljuuje, trajno ili za odreeno vrijeme, pravo da se zahtijeva
razvrgnue zajednice ili kojima se za to odreuje poseban otkazni rok.
Preuzimanje sporova
lan 109.
(1) Otvaranjem steajnog postupka prekidaju se sudski i upravni postupci, kao i postupci
pred arbitraama, ukoliko se odnose na steajnu masu.
(2) Prekid postupka iz stava 1. ovog lana traje do zakljuenja steajnog postupka, ukoliko
se postupak prije toga ne nastavi u skladu sa st. 3, 4. i 5. ovog lana.
(3) Pravne sporove o imovini koja pripada steajnoj masi, u kojima je steajni dunik tuilac
i koji su u vrijeme otvaranja steajnog postupka u toku, steajni upravnik i suprotna stranka u sporu
mogu nastaviti u onom stanju u kojem se nalaze.
(4) Pravne sporove koji teku u vrijeme otvaranja steajnog postupka i u kojima je steajni
dunik tueni, moe preuzeti i steajni upravnik i protivna stranka, ako se tiu:
1) izluenja nekog predmeta iz steajne mase,
2) odvojenog namirenja ili
3) dugova steajne mase.
(5) Steajni povjerilac moe u prekluzivnom roku od 30 dana od dana odravanja ispitnog
roita na kojem je njegovo potraivanje osporeno podnijeti prijelog za nastavak ranije zapoetog
postupka.
(6) Ako steajni upravnik odmah prizna zahtjev, protivnik moe ostvarivati pravo na
naknadu trokova parninog postupka samo kao steajni povjerilac.
(7) Ako se prekinuti parnini postupak vodio pred sudom opte nadlenosti, Sud se,
ukoliko nastavi prekinuti postupak, rjeenjem oglaava stvarno i mjesno nenadlenim i predmet
ustupa sudu koji sprovodi steajni postupak nad tuenim.
(8) Ako se predmetni parnini postupak vodio pred Sudom kod koga se ne vodi steajni
postupak nad tuenim, Sud se, ukoliko nastavi parnini postupak, rjeenjem oglaava mjesno
nenadlenim i predmet ustupa sudu koji vodi steajni postupak nad tuenim.
(9) Protiv rjeenja iz st. 7. i 8. ovog lana nije dozvoljena posebna alba.
Potraivanja steajnih povjerilaca

lan 110.
Steajni povjerioci mogu svoja potraivanja prema steajnom duniku ostvarivati samo u
steajnom postupku.
Izvrenje prije otvaranja postupka

lan 111.
Ako steajni povjerilac u periodu od 90 dana prije podnoenja prijedloga za otvaranje

steajnog postupka ili nakon toga stekne razluno pravo ili neko drugo obezbjeenje na imovini
steajnog dunika koja ulazi u steajnu masu, to pravo obezbjeenja otvaranjem steajnog postupka
prestaje.
Zabrana izvrenja i osiguranja

lan 112.
(1) Nakon otvaranja steajnog postupka steajni povjerioci ne mogu protiv steajnog
dunika traiti prinudno izvrenje, niti traiti osiguranje na dijelovima imovine koja ulazi u steajnu
masu.
(2) Postupci iz stava 1. ovog lana koji su u toku u vrijeme otvaranja steajnog postupka
prekidaju se.
(3) Steajni sudija odluuje o prigovorima koji budu podneseni na osnovu odredbe stava
1. ovog lana protiv doputenosti prinudnog izvrenja.
(4) Razluni povjerioci mogu svoja osigurana potraivanja ostvarivati zasebno, po pravilima
izvrnog postupka, uz prethodnu saglasnost steajnog upravnika u sljedeim sluajevima:
1) ako se razluna stvar prodaje u postupku reorganizacije steajnog dunika,
2) ako se razluna stvar prodaje u postupku prodaje steajnog dunika kao pravnog lica,
3) ako se razluna stvar prodaje u cjelini, budui da predstavlja funkcionalnu cijelinu.
(5) Razluni povjerioci podnose zahtjev steajnom upravniku u roku od 15 dana od dana
odravanja izvjetajnog roita, radi dobijanja saglasnosti iz stava 4. ovog lana, a steajni upravnik
je duan da odlui o zahtjevu u roku od 15 dana od dana njegovog prijema, uz prethodno
pribavljeno miljenje odbora povjerilaca.
(6) Ako se steajni upravnik o zahtjevu razlunog povjerioca ne izjasni u roku iz stava 5.
ovog lana, smatra se da je data saglasnost.
(7) Ako steajni upravnik, o zahtjevu razlunog povjerioca iz stava 3. ovog lana, odlui
negativno, steajni dunik preuzima odgovornost za tetu koju bi razluni povjerilac zbog toga
pretrpio.
(8) Nakon prijema prijedloga za izvrenje razlunog povjerioca, Sud moe odluiti da se
ne pokree izvrni postupak u skladu sa stavom 7. ovog lana ili da izvrenje odgodi ako steajni
upravnik obezbijedi odgovarajuu zatitu potraivanja razlunog povjerioca.
(9) Odgovarajua zatita razlunog potraivanja predstavlja zatitu koja je priznata
odlukom suda, tako da je vrijednost garancije dovoljna da odgaanje izvrnog postupka ne dovodi
do oteenja povjerioca.
(10) Ako se razluni povjerilac opredijeli da svoje pravo na namirenje na osiguranoj stvari
ostvaruje u steajnom postupku, ranije zapoeti izvrni postupak se obustavlja.
Zabrana izvrenja radi ostvarivanja
potraivanja prema steajnoj masi
lan 113.
(1) U roku od est mjeseci od dana otvaranja steajnog postupka, nije dozvoljeno prinudno
izvrenje radi ostvarivanja dugova steajne mase koji nisu zasnovani pravnom radnjom steajnog
upravnika.
(2) Odredba stava 1. ovog lana ne odnosi se na:
1) obaveze steajne mase iz dvostrano obaveznog ugovora ije je ispunjenje izabrao
steajni upravnik,
2) obaveze iz trajnog obligacionog odnosa po isteku prvog roka u kome je steajni
upravnik mogao da otkae ugovor u skladu sa ovim zakonom,
3) obaveze iz radnog ili drugog trajnog obligacionog odnosa, ukoliko je steajni upravnik
traio ispunjenje protivinidbe u korist steajne mase.
Iskljuivanje sticanja prava na imovini

koja ulazi u steajnu masu
lan 114.
(1) Nakon otvaranja steajnog postupka ne mogu se valjano sticati prava na dijelovima
imovine koja ulazi u steajnu masu i u sluaju da se sticanje ne zasniva na raspolaganju steajnog
dunika, prinudnom izvrenju ili osiguranju u korist steajnog povjerioca.
(2) Odredbe stava 1. ovog lana ne odnose se na sluajeve sticanja povjerenjem u javne
evidencije u kojima se vode podaci o nepokretnostima i pravima na nepokretnostima (u daljem
tekstu: javne evidencije).
Zabrana pote
lan 115.
(1) Ako je potrebno da se razjasne ili sprijee pravne radnje steajnog dunika koje su tetne
za povjerioce, steajni sudija na zahtjev steajnog upravnika ili po slubenoj dunosti donosi
rjeenje da se odreene ili sve potanske poiljke za steajnog dunika dostavljaju steajnom
upravniku.
(2) Rjeenje iz stava 1. ovog lana mora biti obrazloeno.
(3) Steajni upravnik je ovlaten da otvara poiljke koje su mu dostavljene.
(4) Poiljke iji se sadraj ne odnosi na steajnu masu, moraju se bez odgaanja dostaviti
steajnom duniku.
(5) Prispjela pota se protokolie po pravilima o kancelarijskom poslovanju.
(6) Protiv rjeenja o zabrani pote steajni dunik moe izjaviti albu drugostepenom sudu.
(7) Ako su prestali razlozi za zabranu pote, steajni sudija je duan da ukine rjeenje o
zabrani pote, nakon sasluanja steajnog upravnika.
Dunikove obaveze obavjetavanja i saradnje

lan 116.
(1) Steajni dunik obavezan je da steajnom sudu, steajnom upravniku, odboru

povjerilaca i po nareenju steajnog sudije, skuptini povjerilaca daje obavjetenja o svim
okolnostima koje se odnose na postupak.
(2) Steajni dunik je duan da steajnom upravniku preda svu potrebnu dokumentaciju i
pomae mu pri ispunjenju njegovih zadataka.
(3) Steajni dunik je obavezan da, po nareenju steajnog sudije, bude na raspolaganju
steajnom sudiji radi ispunjavanja obaveze obavjetavanja i saradnje i da se uzdri od radnji koje su
suprotne ispunjavanju navedenih obaveza.
(4) Ako je za pribavljanje istinitih iskaza potrebno, steajni sudija e naloiti steajnom
duniku da u zapisniku pred steajnim sudijom izjavi da je traenu informaciju dao tano i potpuno
prema najboljem znanju i savjesti.
(5) Steajni sudija moe protiv steajnog dunika da odredi prinudne mjere iz lana 22. stav
4. ovog zakona u sluaju da:
1) steajni dunik odbija davati informacije ili izjave o potpunosti datih podataka ili
saradnju sa steajnim upravnikom u ispunjavanju svojih zadataka,
2) uprkos nalogu suda izbjegava ili namjerava da izbjegne davanje obavjetenja i saradnju,
a naroito ako uprkos zabrani udaljavanja vri pripreme za bjekstvo,
3) ako je to potrebno da bi se sprijeile radnje steajnog dunika koje su protivne
ispunjavanju njegovih obaveza obavjetavanja i uestvovanja, a naroito radi obezbjeenja steajne
mase.
(6) Odreivanje sredstava prinude, njihovo sprovoenje, kao i pravni lijekovi protiv
odreivanja sredstava prinude vri se na osnovu lana 22. st. 3, 4. i 5. ovog zakona.
Zastupnici organa, slubenici

lan 117.
(1) U sluaju da je steajni dunik pravno lice, l. 115. i 116. ovog zakona shodno se
primjenjuju na lanove uprave ili nadzornog organa, kao i na lanove koji odgovaraju svojom
imovinom, u sluaju da su ovlateni za zastupanje.
(2) Na lica koja su dvije godine prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka
napustila funkcije lanova uprave ili nadzornog odbora ne primjenjuju se odredbe iz stava 1. ovog
lana.
Lina odgovornost lanova drutva

lan 118.
Ako je steajni postupak otvoren nad privrednim drutvom iji lanovi lino odgovaraju za
obaveze drutva, zahtjev protiv lanova drutva, na osnovu njihove line odgovornosti, koji
proizlaze iz ovog ili drugog zakona tokom steajnog postupka, moe podnijeti samo steajni
upravnik.
6.2. Ispunjenje pravnih poslova
Pravo steajnog upravnika na izbor

lan 119.
(1) Steajni upravnik moe, ako steajni dunik ili njegov saugovara u vrijeme otvaranja
steajnog postupka nisu ispunili ili nisu u potpunosti ispunili dvostrano obavezujui ugovor,
umjesto steajnog dunika da ispuni ugovor i da zahtijeva ispunjenje od druge strane.
(2) Steajni upravnik je duan da najkasnije u roku 15 dana od dana otvaranja steajnog
postupka izjavi da li namjerava zatraiti ispunjenje ugovora ili ne, ako ga druga strana pozove na
vrenje prava izbora.
(3) Ako steajni upravnik u roku iz stava 2. ovog lana ne dostavi izjavu, ne moe zahtijevati
ispunjenje ugovora.
(4) Ako steajni upravnik odbije ispunjenje, druga strana moe ostvariti svoje potraivanje
zbog neispunjenja samo kao steajni povjerilac.
Fiksni poslovi
lan 120.
(1) Ako je vrijeme ispunjenja obaveza iz ugovora fiksno odreeno, a nastupilo je poslije
otvaranja steajnog postupka, ne moe se birati ispunjenje.
(2) Druga ugovorna strana steajnog dunika moe traiti naknadu zbog neispunjenja kao
steajni povjerilac.
(3) Naknada zbog neispunjenja sastoji se u razlici izmeu ugovorene i trine cijene koja u
mjestu ispunjenja vai za fiksne ugovore na dan otvaranja steajnog postupka.
Djeljive inidbe
lan 121.
(1) Ako je dugovana inidba djeljiva, a druga ugovorna strana je svoju inidbu u vrijeme
otvaranja steajnog postupka ve djelimino ispunila, svoje potraivanje na protivinidbu koja
odgovara njenoj djelimino ispunjenoj inidbi, moi e ostvariti kao steajni povjerilac i u sluaju
da steajni upravnik zahtijeva ispunjenje preostalog dijela inidbe.
(2) Druga ugovorna strana nema pravo zbog neispunjenja njenog prava na protivinidbu iz
steajne mase zahtijevati povrat onoga to je djeliminim ispunjenjem njene inidbe prelo u
imovinu steajnog dunika prije otvaranja steajnog postupka.
Predbiljeba
lan 122.
(1) Ako je u javnu evidenciju nepokretnosti upisana predbiljeba radi osiguranja zahtjeva
za sticanje ili ukidanje prava na nekoj dunikovoj nepokretnosti ili na nekom pravu upisanom u
korist steajnog dunika ili radi osiguranja zahtjeva za promjenu sadraja ili reda tog prava,
povjerilac svoje potraivanje moe namiriti kao povjerilac steajne mase.
(2) Ako je steajni dunik preuzeo dalje obaveze prema povjeriocu, ali ih u cijelosti ili
djelimino nije ispunio, primjenjuje se odredba stava 1. ovog lana.
(3) Odredba stava 1. ovog lana shodno se primjenjuje na predbiljebe upisane u druge
javne evidencije.
Zadravanje prava vlasnitva

lan 123.
(1) Ako je steajni dunik prije otvaranja steajnog postupka pokretnu stvar prodao uz
zadravanje prava vlasnitva i kupcu stvar predao u posjed, kupac moe da trai ispunjenje ugovora
o prodaji.
(2) Odredba stava 1. ovog lana primjenjuje se i kada je steajni dunik preuzeo i dalje
obaveze prema kupcu, ali ih u cijelosti ili djelimino nije ispunio.
(3) Ako je prije otvaranja steajnog postupka steajni dunik pokretnu stvar kupio uz
zadravanje prava vlasnitva i stvar od prodavca dobio u posjed, steajni upravnik ima pravo na
izbor u skladu sa lanom 119. ovog zakona.
Zakupni odnosi nad nepokretnostima

lan 124.
(1) Zakupni odnosi steajnog dunika nad nepokretnostima postoje i dalje sa dejstvom za
steajnu masu.
(2) Prava koja se odnose na period prije otvaranja steajnog postupka druga ugovorna
strana moe ostvarivati samo kao steajni povjerilac.
Steajni dunik kao zakupodavac

lan 125.
(1) Ako je steajni dunik kao zakupodavac nepokretnosti prije otvaranja steajnog
postupka raspolagao potraivanjima iz zakupnog odnosa za neko kasnije vrijeme, ta raspolaganja
su djelotvorna samo u mjeri u kojoj se odnose na zakupninu za kalendarski mjesec, koji tee u
vrijeme otvaranja steajnog postupka.
(2) Ako je otvaranje steajnog postupka uslijedilo nakon petnaestog dana u mjesecu,
raspolaganje proizvodi pravni efekat i za sljedei kalendarski mjesec.
(3) Raspolaganjem iz stava 1. ovog lana smatra se naplata zakupnine.
(4) Raspolaganje putem prinudnog izvrenja izjednaeno je sa raspolaganjem na osnovu
ugovora.
(5) Zakupac moe potraivanje zakupnine za period naveden u stavu 1. ovog lana prebiti
sa potraivanjem koje mu pripada prema steajnom duniku.
(6) Odredba stava 5. ovog lana ne utie na primjenu lana 132. i lana 133. t. 2) do 4)
ovog zakona.
Steajni dunik kao zakupac

lan 126.
(1) Zakup nepokretnosti u koju je steajni dunik uao kao zakupoprimac, steajni
upravnik moe otkazati bez obzira na ugovoreno trajanje ugovora na kraju svakog mjeseca uz
otkazni rok od dva mjeseca.
(2) Ako steajni upravnik da otkaz ugovora o zakupu, druga strana moe kao steajni
povjerilac da zahtijeva naknadu tete nastale prijevremenim prestankom ugovornog odnosa.
(3) Ako steajni dunik u vrijeme otvaranja steajnog postupka nije stupio u posjed
nepokretnosti, steajni upravnik i druga strana mogu da odustanu od ugovora.
(4) Ako steajni upravnik odustane od ugovora iz stava 3. ovog lana, druga ugovorna
strana moe kao steajni povjerilac zahtijevati naknadu tete nastale prijevremenim prestankom
ugovornog odnosa.
(5) Svaka strana duna je da u roku od 15 dana od dana zakljuivanja ugovora obavijesti
drugu stranu da li namjerava odustati od ugovora, a ako to ne uradi, gubi pravo na odustanak od
ugovora.
Zabrana otkaza ugovora o zakupu

lan 127.
Zakupni odnos koji je steajni dunik zasnovao kao zakupac druga strana ne moe otkazati
nakon prijedloga za otvaranje steajnog postupka:
1) zbog docnje u plaanju zakupnine koja je nastupila u periodu prije podnoenja
prijedloga za otvaranje steajnog postupka,
2) zbog pogoranja imovinskih odnosa steajnog dunika.
Ugovori o radu
lan 128.
(1) Danom otvaranja steajnog postupka prestaju ugovori o radu radnika steajnog
dunika.
(2) Steajni upravnik pismeno obavjetava radnike o prestanku radnog odnosa.
(3) Steajni upravnik moe zakljuiti nove ugovore o radu sa licima koja su mu potrebna za
nastavak poslovanja ili odvijanje steajnog postupka, prvenstveno sa radnicima steajnog dunika
kojima je prestao ugovor o radu.
(4) Za obaljanje strunih poslova u sloenim steajnim predmetima i predmetima sa veim
obimom steajne mase steajni upravnik moe angaovati struna lica uz saglasnost odbora
povjerilaca, a ako odbor povjerilaca ne da saglasnost ili nije osnovan, steajni sudija moe dati
saglasnost ako smatra da je te poslove nuno obaviti.
(5) Pravo na naknadu tete zbog prijevremenog prestanka ugovora o radu, otpremnina ili
druga steena prava do dana otvaranja steajnog postupka, ostvaruju se kao steajna potraivanja
opteg isplatnog reda.
Prestanak naloga i ugovora o obavljanju poslova

lan 129.
(1) Nalog o obavljanju poslova steajnog dunika koji se odnosi na imovinu koja ulazi u
steajnu masu prestaje otvaranjem steajnog postupka.
(2) Nalogoprimac je duan da, radi otklanjanja tete, nastavi sa obavljanjem posla i nakon
otvaranja steajnog postupka, sve dok steajni upravnik ne preuzme obavljanje posla i smatra se da
nalog iz stava 1. ovog lana i dalje postoji.
(3) Nalogoprimac namiruje potraivanja u vezi sa nastavljanjem obavljanja posla kao
steajni povjerilac steajne mase.
(4) Ako nalogoprimac, koji bez svoje krivice nije saznao za otvaranje steajnog postupka,
nastavi sa obavljanjem posla, smatrae se da je nalog bio i dalje na snazi.
Prestanak punomoi
lan 130.
(1) Punomo steajnog dunika koja se odnosi na imovinu koja ulazi u steajnu masu
prestaje da vai otvaranjem steajnog postupka.
(2) Ako nalog ili ugovor o obavljanju poslova iz lana 127. stav 2. ovog zakona postoji i
nakon otvaranja steajnog postupka, smatra se da postoji i punomo data na osnovu tog ugovornog
odnosa.
(3) Punomonik koji bez svoje krivice ne zna za otvaranje postupka, ne odgovara za tetu,
ako drugim zakonom nije drugaije odreeno.
Nedoputene odredbe ugovora
lan 131.
Nije doputeno zakljuivanje ugovora kojima se unaprijed iskljuuje ili ograniava primjena
l. 119. do 130. ovog zakona.
6.3. Prebijanje i pobijanje novanih potraivanja
Doputenost prebijanja novanog potraivanja

lan 132.
(1) Ako je steajni povjerilac u periodu otvaranja steajnog postupka imao, na osnovu
zakona ili ugovora, pravo na prebijanje novanog potraivanja, otvaranje steajnog postupka ne
utie na ostvarivanje njegovog prava.
(2) Ako je u periodu otvaranja steajnog postupka, novano potraivanje vezano za
odgoeni uslov, do prebijanja novanog potraivanja e doi kada se uslov ispuni.
(3) Povjerilac koji ima potraivanje pod odgoenim uslovom moe sprijeiti realizaciju
protivpotraivanja steajnog upravnika ako prui odgovarajue obezbjeenje.
(4) Prebijanje novanog potraivanja nije iskljueno time to novana potraivanja glase
na razliite valute ili obraunske jedinice, ako se valute ili obraunske jedinice u mjestu plaanja
potraivanja sa kojim se vri prebijanje novanog potraivanja mogu slobodno mijenjati.
(5) Preraunavanje se vri prema kursnoj vrijednosti koja vrijedi u mjestu plaanja u
vrijeme dobijanja izjave o prebijanju novanog potraivanja.
Zabrana prebijanja novanog potraivanja

lan 133.
Prebijanje novanog potraivanja je zabranjeno:

