Professional Documents
Culture Documents
KONTRAORG
Vilijam S. Barouz
QUEER
Rende 2012.
Urednica
SLAANA NOVAKOVI
Dizajn
BRANKO UKANOVT
VILIJAM S. BAROUZ
QUEER
Preveo s engleskog
Dejan D. Markovi
BalkanDownload.org
Uvod
Kada sam ja iveo u Meksiko Sitiju, krajem etrdesetih, bio je to grad od
milion ljudi, s istim, blistavim vazduhom, i s nebom one posebne nijanse
plave koja se tako dobro slae s krueim leinarima, krvlju i peskom tom
sirovom, preteom, nemilosrdnom meksiki plavom. Te 1949, to je bilo
jeftino mesto za ivot, s velikom kolonijom stranaca, sjajnim kuplerajima i
restoranima, borbama petlova i borbama bikova, i svakom vrstom zabave koja
se da zamisliti. Neoenjen ovek mogao je tamo dobro da ivi sa dva dolara na
dan. Moj sluaj sa heroinom i marihuanom u Nju Orleansu delovao je toliko
obeshrabrujue da sam odluio da se zakazanog dana ne pojavim na sudu, i
iznajmio stan u jednom tihom, burujskom kraju Meksiko Sitija.
Znao sam da po zakonu o ogranienjima ne mogu da se vratim u Sjedinjene
Drave narednih pet godina, tako da sam se prijavio za meksiko dravljanstvo
i upisao kurseve arheologije Maja i Meksika na Meksiko Siti koledu.
Program amerike vlade za vojne veterane platio mi je knjige i kolarinu,
uz naknadu za ivot u iznosu od sedamdeset pet dolara meseno. Razmiljao
sam da ponem da se bavim poljoprivredom, ili da moda otvorim bar na
amerikoj granici.
Siti mi se sviao. Njegovi slamovi su prednjaili po prljavtini i siromatvu
u poreenju sa bilo kojima u Aziji. Ljudi su srali na sve strane po ulicama, a
onda leali i spavali u tome, dok su im muve ulazile i izlazile na usta.
Preduzimljivi pojedinci, esto leprozni, loili su vatre na uglovima ulica i
kuvali odvratne, smrdljive, bezimene bukurie, koje su prodavali
prolaznicima. Pijanci su spavali po trotoarima glavne ulice, i panduri ih uopte
nisu uznemiravali. Imao sam utisak da su svi u Meksiku ovladali vetinom
gledanja svog posla. Ako si hteo da nosi monokl ili tap, nisi se ustruavao da
to radi, i niko te nije zagledao. Deaci i mladii su se etali ulicama drei se
za ruke, i niko nije obraao panju na njih. Stvar nije bila u tome da je tim
ljudima bilo svejedno ta drugi misle o njima. Jednom Meksikancu
jednostavno nije padalo na pamet da oekuje kritiku od stranca, kao ni da
kritikuje ponaanje drugih.
Meksiko je u sutini bio orijentalna kultura koja je odraavala dve hiljade
godina bolesti, siromatva, degradacije, gluposti, brutalnosti i psihikog i
fizikog terora. On je bio zlokoban i sumoran i haotian, s karakteristinom
haotinou sna. Nijedan Meksikanac nije odista poznavao nijednog drugog
Meksikanca, a kada bi neki Meksikanac nekoga ubio (to se esto dogaalo),
rtva je obino bio njegov najbolji prijatelj. Svako ko je hteo nosio je pitolj, a
itao sam o nekoliko sluajeva u kojima su na pijane pandure, dok su pucali na
goste u nekom baru, pucali naoruani civili. Kao predstavnici organa vlasti,
meksiki panduri su se kotirali isto kao i tramvajski kondukteri.