1) ako je obaveza steajnog povjerioca prema steajnoj masi nastala nakon otvaranja
steajnog postupka,
2) ako je steajni povjerilac svoje novano potraivanje nakon otvaranja postupka stekao
od nekog drugog povjerioca,
3) ako je steajni povjerilac stekao mogunost prebijanja novanog potraivanja pravnom
radnjom koja se moe pobijati,
4) ako povjerilac, ije potraivanje treba biti ispunjeno iz imovine steajnog dunika koja
ne ulazi u steajnu masu, duguje neto steajnoj masi,
5) ako je povjerilac povezano lice, u smislu lana 141. ovog zakona, a steajni dunik ima
pravo na novano potraivanje koje je nastalo ili dospjelo u periodu od est mjeseci prije
podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka, osim ako povjerilac ne dokae da u
trenutku nastanka mogunosti prebijanja novanog potraivanja nije znao za prijeteu platenu
nesposobnost ili nastalu platenu nesposobnost steajnog dunika.
Pravne radnje koje se mogu pobijati

lan 134.
(1) Mogu se pobijati pravne radnje preduzete prije otvaranja steajnog postupka kojima se
naruava ravnomjerno namirenje povjerilaca (oteenje povjerilaca), odnosno kojima se pojedini
povjerioci stavljaju u povoljniji poloaj (pogodovanje povjerilaca).
(2) Pravna radnja je preduzeta u trenutku u kojem nastupaju njena pravna dejstva.
(3) Kod pravne radnje ograniene rokom ili uslovom, ne uzima se u obzir nastupanje
uslova ili roka.
(4) Pod pravnom radnjom smatra se proputanje radnje, kao i mjere prinudnog izvrenja.
(5) Pravne radnje iz postupka restrukturiranja koje se ne mogu pobijati su:
1) transakcije koje je izvrio dunik u okviru redovnog toka poslovanja,
2) transakcije koje je izvrio dunik sa ovlatenjem suda ili povjerenika, a koje izlaze iz
okvira redovnog toka poslovanja,
3) transakcije koje su redovno izvrene u okviru izvravanja odobrenog plana finansijskog
Razlozi za pobijanje pravnih radnji

lan 135.
(1) Pobijati se moe pravna radnja koja je omoguila steajnom povjeriocu osiguranje ili
namirenje:
1) ako je preduzeta u posljednjih 12 mjeseci prije podnoenja prijedloga za otvaranje
steajnog postupka, a steajni dunik je bio plateno nesposoban, ili ako je povjerilac u to vrijeme
znao za platenu nesposobnost ili to iz grube nepanje nije znao,
2) ako je preduzeta nakon podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka i ako je
povjerilac u vrijeme radnje znao za platenu nesposobnost ili za prijedlog za otvaranje steajnog
postupka ili to iz grube nepanje nije znao.
(2) Pobijati se moe pravna radnja koja je dala ili omoguila steajnom povjeriocu
neuobiajeno osiguranje ili namirenje, kao to je namirenje koje on nije ili nije na taj nain ili u to
vrijeme imao pravo da zahtijeva:
1) ako je pravna radnja preduzeta u periodu od 90 dana prije podnoenja prijedloga za
otvaranje steajnog postupka ili nakon podnoenja prijedloga,
2) ako je pravna radnja preduzeta u periodu od est mjeseci prije podnoenja prijedloga za
otvaranje steajnog postupka i steajni dunik je u vrijeme pravne radnje bio plateno nesposoban.
(3) Smatra se da je povjerilac znao za nesposobnost za plaanje ili za prijedlog za otvaranje
steajnog postupka ako je znao za okolnosti iz kojih se nuno moralo zakljuiti da postoji
nesposobnost za plaanje ili da je podnesen prijedlog za otvaranje steajnog postupka.
(4) Smatra se da je lice koje je sa steajnim dunikom bilo povezano u periodu
preduzimanja pravne radnje znalo za nesposobnost za plaanje ili prijedlog za otvaranje steajnog
postupka.
Pobijanje pravnih radnji bez naknade

lan 136.
(1) Pravna radnja steajnog dunika bez naknade ili uz neznatnu naknadu moe se pobijati,
osim ako je preduzeta pet godina prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka.
(2) Smatra se da je pravna radnja bez naknade ili uz neznatnu naknadu kada je steajni
dunik odustao od neke imovinske vrijednosti, a da za to nije primio odgovarajuu protivinidbu
kao naknadu.
(3) Ako je rije o uobiajenom prigodnom poklonu neznatne vrijednosti, radnja se ne moe
pobijati.
Namjerno oteenje
lan 137.
(1) Pobijati se moe pravna radnja steajnog dunika koju je on preduzeo u posljednjih pet
godina prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka ili nakon toga, sa namjerom da
oteti povjerioca, pod uslovom da je druga ugovorna strana znala u periodu preduzimanja radnje
za namjeru steajnog dunika.
(2) U sluaju iz stava 1. ovog lana smatra se da je druga strana znala za namjeru ako je
znala da steajnom duniku prijeti nesposobnost za plaanje i da se radnjom oteuju povjerioci.
Zajam kojim se nadoknauje kapital

lan 138.
(1) Zajam kojim se nadoknauje kapital postoji ako neki lan drutva, odnosno tree lice
kome lan drutva da neko obezbjeenje za vraanje zajma, u odreenom vremenu kada je
nastupila kriza drutva, drutvu odobri zajam, umjesto da mu lanovi drutva unesu vlastiti kapital.
(2) Odredba stava 1. ovog lana primjenjuje se i za druge pravne radnje koje u ekonomskom
pogledu odgovaraju odobravanju zajma.
(3) Pravna radnja kojom se za potraivanje lana drutva za vraanje zajma kojim se
nadoknauje kapital ili za neko njemu odgovarajue potraivanje dalo osiguranje moe se pobijati,
i to ako je radnja bila preduzeta u posljednjih pet godina prije podnoenja prijedloga za otvaranje
steajnog postupka ili nakon toga.
(4) Pravna radnja kojom je za potraivanje nekog lana drutva na povrat zajma koji
nadoknauje kapital osigurano namirenje moe se pobijati, ako je radnja bila preduzeta u posljednje
tri godina prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka ili nakon toga.
Pokretanje postupka pobijanja

lan 139.
(1) Steajni upravnik je u ime steajnog dunika ovlaten na pobijanje pravnih radnji iz
lana 134. ovog zakona.
(2) Pravne radnje mogu pobijati i povjerioci, pod uslovom da steajni upravnik na poziv
povjerioca ne pokrene parnicu u roku od 30 dana od dana prijema poziva od povjerioca.
(3) Tuba za pobijanje pravnih radnji moe se podnijeti u roku od dvije godine od otvaranja
steajnog postupka.
(4) Pravna radnja moe se pobijati i isticanjem protivtube ili prigovora u parnici i u tom
sluaju se ne primjenjuje rok iz stava 3. ovog lana.
(5) Tuba iz stava 3. ovog lana podnosi se protiv lica prema kome je ili u iju korist je
pravna radnja preduzeta.
(6) Ako se pravno sredstvo za pobijanje pravne radnje iz st. 3. i 4. ovog lana prihvati,
pobijana pravna radnja je bez efekata prema steajnoj masi i protivna je strana duna da vrati u
steajnu masu sve imovinske koristi steene na osnovu pobijane radnje.
(7) Primalac radnje bez naknade ili uz neznatnu naknadu mora vratiti ono to je primio
samo ako je time obogaen, osim ako je znao ili je morao znati da se takvom radnjom oteuju
povjerioci.
Protivzahtjevi protivnika pobijanja

lan 140.
(1) Ako protivnik pobijanja vrati ono to je stekao na osnovu pobojne radnje, njegovo
potraivanje ponovo oivljava.
(2) Protivradnja e se isplatiti iz steajne mase ako je ona jo prisutna u masi i moe se
izdvojiti iz mase ili ako je masa obogaena za vrijednost te radnje.
(3) Protivnik pobijanja moe svoje pravo na povrat protivradnje da ostvaruje kao steajni
povjerilac.
Povezana lica steajnog dunika

lan 141.
Povezanim licima steajnog dunika u smislu ovog zakona smatraju se:
1) direktor, lan organa upravljanja ili organa nadzora steajnog dunika,
2) lan steajnog dunika koji za njegove obaveze odgovara celokupnom svojom
imovinom,
3) lan ili akcionar sa vie od 10% uea (direktno ili indirektno) u kapitalu steajnog
dunika,
4) pravno lice koje steajni dunik kontrolie u smislu zakona kojim se ureuju privredna
drutva,
5) lica koja zbog svog posebnog poloaja u drutvu imaju pristup povjerljivim
informacijama ili imaju mogunost da se upoznaju sa finansijskim stanjem steajnog dunika,
6) lice koje je faktiki u poziciji da vri znaajniji uticaj na poslovanje steajnog dunika,
7) lice koje je srodnik po krvi u pravoj liniji bez obzira na stepen ili u pobonoj liniji do
etvrtog stepena srodstva, srodnik po tazbini do drugog stepena srodstva ili brani suprunik
fizikih lica iz t. 1), 2), 3), 5) i 6) ovog lana.
7. Upravljanje i unovavanje steajne mase
7.1. Obezbjeenje steajne mase
Preuzimanje steajne mase

lan 142.
(1) Nakon otvaranja steajnog postupka, steajni upravnik je duan da ue u posjed

cjelokupne imovine koja ulazi u steajnu masu i njom da upravlja.
(2) Steajni upravnik moe, na osnovu izvrnog rjeenja o otvaranju steajnog postupka,
zahtijevati od suda da naredi steajnom duniku predaju stvari i odredi izvrenje radnje kojima e
se naredba prisilno ostvariti.
(3) Uz nalog za predaju, Sud moe po slubenoj dunosti odrediti i mjere prisile protiv
zastupnika, koji po zakonu zastupa dunika pravno lice ili dunika pojedinca iz lana 116. ovog
zakona.
Rauni steajnog dunika

lan 143.
(1) Danom otvaranja steajnog postupka gase se rauni steajnog dunika i prestaju prava
lica koja su bila ovlatena da raspolau imovinom steajnog dunika na raunima.
(2) Steajni upravnik e otvoriti nove raune steajnog dunika i odrediti lica koja e biti
ovlatena da raspolau sredstvima na tim raunima.
(3) Sredstva sa ugaenih rauna prenose se na nove raune.
Firma steajnog dunika

lan 144.
(1) Nakon otvaranja steajnog postupka, registarski Sud po slubenoj dunosti u registru
poslovnih subjekata uz firmu ili naziv steajnog dunika upisuje ili dodaje oznaku u steaju, a u
rubrici Lica ovlatena za zastupanje subjekta upisa, umjesto direktora, upisuje steajnog
upravnika.
(2) Nakon otvaranja steajnog postupka, uz firmu ili naziv steajnog dunika dodaje se
oznaka u steaju.
Predmeti od vrijednosti
lan 145.
(1) Nakon otvaranja steajnog postupka, odbor povjerilaca moe odrediti gdje e se i pod
kojim uslovima pohraniti ili uloiti gotov novac, vrijednosni papiri i dragocjenosti.
(2) Odluku o pohranjivanju ili ulaganju stvari od vrijednosti iz stava 1. ovog lana moe da
donese steajni sudija, ako odbor povjerilaca nije osnovan ili ako nije donio odgovarajuu odluku.
(3) Ako je osnovan odbor povjerilaca, steajni upravnik ima pravo da preuzme pohranjeni
ili uloeni novac, vrijednosne papire ili dragocjenosti samo ako priznanicu zajedno sa njim potpie
predsjednik odbora povjerilaca ili lan odbora povjerilaca kojeg on odredi.
(4) Uputstva koje je steajni upravnik dao u pogledu pohranjivanja ili ulaganja imaju pravno
dejstvo samo ako ih je potpisao predsjednik odbora povjerilaca ili lan odbora povjerilaca kojeg on
odredi.
(5) Skuptina povjerilaca moe u pogledu pohranjivanja i ulaganja donijeti odluku koja
odstupa od pravila iz st. 1. i 2. ovog lana.
Peaenje
lan 146.
Steajni upravnik moe, radi obezbjeenja stvari koje ulaze u steajnu masu, zatraiti da
slubeno lice suda popie i zapeati dunikove stvari.
Popis predmeta steajne mase

lan 147.
(1) Steajni upravnik duan je da saini popis predmeta steajne mase.

(2) Za svaki predmet potrebno je navesti njegovu vrijednost.
(3) Ako vrijednost zavisi od toga hoe li steajni dunik nastaviti poslovanje ili ne,
potrebno je navesti i tu vrijednost.
(4) Ako je to potrebno, procjena pojedinih dijelova imovine moe da se povjeri vjetacima.
Popis povjerilaca
lan 148.
(1) Steajni upravnik duan je da saini popis svih dunikovih povjerilaca za koje je saznao
iz knjige i poslovne dokumentacije steajnog dunika, prijave njihovih potraivanja ili na neki drugi
nain.
(2) U popisu se odvojeno vode povjerioci sa pravom odvojenog namirenja i steajni
povjerioci razvrstani po pojedinim isplatnim redovima.
(3) Za svakog povjerioca potrebno je navesti poslovno ime i sjedite, odnosno ime,
prezime i adresu prebivalita povjerioca za svaku pojedinanu obavezu.
(4) Za razlune povjerioce potrebno je dodatno oznaiti i predmet na kojem postoji
razluno pravo i vjerovatnu visinu iznosa za koji povjerilac nee biti odvojeno namiren.
(5) Sainjavanje popisa povjerilaca steajni upravnik moe, po potrebi, da povjeri i
vjetacima.
(6) U popisu se navode mogunosti za prebijanje novanih potraivanja, sa procjenom
visine obaveza steajne mase za sluaj uzastopnog i neprekinutog unovenja imovine steajnog
dunika.
Pregled imovine
lan 149.
(1) U roku od 45 dana od dana imenovanja, steajni upravnik je duan da napravi ureen
pregled u kome se nabrajaju i meusobno ureuju predmeti koji ine steajnu masu i obaveze
steajnog dunika sa stanjem na dan otvaranja steajnog postupka.
(2) Pregled imovine sadri procjenu sa kojim dijelom steajne mase se moe raunati u
steajnom postupku za namirenje povjerilaca steajnog dunika.
(3) Steajni sudija e, na zahtjev steajnog upravnika ili nekog povjerioca, naloiti
odgovornim licima steajnog dunika da, nakon sainjavanja pregleda imovine, daju izjavu pred
steajnim sudijom o tome da li su u pregledu imovine u potpunosti navedeni predmeti i obaveze.
Stavljanje popisa i pregleda na uvid

lan 150.
(1) Steajni upravnik je duan da u slubenim prostorijama suda izloi popis predmeta
steajne mase, popis povjerilaca, tabelu prijavljenih potraivanja, pregled imovine i izvjetaj o
materijalno-finansijskom stanju steajnog dunika i uzrocima toga stanja, najkasnije osam dana prije
izvjetajnog roita.
(2) Ako steajni upravnik ne postupi u skladu sa stavom 1. ovog lana, Sud izvjetajno
roite odgaa.
(3) Ako steajni upravnik neopravdano kasni u izvravanju obaveze iz stava 1. ovog lana,
ini teu povredu dunosti steajnog upravnika.
Poslovne knjige i poreske obaveze

lan 151.
(1) Nakon otvaranja steajnog postupka, steajni dunik je obavezan da vodi poslovne
knjige, sainjava finansijske izvjetaje u skladu sa Zakonom o raunovodstvu i reviziji, da vodi
poreske evidencije, vri obraun i plaanje poreza u skladu sa propisima koji ureuju direktne i
indirektne poreze.
(2) Otvaranjem steajnog postupka poinje nova poslovna godina.
(3) Vrijeme do izvjetajnog roita ne uraunava se u zakonske rokove za sainjavanje i
objavljivanje zavrnog rauna.
(4) Skuptina povjerilaca na prvom izvjetajnom roitu moe odluiti da se izvri revizija
zavrnog rauna prije otvaranja steajnog postupka, odnosno revizija poetnog stanja na dan
otvaranja steajnog postupka.
(5) Prije okonanja steajnog postupka vri se revizija finansijskog poslovanja steajnog
dunika za period trajanja steajnog postupka.
(6) Skuptina povjerilaca moe donijeti odluku da se ne vri revizija iz stava 5. ovog lana
ako postoje opravdani razlozi:
1) steajna masa male vrijedosti,
2) jasno materijalno-finansijsko poslovanje,
3) nedostatak sredstava za plaanje revizije do kojeg nije dolo nemarnou u radu ili
namjerom steajnog upravnika i drugo.
(7) Steajni sudija moe odluku iz stava 6. ovog lana staviti van snage i odrediti revizora.
(8) U steajnim predmetima u kojima je vrijednost steajne mase nia od 100.000 KM nee
se vriti revizija iz stava 6. ovog lana.
(9) Ako je za poslovnu godinu prije otvaranja steajnog postupka izabran revizor, za reviziju
zavrnog rauna prije otvaranja steajnog postupka, odnosno poetnog stanja nakon otvaranja
steajnog postupka, steajni sudija moe postaviti izabranog revizora.
(10) Trokovi revizije zavrnog rauna su trokovi steajnog postupka.
7.2. Odluka o unovavanju steajne mase
Izvjetajno roite
lan 152.
(1) Na izvjetajnom roitu steajni upravnik je duan da podnese izvjetaj o ekonomskom

stanju steajnog dunika i uzrocima tog stanja.
(2) Steajni upravnik je posebno duan da se izjasni da li postoje izgledi da se poslovanje
steajnog dunika nastavi u potpunosti ili djelimino, koje mogunosti postoje za prijedlog
reorganizacije i koje bi posljedice u datom sluaju nastupile po namirenje povjerilaca.
(3) Steajnom duniku i povjeriocima e se na izvjetajnom roitu omoguiti da se izjasne
o izvjetaju steajnog upravnika.
Odluka o daljem poslovanju steajnog dunika

lan 153.
(1) Skuptina povjerilaca odluuje na izvjetajnom roitu da li e se poslovanje steajnog

dunika obustaviti ili privremeno nastaviti.
(2) Povjerioci mogu steajnom upravniku dati nalog da izradi prijedlog reorganizacije i
odrediti cilj koji je planom reorganizacije potrebno postii.
(3) Povjerioci mogu na kasnijim roitima mijenjati svoje odluke.
(4) Skuptina povjerilaca odreuje nain i uslove unovavanja dunikove imovine.
Obustava poslovanja prije odluke povjerilaca

lan 154.
(1) Ako steajni upravnik smatra da poslovanje steajnog dunika treba da se obustavi
prije izvjetajnog roita, duan je da pribavi saglasnost odbora povjerilaca, ako je odbor osnovan.
(2) Prije nego to odbor povjerilaca donese odluku o obustavi poslovanja ili ako odbor
povjerilaca nije osnovan, steajni upravnik je prije obustave poslovanja duan da o tome obavijesti
steajnog dunika.
(3) Steajni sudija e, na zahtjev steajnog dunika i nakon to saslua steajnog upravnika,
zabraniti obustavu poslovanja, ako se odluka o tome bez znatnog smanjenja steajne mase moe
odgoditi do izvjetajnog roita.
Unovavanje steajne mase
lan 155.
(1) Steajni upravnik je nakon izvjetajnog roita duan da, bez odgaanja, unovi
imovinu koja ulazi u steajnu masu, ako to nije u suprotnosti sa odlukom skuptine povjerilaca.
(2) Steajni upravnik je prilikom unovavanja imovine steajne mase duan da se pridrava
odluke skuptine ili odbora povjerilaca o uslovima i nainu prodaje.
(3) Steajni upravnik je duan, bez odgaanja, preduzeti sve potrebne radnje radi
rjeavanja imovinsko-pravnih odnosa i upisa prava vlasnitva i drugih prava na nepokretnostima u
javnim evidencijama.
(4) Steajni upravnik je radi razrjeenja pitanja iz stava 3. ovog lana duan da pokrene i
vodi sudske i upravne postupke.
(5) Steajni upravnik je radi pokretanja postupaka iz stava 4. ovog lana duan da pribavi
prethodnu saglasnost odbora povjerilaca, odnosno skuptine povjerilaca ako odbor povjerilaca nije
osnovan.
(6) Steajni upravnik e pokrenuti postupke iz stava 4. ovog lana i naknadno pribaviti
saglasnost organa iz stava 5. ovog lana, radi spreavanja nastupanja zastare potraivanja.
(7) Ako steajni upravnik ne postupi u skladu sa st. 1. do 6. ovog lana, ini teu povredu
dunosti steajnog upravnika.
Unovavanje nepokretnosti bez tereta