Svi slubenici redom bili su podmitljivi, porez na prihod bio je veoma
nizak, a cene zdravstvenih usluga krajnje razumne, jer su se doktori sami
oglaavali i sniavali ih. Triper si mogao da izlei za 2,40 dolara, ili da kupi
penicilin i sam se rokne. Nije bilo nikakvih propisa u pogledu samoleenja, a
igle i priceve mogao si svuda da kupi. To je bilo u vreme Alemana, kada je
mordida bila sve i sva, a piramida mita se uzdizala od ulinog pandura sve do
Presidentea. Meksiko Siti je takoe bio svetska prestonica ubistava, s najveim
brojem ubistava po glavi stanovnika. Seam se svakodnevnih novinskih
tekstova poput ovih:
Neki campesino je stigao sa sela, i eka autobus: lanene pantalone, sandale
napravljene od automobilske gume, iroki sombrero, maeta za pojasom. Neki
drugi ovek takoe eka autobus, obuen u odelo, gleda na runi sat ljutito
mumlajui. Taj campesino jednim pokretom ruke izvlai maetu i hladno tom
oveka odseca glavu. Kasnije je rekao policiji: ,,On mi je upuivao poglede
muy feo, i na kraju vie nisam mogao da se suzdravam." Oigledno, taj ovek
je bio iznerviran zato to je autobus kasnio, i gledao je niz ulicu ne bi li spazio
autobus, kada je taj campesino pogreno protumaio njegovo ponaanje. U
sledeem trenutka njegova glava se kotrljala u slivniku, s jezivom grimasom
na licu, i iskeenim ustima u kojima su se lepo videli zlatni zubi.
Dva campesinosa sede neuteni pokraj puta. Nemaju para za doruak. Ali
gle: neki deak vodi nekoliko koza. Jedan campesino podie kamenicu i
prosipa tom deaku mozak. Oni odvode te koze u najblie selo i prodaju ih.
Policija ih hvata dok dorukuju.
Jedan ovek ivi u maloj kui. Neki stranac ga pita kako da nae put za
Ajahuasku. ,,A, ovuda, senor" On onda vodi tog oveka svuda unaokolo: Taj
put je odmah tu." Odjedanput shvata da nema pojma gde je put, i pita se zato bi
se uopte gnjavio oko toga? I zato podie kamenicu i ubija svog muitelja.
Campesinosi su uzimali danak kamenicama i maetama. Jo krvoedniji su
bili politiari i policajci van dunosti sa automaticima kalibra .45. Tu si morao
dobro da zna kako da sauva glavu. Evo jo jedne istinite prie: politico koji
voli da mae pitoljem uje da ga devojka vara, i da se sastaje s nekim u tom i
tom koktel-baru. U tom trenutku u bar ulazi neki mladi Amerikanac i sluajno
seda pokraj nje, kada taj mao ulee: ,,CHINGOA!" Izvlai etrdesetpeticu i
oduvava tog mladia s barske stolice. Izvlae njegovo telo napolje i odvlae ga
malo podalje niz ulicu. Panduri stiu, a barmen slee ramenima briui krvavi
ank i kae samo: Malos, esos muchachos!" (Ba su nevaljali, ti deaci!")
Svaka zemlja ima svoje karakteristine Govnare, poput junjakog
predstavnika zakona koji broji recke na svom pitolju da bi video koliko je
crnuga dosad ubio, a podrugljivi meksiki mao je sigurno tu negde pri vrhu
kada se radi o istoj grotesknosti. I brojni pripadnici meksike srednje klase
jednako su odvratni, ba koliko i bilo koji drugi buruji na svetu. Seam se da
su u Meksiku recepti za narkotike bili dreavo uti, poput novanice od hiljadu
dolara, ili neasnog otpusta iz vojske. Jedanput smo Stari Dejv i ja pokuali da
ispunimo takav recept, koji je on sasvim legalno dobio od meksike vlade.
Prvi apotekar na kog smo naleteli ustuknuo je pred takvim prizorom zareavi:
No prestamos servicio a los viciosos/" (,,Ne sluimo narkomane!")
Ili smo od jednefarmacie do druge, a sa svakim korakom nam je bilo sve
loije: ,,Ne, senor..." Mora da smo prepeaili kilometre.