lan 156.
(1) Nepokretnosti koje nisu optereene teretima (slobodne nepokretnosti) unovavaju se

pod uslovima i na nain koji odredi skuptina povjerilaca.
(2) Skuptina povjerilaca, kao uslov, moe utvrditi najniu prodajnu cijenu ispod koje se
ne moe imovina unoviti, a moe i obavezati kupca da nastavi obavljati i obavlja privredne
djelatnosti odreeni period, da zaposli odreeni broj radnika, izvri investiciona ulaganja i drugo.
(3) Prodaja nepokretnosti vri se javnim nadmetanjem, javnim prikupljanjem ponuda i
neposrednom prodajom u skladu sa ovim zakonom i u skladu sa vaeim standardima za
upravljanje steajnom masom.
(4) Ako steajni upravnik ne uspije unoviti nepokretnost na dvije javne prodaje, prema
uslovima iz st. 1. i 2. ovog lana, odbor povjerilaca, odnosno skuptina povjerilaca ako odbor
povjerilaca nije osnovan, odreuje najniu cijenu ispod koje se nepokretnost ne moe prodati na
naredne dvije javne prodaje.
(5) Ako je pokuaj unovavanja nepokretnosti pod uslovom iz stava 4. ovog lana ostao
bezuspjean, steajni upravnik moe nepokretnost unoviti javnim prikupljanjem ponuda bez
isticanja najnie cijene, ako je saglasan odbor povjerilaca, odnosno skuptina povjerilaca ako odbor
povjerilaca nije osnovan.
(6) Ako steajni upravnik ne dobije saglasnost odbora povjerilaca, odnosno skuptine
povjerilaca ako odbor povjerilaca nije osnovan, za unovavanje nepokretnosti na nain iz stava 5.
ovog lana ili ne uspije unoviti nepokretnost na nain iz stava 5. ovog lana, duan je nepokretnost
izdvojiti iz steajne mase i predati povjeriocima srazmjerno njihovim potraivanjima, ako oni
prihvate, a ako ne prihvate, onda je duan postupiti u skladu sa lanom 183. st. 11. i 12. ovog
zakona.
(7) Ako skuptina povjerilaca odbije da odredi uslove i nain unovenja nepokretnosti (bez
tereta) steajnog dunika, nepokretnosti se unovavaju u skladu sa pravilima izvrnog postupka,
ako to nije u suprotnosti sa odredbama ovog zakona.
Unovavanje nepokretnosti sa teretima

lan 157.
(1) Ako je nepokretnost optereena razlunim pravom, unovava se u skladu sa propisima
o prinudnom izvrenju, ako ovim zakonom nije drugaije propisano.
(2) U oglasu o prodaji nepokretnosti steajni upravnik utvruje vrijednost nepokretnosti,
nain prodaje i uslove prodaje.
(3) Na prvoj javnoj prodaji nepokretnost se ne moe prodati ispod 1/2 procijenjene
vrijednosti, a na drugoj javnoj prodaji ispod 1/3 procijenjene vijednosti.
(4) Ako se ne uspije unoviti nepokretnost sa teretom na dvije javne prodaje, postupak
prodaje se ne obustavlja.
(5) Ako se nepokretnost nije mogla prodati po cijeni odreenoj u stavu 3. ovog lana, na
svakoj narednoj javnoj prodaji najnia cijena po kojoj se nepokretnost moe prodati smanjuje se
se za 10% od prethodne vrijednosti.
(6) Razluni povjerilac moe preuzeti nepokretnost ukoliko ne uspije javna prodaja, ako to
nije suprotno interesima drugih povjerilaca.
(7) O zahtjevu za preuzimanje nepokretnosti iz stava 6. ovog lana odluuje steajni sudija.
(8) Odredbe ovog lana shodno se primjenjuju na prodaju brodova, aviona, te prava
upisanih u javnim evidencijama.
(9) Za prodaju nepokretnosti neposrednom pogodbom potrebna je saglasnost razlunog
povjerioca.
(10) Iz dijela dobijenog prodajom koji pripada razlunom povjeriocu izdvaja se 10% za
steajnu masu, a ako stvarni trokovi budu vii od paualne stope od 10% vrijednosti prodate
nepokretnosti, odreuju se trokovi u stvarnoj visini.
(11) Sredstva iz stava 10. ovog lana izdvajaju se u steajnu masu i u sluaju ako se stvari
unovavaju u izvrnom postupku.
(12) U toku unovavanja nepokretnosti razluni povjerilac ima pravo da pogleda stvar.
Prodaja steajnog dunika kao pravnog lica

lan 158.
(1) Skuptina povjerilaca moe odluiti da se proda steajni dunik kao pravno lice.
(2) Steajni upravnik je duan da obavijesti razlune povjerioce o prodaji steajnog dunika
kao pravnog lica.
(3) Ukoliko se razluni povjerioci protive prodaji steajnog dunika kao pravnog lica Sud
moe odluiti da se predmeti na kojima postoji razluno pravo prethodno izdvoje i unovavaju po
pravilima prinudnog izvrenja ili odrediti druge mjere zatite razlunih povjerilaca.
(4) Prije nego to izloi prodaji steajnog dunika, kao pravno lice, steajni upravnik je
duan da izvri procjenu njegove vrijednosti, kao i vrijednost stvari ili dijela stvari na kojoj postoji
razluno pravo.
(5) Prodaja steajnog dunika kao pravnog lica ne moe se vriti suprotno propisima
kojima se ureuje zatita konkurencije.
Posljedice prodaje steajnog

dunika kao pravnog lica
lan 159.
(1) U sluaju prodaje steajnog dunika kao pravnog lica, steajni postupak u odnosu na
steajnog dunika se obustavlja, a u odnosu na steajnu masu se nastavlja.
(2) Novac dobijen prodajom steajnog dunika ulazi u steajnu masu koja preuzima
obaveze izmirenja trokova steajnog postupka, dugova steajne mase i izmirivanja potraivanja
povjerilaca u skladu sa zakonom.
(3) Steajnu masu zastupa steajni upravnik, koji je obavezan da steajnu masu registruje
kod organa koji vodi registar poslovnih subjekata.
(4) U registru poslovnih subjekata i drugim odgovarajuim registrima registruju se
promjene na osnovu ugovora o prodaji steajnog dunika kao pravnog lica, u skladu sa zakonom
kojim se ureuje registracija poslovnih subjekata.
(5) U sluaju kada je steajni dunik prodat kao pravno lice, razluni povjerioci koji su imali
obezbijeeno pravo na bilo kom dijelu imovine steajnog dunika imaju pravo prioriteta u diobi
sredstava ostvarenih prodajom, prema rangu prioriteta koji su stekli u skladu sa zakonom, a
srazmjerno procijenjenom ueu u vrijednosti imovine koja je predmet obezbijeenog prava u
odnosu na procijenjenu vrijednost pravnog lica.
(6) Za potraivanja prema steajnom duniku koja su nastala do obustave steajnog
postupka ne odgovara ni steajni dunik, ni njegov kupac, a pravna lica koja su vrila usluge
steajnom duniku od opteg interesa ne mogu obustaviti pruanje usluga zbog neplaenih rauna
nastalih prije otvaranja steajnog postupka.
Obezbjeenje prodaje (depozit)

lan 160.
(1) Obezbjeenje(depozit) prodaje odreuje steajni upravnik i ono ne moe iznositi vie
od 10% procijenjene vrijednosti predmeta prodaje, s tim da taj iznos ne moe biti vei od 50.000
KM.
(2) Obezbjenje (depozit) ne vraa se kupcu koji je izlicitirao i prihvatio kupoprodajnu
cijenu, a nije je uplatio u odreenom roku.
Unovavanje pokretnih stvari i

prava na kojima postoji razluno pravo
lan 161.
(1) Steajni upravnik moe unoviti pokretne stvari na kojima postoji razluno pravo
javnim nadmetanjem ili slobodnom pogodbom, ako pokretnu stvar ima u svom posjedu.
(2) Steajni upravnik moe naplatiti ili na drugi nain unoviti potraivanje koje je steajni
dunik ustupio ili zaloio radi obezbjeenja nekog prava.
(3) Ako steajni upravnik ima pravo na unovenje pokretne stvari, u skladu sa stavom 1.
ovog lana, duan je razlunom povjeriocu na njegov zahtjev dati obavjetenje o stanju pokretne
stvari ili dozvoliti da povjerilac razgleda pokretnu stvar.
(4) Ako je steajni upravnik ovlaten za naplatu potraivanja, u skladu sa stavom 2. ovog
lana, duan je razlunom povjeriocu na njegov zahtjev dati obavjetenje o potraivanju.
(5) Umjesto obavjetenja, on moe povjeriocu dozvoliti uvid u knjige i poslovnu
dokumentaciju steajnog dunika.
Obavijest o namjeri otuenja

lan 162.
(1) Prije nego to steajni upravnik otui treem licu pokretnu stvar ili pravo na ije
unovavanje je ovlaten, u skladu sa lanom 161. ovog zakona, duan je razlunog povjerioca
obavijestiti na koji nain namjerava da otui pokretnu stvar.
(2) Steajni upravnik je duan povjeriocu dati priliku da u roku od osam dana predloi
povoljnije unovavanje pokretne stvari uz predoavanje konkretne ponude sa uputom na platenu
sposobnost kupca.
(3) Ako razluni povjerilac u roku iz stava 2. ovog lana ili blagovremeno prije otuenja
predloi povoljniju mogunost unovavanja, steajni upravnik je duan da iskoristi mogunost
unovavanja koju je naveo povjerilac ili da unovi pokretnu stvar tako da ne oteti razlunog
povjerioca.
(4) Unovavanje se, osim naina unovavanja iz stava 2. ovog lana, moe izvriti na nain
da razluni povjerilac preuzme pokretnu stvar.
Podjela ostvarenog iznosa kod

pokretnih stvari na kojim postoji razluno pravo
lan 163.
(1) Nakon to steajni upravnik proda pokretnu stvar ili razluno pravo, ostvareni iznos
od prodaje se najprije koristi za namirenje trokova steajne mase koje se odnose na identifikaciju
prava i unovavanje, a ostatak ostvarenog iznosa koristi se za namirenje razlunih povjerilaca bez
odgaanja.
(2) Ako je pokretnu stvar na kojoj postoji razluno pravo steajni upravnik prenio na
povjerioca, povjerilac je obavezan da u steajnu masu uplati iznos koji je potreban za namirenje
trokova utvrivanja prava potraivanja i za plaanje poreza kojima je takva prodaja optereena.
(3) Trokovi iz stava 2. ovog lana, kao i trokovi identifikacije pokretne stvari i
odreivanja razlunih prava koji se odnose na pokretnu stvar, odreuju se paualno, u iznosu od
10% od ostvarene prodajne cijene, a ako stvarni trokovi budu vii od paualne stope od 10%,
odreuju se u stvarnoj visini.
(4) Ako je zbog unovavanja iz stava 2. ovog lana steajna masa optereena porezom,
iznos poreza pridodaje se trokovima unovavanja.
Zatita povjerioca od odugovlaenja unovavanja

lan 164.
(1) Ako je steajni upravnik ovlaten za unovavanje stvari na kome postoji razluno pravo
i ako bez valjanog razloga odugovlai unovavanje nakon izvjetajnog roita, povjeriocu se mora
iz steajne mase nadoknaditi gubitak vrijednosti njegovog udjela u unovavanju.
(2) Ako doe do isplate tete razlunom povjeriocu iz steajne mase, zbog razloga iz stava
1. ovog lana, odbor povjerilaca, odnosno skuptina povjerilaca ako odbor povjerilaca nije
osnovan, moe traiti da steajni upravnik nadoknadi tetu ostalim povjeriocima.
Unovavanje od povjerioca
lan 165.
(1) Povjerilac je ovlaten za unovavanje pokretne stvari ili potraivanja na kojima postoji
razluno pravo ako pokretnu stvar ima u posjedu ili ako je steajni upravnik prepustio potraivanje
na unovavanje.
(2) Na zahtjev steajnog upravnika i nakon sasluanja povjerioca, steajni sudija moe
odrediti rok, unutar kojeg povjerilac mora unoviti pokretnu stvar, s tim da nakon proteka roka,
pravo na unovavanje pokretne stvari stie steajni upravnik.
Unovavanje pokretnih stvari bez tereta

lan 166.
(1) Pokretne stvari unovavaju se pod uslovima i na nain koji odredi odbor povjerilaca,
odnosno skuptina povjerilaca, ukoliko odbor nije osnovan u skladu sa ovim zakonom i vaeim
standardima.
(2) Ako je skuptina povjerilaca odredila posebne uslove za unovavanje pokretnih stvari,
prodaja se vri u skladu sa posebnim uslovima.
Pravne radnje od posebne vanosti
lan 167.
(1) Steajni upravnik duan je da pribavi saglasnost odbora povjerilaca za pravne radnje
koje su od posebne vanosti za steajni postupak.
(2) Ako odbor povjerilaca nije osnovan, saglasnost daje skuptina povjerilaca.
(3) Saglasnost iz stava 1. ovog lana potrebno je pribaviti za pravne radnje:
1) kada se namjerava otuiti privredno drutvo ili neki pogon, robno skladite u cjelini,
nepokretnosti, brodovi, avioni, udio steajnog dunika u nekom drugom privrednom drutvu koje
treba sluiti uspostavljanju trajne veze sa tim drutvom, ili pravo na povremena primanja,
2) kada se namjerava uzeti zajam kojim bi steajna masa bila znatno optereena,
3) kada se namjerava pokrenuti ili preuzeti parnica znatne vrijednosti predmeta spora, ako
se preuzimanje parnice namjerava odbiti ili se, radi rjeavanja ili izbjegavanja parnice, namjerava
sklopiti nagodba ili ugovor o izabranom sudu.
Pravna valjanost radnje

lan 168.
Postupanje suprotno lanu 167. ovog zakona nema uticaja na pravno dejstvo radnje
steajnog upravnika prema treim licima.
8. Namirenje povjerilaca
Prijava potraivanja
lan 169.
(1) Povjerilac pisanim putem prijavljuje svoja potraivanja steajnom sudu i u prijavi
navodi sljedee podatke:
1) firmu i sjedite, odnosno ime i prezime, prebivalite ili boravite povjerioca sa adresom,
2) pravni osnov i iznos potraivanja,
3) broj transakcionog poslovnog rauna ili nekog drugog rauna povjerioca,
4) jedinstveni identifikacioni broj,
5) matini broj pravnog lica,
6) jedinstveni matini broj fizikog lica.
(2) Povjerioci koji imaju potraivanja izraena u stranoj valuti, duni su da ih
konvertuju i prijave u domaoj valuti.
(3) Steajni upravnik sainjava popis svih potraivanja radnika i bivih radnika steajnog
dunika dospjelih do otvaranja steajnog postupka i dostavlja na potpis prijavu njihovih
potraivanja u dva primjerka.
(4) Radnici i bivi radnici mogu prijaviti razliku svojih potraivanja ako smatraju da
popisom steajnog upravnika iz stava 3. ovog lana njihova potraivanja nisu u cijelosti
obuhvaena.
(5) Ako se prijavljuju potraivanja o kojima je u toku sudski ili drugi postupak, u prijavi se
navodi organ pred kojim se vodi taj postupak uz navoenje broja predmeta.
(6) Razluni povjerioci oznaavaju u prijavi dio imovine steajnog dunika na koji se odnosi
njihov zahtjev i iznos do kojeg njihova potraivanja po predvianju nee biti namirena tim
razlunim pravom.
(7) Izluni povjerioci oznaavaju u prijavi predmet u imovini na koji se njihov zahtjev
odnosi.
(8) Potraivanja nierangiranih povjerilaca se prijavljuju samo ukoliko steajni sudija
posebno pozove na prijavljivanje tih potraivanja.
(9) U prijavi potraivanja iz stava 8. ovog lana naznaava se da je rije o potraivanju nieg
isplatnog reda, kao i rang na koji povjerilac ima pravo.
(10) Ako povjerilac nieg isplatnog reda nije u prijavi naznaio da je rije o nierangiranom
potraivanju, prijava se ne uzima u obzir prilikom diobe.
(11) Steajni povjerioci podnose prijavu svojih potraivanja u dva primjerka, sa dokazima
o osnovanosti potraivanja.
Tabela prijavljenih potraivanja

lan 170.
(1) Sud je duan da svako prijavljeno potraivanje sa podacima navedenim u lanu 169.
ovog zakona unese u tabelu prijavljenih potraivanja.
(2) Tabela prijavljenih potraivanja se zajedno sa priloenim prijavama i ispravama
objavljuje na oglasnoj i elektronskoj tabli suda, na uvid svim uesnicima najmanje osam dana prije
roita za ispitivanje.
Tok ispitnog roita

lan 171.
(1) Prijavljena potraivanja povjerilaca ispituje steajni sudija na ispitnom roitu.

(2) Na ispitnom roitu uestvuje steajni upravnik, povjerioci koji su prijavili svoje
potraivanje, kao i druga lica koja, s obzirom na poslove koje su obavljali kod steajnog dunika,
mogu dati podatke o postojanju i visini prijavljenih potraivanja.
(3) Ispitno roite odrava se i ako ne budu prisutni svi povjerioci koji su prijavili svoja
potraivanja, a uredno su pozvani.
Naknadne prijave potraivanja

lan 172.
(1) Potraivanja prijavljena nakon isteka roka za prijavljivanje mogu se ispitati na ispitnom
roitu, ako to predloi steajni upravnik.
(2) Potraivanja prijavljena nakon isteka roka za prijavljivanje koja nisu ispitana na
ispitnom roitu i potraivanja prijavljena najkasnije u roku od tri mjeseca nakon prvog ispitnog
roita, ali ne poslije objavljivanja poziva za zavrno roite, mogu se ispitati na jednom ili vie
posebnih ispitnih roita koja e, na prijedlog povjerilaca, koji nisu blagovremeno prijavili svoje
potraivanje, odrediti steajni sudija rjeenjem uz uslov da u roku od 15 dana solidarno uplate
predujam za pokrie trokova posebnih ispitnih roita.
(3) Ako se predujam ne uplati u roku iz stava 2. ovog lana, posebno ispitno roite se ne
odrava, a neblagovremene prijave se odbacuju.
(4) Povjerioci ija se potraivanja naknadno ispituju nisu duni nadoknaditi trokove
postupka drugim povjeriocima.
(5) Prijave potraivanja podnesene nakon isteka rokova iz stava 2. ovog lana
odbacuju se.
(6) Steajni sudija o odbacivanju neblagovremeno podnesenih prijava potraivanja iz st. 2.
i 4. ovog lana odluuje rjeenjem, koje se objavljuje na oglasnoj i elektronskoj tabli suda i dostavlja
podnosiocu prijave, steajnom upravniku i steajnom povjeriocu, koji je predloio odbacivanje
prijave.
(7) Protiv rjeenja o odbacivanju prijave potraivanja doputeno je pravo albe
drugostepenom sudu, koje ima podnosilac prijave potraivanja.
(8) Protiv rjeenja kojim je utvreno da je naknadno podnesena prijava potraivanja
blagovremena, doputeno je pravo albe, koje ima steajni upravnik i steajni povjerioci.
(9) Ako je sud, u skladu sa odredbama lana 169. ovog zakona, pozvao povjerioce niih
isplatnih redova da prijave svoja potraivanja u roku kraem od osam dana prije dana odravanja
ispitnog roita, trokovi odravanja posebnog ispitnog roita idu na troak steajne mase.
(10) Na posebno ispitno roite posebno se pozivaju steajni upravnik i dunik pojedinac.
(11) Poziv za posebno ispitno roite objavljuje se na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli
suda i u Slubenom glasniku Republike Srpske.
Uslovi i dejstva utvrivanja potraivanja

lan 173.
(1) Prije ispitivanja prijava povjerilaca, steajni upravnik duan je da upozna povjerioce sa
postojanjem izlunih i razlunih prava koja imaocima tih prava obezbjeuje privilegovano
namirenje potraivanja.
(2) Steajni upravnik izjavljuje da li potraivanje priznaje ili ga osporava, a ako razluni
povjerioci prijavljuju svoja potraivanja kao steajni povjerioci u skladu sa lanom 93. ovog zakona,
steajni upravnik moe da utvrdi potraivanja, odreujui da povjerilac dokae, u kojoj mjeri dobro
koje slui za obezbjeenje nije dovoljno za namirenje potraivanja.
(3) Prigovor steajnog dunika ili povjerioca ne spreava priznavanje potraivanja i
steajni sudija u listu sa tabelom prijavljenih potraivanja unosi biljeku o rezultatu ispitivanja
potraivanja i ko je uloio prigovor.
(4) Iznos i rang priznatih potraivanja, upisan u tabelu prijavljenih potraivanja, ima
dejstvo pravosnane presude.
(5) Greke u pisanju i ostale oigledne greke u tabeli prijavljenih potraivanja moraju se
po slubenoj dunosti ispraviti.
(6) Ako povjerilac naknadno prijavi svoje potraivanje u manjem iznosu, to se biljei u
tabeli prijavljenih potraivanja.
(7) Steajni upravnik moe, na zahtjev povjerioca, osporena potraivanja na ispitnom
roitu priznati na posebnom ispitnom roitu.
(8) Ako potraivanja povjerioca osporena na ispitnom roitu ne prizna na posebnom
ispitnom roitu, steajni upravnik moe naknadno priznati pisanim saoptenjem sudu, s tim da je
obavezan na prvoj narednoj skuptini, ako se ona odri, upoznati skuptinu sa naknadno priznatim
potraivanjem.
Sporna potraivanja
lan 174.
(1) Ako je steajni upravnik osporio odreeno potraivanje, povjerilac se upuuje na

parnicu radi utvrivanja osporenog potraivanja.
(2) Ako je osporeno potraivanje za koje postoji izvrni naslov, steajni upravnik je duan
podii tubu da dokae osnovanost osporavanja.
(3) Ako su steajni dunik ili povjerilac na ispitnom roitu osporili prijavljeno
potraivanje, duni su da u roku od 30 dana od dana odravanja ispitnog roita pokrenu parnicu
ili podnesu prijedlog za nastavak ranije zapoetog postupka da dokau osnovanost osporavanja.
(4) Ako steajni dunik ili povjerilac ne pokrenu parnicu ili ne podnesu prijedlog za
nastavak ranije zapoetog postupka u roku iz stava 3. ovog lana, smatra se da su se odrekli prava
na pokretanje parnice.
Dejstvo odluke
lan 175.
(1) Pravosnana odluka kojom se utvruje potraivanje i njegov isplatni red ili kojom se
neki prigovor proglaava osnovanim ima dejstvo prema steajnom upravniku i svim steajnim
povjeriocima.
(2) Stranka koja je uspjela u sudskom sporu moe traiti od steajnog upravnika da ispravi
tabelu prijavljenih potraivanja.
Djelimine diobe
lan 176.
(1) Namirenje steajnih povjerilaca moe poeti nakon okonanog ispitnog roita.
(2) Steajni upravnik moe po vlastitoj procjeni vriti djelimine diobe.
(3) Steajni povjerioci niih isplatnih redova prema lanu 88. ovog zakona se ne uzimaju
u obzir prilikom djeliminih dioba.
(4) Diobe obavlja steajni upravnik.
(5) Prije svake diobe, steajni upravnik je duan da pribavi saglasnost odbora povjerilaca,
ako je takav osnovan ili skuptine povjerilaca, ako odbor povjerilaca nije osnovan.
Diobni popis
lan 177.
(1) Prije svake diobe steajni upravnik e sainiti popis potraivanja, koja se uzimaju u
obzir prilikom diobe, a spisak se daje na uvid svim uesnicima u prostorijama steajnog suda.
(2) Steajni upravnik je duan da javno objavi zbir potraivanja i iznos steajne mase koji
stoji na raspolaganju za diobu.
Uzimanje u obzir spornih potraivanja

lan 178.
(1) Povjerilac ije potraivanje nije priznato, za ije potraivanje ne postoji izvrni naslov
ili pravosnana presuda, duan je da najkasnije u roku od 15 dana od dana javnog objavljivanja, u
skladu sa lanom 177. ovog zakona, dokae steajnom upravniku da je podigao tubu za
utvrivanje i za koji iznos ili da je navedeni iznos predmet ranije pokrenute parnice.
(2) Dokaz iz stava 1. ovog lana ne utie na diobni popis, osim ako u roku iz stava 1. ovog
lana Sud utvrdi da je dokaz osnovan.
(3) Ako se dokaz iz stava 1. ovog lana blagovremeno podnese, onda se dio koji se odnosi
na sporno potraivanje zadrava kod diobe sve dok je parnica u toku.
Uzimanje u obzir razlunih povjerilaca

lan 179.
(1) Povjerilac koji ima pravo na odvojeno namirenje duan je da najkasnije u roku iz lana
178. stav 1. ovog zakona podnese dokaz steajnom upravniku, da se odrekao odvojenog namirenja
i za koji iznos ili da nije odvojeno namiren ili da unovavanje dobra koje slui za obezbjeenje nije
dovelo do namirenja linog potraivanja.
(2) Ako se dokaz ne podnese blagovemeno, njegovo se potraivanje kod diobe ne uzima
u obzir.
(3) Ako je steajni upravnik ovlaten za unovavanje predmeta na kome postoji razluno
pravo ili ako taj predmet jo nije unovio, nee se primijeniti stav 1. ovog lana.
Naknadno uzimanje u obzir

lan 180.
Povjerioci koji nisu uzeti u obzir kod djelimine diobe, a koji naknadno ispune uslove iz
l. 178. i 179. ovog zakona, dobijaju kod sljedee diobe iz preostale steajne mase unaprijed iznos
koji ih izjednaava sa ostalim povjeriocima.
Izmjene diobnog popisa

lan 181.
Steajni upravnik duan je da izvri izmjene diobnog popisa iz l. 177, 178. i 179. ovog
zakona u roku od tri dana po isteku roka iz lana 178. stav 1. ovog zakona.
Prigovori protiv diobnog popisa

lan 182.
(1) Kod diobe povjerioci mogu sudu podnijeti prigovor na diobni popis u roku od osam
dana od dana isteka roka iz lana 178. stav 1. ovog zakona.
(2) Rjeenje suda, kojim se prigovor odbija, dostavlja se povjeriocu i steajnom upravniku.
(3) Povjerilac moe protiv rjeenja iz stava 2. ovog lana uloiti albu u roku od osam dana
drugostepenom sudu.
(4) Rjeenje suda kojim se nareuje ispravka diobnog popisa dostavlja se povjeriocu i
steajnom upravniku i u prostorijama suda daje na uvid uesnicima.
(5) Protiv rjeenja o prigovoru pravo na albu imaju steajni upravnik i povjerilac.
Zavrna dioba
lan 183.
(1) Prilikom davanja saglasnosti za zavrnu diobu, steajni sudija odreuje roite za
zavrnu diobu i rjeenje objavljuje na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli suda i u Slubenom
glasniku Republike Srpske.
(2) Roite za zavrnu diobu mora se odrati u roku od 15 do 45 dana od dana
objavljivanja poziva.
(3) Prijedlog za zavrnu diobu steajni sudija objavljuje na oglasnoj tabli suda,
elektronskoj tabli suda i dostavlja na uvid strankama i zainteresovanim licima najkasnije osam dana
prije dana odravanja roita za zavrnu diobu.
(4) U sluaju prigovora povjerilaca, primjenjuju se odredbe lana 128. ovog zakona.
(5) Na roitu za zavrnu diobu, prijedlog zavrne diobe moe se mijenjati ili dopunjavati.
(6) Ako nema prijedloga za izmjenu i dopunu zavrne diobe ili nakon to su usvojeni,
steajni sudija odluuje o prijedlogu za davanje saglasnoti na zavrnu diobu.
(7) Nakon to je steajni sudija dao saglasnost na prijedlog zavrne diobe, steajni
upravnik je duan da izvri zavrnu diobu.
(8) Steajni sudija obavjetava povjerioce ija potraivanja nisu u cjelini ili djelimino
ispunjena da se neispunjena potraivanja prema steajnom duniku pojedincu mogu ostvarivati u
redovnom izvrnom postupku.
(9) Obavjetavanje iz stava 8. ovog lana vri se putem oglasne i elektronske table suda,
uz obavjetenje povjeriocima da mogu preuzeti izvrne isprave izvoda iz diobnog popisa na koji je
steajni sudija dao saglasnost.
(10) Imovina koja se ne moe unoviti, moe se povjeriocima prepustiti po procijenjenoj
vrijednosti uz zaraunavanje na priznata potraivanja, ukoliko na to pristanu.
(11) Ako povjerioci ne prihvate imovinu koja se ne moe unoviti, skuptina povjerilaca
moe tu imovinu uruiti crvenom krstu ili drugoj humanitarnoj organizaciji, socijalnoj i obrazovnoj
ustanovi, ako je potrebna organizacijama i ustanovama i ako imovinu prihvate.
(12) Ako se imovina ne urui u smislu st. 10. i 11. ovog lana, uruuje se steajnom
duniku, odnosno lanu drutva, a ako je ne prihvate, imovina pripada Republici Srpskoj.
(13) Nenaplaena potraivanja steajnog dunika o kojima se vode sudski ili drugi postupci
mogu se prepustiti steajnim povjeriocima, srazmjerno njihovim potraivanjima prema prijedlogu
koji e sainiti steajni upravnik.
(14) Steajni povjerioci koji su preuzeli potraivanje steajnog dunika stupaju u parnicu
ili drugi postupak na mjesto steajnog dunika kao aktivno legitimisana stranka, nezavisno od
pristanka protivne stranke.
(15) Ne predstavlja smetnju za zakljuenje steajnog postupka ako steajni povjerioci ne
preuzmu imovinu i nenaplaena potraivanja u smislu st. 10. i 14. ovog lana.
(16) Nakon izvrene zavrne diobe, steajni upravnik podnosi dokaz sudu.
(17) U steajnim postupcima koji se odnose na privredna drutva organizovana kao
akcionarska drutva obavjetenje o zakazanom roitu za zavrnu diobu, kao i obavjetenje o
rezultatima zavrne diobe, dostavljaju se berzi na kojoj se trguje akcijama privrednog drutva, u
pisanoj ili elektronskoj formi, najkasnije sljedeeg dana od dana zakazivanja roita za zavrnu
diobu, odnosno izvjetaja o zavrnoj diobi.
(18) Ako nisu izvrene djelimine diobe, na zavrnu diobu se primjenjuju l. 190. i 191.
ovog zakona.
Polaganje zadranih iznosa

lan 184.
Steajni upravnik duan je da sudu poloi iznose koji su bili zadrani kod glavne diobe.
9. Zakljuenje steajnog postupka
Rjeenje o zakljuenju steajnog postupka

lan 185.
(1) Steajni sudija nakon okonanja zavrne diobe donosi rjeenje o zakljuenju steajnog
postupka.
(2) Steajni sudija e donijeti rjeenje o zakljuenju steajnog postupka nakon to steajni
upravnik steajnom sudu podnese izvjetaj o zavrnoj diobi, dokaz o izvrenoj zavrnoj
diobi, a revizor izvjetaj o ocjeni zavrnog rauna u steajnom postupku ako je imenovan.
(3) Steajni sudija moe, ako postoji potreba, prije donoenja rjeenja o zakljuenju
steajnog postupka zakazati roite na koje e pozvati steajnog upravnika, a po potrebi i druga
lica.
(4) Na roitu iz stava 3. ovog lana Sud razmatra izvjetaj steajnog upravnika o
zavrnim radnjama u postupku i izvjetaj o trokovima, te nakon toga, odluuje o zakljuenju
steajnog postupka.
(5) Ako je unovena sva imovina steajnog dunika a postoje parnice koje su u toku,
steajni sudija na prijedlog steajnog upravnika moe donijeti rjeenje o zakljuenju steajnog
postupka.
(6) U sluaju stava 5. ovog lana steajni upravnik se imenuje za zastupnika steajne
mase steajnog dunika koju ine sredstva izdvojena po osnovu osporenih potraivanja i sredstva
koja se ostvare okonanjem parnica u korist steajnog dunika.
(7) Steajna masa se registruje u registru poslovnih subjekata na osnovu rjeenja o
zakljuenju steajnog postupka u skladu sa Zakonom kojim se ureuje registracija poslovnih
subjekata, a zastupa je steajni upravnik.
(8) U sluaju da se parnica okona u korist povjerioca osporenog potraivanja, steajni
upravnik e po pravosnanosti sudske odluke izvriti isplatu osporenog potraivanja povjeriocu u
skladu sa rjeenjem o glavnoj diobi.
(9) U sluaju da se parnica okona u korist steajne mase, steajni upravnik e postupiti
u skladu sa odredbama ovog zakona kojima se ureuje sprovoenje naknadne diobe.
(10) Rjeenje i razlozi za zakljuenje steajnog postupka se objavljuju na oglasnoj tabli
suda, elektronskoj tabli suda i u Slubenom glasniku Republike Srpske.
(11) Ako se steajni postupak vodi nad privrednim drutvom organizovanim u formi
akcionarskog drutva, rjeenje iz stava 2. ovog lana se dostavlja berzi na kojoj se trguje akcijama
privrednog drutva (emitenta) u pisanoj ili elektronskoj formi.
Prava steajnih povjerilaca nakon zakljuenja postupka

lan 186.
(1) Steajni povjerioci mogu nakon zakljuenja steajnog postupka ostvarivati svoja
preostala potraivanja prema duniku pojedincu u skladu sa propisima graanskog prava.
(2) Steajni povjerioci koji su sa svojim potraivanjima uestvovali u steajnom postupku
mogu nakon zakljuenja postupka sprovoditi prinudno izvrenje protiv steajnog dunika
pojedinca samo na osnovu izvrne isprave izvoda iz tabele prijavljenih potraivanja, izuzev na
stvarima koje su zakonom izuzete iz steajne mase.
(3) Zahtjev za izdavanje izvrne isprave izvoda iz tabele prijavljenih potraivanja moe se
podnijeti tek nakon zakljuenja postupka, a izvrne isprave izdaje sud.
Naknadna dioba
lan 187.
(1) Steajni sudija e na prijedlog steajnog upravnika, steajnih povjerilaca ili po slubenoj
dunosti odrediti naknadnu diobu, ako se nakon zakljunog steajnog postupka:
1) ispune uslovi da se zadrani iznosi podijele steajnim povjeriocima,
2) iznosi koji su plaeni iz steajne mase vrate nazad u steajnu masu,
3) naknadno pronae imovina koja ulazi u steajnu masu,
4) u steajnu masu uplate sredstva po osnovu sudskih i upravnih postupka koji su
presueni u korist steajnog dunika, odnosno steajne mase.
(2) Zakljuenje steajnog postupka ne spreava odreivanje naknadne diobe.
(3) Steajni sudija moe odustati od odreivanja naknadne diobe, te iznos koji stoji na
raspolaganju za podjelu povjeriocima ili naknadno pronaenu imovinu uruiti u smislu lana 183.
stav 11. ovog zakona ili prepustiti steajnom duniku u smislu lana 183. stav 12. ovog zakona ako
to smatra primjerenim s obzirom na neznatnu visinu iznosa ili neznatnu vrijednost predmeta, te
trokove naknadne diobe.
(4) Odreivanje naknadne diobe steajni sudija moe usloviti uplatom predujma kojim e
se pokriti trokovi naknadne diobe.
Pravni lijek
lan 188.
(1) Rjeenje kojim se odbija prijedlog za naknadnu diobu dostavlja se predlagau, a protiv
rjeenja predlaga ima pravo albe drugostepenom sudu u roku od osam dana od dana dostavljanja
rjeenja.
(2) Rjeenje kojim se odreuje naknadna dioba dostavlja se steajnom upravniku,
steajnom duniku i povjeriocu koji je zahtijevao naknadnu diobu, a protiv tog rjeenja steajni
dunik pojedinac ima pravo albe drugostepenom sudu u roku od osam dana od dana dostavljanja
rjeenja.
Sprovoenje naknadne diobe

lan 189.
Nakon odreivanja naknadne diobe, steajni upravnik iznos kojim se moe slobodno
raspolagati ili iznos dobijen unovavanjem naknadno pronaene imovine steajne mase dijeli
prema diobnom popisu, uz obavezu da polae raun steajnom sudiji.
Iskljuenje povjerilaca mase

lan 190.
Povjerioci steajne mase za ije je zahtjeve steajni upravnik saznao mogu zahtijevati
namirenje samo iz sredstava koja nakon diobe ostanu u steajnoj masi:
1) kod djelimine diobe nakon podnoenja diobnog popisa,
2) kod zavrne diobe nakon zakljuenja roita za zavrnu diobu ili
3) kod naknadne diobe nakon javnog oglaavanja.
Zakljuenje steajnog postupka zbog nedostatka steajne mase

lan 191.
(1) Ako se nakon otvaranja steajnog postupka ispostavi da steajna masa nije dovoljna za
pokrie trokova steajnog postupka, steajni sudija e zakljuiti postupak.
(2) Steajni postupak se ne zakljuuje ako se predujmi dovoljan novani iznos.
(3) Na postupak zakljuenja steajnog postupka primjenjuju se l. 55. i 97. ovog zakona.
(4) Prije donoenja rjeenja o zakljuenju steajnog postupka, steajni sudija e sasluati
skuptinu povjerilaca, steajnog upravnika i povjerioce steajne mase, a sasluanje se moe odrati
na izvjetajnom roitu.
(5) Ako u steajnoj masi postoje gotovinska sredstva, steajni upravnik je duan da, prije
zakljuenja steajnog postupka, namiri trokove steajnog postupka.
(6) Nakon zakljuenja steajnog postupka, steajni sudija nije vie obavezan na
unovavanje predmeta steajne mase.
Prijava nedovoljnosti steajne mase
lan 192.
(1) Ako su trokovi steajnog postupka namireni, a steajna masa nije dovoljna da ispuni
ostale dospjele obaveze steajne mase, steajni upravnik prijavljuje sudu da postoji nedovoljnost
steajne mase.
(2) Steajni upravnik duan je da prijavi sudu ako steajna masa, prema predvianjima,
nee biti dovoljna da ispuni postojee ostale obaveze steajne mase u trenutku dospjelosti.
(3) Steajni upravnik duan je da objavi na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli suda i u
Slubenom glasniku Republike Srpske prijavu nedovoljnosti steajne mase i pozove steajne
povjerioce i povjerioce ostalih obaveza steajne mase da dostave svoje miljenje o prijavi
nedovoljnosti steajne mase.
(4) Obaveza steajnog upravnika na unovavanje i upravljanje steajnom masom ostaje i
dalje i nakon prijave nedovoljnosti steajne mase.
Namirenje povjerilaca steajne mase u sluaju nedovoljnosti steajne mase

lan 193.
(1) Steajni upravnik duan je da izmiri obaveze steajne mase sljedeim redoslijedom:
1) trokovi steajnog postupka,
2) dugovi steajne mase koji su zasnovani nakon prijave nedovoljnosti steajne mase, a
koji ne ulaze u trokove steajnog postupka,
3) ostali dugovi steajne mase.
(2) Dugovima steajne mase, u smislu stava 1. taka 2) ovog lana, smatraju se i obaveze:
1) iz dvostrano obavezujueg ugovora, ije je ispunjenje izabrao steajni upravnik, nakon
to je podnio prijavu o nedovoljnosti steajne mase,
2) iz trajnog obligacionog odnosa, nakon isteka prvog roka u kojem je steajni upravnik
nakon prijave nedovoljnosti steajne mase mogao otkazati odnos,
3) iz trajnog obligacionog odnosa, ako je steajni upravnik nakon prijave nedovoljnosti
steajne mase zahtijevao protuinidbu za steajnu masu.
Zabrana izvrenja
lan 194.
Ako je steajni upravnik prijavio nedovoljnost steajne mase, nije doputeno izvrenje
zbog obaveze steajne mase iz lana 193. stav 1. taka 3) ovog zakona.
Zakljuenje steajnog postupka nakon

prijave nedovoljnosti steajne mase
lan 195.
(1) Steajni sudija zakljuuje steajni postupak im je steajni upravnik izvrio diobu
steajne mase, u skladu sa lanom 183. ovog zakona.
(2) Steajni upravnik duan je da za svoju djelatnost, nakon prijavljivanja nedovoljnosti
steajne mase, posebno poloi raun steajnom sudiji.
(3) Ako se nakon zakljuenja steajnog postupka pronau predmeti koji pripadaju
steajnoj masi, steajni sudija na prijedlog steajnog upravnika, povjerioca steajne mase ili po
slubenoj dunosti odreuje naknadnu diobu, a na postupak naknadne diobe na odgovarajui
nain se primjenjuju odredbe lana 187. stav 3. i l. 188. i 189. ovog zakona.
Obustava zbog prestanka razloga

za otvaranje steajnog postupka
lan 196.
(1) Steajni postupak se obustavlja na prijedlog steajnog dunika ako se prui osiguranje
da nakon obustave steajnog postupka na strani steajnog dunika nee nastupiti platena
nesposobnost i prijetea platena nesposobnost.
(2) Sud e prihvatiti prijedlog steajnog dunika iz stava 1. ovog lana ako ne postoje razlozi
za otvaranje steajnog postupka iz lana 5. ovog zakona.
Obustava uz saglasnost povjerilaca

lan 197.
(1) Steajni postupak se obustavlja na prijedlog steajnog dunika ako steajni dunik
nakon isteka roka za prijavu potraivanja pribavi saglasnost svih steajnih povjerilaca koji su
prijavili potraivanja.
(2) Sud odluuje da li je potrebna saglasnost steajnih povjerilaca ija su potraivanja
osporili steajni upravnik ili steajni dunik i razlunih povjerilaca, odnosno da li je potrebno
pruiti odgovarajue osiguranje.
Postupak kod obustave