Jo nikad nisam bio u ovom kraju."
,,Ma, hajde da overimo jo jednu."
Na kraju smo uli u jednu siunufarmaciu, tipa rupa-u-zidu. Izvukao sam
nau recetu, a jedna seda dama mi se nasmeila. Apotekar je pogledao tekst
upisan tampanim slovima i rekao: Dva minuta, senor."
Seli smo da saekamo. U izlogu su stajala dva geranijuma. Jedan klinac mi
je doneo au vode, a jedna maka mi se oeala o nogu. Posle nekog
vremena, taj farmaceut se vratio s naim morfijumom.
Gracias, senor."
Spolja, taj kraj je izgledao kao da je zaaran: malefarmacias na jednoj
zatvorenoj pijaci, gajbe i tezge napolju, jednapulqueria na oku. Kiosci u
kojima se prodaju preni skakavci i pepermint bombone crne od muva. Momci
pristigli sa sela, u besprekornom belom lanu i sandalama od kanapa, s licem
od uglaanog bakra i vatrenim, nevinim, crnim oima, nalik egzotinim
ivotinjama, zasenjujue, aseksualne lepote. Evo jednog deaka s otrim
crtama lica i crne koe, koji mirie na vanilu, s gardenijom iza uva. Da, naao
si sebi donsona1, ali si gacao kroz Govnograd da bi ga pronaao. I tako uvek.
Ba onda kada misli da zemlju naseljavaju iskljuivo Govnari, nailazi na
donsona.
Jednoga dana, neko mi je zakucao na vrata u osam ujutru. Otiao sam do
vrata u piami, i tamo je stajao inspektor iz Imigracionog.
Obucite se. Uhapeni ste."
Po svemu sudei, ena koja je ivela u stanu do mog, podnela je dugaak
izvetaj o mom pijanstvu i nasilnikom ponaanju, a takoe neto nije bilo u
redu s mojim dokumentima, i gde je uostalom ta moja ena Meksikanka koju
navodno imam? Slubenici [migracionog su bili potpuno spremni da me bace
u zatvor da tamo saekam deportaciju kao nepoeljni stranac. Naravno, sve se
to moglo ispraviti sa neto novca, ali moj ispitiva je bio ef odeljenja za
deportaciju, i njemu nisi mogao da uvali siu. Na kraju sam morao da odem
krai za dvesta dolara. Dok sam iao peke kui iz Imigracione slube,
razmiljao koliko bih morao da platim kada bih zaista imao neku investiciju u
Meksiko Sitiju.
Razmiljao sam o problemima s kojima se trojica vlasnika bara Ship
Ahoy" neprestano suoavaju. Panduri neprestano dolaze po mordidu, a
ondadolaze sanitarni inspektori, a onda jo pandura koji pokuavaju da
iakaju neto u vezi s tim lokalom, ne bi li tako doli do zaista dobrog
zalogaja. Odveli su im kelnera u policijsku stanicu i razbili ga od batina. eleli
su da saznaju gde je tekovano Kelijevo telo? Koliko je ena silovano u tom
lokalu? Ko donosi travu? I tako dalje. Keli je bio ameriki hipster na koga su
pucali u baru Ship Ahoy" est meseci pre toga, koji se oporavio, i koji je u to
vreme ve bio u amerikoj vojsci. Tamo nijedna ena nije nikada silovana, i
tamo niko nikada nije puio travu. Pre toga sam definitivno odustao od
planova da otvorim bar u Meksiku.