lan 198.
(1) Prijedlog za obustavu steajnog postupka iz l. 196. i 197. ovog zakona objavljuje se
na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli suda i u Slubenom glasniku Republike Srpske i daje se
na uvid svim uesnima steajnog postupka u slubenim prostorijama suda.
(2) U sluaju obustave steajnog postupka iz lana 197. ovog zakona, prilau se izjave o
saglasnosti povjerilaca.
(3) Steajni povjerioci mogu, u roku od osam dana od dana objavljivanja prijedloga za
obustavu steajnog postupka, pismeno ili usmeno, na zapisnik izjaviti prigovor protiv prijedloga
za obustavu steajnog postupka.
(4) Steajni sudija odluuje o obustavi steajnog postupka nakon sasluanja podnosioca
prijedloga, steajnog upravnika i odbora povjerilaca, ako je odbor povjerilaca osnovan, a u sluaju
prigovora i nakon sasluanja povjerioca koji je uloio prigovor.
(5) Prije obustave steajnog postupka, steajni upravnik je duan izmiriti nesporne obaveze
steajne mase, a za sporne obaveze dati obezbjeenje.
Oglaavanje i dejstvo zakljuenja i obustave

lan 199.
(1) Rjeenje kojim se zakljuuje steajni postupak u skladu sa l. 191. i 195. ovog zakona,
odnosno kojim se obustavlja u skladu sa l. 196 i 197. ovog zakona, kao i razlozi zakljuenja,
odnosno obustave, javno se objavljuju.
(2) Steajni dunik, steajni upravnik, lanovi odbora povjerilaca unaprijed se obavjetavaju
o trenutku kada e zakljuenje, odnosno obustava poeti proizvoditi pravne posljedice, u skladu
sa lanom 25. stav 2. ovog zakona.
(3) Na zakljuenje, odnosno obustavu steajnog postupka primjenjuju se odredbe l. 185.
i 186. ovog zakona.
(4) Sa obustavom steajnog postupka, steajni dunik stie pravo da slobodno raspolae
imovinom koja je inila steajnu masu.
(5) Po pravosnanosti rjeenja o zakljuenju steajnog postupka, steajni sudija nareuje
brisanje steajnog dunika iz registra, a po obustavi postupka, steajni sudija nareuje brisanje
zabiljebe upisa.
Pravni lijek
lan 200.
(1) Steajni povjerilac ima pravo albe drugostepenom sudu u roku od osam dana od dana
dostavljanja rjeenja, ako Sud donese rjeenje kojim zakljuuje steajni postupak u skladu sa l.
191. i 195. ovog zakona, odnosno kojim se obustavlja u skladu sa l. 196. i 197. ovog zakona.
(2) Steajni dunik ima pravo albe drugostepenom sudu u roku od osam dana od dana
dostavljanja rjeenja:
1) ako Sud donese rjeenje kojim zakljuuje steajni postupak u skladu sa l. 191. i 195.
ovog zakona,
2) ako Sud donese rjeenje kojim odbija prijedlog iz l. 196. i 197. ovog zakona.
Arhiva steajnog dunika

lan 201.
(1) Arhiviranje dokumentacije nakon sprovedenog steajnog postupka izvrie se u

skladu sa propisima o arhivskoj djelatnosti.
(2) Trokovi arhiviranja dokumentacije steajnog dunika padaju na teret steajne mase.
GLAVA V
REORGANIZACIJA DUNIKA
1. Priprema reorganizacije dunika
Steajni plan za reorganizaciju steajnog dunika

lan 202.
(1) Nakon otvaranja steajnog postupka, doputeno je izraditi steajni plan u kojem se
moe odstupiti od zakonskih odredaba o unovenju i raspodjeli steajne mase.
(2) Steajnim planom se moe:
1) ostaviti steajnom duniku sva imovina ili dio imovine radi nastavljanja poslovanja
steajnog dunika,
2) prenijeti dio imovine ili svu imovinu steajnog dunika na jedno ili vie postojeih lica
ili lica koja e tek biti osnovana,
3) steajnog dunika pripojiti drugom licu ili spojiti sa jednim licem ili vie lica,
4) prodati svu imovinu ili dio imovine steajnog dunika, sa razlunim pravima ili bez
razlunih prava,
5) raspodijeliti svu imovinu ili dio imovine steajnog dunika meu povjeriocima,
6) izvriti pretvaranje potraivanja u uloge,
7) odrediti nain namirenja steajnih povjerilaca,
8) namiriti ili izmijeniti razluna prava,
9) smanjiti ili odgoditi isplatu obaveza steajnog dunika,
10) obaveze steajnog dunika pretvoriti u kredit,
11) preuzeti jemstvo ili dati drugo osiguranje za ispunjenje obaveza steajnog dunika,
12) urediti odgovornost steajnog dunika nakon zavretka steajnog postupka,
13) izdati nove akcije i vriti druge radnje u korist steajnog dunika.
Podnoenje steajnog plana

lan 203.
(1) Steajni dunik moe podnijeti steajni plan zajedno sa prijedlogom za otvaranje
steajnog postupka.
(2) Steajni dunik moe podnijeti steajni plan i u toku steajnog postupka, ako to nije
mogao uiniti prilikom podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka i ako dobije
saglasnost skuptine povjerilaca.
(3) Nakon otvaranja steajnog postupka, steajni plan imaju pravo sudu da podnese steajni
upravnik i steajni dunik pojedinac.
(4) Nee se uzeti u obzir plan koji se podnose sudu nakon zavrnog roita.
(5) Ako je na skuptini povjerilaca steajnom upravniku naloena izrada steajnog plana,
on je duan da taj plan podnese sudu u roku od 30 dana od dana odravanja skuptine povjerilaca.
(6) Sud moe produiti rok za podnoenje plana za jo 30 dana pod odreenim
okolnostima.
(7) Sa steajnim upravnikom u izradi steajnog plana savjetodavno sarauje odbor
povjerilaca, ako je odbor povjerilaca osnovan i dunik pojedinac.
Sadraj steajnog plana
lan 204.
(1) Steajni plan sastoji se od pripremne osnove i osnove za sprovoenje.

(2) Uz steajni plan prilau se i isprave navedene u l. 214. i 215. ovog zakona.
Pripremna osnova steajnog plana

lan 205.
(1) U pripremnoj osnovi steajnog plana navode se mjere koje su preduzete prije otvaranja
steajnog postupka ili jo treba se da preduzmu, da bi se stvorili temelji za planirano ostvarivanje
prava uesnika.
(2) Pripremna osnova mora da sadri i sve ostale podatke o osnovama i posljedicama plana,
koji su znaajni za donoenje odluke povjerilaca o planu i za njegovu sudsku potvrdu.
Osnova za sprovoenje steajnog plana

lan 206.
(1) Osnova za sprovoenje steajnog plana sadri odredbe o nainu izmjene pravnog
poloaja steajnog dunika i drugih uesnika u postupku.
(2) Steajni plan ukljuuje:
1) opis naina, vremena i iznosa do kog povjerioci sa osiguranim pravima i druge vrste
povjerilaca treba da budu isplaeni ili namireni na neki drugi nain,
2) konverzije potraivanja povjerilaca u kapital steajnog dunika, novog zaduivanja
dunika i vrste garancija koje e biti ponuene svakoj od kategorija povjerilaca i novih investitora,
3) nain na koji e povjerioci biti isplaeni u cijelosti ili zatieni od tete, koja moe biti
rezultat primjene plana,
4) stepen do kog se duniku moe oprostiti njegov dug,
5) naina kompenzacije, koji se nudi svim kategorijama,
6) iznos razlike u smislu raspodjele u sluaj u likvidacije dunika,
7) finansijske prognoze i vrste mjere koje treba da se preduzmu da bi se povratila
profitabilnost preduzea dunika,
8) nain izvrenja reorganizacija, posebno u vezi sa organizacionim, upravljakim,
finansijskim, tehnikim mjerama i mjerama za smanjenje broja zaposlenih,
9) izvor finansiranja i finansijskog plana za primjenu steajnog plana, ukljuujui
poveanje osnovnog kapitala i duga,
10) druge mjera koje su preduzete u skladu sa ovim zakonom.
Razvrstavanje uesnika u steajnom planu

lan 207.
(1) Uesnici u steajnom planu razvrstavaju se pri utvrivanju njihovih prava u grupe.
(2) Povjerioci sa razliitim pravnim poloajem razvrstavaju se u steajnom planu u posebne
grupe u kojima su razvrstani:
1) povjerioce sa pravom odvojenog namirenja, ako plan zadire i u njihova prava,
2) steajne povjerioce koji nisu nieg isplatnog reda,
3) steajne povjerioce pojedinih niih isplatnih redova, ako njihova potraivanja ne
prestaju prema lanu 210. ovog zakona.
(3) Povjerioci istog pravnog poloaja mogu se svrstati u grupe prema istovrsnosti
privrednih interesa.
(4) Razvrstavanje po istovrsnosti interesa mora da se zasniva na valjanim razlozima i u
planu e se navesti kriterijumi za razvrstavanje, s tim da posebnu grupu ine zaposleni ako uestvuju
kao steajni povjerioci sa potraivanjima koja nisu neznatna.
(5) Posebne grupe mogu da se oblikuju od povjerilaca sa malim potraivanjima.
(6) Ako bi prema steajnom planu njihovi uinci bili jednaki prema svim steajnim
povjeriocima, ti se povjerioci nee razvrstavati u posebne grupe.
Prava razlunih povjerilaca

lan 208.
(1) Steajnim planom ne smije se zadirati u pravo razlunih povjerilaca na namirenje iz

predmeta na kojima postoje prava odvojenog namirenja, ako tim planom nije izriito odreeno.
(2) Ako je planom drugaije odreeno, u osnovi za sprovoenje za razlune povjerioce
posebno e se navesti u kojem se dijelu njihova prava smanjuju, na koje vrijeme se odgaa njihovo
namirenje, te koje jo odredbe plana prema njima djeluju.
Prava steajnih povjerilaca

lan 209.
Za povjerioce koji nisu niih isplatnih redova u osnovi za sprovoenje navodi se u kojem
se dijelu njihova potraivanja smanjuju, na koje vrijeme se odgaa njihovo namirenje, kako se
osiguravaju, te koje druge odredbe plana djeluju prema njima.
Prava steajnih povjerilaca niih isplatnih redova

lan 210.
(1) Ako steajnim planom nije drugaije odreeno, smatra se da su njegovim prihvatanjem
potraivanja steajnih povjerilaca niih isplatnih redova prestala.
(2) Ako se steajnim planom odstupi od odredbe iz stava 1. ovog lana, u osnovi za
sprovoenje se za svaku grupu povjerilaca niih isplatnih redova navode podaci propisani u lanu
209. ovog zakona.
(3) Planom se ne moe iskljuiti, niti ograniiti odgovornost steajnog dunika nakon
okonanja steajnog postupka za novane kazne i s njim izjednaene obaveze.
Naelo jednakog postupanja prema svim uesnicima

lan 211.
(1) Steajnim planom moraju se osigurati ista prava svim uesnicima iste grupe.
(2) Razliito postupanje prema uesnicima iste grupe doputeno je samo uz saglasnost svih
uesnika koji su tim pogoeni.
(3) U sluaju razliitog postupanja prema uesnicima iste grupe, steajnom planu je
potrebno priloiti izjave o saglasnosti tih uesnika.
(4) Nitav je svaki dogovor steajnog upravnika, dunika i drugih lica sa pojedinim
uesnicima kojim se tim uesnicima za njihovo ponaanje pri glasanju ili u vezi sa steajnim
postupkom jemi pogodnost koja planom nije predviena.
Odgovornost steajnog dunika

lan 212.
(1) Ako steajnim planom nije drugaije odreeno, steajni dunik se namirenjem steajnih
povjerilaca, u skladu sa osnovom za sprovoenje, oslobaa svojih preostalih obaveza prema tim
povjeriocima.
(2) Ako je steajni dunik ortako drutvo ili komanditno drutvo, stav 1. ovog lana
primjenjuje se na linu odgovornost lanova drutva.
Stvarnopravni odnosi
lan 213.
(1) Ako je prema steajnom planu planirano zasnivanje, mijenjanje, prenos ili ukidanje
prava na stvarima i pravima steajnog dunika, izjave volje uesnika mogu se unijeti u osnovu za
sprovoenje.
(2) Izjave volje koje se upisuju u javne evidencije, daju se u skladu sa propisima o upisu u
javne evidencije.
Pregled imovine, finansijski plan i plan rezultata

lan 214.
(1) Ako je steajnim planom predvieno da se povjerioci namiruju iz prihoda privrednog

drutva koje e nastaviti da vodi steajni dunik ili tree lice, uz steajni plan treba da se priloi i
pregled imovine, u kojem e se, uz navoenje njihove vrijednosti, popisati dijelovi imovine i
obaveze koje bi trebalo ispuniti ako steajni plan stupi na snagu.
(2) Steajni plan treba da prikae i koji se rashodi i prihodi mogu oekivati u periodu tokom
koga bi povjerioci trebalo da se namire i kojim se redoslijedom prihoda i izdataka garantuje
sposobnost privrednog drutva za plaanje tokom tog perioda.
Dalji prilozi
lan 215.
(1) Ako je steajnim planom predvieno da dunik pojedinac nastavlja da vodi preduzee,
uz plan treba da se priloi izjava steajnog dunika da je spreman nastaviti sa voenjem preduzea,
na osnovu plana.
(2) Ako je steajni dunik ortako drutvo ili komanditno drutvo, uz plan treba da se
priloi odgovarajua izjava lino odgovornih lanova drutva.
(3) Ako je planom predvieno da neki povjerioci dobiju udjele u duniku pravnom licu
ili da postanu njegovi lanovi ili da steknu odreena prava u djelatnosti dunika pojedinaca, uz
plan treba da se priloi izjava o saglasnosti svakog od tih povjerilaca.
(4) Ako je tree lice preuzelo obaveze prema povjeriocima za sluaj da plan bude odobren,
planu se prilae i izjava treeg lica.
(5) Ako su steajnim planom predviene statusne promjene steajnog dunika (pripajanje,
spajanje i slino), uz plan se prilae i izjava pravnih lica koja uestvuju u statusnim promjenama.
Odbacivanje steajnog plana

lan 216.
(1) Sud steajni plan odbacuje po slubenoj dunosti:

1) ako nisu potovani propisi o pravu na podnoenje i sadraju plana, ako podnosilac
plana nedostatak ne moe otkloniti ili nedostatke ne otkloni unutar primjerenog roka koji je Sud
odredio,
2) ako plan nije u saglasnosti sa drugim propisima,
3) ako se prava koja bi uesnici trebalo da steknu prema osnovi za sprovoenje plana koji
je steajni dunik podnio, oigledno ne mogu ostvariti.
(2) Ako je dunik u steajnom postupku ve podnio steajni plan koji su povjerioci odbili,
a Sud nije potvrdio ili je dunik povukao nakon javnog zakazivanja roita za raspravljanje o
steajnom planu, Sud odbacuje novi steajni plan steajnog dunika, ako to odbacivanje zatrai
steajni upravnik uz saglasnost odbora povjerilaca, ako je odbor povjerilaca osnovan.
(3) Protiv rjeenja kojim se steajni plan odbacuje podnosilac ima pravo na albu
drugostepenom sudu u roku od osam dana od dana dostavljanja rjeenja.
Izjanjenja o planu
lan 217.
(1) Ako steajni plan ne bude odbaen, Sud trai da se o njemu u roku od 15 dana od dana
dostavljanja izjasne:
1) odbor povjerilaca, ako je osnovan,
2) dunik, ako je steajni plan podnio steajni upravnik,
3) steajni upravnik, ako je steajni plan podnio steajni dunik.
(2) Sud moe pozvati organe uprave nadlene za predmet poslovanja steajnog dunika i
privrednu komoru da se izjasne o predloenom steajnom planu.
Obustava unovenja imovine

steajnog dunika i namirenja povjerilaca
lan 218.
(1) Ako bi sprovoenje podnesenog steajnog plana bilo ugroeno nastavljanjem

unovenja i diobe steajne mase, Sud moe, na prijedlog steajnog dunika ili steajnog upravnika,
odrediti obustavu unovavanja i diobe steajne mase.
(2) Sud nee odrediti obustavu ili e doneseno rjeenje o obustavi staviti van snage ako bi
usljed obustave mogla nastupiti znatna teta za steajnu masu ili ako steajni upravnik, uz saglasnost
odbora povjerilaca ili skuptine povjerilaca, zatrai nastavak unovenja i diobe mase.
Izlaganje plana
lan 219.
(1) Steajni plan se sa svim svojim prilozima i prispjelim izjanjenjima izlae u pisarnici
suda na uvid uesnicima.
(2) Steajni plan sa prilozima iz stava 1. ovog lana, koji se odnosi na privredna drutva
organizovana u formi akcionarskog drutva, dostavlja se berzi na kojoj se trguje akcijama
privrednog drutva, u pisanoj ili elektronskoj formi, najkasnije sljedeeg dana od dana izlaganja u
pisarnici suda.
2. Prihvatanje i potvrda steajnog plana
Roite za raspravljanje i glasanje o planu

lan 220.
(1) Sud zakazuje roite na kojem se raspravlja i glasa o steajnom planu i pravu glasa
steajnih povjerilaca.
(2) Roite se mora odrati u roku od 30 dana od dana donoenja rjeenja o odreivanju
roita.
(3) Roite za raspravljanje i glasanje objavljuje se na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli
suda, u Slubenom glasniku Republike Srpske i jednom visokotiranom listu koji se distribuira
na cijeloj teritoriji Republike Srpske, a u objavi je potrebno navesti da se u steajni plan i prispjele
stavove prema steajnom planu moe izvriti uvid u pisarnici suda.
(4) Steajni povjerioci koji su prijavili svoja potraivanja, razluni povjerioci, steajni
upravnik i dunik posebno se pozivaju na roite za raspravljanje i glasanje o steajnom planu.
(5) Zajedno sa pozivom potrebno je dostaviti i kopiju steajnog plana ili saetak njegovog
bitnog sadraja, koji je podnosilac steajnog plana, na zahtjev suda, duan da podnese sudu.
Spajanje sa ispitnim roitem

lan 221.
(1) Roite za raspravljanje i glasanje o planu ne smije se odrati prije ispitnog roita.
(2) Roita iz stava 1. ovog lana mogu se spojiti.
Pravo glasa steajnih povjerilaca

lan 222.
(1) Na pravo glasa steajnih povjerilaca pri glasanju o steajnom planu primjenjuju se
odredbe ovog zakona o utvrivanju prava glasa steajnih povjerilaca.
(2) Razluni povjerioci imaju pravo glasa kao i steajni povjerioci samo ako im je steajni
dunik i lino odgovoran i ako se odreknu svog prava na odvojeno namirenje ili ne budu odvojeno
namireni.
(3) Povjerioci na ija potraivanja steajni plan ne djeluje nemaju pravo glasa.
Pravo glasa razlunih povjerilaca

lan 223.
(1) Ako je steajnim planom ureen i pravni poloaj razlunih povjerilaca, na roitu se
pojedinano raspravlja o pravu povjerilaca.
(2) Pravo glasa imaju oni razluni povjerioci ija razluna prava nije osporio ni steajni
upravnik, niti neki od razlunih povjerilaca, niti neki od steajnih povjerilaca.
(3) Na pravo glasa nosioca osporenih ili nedospjelih prava i prava koja se odnose na odloni
uslov primjenjuju se odredbe ovog zakona o utvrivanju prava glasa steajnih povjerilaca.
(2) Razluni povjerioci na iji pravni poloaj steajni plan ne djeluje nemaju pravo glasa.
Popis prava glasa
lan 224.
Na roitu za raspravu o steajnom planu steajni sudija utvruje popis povjerilaca i pravo
glasa koje im pripada.
Izmjena steajnog plana

lan 225.
(1) Podnosilac steajnog plana ima pravo, na osnovu rasprave o steajnom planu na roitu,
sadrajno izmijeniti pojedine odredbe steajnog plana.
(2) O izmijenjenom steajnom planu moe da se glasa na istom roitu.
Posebno roite za glasanje

lan 226.
(1) Sud moe odrediti posebno roite za glasanje o steajnom planu, s tim da period
izmeu roita za raspravu i roita za glasanje o steajnom planu ne smije biti dui od 30 dana.
(2) Na roite za glasanje pozivaju se svi povjerioci sa pravom glasa i steajni dunik.
(3) U sluaju izmjene steajnog plana, potrebno je da se posebno ukae na izmjenu.
Glasanje pismenim putem

lan 227.
(1) Ako je odreeno posebno roite za glasanje, povjerioci mogu i pismeno da glasaju.
(2) Steajni sudija povjeriocima sa pravom glasa, nakon roita za raspravljanje o planu,
dostavlja glasaki listi i obavjetava ih o pravu glasa.
(3) Pismeno glasanje uzima se u obzir ako bude zaprimljeno na sudu najkasnije tri dana
prije odravanja roita za glasanje, a Sud na to upozorava povjerioce dostavljajui povjeriocima
glasake listie.
Glasanje po grupama
lan 228.
Svaka grupa povjerilaca sa pravom glasa odvojeno glasa o steajnom planu.
Potrebne veine
lan 229.
(1) Smatra se da su povjerioci prihvatili steajni plan ako je u svakoj grupi veina povjerilaca
glasala za plan i ako zbir potraivanja povjerilaca koji su glasali za plan premauje zbir potraivanja
povjerilaca koji su glasali protiv da se plan prihvati.
(2) Povjerioci koji imaju neko zajedniko pravo ili ija su prava do nastanka steajnog
razloga inila jedinstveno pravo raunaju se pri glasanju kao jedan povjerilac, a na odgovarajui
nain se postupa i sa nosiocima razlunih prava ili prava plodouivanja.
(3) Ako se steajnim planom ne zadire u prava razlunih povjerilaca i ako steajni
povjerioci nisu razvrstani u posebne grupe, smatra se da su povjerioci prihvatili steajni plan ako je
glasala veina povjerilaca koji su glasali i ako zbir potraivanja povjerilaca koji su glasali za steajni
plan prelazi zbir potraivanja povjerilaca koji su glasali da se steajni plan ne prihvati.
Zabrana opstrukcije
lan 230.
(1) Smatra se da je grupa prihvatila steajni plan i kada potrebna veina unutar grupe nije
postignuta:
1) ako povjerioci grupe steajnim planom nisu stavljeni u loiji poloaj od onog u kojem
bi bili da plana nema,
2) ako primjereno uestvuju u privrednim koristima koje bi uesnicima trebalo da
pripadaju na osnovu steajnog plana,
3) ako je veina grupa plan prihvatila sa potrebnom veinom.
(2) Primjereno uestvovanje povjerilaca neke grupe u privrednim koristima, u smislu stava
1. ovog lana, postoji:
1) ako prema planu nijedan drugi povjerilac ne bi trebalo da primi imovinsku korist, koja
bi prelazila puni iznos njegovog potraivanja,
2) ako imovinsku korist ne bi primio ni povjerilac koji bi u sluaju da plana nema bio u
isplatnom redu poslije povjerioca grupe, niti steajni dunik ili lice koje u steajnom planu ima
udjela,
3) ako se nijedan od povjerilaca koji bi, u sluaju da plana nema, bio u istom isplatnom
redu sa povjeriocima grupe ne stavlja u bolji poloaj od onog u kojem se nalaze ti povjerioci.
Pristanak steajnih povjerilaca

niih isplatnih redova
lan 231.
(1) Grupe povjerilaca koje potrauju kamate koje teku nakon otvaranja steajnog postupka
i povjerilaca koji potrauju naknadu trokova svog uestvovanja u steajnom postupku, smatra se
da su pristale na steajni plan ako je steajni dunik planom osloboen obaveza ili se u skladu sa
lanom 210. ovog zakona uzima da je steajni dunik osloboen obaveza, te ako prema steajnom
planu ni glavna potraivanja povjerilaca nee biti podmirena u cijelosti.
(2) Grupe povjerilaca koje su za jedan isplatni red poslije obaveza steajnog dunika po
osnovu novanih kazni i slinih obaveza smatra se da su pristale na steajni plan ako ni jedan
povjerilac steajnim planom nije stavljen u bolji poloaj od ostalih povjerilaca u grupi.
(3) Smatra se da je grupa povjerilaca pristala na steajni plan ako u glasanju ne uestvuje ni
jedan povjerilac iz grupe povjerilaca.
Pristanak steajnog dunika

lan 232.
(1) Smatra se da je steajni dunik dao svoj pristanak na plan ako planu ne prigovori
najkasnije na roitu za glasanje pismeno ili usmeno na zapisnik.
(2) Steajni sud prigovor iz stava 1. ovog lana nee uzeti u obzir ako steajni dunik
planom nije stavljen u tei poloaj od onog u kojem bi bio da plana nema, te ako niti jedan povjerilac
ne dobija privrednu korist koja prelazi puni iznos njegovog potraivanja.
(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog lana primjenjuju se i na akcionare, nosioce udjela, te nosioce
drugih osnivakih prava pravnih lica.
Potvrda plana
lan 233.
(1) Steajni sudija odluuje o potvrdi steajnog plana, nakon to steajni plan prihvate
povjerioci i nakon to na njega pristane steajni dunik.
(2) Sud e, prije odluke iz stava 1. ovog lana, sasluati steajnog upravnika, odbor
povjerilaca, ako je osnovan, i steajnog dunika.
(3) Rjeenje o potvrdi steajnog plana sadri osnovu za sprovoenje plana koju su
povjerioci prihvatili.
Uslovni plan
lan 234.
(1) Ako je steajnim planom predvieno da moraju da se, prije potvrde, izvre odreene
radnje ili ostvare druge mjere, plan se smije potvrditi samo ako su te pretpostavke ispunjene.
(2) Sud potvrdu uskrauje po slubenoj dunosti ako se te pretpostavke ne ispune ni nakon
isteka primjerenog roka koji je odredio.
Povreda procesnih odredaba

lan 235.
Sud po slubenoj dunosti uskrauje potvrdu steajnog plana:

1) ako su pri izradi steajnog plana bitno povrijeeni propisi o sadraju, obradi i prilozima
o prihvatanju od povjerilaca i o pristanku steajnog dunika, osim ako se ti nedostaci mogu otkloniti
ili
2) ako je prihvatanje steajnog plana postignuto na nedoputen nain, stavljanjem u
povoljniji poloaj pojedinih povjerilaca.
Zatita povjerilaca
lan 236.
(1) Na prijedlog povjerioca, Sud odbija potvrivanje steajnog plana ako je povjerilac:
1) steajnom planu prigovorio najkasnije na roitu za glasanje pismeno ili usmeno na
zapisnik,
2) ako je steajnim planom stavljen u loiji poloaj od onog u kojem bi bio da plana nema.
(2) Prijedlog iz stava 1. ovog lana doputen je samo ako povjerilac uini vjerovatnim da je
planom stavljen u loiji poloaj.
Objava odluke
lan 237.
(1) Rjeenje kojim se steajni plan potvruje ili kojim se potvrda uskrauje objavljuje se na
roitu za glasanje ili na posebnom roitu koje e se odrati u roku od 15 dana od dana odravanja
roita za glasanje.
(2) Ako Sud potvrdi steajni plan, steajnim povjeriocima koji su prijavili svoje
potraivanje i razlunim povjeriocima, upuujui ih na odluku o potvrdi plana, Sud dostavlja kopiju
plana ili saetak njegovog bitnog sadraja, a podatak o potvrdi steajnog plana upisuje se u sudski
i drugi registar po pravosnanosti rjeenja.
(3) Rjeenje iz stava 1. ovog lana koje se odnosi na privredna drutva organizovana kao
akcionarska drutva dostavlja se berzi koja trguje akcijama tih preduzea, u pisanoj ili elektronskoj
formi, najkasnije sljedeeg dana od dana donoenja, odnosno od dana pravosnanosti.
Pravni lijek
lan 238.
Protiv rjeenja kojim se steajni plan potvruje ili se potvrda plana uskrauje povjerioci i
steajni dunik imaju pravo albe drugostepenom sudu u roku od osam dana od dana dostavljanja
rjeenja.
3. Dejstva potvrenog steajnog plana i nadzor nad

ispunjenjem steajnog plana
Osnovna dejstva steajnog plana

lan 239.
(1) Rjeenje o potvrdi steajnog plana djeluje prema svim uesnicima od dana
pravosnanosti.
(2) Ako je predvieno zasnivanje, izmjena, prenos ili ukidanje prava na dijelovima imovine
ili prenos poslovnih udjela u nekom drutvu sa ogranienom odgovornou, smatra se da su u
rjeenju sadrane izjave volje uesnika date u propisanom obliku.
(3) Odredba stava 2. ovog lana primjenjuje se ako su rjeenjem o potvrdi steajnog plana
obuhvaene izjave o preuzimanju obaveza na kojima se temelji zasnivanje, izmjena, prenos ili
ukidanje prava na dijelovima imovine ili prenos poslovnih udjela i dionica.
(4) Odredbe st. 2. i 3. ovog lana primjenjuju se i na povjerioce koji svoja potraivanja nisu
prijavili i na uesnike koji su steajnom planu prigovorili.
(5) Rjeenje o potvrdi steajnog plana ne djeluje na prava povjerilaca protiv sudunika i
dunikovih jemaca, na prava povjerilaca na dijelovima imovine koji ne spadaju u steajnu masu ili
na osnovu predbiljebe, koja se odnosi na predmete.
(6) Steajni dunik se na osnovu rjeenja o potvrdi steajnog plana oslobaa od obaveza
prema svojim sudunicima, jemcima ili drugim regresnim ovlatenicima na isti nain kao i prema
svojim povjeriocima.
(7) Ako je povjerilac namiren u veoj mjeri nego to bi imao pravo prema planu, nema
obavezu vratiti primljeno.
Prestanak odredbe o odgaanju

namirenja i oslobaanju duga
lan 240.
(1) Ako je na osnovu rjeenja o potvrdi plana namirenje potraivanja steajnih povjerilaca
odgoeno ili je steajni dunik djelimino osloboen obaveze na namirenje, odgaanje, odnosno
osloboenje prestaje vrijediti u odnosu na onog povjerioca, prema kojem je steajni dunik znatno
zakasnio sa ispunjenjem prihvaenog plana.
(2) Steajni dunik je znatno zakasnio sa ispunjenjem steajnog plana ako nije platio
dospjelu obavezu, iako ga je povjerilac pismeno opomenuo i odredio naknadni rok u trajanju od
najmanje 15 dana od dana dostavljanja opomene.
(3) Ako se prije potpunog ispunjenja steajnog plana nad imovinom steajnog dunika
otvori novi steajni postupak, odgaanje i otpust prestaju vrijediti u odnosu na sve steajne
povjerioce.
Osporena potraivanja i odvojeno namirenje

lan 241.
(1) Ako je potraivanje osporeno na ispitnom roitu ili ako visina potraivanja razlunog
povjerioca koje e se odvojeno namiriti nije utvrena, smatra se da steajni dunik ne kasni sa
ispunjenjem steajnog plana, u skladu sa lanom 186. ovog zakona, ako steajni dunik potraivanje
do konanog utvrivanja njegove visine uzima u obzir u onom obimu koji odgovara odluci suda o
pravu glasa povjerioca prilikom glasanja o steajnom planu.
(2) Ako nije donio odluku o pravu glasa, Sud na prijedlog steajnog dunika ili povjerioca
naknadno utvruje obim u kojem steajni dunik privremeno mora uzeti u obzir navedeno
potraivanje.
(3) Ako prema konanom utvrenju potraivanja proizae da je steajni dunik platio
premalo, duan je da doplati manjak i smatra se da steajni dunik znatno kasni sa ispunjenjem
steajnog plana kada ne doplati manjak, ako ga je povjerilac pismeno opomenuo i odredio naknadni
rok u trajanju od najmanje 15 dana.
(4) Ako se utvrdi da je steajni dunik platio previe, steajni dunik moe zahtijevati
povrat vika samo ako viak prelazi i nedospjeli dio potraivanja na koje povjerilac ima pravo na
osnovu steajnoga plana.
Izvrenje na rjeenja o potvrdi steajnog plana

lan 242.
(1) Na osnovu pravosnanog rjeenja o potvrdi steajnog plana, steajni povjerioci ija su
potraivanja utvrena mogu da pokrenu postupak prinudnog izvrenja protiv steajnog dunika.
(2) Sa neosporenim potraivanjem izjednaeno je i ono ije je osporavanje otklonjeno.
(3) Odredba stava 1. ovoga lana primjenjuje se i na prinudno izvrenje protiv treeg lica
ako je rjeenjem iz stava 1. ovog lana utvreno da je preuzela jemstvo za ispunjenje steajnog
plana, osim ako pri tom nije zadrala pravo prigovora prethodne tube.
(4) Prava koja pripadaju steajnom povjeriocu u sluaju znatnog kanjenja steajnog
dunika sa ispunjenjem steajnog plana steajni povjerilac moe prinudno ostvariti na osnovu
rjeenja kojim je potvren steajni plan i rjeenja kojim je utvreno potraivanje u steajnom
postupku, ako uini vjerovatnim da je steajnog dunika propisno opomenuo, te da je protekao
rok iz lana 240. stav. 2 ovog zakona, koji je naknadno odredio steajnom duniku.
(5) Steajni povjerilac nije duan dokazati zakanjenje steajnog dunika.
Obustava steajnog postupka

lan 243.
(1) Sud donosi rjeenje o obustavljanju steajnog postupka kada rjeenje o potvrdi steajnog
plana postane pravosnano.
(2) Prije obustave steajnog postupka steajni upravnik je duan namiriti nesporne obaveze
steajne mase, a za sporne pruiti odgovarajue osiguranje.
(3) Ako na osnovu steajnog plana steajni dunik prestaje da postoji, Sud donosi rjeenje
o zakljuenju steajnog postupka.
(4) Sud objavljuje rjeenje iz stava 1. ovog lana i obavjetava steajnog dunika, steajnog
upravnika i lanove odbora povjerilaca o vremenu nastupanja posljedica obustave steajnog
postupka.
Dejstva obustavljanja steajnog postupka

lan 244.
(1) Donoenjem rjeenja o obustavljanju steajnog postupka prestaje rad steajnog

upravnika i lanova odbora povjerilaca, osim ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.
(2) Donoenjem rjeenja o obustavljanju steajnog postupka, steajni dunik ponovo stie
pravo slobodnog raspolaganja steajnom masom.
(3) Odredba stava 1. ovog lana ne primjenjuje se na nadzor nad ispunjenjem steajnog
plana.
(4) Parnicu koja je u toku, a koja za predmet ima pobijanje pravne radnje steajnog dunika,
koja se odnosi na steajni postupak, steajni upravnik ili povjerilac, koji je podigao tubu u skladu
sa lanom 139. stav 2. ovog zakona moe voditi dalje i nakon obustave ili zakljuenja steajnog
postupka, ako je to predvieno steajnim planom i parnica se vodi za raun steajnog dunika, ako
planom nije drugaije odreeno.
Nadzor nad ispunjenjem steajnog plana

lan 245.
(1) Ako je u osnovi za sprovoenje steajnog plana predvien nadzor nad ispunjenjem
steajnog plana, nakon obustave ili zakljuenja steajnog postupka, nadzire se da li steajni dunik
ispunjava svoje obaveze prema povjeriocima.
(2) Nadzor iz stava 1. ovog lana se sprovodi i nad ispunjenjem potraivanja koja povjerioci
imaju prema privrednim drutvima koja su osnovana nakon otvaranja steajnog postupka radi
preuzimanja ili daljeg voenja privrednog drutva ili dijelova steajnog dunika.
Dunosti i ovlatenja steajnog upravnika

lan 246.
(1) Nadzor nad steajnim planom obavlja steajni upravnik, odbor povjerilaca i Sud na
nain predvien steajnim planom.
(2) U sluaju nadzora, rad steajnog upravnika i lanova odbora povjerilaca ne prestaje
obustavljanjem ili zakljuenjem steajnog postupka.
(3) U toku nadzora steajni upravnik je duan da odbor povjerilaca, ako je osnovan, i Sud
jednom godinje izvijesti o ispunjenju plana, te o daljim izgledima za njegovo ispunjenje.
(4) Postupak nadzora ne utie na pravo odbora povjerilaca i suda da u svako doba
zahtijevaju pojedinana obavjetenja ili podnoenje meuizvjetaja.
Podnoenje prijave
lan 247.
(1) Ako steajni upravnik utvrdi da se potraivanja ije se ispunjenje nadzire ne ispunjavaju
ili ne mogu ispuniti, duan je da o tome, bez odgaanja, obavijesti steajni sud i sve povjerioce
kojima prema rjeenju o potvrdi steajnog plana pripadaju zahtjevi protiv steajnog dunika.
(2) Povjerioci ija utvrena potraivanja nisu ispunjena izvrenjem steajnog plana, imaju
pravo da namire svoja potraivanja u steajnom postupku.
(3) Steajni postupak iz stava 2. ovog lana Sud direktno otvara ako su ispunjeni uslovi iz
lana 5. stav 7. ovog zakona.
Poslovi za koje je potrebna saglasnost

lan 248.
(1) U osnovi za sprovoenje steajnog plana moe se predvidjeti da e za valjanost

odreenih pravnih poslova steajnog dunika tokom trajanja nadzora biti potrebna prethodna
saglasnost steajnog upravnika.
(2) Na radnje steajnog dunika preduzete bez saglasnosti steajnog upravnika primjenjuju
se odredbe ovog zakona o pravnim radnjama steajnog dunika preduzetim nakon otvaranja
steajnog postupka bez saglasnosti steajnog upravnika.
Krediti
lan 249.
(1) U osnovi za sprovoenje steajnog plana moe se predvidjeti da steajni povjerioci budu
u isplatnom redu poslije povjerilaca sa potraivanjima po osnovu kredita ili zajmova koje steajni
dunik preuzima tokom trajanja nadzora ili koje je povjerilac steajne mase ostavio na snazi i tokom
trajanja nadzora i potrebno je utvrditi ukupni iznos za kredite (kreditni okvir).
(2) Iznos kreditnog okvira ne smije da prelazi vrijednost predmeta imovine navedenih u
pregledu imovine.
(3) Steajni povjerioci iz stava 1. ovog lana namiruju se samo poslije onih povjerilaca sa
kojima je dogovoreno da se i u kojoj visini kredit, koji su odobrili s obzirom na glavno potraivanje,
kamate i trokove nalazi unutar kreditnog okvira, i sa kojima je steajni upravnik dogovor pismeno
potvrdio.
Kasniji isplatni red potraivanja

novih povjerilaca
lan 250.
(1) Potraivanja povjerilaca iz ugovornih odnosa zasnovanih tokom trajanja nadzora

namiruju se poslije potraivanja povjerilaca po osnovu kredita iz lana 249. stav 1. ovog zakona.
(2) Odredbe stava 1. ovog lana primjenjuju se i na potraivanja po osnovu trajnog
obligacionog odnosa zasnovanog ugovorom prije nadzora za period nakon prvog roka u kojem je
povjerilac mogao izjaviti otkaz nakon poetka nadzora.
Uzimanje u obzir kasnijeg isplatnog reda

lan 251.
(1) Kasniji isplatni red steajnih povjerilaca i povjerilaca iz lana 250. ovog zakona uzima
se u obzir samo u steajnom postupku otvorenom prije ukidanja nadzora.
(2) U postupku otvorenom u skladu sa lanom 240. stav 3. povjerioci iz stava 1. ovog lana
nalaze se ispred ostalih povjerilaca kasnijeg isplatnoga reda.
Objava nadzora
lan 252.
(1) Rjeenje suda kojim je odreen nadzor nad ispunjenjem steajnog plana objavljuje se
zajedno sa rjeenjem o obustavi ili zakljuenju steajnog postupka.
(2) Pored rjeenja iz stava 1. ovog lana, objavljuje se, ako su za to ispunjeni uslovi iz ovog
zakona, i lista poslova za koje je potrebna prethodna saglasnost steajnog upravnika, visina
predvienog kreditnog okvira.
(3) Podaci iz st. 1. i 2. ovog lana upisuju se u javne evidencije po slubenoj dunosti.
Ukidanje nadzora
lan 253.
(1) Sud donosi rjeenje o ukidanju nadzora:

1) ako su potraivanja ije se ispunjenje nadzire ispunjena ili je njihovo ispunjenje
osigurano,
2) ako je od zakljuenja steajnog postupka prolo tri godine, a nije podnesen prijedlog za
otvaranje novog steajnog postupka.
(2) Rjeenje iz stava 1. ovog lana objavljuje se na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli
suda i u Slubenom glasniku Republike Srpske, a na prijedlog i troak steajnog dunika.
(3) U rjeenju iz stava 1. ovog lana nalae se brisanje upisa nadzora i ogranienja odreenih
u vezi sa nadzorom u javnim evidencijama.
Trokovi nadzora
lan 254.
Trokove nadzora snosi steajni dunik.
GLAVA VI
MEUNARODNI STEAJ
1. Meunarodna nadlenost suda u Republici Srpskoj
Iskljuiva meunarodna nadlenost

lan 255.
(1) Sud Republike Srpske iskljuivo je nadlean za sprovoenje steajnog postupka protiv
steajnog dunika iji je poslovno djelovanje na podruju Republike Srpske.
(2) Poslovno djelovanje steajnog dunika je u mjestu u kojem je registrovan njegov
organizacioni dio.
(3) Ako se dokae da se organizacioni dio steajnog dunika nalazi u inostranstvu, a
njegovo je sjedite upisano u Republici Srpskoj, Sud Republike Srpske iskljuivo je nadlean za
sprovoenje steajnog postupka protiv tog steajnog dunika, ako se prema pravu drave u kojoj
steajni dunik ima organizacioni dio, ne moe otvoriti steajni postupak u toj dravi na osnovu
mjesta gdje je registrovan njegov organizacioni dio.
(4) Postupak iz stava 1. ovog lana obuhvata cjelokupnu imovinu steajnog dunika, bez
obzira na to nalazi li se ona u Republici Srpskoj ili u inostranstvu (glavni steajni postupak).
(5) Kada se upisano sjedite steajnog dunika nalazi u inostranstvu, a njegov organizacioni
dio u Republici Srpskoj, u steajnom postupku iskljuivo je mjesno nadlean steajni sud na ijem
se podruju nalazi organizacioni dio steajnog dunika.
Meunarodna nadlenost prema poslovnoj jedinici,

odnosno imovini stranog steajnog dunika u Republici Srpskoj
lan 256.
(1) Ako Sud Republike Srpske nije nadlean prema odredbi lana 255. stav 1. ovog zakona,
nadlean je za sprovoenje steajnog postupka protiv steajnog dunika ako on ima organizacioni
dio bez svojstva pravnog lica u Republici Srpskoj.
(2) Kada se u Republici Srpskoj ne nalazi organizacioni dio steajnog dunika, ve samo
njegova imovina, steajni postupak u Republici Srpskoj mogue je otvoriti u sljedeim sluajevima:
1) kada se u dravi u kojoj steajni dunik ima organizacioni dio steajni postupak protiv
njega ne moe otvoriti zbog uslova predvienih u steajnom pravu te drave, iako postoji steajni
razlog,
2) kada prema pravu drave u kojoj steajni dunik ima organizacioni dio steajni
postupak obuhvata samo imovinu steajnog dunika u toj dravi,
3) kada se otvaranje steajnoga postupka u Republici Srpskoj predlae na osnovu lana
239. ovog zakona,
4) kada se otvaranje posebnog steajnog postupka u Republici Srpskoj predlae u okviru
postupka za priznanje strane odluke o otvaranju steajnoga postupka.
(3) Za sprovoenje postupka iz stava 1. i stava 2. t. 1), 2) i 3) ovog lana nadlean je steajni
sud na ijem podruju se nalazi poslovna jedinica steajnog dunika, a ako steajni dunik nema
poslovne jedinice u Republici Srpskoj, steajni sud na ijem se podruju nalazi imovina steajnog
dunika.
(4) Ako bi vie steajnih sudova bilo mjesno nadleno, postupak sprovodi Sud kojem je
prvom podnesen prijedlog za otvaranje steajnog postupka.
(5) Postupak iz st. 1. i 2. ovog lana obuhvata samo imovinu steajnog dunika, koja se
nalazi u Republici Srpskoj (poseban steajni postupak).
(6) Kada je steajni postupak ve otvoren u dravi u kojoj steajni dunik ima organizacioni
dio, prilikom otvaranja domaeg steajnog postupka na osnovu stava 1, odnosno stava 2. ovog
lana, Sud nee ispitivati steajne razloge.
2. Opte odredbe meunarodnog steaja
Osnovno naelo
lan 257.
Steajni postupak i njegovi pravno dejstvo primjenjuje se na pravo drave u kojoj je

postupak otvoren.
Izluna i razluna prava

lan 258.
(1) U pogledu izlunih i razlunih prava na predmetima, koji se nalaze u dravi priznanja
strane odluke o otvaranju steajnog postupka, primijenie se pravo drave priznanja, ako se ti
predmeti u trenutku otvaranja stranoga steajnog postupka nisu nalazili na podruju drave
otvaranja tog postupka.
(2) Ukoliko su prava nad predmetima unesena u javnim evidencijama, smatra se da se
predmet nalazi u dravi u kojoj se vodi javna evidencija.
Ugovor o radu
lan 259.
U pogledu dejstva steajnog postupka, na ugovor o radu primjenjuje se pravo drave u

kojoj je ugovor o radu zakljuen.
Uraunavanje
lan 260.
(1) Povjerilac moe da zadri to je primio u posebnom steajnom postupku koji je otvoren
u drugoj dravi i koji obuhvata samo imovinu steajnog dunika koja se nalazi u drugoj dravi.
(2) U sluaju primljenog iz stava 1. ovog lana, primljeno se, nakon odbitka trokova koje
je povjerilac imao u ostvarivanju namirenja u posebnom steajnom postupku, uraunava u steajnu
kvotu koja pripada u glavnom steajnom postupku.
(3) Uraunavanja nee biti ako je povjerilac djelimino namirenje potraivanja u posebnom
steajnom postupku ostvario kao razluni povjerilac ili na osnovu doputenog prebijanja.
Saradnja steajnih upravnika

lan 261.
(1) Upravnik steajnog postupka otvorenog u Republici Srpskoj i upravnik steajnog

postupka otvorenog u drugoj dravi nad istim steajnim dunikom meusobno sarauju.
(2) Steajni upravnici iz stava 1. ovog lana duni su jedan drugome dati sva pravno
doputena obavjetenja koja mogu biti od znaaja za sprovoenje steajnih postupaka.
(3) Steajni upravnik glavnog steajnog postupka otvorenog u Republici Srpskoj duan je
da prijavljeno potraivanje prijavi u stranom steajnom postupku, ako od njega to zatrai i ovlasti
ga povjerilac.
Primjena optih pravila o priznanju stranih sudskih odluka

lan 262.
Na priznanje stranih odluka o otvaranju steajnog postupka primjenjuju se propisi

Republike Srpske o priznanju stranih sudskih odluka, ako odredbama ovog zakona nije drugaije
propisano.
Mjesna nadlenost i sastav suda za

meunarodni steaj
lan 263.
(1) Prijedlog za priznanje podnosi se sudu na ijem se podruju nalazi poslovna jedinica
steajnog dunika u Republici Srpskoj, a ako steajni dunik nema poslovnu jedinicu u Republici
Srpskoj, sudu na ijem podruju se nalazi imovina ili dio imovine steajnog dunika.
(2) Ako steajni dunik ima poslovne jedinice na podruju vie sudova ili ako se njegova
imovina nalazi na podruju vie sudova, za donoenje odluke o priznanju mjesno je nadlean Sud
kojem je prvom podnesen prijedlog za otvaranje steajnog postupka.
(3) Ako se imovina steajnog dunika u Republici Srpskoj sastoji u potraivanju, smatra se
da se potraivanje steajnog dunika nalazi u mjestu u kojem dunici steajnog dunika imaju svoje
sjedite, odnosno prebivalite.
(4) O priznanju strane odluke o otvaranju steajnog postupka, te o otvaranju steajnog
postupka u Republici Srpskoj na osnovu strane odluke odluuje sud.
Prijedlog za priznanje strane odluke

o otvaranju steajnog postupka
lan 264.
(1) Prijedlog za priznanje odluke stranog suda ili drugog organa o otvaranju steajnog
postupka moe podnijeti strani steajni upravnik ili povjerilac steajnog dunika.
(2) Uz prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju steajnog postupka treba priloiti:
1) izvornik ili ovjereni prepis odluke i ovjereni prevod na jedan od jezika koji su u
slubenoj upotrebi,
2) potvrdu nadlenog stranog organa o izvrnosti odluke o otvaranju steajnog postupka,
popis poznate imovine steajnog dunika u Republici Srpskoj i popis povjerilaca sa odgovarajuim
dokazima.
(3) Sud odbacuje prijedlog iz stava 1. ovog lana ako ne budu podneseni prilozi iz stava 2.
ovoga lana i ako nedostaci ne budu otklonjeni u traenom roku.
Pretpostavke za priznanje strane odluke

o otvaranju steajnog postupka
lan 265.
(1) Strana odluka o otvaranju steajnog postupka se priznaje:

1) ako je donesena od suda, odnosno organa koji je prema propisima Republike Srpske
meunarodno nadlean,
2) ako je izvrena prema propisima drave u kojoj je donesena, ak i ako nije pravosnana,
3) ako njeno priznanje nije protivno javnom poretku Republike Srpske.
(2) Prijedlog za priznanje strane odluke Sud e odbiti ako u postupku po prigovoru
steajnog dunika ili nekog drugog uesnika u postupku, utvrdi da steajnom duniku akt kojim je
postupak bio pokrenut nije dostavljen u skladu sa zakonom drave u kojoj je odluka donesena i
ako su u tom postupku bila povrijeena njegova osnovna prava na uee u steajnom postupku.
(3) Strana odluka o otvaranju steajnog postupka priznaje se i ako nije pravosnana.
Odreivanje privremenih mjera
i zabrana izvrenja i osiguranja
lan 266.
(1) Kada se prijedlog za priznanje strane odluke podnese, Sud moe da odredi mjere
osiguranja, odnosno da imenuje privremenog steajnog upravnika u skladu sa odredbama ovog
zakona o prethodnom postupku.
(2) Nakon objave oglasa u skladu sa lanom 267. stav 1. ovog zakona, nije mogue, dok
tee postupak za priznanje, pokrenuti parnini postupak, kao ni postupak izvrenja ili osiguranja u
kojem je steajni dunik stranka.
(3) Parnini postupci, te postupci izvrenja i osiguranja koji su bili u toku prekidaju se
objavom oglasa.
(4) Izuzetno od stava 2. ovog lana izluni i razluni povjerioci iz lana 258. ovog zakona
mogu i tokom trajanja postupka priznanja pokrenuti, odnosno nastaviti prekinuti izvrni postupak
radi ostvarenja svog zahtjeva, odnosno potraivanja protiv stranog steajnog dunika, ali samo pod
uslovom ako se sa tim sloi strani steajni upravnik.
(5) Steajni sud odreuje po slubenoj dunosti da se prijedlog za priznanjem strane odluke
o otvaranju steajnog postupka, kao i rjeenje o privremenim mjerama, odnosno o postavljenju
privremenog upravnika odmah zabiljei u javnim evidencijama.
Oglas u povodu prijedloga za priznanje

lan 267.
(1) Po prijemu prijedloga za priznanje, Sud objavljuje oglas na oglasnoj tabli suda,
elektronskoj tabli suda i u Slubenom glasniku Republike Srpske, u kojem navodi:
1) podatke o sudu koji objavljuje oglas sa brojem predmeta,
2) podatke o stranoj odluci ije se priznanje trai i njenom bitnom sadraju,
3) podatke o stranom steajnom upravniku, te podatke o odluci kojom je imenovan, ako
nije imenovan odlukom o otvaranju steajnog postupka,
4) poziv povjeriocima, stranom steajnom duniku i svim drugim licima koja imaju pravni
interes da u roku od 30 dana od objave oglasa u Slubenom glasniku Republike Srpske prijave
steajnom sudu svoja potraivanja, te da se u podnesku izjasne o postojanju pretpostavki za
priznanje strane odluke, te moguim tekoama u namirenju potraivanja u stranom steajnom
postupku.
(2) Pismeno sa izvjetajem o stavljenom prijedlogu za priznanje, te podacima i pozivu iz
stava 1. ovog lana steajni sud e dostaviti stranom steajnom duniku, stranom steajnom
upravniku, te onim povjeriocima ije je prebivalite, odnosno sjedite u Republici Srpskoj poznato.
Ispitivanje pretpostavki za priznanje

lan 268.
(1) Prilikom odluivanja o prijedlogu za priznanje Sud ispituje da li su ispunjene

pretpostavke za priznanje navedene u lanu 265. st. 1. i 2. ovog zakona.
(2) Potrebna objanjenja Sud moe traiti od organa ija se odluka priznaje, te od uesnika
u postupku.
(3) Lice koje se u svom podnesku protivi priznanju steajni sud moe sasluati.
(4) Steajni sud obraa posebnu panju na potrebu hitnog rjeavanja zahtjeva priznanja.
Rjeenje o priznanju
lan 269.
(1) Rjeenje o priznanju strane odluke o otvaranju steajnog postupka u odnosu na krug
lica prema kojima djeluje ima isto dejstvo kao i rjeenje suda u Republici Srpskoj o otvaranju
steajnog postupka.
(2) U rjeenju iz stava 1. ovog lana Sud navodi koje uinke ima priznata strana odluka.
(3) Kada se rjeenjem o priznanju strane odluke o otvaranju steajnog postupka kao pravni
uinak odreuje otvaranje steajnog postupka u Republici Srpskoj, rjeenje o priznanju ima ujedno
pravno znaenje rjeenja o otvaranju steajnog postupka.
(4) Priznanje strane odluke o otvaranju steajnog postupka objavljuje se na oglasnoj tabli
suda, elektronskoj tabli suda, u Slubenom glasniku Republike Srpske i na internet stranici APIF-
a.
(5) Rjeenje o priznanju dostavlja se predlagau, stranom steajnom upravniku, steajnom
duniku, pravnim licima koja za steajnog dunika obavljaju poslove platnog prometa, te
nadlenom tuilatvu.
(6) Rjeenje iz stava 1. ovog lana dostavlja se organima koji vode javne evidencije koji po
slubenoj dunosti, na osnovu dostavljenog rjeenja, upisuju zabiljeku priznanja strane odluke o
otvaranju steajnog postupka.
alba protiv rjeenja o priznanju

lan 270.
(1) Protiv rjeenja o priznanju strane odluke o otvaranju steajnog postupka strani steajni
dunik, strani steajni upravnik i povjerioci imaju pravo albe drugostepenom sudu u roku od osam
dana od dostavljanja rjeenja.
(2) alba protiv rjeenja o priznanju ne zadrava njegovo izvrenje.
Priznavanje strane odluke o otvaranju steajnog postupka

kao prethodno pitanje
lan 271.
(1) Ako o priznanju strane odluke o otvaranju steajnog postupka nije doneseno posebno
rjeenje, svaki Sud moe o priznanju odluke rjeavati u postupku koji se vodi za rjeavanje
prethodnog pitanju, ali samo sa dejstvom za postupak.
(2) Pravne posljedice priznanja strane odluke o otvaranju steajnog postupka stupaju
danom donoenja odluke u kojoj je o navedenom priznanju odlueno kao o prethodnom pitanju.
3. Dejstva priznanja strane odluke o otvaranju steajnog postupka
3.1. Priznanje strane odluke nakon otvaranja steajnog postupka

u Republici Srpskoj
Priznanje strane odluke u sluaju prethodno

otvorenog steajnog postupka u Republici Srpskoj
lan 272.
(1) Strana odluka o otvaranju steajnog postupka koja ispunjava pretpostavke za priznanje
prema lanu 265. ovog zakona priznaje se i u sluaju ako je prije podnoenja prijedloga za priznanje
otvoren protiv dunika steajni postupak u Republici Srpskoj prema odredbi lana 256. st. 1. ili 2.
ovog zakona.
(2) Priznata strana odluka o otvaranju steajnog postupka proizvodi dejstva propisna
odredbama l. 281. do 285. ovog zakona.
(3) Strani steajni upravnik ne moe osporiti potraivanja koja su ve utvrena u ranije
pokrenutom postupku u Republici Srpskoj.
(4) Ako je na dan podnoenja prijedloga za priznanje strane odluke o otvaranju steajnog
postupka istekao rok od 15 dana od dana javnog objavljivanja prvog diobnog popisa u steajnom
postupku u Republici Srpskoj, dioba u steajnom postupku u Republici Srpskoj ne sprovodi se na
osnovu odluke o diobi donesene u stranom steajnom postupku.
3.2. Priznanje strane odluke bez posljedice otvaranja steajnog
postupka u Republici Srpskoj
Opte pravilo
lan 273.
(1) Dejstva priznate strane odluke o otvaranju steajnog postupka odreuju se prema pravu
drave u kojoj je postupak otvoren, ako nisu suprotni osnovnim naelima steajnog prava
Republike Srpske i ukoliko ovim zakonom nije drugaije propisano.
(2) Dejstva priznate strane odluke djeluju od dana objavljivanja rjeenja o priznanju prema
lanu 267. stav 1. taka 4) ovog zakona.
Izvrenje i osiguranje
lan 274.
(1) Namirenja, koja su ostvarena putem izvrnog postupka u Republici Srpskoj u vremenu
izmeu dana otvaranja stranog steajnog postupka i dana objavljivanja prijedloga za priznanje
strane odluke o otvaranju steajnog postupka prema lanu 267. stav 1. ovog zakona, kao i razluna
prava, koja su putem izvrnog postupka ili postupka osiguranja u Republici Srpskoj u tom periodu
nastala, gube pravno dejstvo.
(2) U sluaju gubitka pravnog dejstva prema stavu 1. ovog lana, povjerilac je duan ono
to je stekao, nakon odbijanja trokova koji su mu nastali u izvrnom postupku, odnosno postupku
osiguranja, predati steajnom upravniku.
(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog lana ne primjenjuju se na izvrna namirenja, odnosno u
postupku izvrenja ili postupku osiguranja na nastala razluna prava povjerilaca, koji su navedeni u
lanu 258. i lanu 280. stav 1. ovog zakona.
(4) Odredbe st. 1. i 2. ovog lana ne primjenjuju se ako je izmeu dana otvaranja stranog
steajnog postupka i dana objavljivanja prijedloga za priznanje strane odluke o otvaranju steajnog
postupka prema lanu 267. stav 1. ovog zakona prolo vie od godinu dana.
Raspolaganje steajnog dunika

lan 275.
(1) Raspolaganja steajnog dunika koja su preduzeta u periodu izmeu dana otvaranja
stranog steajnog postupka i dana objavljivanja rjeenja o priznanju strane odluke o otvaranju
steajnog postupka prema lanu 269. stav 4. ovog zakona gube pravni uinak ako su protivna
interesima povjerilaca steajnog dunika i ukoliko bude dokazano da je protivna strana znala ili
morala znati u trenutku raspolaganja steajnog dunika da je protiv njega u inostranstvu otvoren
steajni postupak.
(2) Protivna strana ima pravo na protuinidbu iz strane steajne mase ako je njom
poveana vrijednost steajne mase.
(3) Ako je raspolaganje steajnog dunika uslijedilo nakon objavljivanja oglasa o prijedlogu
za priznanje prema lanu 267. stav 1. ovog zakona, smatra se da je protivna strana znala ili morala
znati u trenutku raspolaganja steajnog dunika da je protiv njega otvoren steajni postupak u
inostranstvu.
(4) Raspolaganja steajnog dunika preduzeta nakon otvaranja stranog steajnog postupka
ne gube pravno dejstvo ako za njih vrijede opta pravila o zatiti povjerenja u javne evidencije.
(5) Raspolaganja iz stava 4. ovog lana mogu se pobijati prema pravu drave mjerodavnom
za pobijanje.
Radnje u korist steajnog dunika
lan 276.
(1) Lice sa sjeditem, odnosno prebivalitem u Republici Srpskoj, koje je dunik stranog
steajnog dunika, duno je da odmah, im sazna o otvaranju steajnog postupka u inostranstvu,
obavijesti stranog steajnog upravnika o postojanju svoje obaveze, te o trenutku njezinog dospijea.
(2) Dospjelu obavezu iz stava 1. ovog lana lice je ovlateno direktno ispuniti stranom
steajnom duniku, ako je od dana slanja obavijesti stranom steajnom upravniku proteklo osam
dana, a Sud Republike Srpske nije do tog momenta, u skladu sa lanom 266. stavom 1. ovog zakona,
odredio mjere osiguranja ili imenovao privremenog steajnog upravnika.
(3) Eventualni trokovi odgaanja ispunjenja dospjele obaveze smatraju se trokovima
steajne mase.
(4) Ako je obaveza direktno ispunjena stranom steajnom duniku u periodu izmeu dana
otvaranja stranog steajnog postupka i dana objave rjeenja o priznanju strane odluke o otvaranju
steajnog postupka prema lanu 269. stav 4. ovog zakona, a bez izvjetavanja stranog steajnoga
upravnika o postojanju obaveze, lice iz stava 1. ovog lana ne moe biti osloboeno svoje obaveze,
ako se dokae da je u trenutku direktnog ispunjenja obaveze stranom steajnom duniku znalo ili
moralo znati da je protiv njega otvoren steajni postupak u inostranstvu.
(5) Ako je obaveza direktno ispunjena stranom steajnom duniku nakon objavljivanja
oglasa o prijedlogu za priznanje prema lanu 267. stav 1. ovog zakona, smatra se da je dunik
steajnog dunika znao ili morao znati da je protiv njega otvoren steajni postupak u inostranstvu.
Prebijanje novanih potraivanja u meunarodnom steaju

lan 277.
(1) Prebijanje novanih potraivanja nije doputeno ako je potraivanje ustupljeno u

periodu izmeu dana otvaranja stranog steajnog postupka i dana objave rjeenja o priznanju strane
odluke o otvaranju steajnog postupka prema lanu 269. stav 4. ovog zakona, i ako bude dokazano
da je novi povjerilac (cesionar) u trenutku ustupanja znao ili morao znati da je protiv dunika
otvoren steajni postupak u inostranstvu.
(2) Ako je potraivanje ustupljeno nakon objavljivanja oglasa o prijedlogu za priznanje
prema lanu 267. stav 1. ovog zakona, smatra se da je novi povjerilac (cesionar) u trenutku
ustupanja znao ili morao znati daje protiv dunika otvoren steajni postupak u inostranstvu.
Privilegovana potraivanja, izluni i razluni povjerioci