Kada sam poeo da piem ovaj propratni tekst za Queer, bio sam
paralizovan snanom odbojnou, spisateljskom blokadom jednakom ludakoj
koulji: Bacam pogled na rukopis romana Queer i oseam da jednostavno ne
mogu da ga itam. Moja prolost je bila otrovana reka i prava je srea to sam
mogao da se otrgnem od nje, i tu pretnju oseao sam i tada, kao i godinama
posle zabeleenih dogaaja. - Bolan u tolikoj meri da mi je teko da ga itam,
a kamoli da piem o njemu. Svaka re i gest izaziva u meni krajnje neprijatan
oseaj." Razlog za ovu odbojnost postaje jasniji dok prisiljavam sebe da ga
gledam: ovu knjigu je motivisao i oblikovao jedandogaaj koji se u njoj nigde
ne pominje, i u stvari se paljivo izbegava: sluajno ubistvo moje ene
Doane, u septembru 1951.
Dok sam pisao Mesto mrtvih puteva, oseao sam da sam u duhovnom
kontaktu s pokojnim engleskim piscem Dentonom Velom, i oblikovao sam
heroja toga romana Kima Karsona direktno prema njemu. itavi odlomci su
mi doli kao po diktatu, poput lupkanja po stolu. Ve sam pisao o tom kobnom
jutru kada je Denton nastradao i ostao invalid do kraja svog kratkog ivota. Da
je ostao malo due ovde, a ne toliko dugo tamo, izbegao bi susret sa enom
koja je vozila motor i naletela otpozadi na njegov bicikl, bez ikakvog
vidljivog razloga. U jednom trenutku pre toga, Denton je zastao da popije
kafu, i dok je posmatrao mesingane arke na prozorskim kapcima tog kafea,
od kojih su neke bile polomljene, njime je ovladao oseaj sveopte
usamljenosti, oaja i gubitka. I tako je svaki dogaaj toga jutra bio nabijen
posebnim znaenjem, kao da je na neki nain bio podvuen. Ta zloslutna
vidovitost proima Velovo delo: kotski jemeni kolai, olja aja,
mastionica kupljena za nekoliko ilinga, poprimaju posebno i esto zlokobno
znaenje.
Imam potpuno isti oseaj, i to u skoro nepodnoljivoj meri, dok itam
rukopis romana Queer. Dogaaj za koji Li osea da ga neumoljivo privlai
jeste smrt njegove ene od njegove ruke, saznanje o opsednutosti, mrtva ruka
koja eka da sklizne preko njegove poput rukavice. I tako se smog opasnosti i
zla die s tih stranica, zla koje Li, znajui a ipak ne znajui, pokuava da
izbegne mahnitim uzletima fantazije: svojim emama koje u oveku izazivaju
krajnje neprijatan oseaj zbog zastraujue opasnosti to vreba odmah iza njih,
ili s jedne od njihovih strana, prisustva opipljivog poput izmaglice.
Brajan Gajsan mi je rekao u Parizu: Jer zli duh ubio je Doanu zato to..."
Deli medijumistike poruke koja nije i dovrena - ili jeste? Ona i ne mora da
bude dovrena, ako je ovako proitate: ,,zli duh ubio je Doanu da bi bio
uzrok"3, tj. da bi zadrao svoju gnusnu parazitsku aktivnost. Moja prcdstava o
opsednutosti blia je srednjovekovnom modelu nego objanjenjima modeme
psihologije, koja dogmatski insistira na tome datakve manifestacije bez razlike
potiu iz unutranjosti, a nikada, nikada, nikada iz spoljanjosti. (Kao da
postoji neka jasno definisana razlika izmeu unutranjeg i spoljanjeg.) Znai,
odreeno opsesivno bie. I zaista, taj psiholoki koncept kao da su smislila
sama opsesivna bia, jer nita nije opasnije za onoga koji opseda nego da ga
domain u koga je on uao sagleda kao odvojeno, osvajako stvorenje.
Upravo iz tog razloga onaj koji opseda pokazuje se samo onda kada je to
apsolutno neophodno.
Za egipatske hijeroglife sam se zainteresovao 1939, i otiao da se vidim s
nekim na Katedri za egiptologiju, na Univerzitetu u ikagu. Dok mi je neto
vritalo pravo u uvo: TO NIJE MESTO ZA TEBE!" Da, hijeroglifi su mi
pruili jedan od kljueva za mehanizam opsednutosti. Kao i virus, opsesivno
bie mora pronai mesto ulaska.