u meunarodnom steaju
lan 278.
(1) Priznanje strane odluke o otvaranju steajnog postupka ne utie na pravo povjerilaca
da svoja potraivanja navedena u lanu 280. stav 1. t. 1) i 2) ovog zakona namire u punom iznosu
ako im je za to dovoljan dio imovine steajnog dunika, koji nije optereen pravima treih, koji se
u trenutku objavljivanja rjeenja o priznanju na oglasnoj ploi prema lanu 269. stav 4. nalazi u
Republici Srpskoj.
(2) Radi ostvarenja i obezbjeenja svojih prava, povjerioci iz stava 1. ovog lana ovlateni
su i nakon priznanja strane odluke o otvaranju steajnog postupka da vode protiv dunikove
imovine parnini postupak, postupke izvrenja i osiguranja.
(3) Izluni i razluni povjerioci iz lana 258. ovog zakona ovlateni su voditi u Republici
Srpskoj parnine postupke, postupke izvrenja i osiguranja pod uslovima pod kojima bi ih mogli
voditi da je u Republici Srpskoj otvoren steajni postupak.
(4) Sud nadlean za izvrenje na prijedlog stranog steajnog upravnika odgaa izvrni
postupak iz stava 2. ovog lana ako je to nuno da bi se postiglo namirenje povjerilaca steajnog
dunika u veoj steajnoj kvoti.
(5) Odgaanje iz stava 4. ovog lana moe trajati do 90 dana, sa mogunou odreenja
novog odgaanja, ali najdalje do prve diobe u stranom steajnom postupku.
(6) Sud nadlean za izvrenje moe u svakom trenutku, na prijedlog povjerioca ili stranog
steajnog upravnika, opozvati odgaanje, ako vie ne postoje uslovi za njega.
3.3. Priznanje strane odluke sa posljedicom otvaranja

steajnog postupka u Republici Srpskoj
Priznanje strane odluke sa posljedicom otvaranja

steajnog postupka u Republici Srpskoj
lan 279.
(1) U prijedlogu za priznanje strane odluke o otvaranju steajnog postupka moe strani
steajni upravnik ili povjerilac, kao neposrednu pravnu posljedicu priznanja, zahtijevati otvaranje
steajnog postupka u Republici Srpskoj.
(2) Otvaranje posebnog steajnog postupka u Republici Srpskoj steajni upravnik moe
zahtijevati i u podnesku upuenom steajnom sudu u roku od 15 dana od prijema pismena iz lana
267. stava 2. ovog zakona.
(3) Otvaranje postupka povjerilac moe zahtijevati i u podnesku koji upuuje steajnom
sudu na osnovu lana 267. stav 1. taka 4) ovog zakona.
(4) U sluaju iz stava 3. ovog lana, na pravne posljedice primjenjuju se iskljuivo propisi o
steaju Republike Srpske, osim ako l. 203. do 207. i l. 280. do 285. ovog zakona nije odreeno
drugaije.
4. Otvaranje posebnog steajnog postupka u Republici Srpskoj kao posljedica

priznanja strane odluke o otvaranju steajnog postupka
Otvaranje posebnog steajnog postupka u Republici Srpskoj

na prijedlog povjerioca
lan 280.
(1) Sud uvijek otvara poseban steajni postupak na prijedlog:

1) Fonda za zdravstveno osiguranje i Fonda za penzijsko osiguranje za potraivanja koja
se po zakonu obavezno izdvajaju iz prihoda, odnosno iz plata i organa Republike Srpske i jedinica
lokalne samouprave za potraivanja po osnovu poreza i druga potraivanja koja ine prihod
budeta,
2) radnika steajnog dunika as redovnim mjestom rada u Republici Srpskoj.
(2) Na prijedlog povjerioca koji ne pripada povjeriocima iz stava 1. ovog lana Sud otvora
steajni postupak u Republici Srpskoj samo ako povjerilac uini vjerovatnim da bi namirenje
njegovog potraivanja u stranom steajnom postupku bilo uz posebne tekoe.
(3) Izuzetno od odredaba st. 1. i 2. ovog lana, radi ostvarenja to ravnomjernijeg i
potpunijeg namirenja povjerilaca na meunarodnom nivou, Sud nee otvoriti steajni postupak u
Republici Srpskoj ako ocijeni da bi otvaranje tog postupka s obzirom na veliinu potraivanja
povjerilaca iz st. 1. i 2. ovoga lana bilo ekonomski neprimjereno.
(4) Prilikom donoenja ocjene iz stava 3. ovog lana Sud se moe savjetovati sa stranim
steajnim upravnikom.
Ovlatenja stranog steajnog upravnika

lan 281.
(1) Pored steajnog upravnika posebnog steajnog postupka i povjerilaca koji u njemu
uestvuju, i strani steajni upravnik moe u tom postupku osporavati prijavljena potraivanja.
(2) Pravo pobijanja pravnih radnji steajnog dunika pripada u steajnom postupku u
Republici Srpskoj i stranom steajnom upravniku.
(3) Trokovi stranog steajnog upravnika koji nastanu u vezi sa vrenjem ovlatenja iz st.
1. i 2. ovog lana ne smatraju se trokovima steajnog postupka u Republici Srpskoj.
Namirenje povjerilaca
lan 282.
(1) Nakon namirenja trokova i ostalih obaveza steajne mase, izlunih i razlunih
povjerilaca, te povjerilaca iz lana 280. stav 1. ovog zakona, preostala steajna masa dijeli se
povjeriocima u skladu sa odlukom o diobi koju Sud donosi na osnovu odluke o diobi ili
odgovarajue diobne osnove donesene u stranom steajnom postupku.
(2) Ako pri izradi strane odluke ili diobne osnove nisu uzeta u obzir potraivanja utvrena
u steajnom postupku u Republici Srpskoj, Sud preostalu steajnu masu dijeli na povjerioce ija su
potraivanja utvrena u steajnom postupku u Republici Srpskoj, vodei rauna o tome u kojoj su
mjeri pojedini uzeti u obzir pri dodjeli steajne mase u stranom steajnom postupku.
(3) Sud prilikom podjele preostale steajne mase ne uzima u obzir stranu odluku o diobi,
ako je u njoj predviena podjela rezultat primjene pravila koja su protivna javnom poretku
Republike Srpske.
(4) Odredba stava 3. ovog lana primjenjuje se kada strana odluka o diobi sudu nije
dostavljena u roku koji je odredio.
(5) Steajna masa koja preostane nakon namirenja povjerilaca prema st. 1, 2. i 3. ovog lana
predaje se odmah stranom steajnom upravniku.
(6) Ako steajna masa nije dovoljna da bi se namirila utvrena potraivanja u steajnom
postupku u Republici Srpskoj prema st. 1. i 2. ovog lana, povjerioci mogu nenamireni dio svojih
potraivanja namiriti samo u stranom steajnom postupku prema pravilima stranog steajnog
prava.
Posebni steajni postupak u stranoj dravi

lan 283.
(1) Ako povjerilac djelimino namiri svoja potraivanja u posebnom steajnom postupku
koji je protiv steajnog dunika otvoren u stranoj dravi, a kojim je obuhvaena samo imovina
steajnog dunika u stranoj dravi, dozvoljeno je da zadri steeno.
(2) Steeno se, nakon odbijanja trokova koje je povjerilac imao u ostvarivanju namirenja
u tom stranom posebnom steajnom postupku, uraunava u steajnu kvotu, koja pripada u
posebnom steajnom postupku u Republici Srpskoj.
(3) Uraunavanja iz stava 2. ovog lana nee biti ako je povjerilac djelimino namirenje
potraivanja u stranom posebnom steajnom postupku ostvario kao razluni povjerilac ili na
osnovu doputenog prebijanja.
(4) Odredbe stava 1. ovog lana primjenjuju se i kada je povjerilac djelimino namirio svoje
potraivanje putem izvrnog postupka u stranoj dravi.
Prijava potraivanja u stranom steajnom postupku

lan 284.
(1) Steajni upravnik posebnog steajnog postupka otvorenog u Republici Srpskoj duan
je potraivanje prijavljeno u posebnom steajnom postupku prijaviti u stranom steajnom
postupku ako od njega zatrai i ovlasti povjerilac potraivanja.
(2) Domai steajni upravnik ovlaten je u stranom glavnom steajnom postupku vriti
pravo glasa na osnovu potraivanja prijavljenog u posebnom steajnom postupku u Republici
Srpskoj, ako povjerilac tog potraivanja ne uestvuje u glasanju.
Saradnja steajnih upravnika

lan 285.
(1) Osim meusobne izmjene obavjetenja prema lanu 261. ovog zakona, steajni
upravnik posebnog steajnog postupka u Republici Srpskoj duan je steajnom upravniku stranog
glavnog steajnog postupka omoguiti da se izjasni o nainu unovenja imovine steajnog dunika
koju obuhvata domai posebni steajni postupak.
(2) Steajnom upravniku stranog glavnog steajnog postupka dostavlja se i steajni plan
posebnog steajnog postupka u Republici Srpskoj.
(3) Steajni upravnik iz stava 2. ovog lana ima pravo da predloi steajni plan posebnog
steajnog postupka.
4. Nepriznavanje strane odluke o otvaranju steajnog postupka
Odbijanje prijedloga za priznanje

lan 286.
(1) Ako odbije prijedlog za priznanje, sud, na prijedlog povjerioca ili steajnog dunika,
ako je to potrebno radi ravnomjernog namirenja svih dunikovih povjerilaca, otvora steajni
postupak u Republici Srpskoj.
(2) Prijedlog iz stava 1. ovog lana moe se podnijeti u roku od osam dana od dana
objavljivanja rjeenja o odbijanju prijedloga za priznanje na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli
suda i u Slubenom glasniku Republike Srpske.
(3) Prijedlog iz stava 1. ovog lana moe biti sadran u podnesku koji se upuuje sudu na
osnovu lana 267. stav 1. taka 4) ovog zakona.
(4) Steajni postupak iz stava 1. ovog lana obuhvata samo imovinu steajnog dunika koja
se nalazi u Republici Srpskoj.
alba na odbijanje prijedloga za
priznanje strane odluke
lan 287.
(1) Protiv rjeenja kojim se odbija prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju steajnog
postupka strani steajni dunik, strani steajni upravnik i povjerioci imaju pravo albe.
(2) alba iz stava 1 ovog lana ne zadrava izvrenje rjeenja.
Prijedlog za otvaranje steajnog postupka

kada se strana odluka o otvaranju steajnog postupka ne moe priznati
lan 288.
(1) Povjerilac i steajni dunik ovlateni su da trae otvaranje steajnog postupka u

Republici Srpskoj, nezavisno od tog to je otvoren glavni steajni postupak u drugoj dravi, ako su
ispunjeni uslovi zbog kojih bi se prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju steajnog
postupka mogao odbiti.
(2) Sud dozvoljava otvaranje steajnog postupka u Republici Srpskoj u sluaju iz stava 1.
ovog lana ako to zahtijeva naelo ravnomjernog namirenja svih dunikovih povjerilaca.
(3) Prilikom donoenja rjeenja o otvaranju steajnog postupka iz stava 1. ovog lana Sud
o nemogunosti priznanja strane odluke o otvaranju steajnog postupka odluuje kao o
prethodnom pitanju.
(4) Steajni postupak iz stava 1. ovog lana obuhvata samo imovinu steajnog dunika koja
se nalazi u Republici Srpskoj.
5. Strana prinudna poravnanja i drugi steajni postupci
Strana odluka o odobrenju prinudnog

poravnanja ili stranog steajnog plana
lan 289.
Na priznanje strane odluke o odobrenju prinudnog poravnanja ili steajnog plana, kao i na
priznanja strane odluke donesene u drugom slinom postupku primijenjuju se odredbe ovog
zakona o priznanju strane odluke o otvaranju steajnog postupka.
GLAVA VII
KAZNENE ODREDBE
lan 290.
(1) Novanom kaznom od 10.000 KM do 20.000 KM kaznie se za prekraj steajni

dunik, odnosno organ ovlaten za zastupanje steajnog dunika ako ne podnese prijedlog za
otvaranje steajnog postupka u roku od 60 dana od dana nastupanja platene nesposobnosti
(lan 53. st. 2, 6, 15, 16. i 17).
(2) Novanom kaznom od 1.000 KM do 10.000 KM kaznie se za prekraj steajni dunik
ili lice koje je obavezno na davanje informacija ako ne izvrava svoje obaveze davanja informacija
ili uestvovanja koje prema zakonu postoje ili ukoliko postoji osnovana sumnja da to lice vri radnje
radi oteenja steajne mase ili ne preduzima radnje potrebne za obezbjeenje mase (lan 22. st. 3.
i 4).
lan 291.
Novanom kaznom od 1.000 KM do 10.000 KM kaznie se za prekraj privremeni steajni

upravnik ako:
1) ne obezbijedi imovinu steajnog dunika i ne stara se o toj imovini (lan 58. stav 1),
2) ne poloi raun i ne podnese izvjetaj o svom radu za period privremene uprave (lan
58. stav 13),
3) ne zakljui osiguranje od odgovornosti kod osiguravajueg drutva, a Sud mu naloi
osiguranje (lan 62. i lan 74. stav 3).
lan 292.
Novanom kaznom od 1.000 KM do 10.000 KM kaznie se za prekraj steajni upravnik

ako:
1) ne saini detaljan popis steajne mase i popis svih povjerilaca steajnog dunika za koje
je saznao iz poslovne dokumentacije (lan 73. st. 1. i 2),
2) ne vodi poslovne knjige (lan 73. stav 3),
3) ne podnese potrebne izvjetaje nadlenim organima (lan 73. stav 3),
4) ne saini poetni bilans na osnovu inventarisanja prema stanju na dan otvaranja postupka
(lan 73. stav 3),
5) ne unovi imovinu steajnog dunika i izvri namirenje povjerilaca u skladu sa ovim
zakonom i ne stara se o ostvarivanju potraivanja dunika (lan 73. stav 3),
6) na zahtjev steajnog sudije ne dostavi informaciju o toku steajnog postupka i ako ne
ispunjava obaveze propisane ovim zakonom (lan 75. st. 2. i 3),
7) ne zakljui osiguranje od odgovornosti kod osiguravajueg drutva (lan 74. stav 3).
GLAVA VIII
PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
Steajni postupci i lista steajnih upravnika

lan 293.
(1) Steajni postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovog zakona okonae se po
odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme njihova pokretanja.
(2) Lica koja su uvrtena na listu steajnih upravnika u skladu sa ranije vaeim propisima
ostaju na listi steajnih upravnika do dana obnavljanja u skladu sa lanom 67. stav 2. ovog zakona.
Podzakonski akti
lan 294.
(1) Ministar pravde u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donosi
pozakonske akte:
1) Pravilnik o izgledu i sadraju obrasca prijedloga finansijskog i operativnog
restrukturiranja (lan 29. stav 5),
2) Pravilnik o izgledu i sadraju obrasca za prijavu potraivanja (lan 37. stav 4),
3) Pravilnik o izgledu i sadraju obrasca za glasanje o prihvatanju prijedloga finansijskog i
operativnog restrukturiranja (lan 44. stav 14),
4) Pravilnik o programu strunog ispita za steajnog upravnika i nainu njegovog polaganja
(lan 66. stav 6),
5) Pravilnik o kodeksu za steajne upravnike (lan 73. stav 1),
6) Pravilnik o naknadama i nagradama za rad steajnog upravnika i lanova odbora
povjerilaca (lan 73. stav 6),
7) Pravilnik o utvrivanju standarda za upravljanje steajnom masom (lan 73. stav 7).
(2) Do donoenja podzakonskih akata iz stava 1. ovog lana primjenjuju se podzakonski
akti doneseni na osnovu Zakona o steajnom postupku (Slubeni glasnik Republike Srpske, br.
67/02, 77/02, 38/03, 96/03, 68/07, 12/10, 16/10 i 26/10).
Prestanak vaenja zakona

lan 295.
Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o steajnom postupku (Slubeni
glasnik Republike Srpske, br. 67/02, 77/02, 38/03, 96/03, 68/07, 12/10, 16/10 i 26/10).
Stupanje na snagu
lan 296.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku
Republike Srpske.
Broj: 02/1-021-127/16 PREDSJEDNIK

Datum: 11. februar 2016. godine NARODNE SKUPTINE
Nedeljko ubrilovi

Zakon o Stecaju Republike Srpske

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakon o Stecaju Republike Srpske

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZAKON O STEAJU REPUBLIKE SRPSKE

Slubeni glasnik Republike Srpske broj: 16/16

Ovim zakonom ureuju se postupak restrukturiranja i steajni postupak, pravne posljedice

Ciljevi postupka restrukturiranja i steajnog postupka

(1) Postupak restrukturiranja sprovodi se radi ureivanja pravnog poloaja dunika i

Dunik u postupku restrukturiranja i steajni dunik

(1) Razlog otvaranja steajnog postupka je platena nesposobnost steajnog dunika.

Naelo sudskog sprovoenja postupka

Postupak restrukturiranja i steajni postupak pokree se prijedlogom ovlatenog subjekta

Naelo utvrivanja injenica

Sud po slubenoj dunosti utvruje sve injenice koje su od vanosti za postupak

Naelo jednakog tretmana i ravnopravnosti

U postupku restrukturiranja i steajnom postupku svim povjeriocima obezbjeuje se jednak

Naelo zatite povjerilaca

Postupak restrukturiranja i steajni postupak omoguava najpovoljnije namirenje

Steaj omoguava kolektivno i srazmjerno namirenje steajnih povjerilaca, u skladu sa ovim

Postupak restrukturiranja i steajni postupak sprovodi se tako da se omogui ostvarivanje

Naelo imperativnosti i prekulzivnosti

(1) Postupak restrukturiranja i steajni postupak sprovodi se po odredbama ovog zakona.

(1) Postupak restrukturiranja i steajni postupak je javan.

(1) Postupak restrukturiranja i steajni postupak je hitan.

Izrazi i pojmovi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedee znaenje:

Stvarna i mjesna nadlenost

(1) U postupku restrukturiranja i steajnom postupku je stvarno i mjesno nadlean okruni

Primjena odredaba Zakona o parninom postupku

Rok okonanja steajnog postupka

Rok okonanja sudskih i upravnih postupaka

Akti u steajnom postupku

(1) U steajnom postupku donose se rjeenja i zakljuci.

Obaveze uestvovanja i prinudne mjere

Dostavljanje i javna oglaavanja

(1) Sudska pismena Sud dostavlja po slubenoj dunosti.

U postupku restrukturiranja i steajnom postupku svaki povjerilac snosi svoje trokove

Organi postupka restrukturiranja

Organi postupka restrukturiranja su Sud i povjerenik.

(1) Postupak restrukturiranja e se okonati u roku od pet mjeseci od dana njegovog

Prijedlog za otvaranje postupka restrukturiranja

(1) Postupak restrukturiranja pokree se na prijedlog dunika ili na prijedlog povjerioca,

Ispitivanje valjanosti prijedloga i povlaenje prijedloga

(1) Sud ispituje prihvatljivost prijedloga za otvaranje postupka restrukturiranja u roku od

(1) Podnosilac prijedloga duan je da uplati predujam trokova postupka restrukturiranja u

Izvjetaj o finansijskom stanju i poslovanju dunika

(1) Izvjetaj o finansijskom stanju i poslovanju dunika dostavlja se sudu i sadri:

Plan finansijskog i operativnog restrukturiranja

Plan finansijskog i operativnog restrukturiranja dostavlja se sudu i sadri:

Odbacivanje prijedloga za otvaranje postupka restrukturiranja

Sud odbacuje prijedlog za otvaranje postupka restrukturiranja:

Rjeenje o otvaranju postupka restrukturiranja

(1) Ako Sud utvrdi da su ispunjene pretpostavke za otvaranje postupka restrukturiranja,

(1) O otvaranju postupka restrukturiranja Sud obavjetava povjerioce.

(1) Prijava potraivanja sadri:

Prava i obaveze povjerenika

(1) Obaveze povjerenika su da:

Obustava postupka restrukturiranja

(1) Sud obustavlja postupak restrukturiranja:

(1) Na roitu radi ispitivanja potraivanja ispituju se prijavljena potraivanja.

Izmjena i dopuna plana finansijskog i operativnog restrukturiranja

Razvrstavanje povjerilaca u postupku restrukturiranja

(1) Prema rezultatima finansijskog i operativnog plana restrukturiranja i pravu glasa,

Vrijeme nastupanja pravnih posljedica postupka restrukturiranja

(1) Pravne posljedice otvaranja postupka restrukturiranja nastupaju u momentu

Poslovanje dunika tokom postupka restrukturiranja

(1) Nakon podnoenja prijedloga za otvaranje postupka restrukturiranja do donoenja

Prekid sudskih i drugih postupaka