Vilijam S. Barouz
februar, 1985.
Poglavlje 1
Posle toga, Li se sastajao s Alertonom svakoga dana u pet sati u baru Ship
Ahoy". Alerton je ve bio naviknut na to da bira prijatelje meu ljudima
starijim od sebe, i radovao se susretima s Lijem. Li je vladao konverzacijskim
vetinama sa kakvima Alerton dotad nije imao prilike da se sretne. Meutim, Li
ga j e ponekad pritiskao, kao da je Lijevo prisustvo iskljuivalo sve ostalo.
Razmiljao je o tome kako isuvie esto via Lija.
Alerton nije voleo obaveze, i nikada dotad jo nije bio zaljubljen, niti je
imao bliskog prijatelja. Sada je bio prisiljen da se zapita: ta li on hoe od
mene?" Nije mu palo na pamet daje Li homoseksualac, jer je on povezivao
homoseksualnost s odreenim stepenom otvorene feminiziranosti. Na kraju je
zakljuio da ga Li ceni kao publiku.
Poglavlje 3
Kod Pet su pravili odline nicle. Li je voleo to mesto zato to tamo nikada
nije bila guva. Kada su stigli, naruio je dupli martini sa manje vermuta.
Alerton je naruio rum i koka-kolu. Li je zapoeo priu o telepatiji.
Znam da je telepatija injenica, jer sam je lino doiveo. Nemam nikakvog
razloga da to dokazujem, ili, u stvari, da dokazujem bilo ta bilo kome. Ono
to mene tu interesuje jeste kako ja mogu da je upotrebim. U Junoj Americi, u
gornjem toku Amazona, raste biljka zvana jahe koja navodno uveava
telepatsku osetljivost. Vraevi je koriste u svom radu. Jedan kolumbijski
naunik, ijeg imena ne mogu da se setim, izolovao je iz jahea lek koji je
nazvao telepatin. Sve ovo sam proitao u jednom asopisu.
Kasnije sam naiao na jedan drugi lanak - Rusi koriste jahe u
eksperimentima sa ropskom radnom snagom. Po svemu sudei, oni ele da
indukuju stanja automatske poslunosti i, u krajnjoj liniji, naravno, kontrolu
misli. Fundamentalna prevara. Nema navlaenja, nema vake, nema predstave,
samo ue u neiju psihu i izdaje nareenja. Ja imam teoriju da su jo
svetenici Maja razvili jedan oblik jednosmerne telepatije da bi navukli seljake
da rade sve za njih. Meutim, takav dil mora kad-tad da izazove kontraefekat,
jer telepatija po prirodi nije ni jednosmerni aranman, niti aranman u okviru
koga postoje poiljalac i primalac.
SAD ve sigurno eksperimentiu s jaheom, sem ako nisu jo gluplji nego
to mislim. Jahe je moda sredstvo koje dovodi do korisnih saznanja o
telepatiji. Sve to se moe postii hemijskim putem, moe se postii i nadruge
naine." Li je primetio da Alerton nije preterano zainteresovan, i promenio je
temu.
Jesi li itao o onom starom Jevrejinu koji je pokuao da provercuje pet
kila zlata uivenog u kaput?"
,,Ne. I ta je bilo s njim?"
,,Pa, tog starog Jevrejina su uhvatili na aerodromu na putu za Kubu. ujem
da na tom aerodromu imaju ureaj za otkrivanje eksplozivnih naprava koji
poinje da zvoni ako bilo ko proe sa neuobiajenom koliinom metala kod
sebe. I tako, kau u tim novinama, nakon to su oni pretresli tog Jevrejina i
pronali to zlato, veliki broj stranaca koji su liili na Jevreje vien je kako
uzbueno gleda kroz stakleni prozor na aerodromu. 'oy, gefilte fish! apili su
Abija!' U vreme starog Rima, Jevreji su digli pobunu mislim da je to bilo u
Jerusalimu i pobili pedeset hiljada Rimljana. Jevrejke - to jest, mlade
jevrejske dame, moram da budem paljiv da ne izloim sebe optubama za
antisemitizam izvodile su striptiz sa crevima Rimljana.
Kad ve govorimo o crevima, da li sam ti ikada priao o svom prijatelju
Rediju? Jednom od neopevanih heroja britanske obavetajne slube. On je
ostao bez dupeta i tri metra donjeg dela creva tokom slube. Godinama je
iveo preruen u Arapina, u glavnom tabu poznat samo kao 'Broj 69'.
Meutim, to je bilo samo ludom radovanje, jer su Arapi strogo jednosmerni. I
eto, neka retka orijentalna bolest se rairila, i siroti Redi je ostao bez
najveeg dela svojih tripica. Za Boga i zemlju, ta kae? Nije eleo nikakve
govore, nikakve medalje, ve mu je bilo dovoljno to da se zna da je on bio u
toj slubi. Zamisli samo sve te godine strpljenja, ekanja na to da jo jedan deo
slagalice zauzme svoje mesto.
O agentima kao to je Redi ne uje se nikada nita, ali njihove informacije,
prikupljene uz muku i opasnost, omoguavaju nekom generalu na prvoj liniji
fronta da napravi plan za briljantnu kontraofanzivu, i prekrivaju njegove grudi
medaljama. Na primer, Redi je prvi naslutio da neprijatelju ponestaje benzina
kada je nestalo K.Y. gela, i to je bio samo jedan od njegovih briljantnih
podviga. Jesi li za jedan kotlet za dvoje?"
,,Sjajno."
,,Poluivo?"
Srednje poluivo."
Li je gledao meni. Imaju peenu Aljasku", rekao je.
Jesi li je ikada probao?"
,,Ne."
Jako je dobra. Spolja topla, a iznutra hladna."
Zato je i zovu peena Aljaska, pretpostavljam." Imam ideju za novo jelo.
Uzme ivo prase i ubaci ga u vrelu rernu da se prase ispee spolja, a kada ga
zasee da bude jo ivo i da se trza iznutra. Ili, ako vodimo neki ivopisan
restoran, prase prethodno poliveno brendijem i zapaljeno skiei izlee iz
kujne i umire tu pokraj tvoje stolice. A ti onda samo spusti ruku i otkine
njegove hrskave, pucketave ui i pojede ih usput ispijajui koktele."
Napolju, Siti je leao pod ljubiastom izmaglicom. Topli proleni vetar
duvao je kroz kronje u parku. Peke su se vratili kroz park do Lijevog stana,
povremeno se zaustavljajui da se oslone jedan na drugog, onemoali od
smeha. Neki Meksikanac im je u prolazu dobacio: ,,Cabrones." Li je uzviknuo
za njim: Chinga tu madre", a onda dodao na engleskom: Dolazim ovde u
tvoju malu izdrkanu zemlju, troim svoje vredne amerike dolare, i ta se
dogaa? Vreaju me na javnom mestu." Meksikanac se okrenuo, oklevajui. Li
je otkopao mantil i obuhvatio prstom oroz svog pitolja za pojasom.
Meksikanac je otiao.
Jednoga dana oni nee otii", rekao je Li.
U Lijevom stanu su popili malo brendija. Li je prebacio ruku Alertonu
preko ramena.
Pa, ako ba insistira", rekao je Alerton.
Hotelska soba u Pujou bila je vlana i hladna. Kue s druge strane ulice su
se nejasno videle od kie koja je toliko pljutala da je izgledalo kao da je itav
grad pod vodom. Li je skupljao svoje stvari sa kreveta i gurao ih u jednu
gumiranu vreu. Pitolj automatik kalibra .32, neto metaka umotanih u
zamaenu svilu, mali tiganj, aj i brano u konzervama i hermetiki zatvoreni
lepljivom trakom, litar puroa.
Alerton je rekao: ,,Ovo pie je najtee od svega, a flaa ima otre ivice.
Zato je ne ostavimo?"
Moraemo da mu razveemo jezik", rekao je Li. Podigao je vreu i dodao
Alertonu svetlucavu, novu maetu. Hajde da saekamo da prestane kia",
rekao je Alerton. ,,Da saekamo da prestane kia!" Li se strovalio na krevet uz
glasan, odglumljeni smeh. ,,Ha ha ha! Da saekamo da prestanekia! Ovde dole
imaju izreku, kao: 'Platiu ti ono to ti dugujem kada prestane kia u Pujou.' Ha
ha."
Kada smo prvi put doli ovde, imali smo dva vedra dana."
Znam. udo novijeg datuma. Povorka se uputila da kanonizuje lokalnog
padrea. Vamonos, cabron."
Li je lupio Alertona po ramenu, i oni su izali na kiu, klizajui se po
vlanoj kaldrmi glavne ulice.
umska staza je bila kao somot. Njene drvene daske bile su prekrivene
tankim slojem blata. Isekli su dugake tapove da se ne okliznu, ali je
napredovanje i dalje bilo sporo. Gusta dungla sa listopadnim drveem s obe
strane staze, i veoma malo ipraja. Na sve strane voda; izvori, potoci i reke s
bistrom, hladnom vodom.
Dobra voda za pastrmke", rekao je Li.
Zastajali su ispred nekoliko kua za redom da bi pitali gde ivi Koter. Svi su
im rekli da su na dobrom putu. Koliko jo ima? Dva, tri sata. Moda vie. Kao
da se glas o njima pronosio ispred njih. ovek koga su usput sreli prebacio je
maetu u drugu ruku da bi se rukovao, i odmah im rekao: Traite Kotera? On
je sada kod kue."
Koliko jo ima?" pitao je Li.
ovek je pogledao Lija i Alertona i rekao: Trebae vam jo oko tri sata."
Njihovom peaenju nije bilo kraja. Bilo je kasno popodne. Bacili su paru
da vide ko e da se raspituje u sledeoj kui. Alerton je izgubio.
,,On kae jo tri sata", rekao je Alerton.
,,To sluamo ve est sati."
Alerton je hteo da se odmori. Li je rekao: ,,Ne. Ako se bude odmarao, noge
e ti se ukoiti. To je najgora stvar koju ovek moe da uradi."
,,Ko ti je to rekao?"
Matori Morgan."
Dobro, Morgan ili ne, ja u malo da se odmorim."
Nemoj predugo. eka nas paklena no, ako ne budemo imali dovoljno
vremena i ponemo da se sapliemo o zmije i jaguare u mraku i da padamo u
quebrajas tako oni nazivaju duboke jazove koje prosecaju vodene bujice.
Neki od njih su duboki i po dvadeset metara, i irine metar i po. Taman
dovoljno mesta da upadne."
Zastali su da se odmore u nekoj naputenoj kui. Unutranji zidovi su bili
porueni, ali je krov izgledao ouvano. Mogli bismo da se zadrimo ovde u
nevolji", rekao je Alerton, gledajui unaokolo.
,,U velikoj nevolji. Nema ak ni ebadi."
Bio je mrak kada su konano stigli do Koterove kue, male, slamom
pokrivene kolibe na jednom proplanku. Koter je bio ilav, nizak ovek od
svojih pedesetak godina. Li je primetio da je doek bio pomalo hladan. Li je
izvadio puro, i svi su ga probali. Koterova supruga, krupna, snana, riokosa
ena, skuvala je aj sa cimetom, da bi presekla kerozinski ukus puroa. Li se
napio od tri aice.
Koter je postavio Liju silna pitanja. Kako to da ste doli ovamo? Odakle
ste? Koliko ste ve dugo u Ekvadoru? Ko vam je rekao za mene? Da li ste
turista ili putujete poslom?" Li je bio pijan. Poeo je da govori danki
slengom, objanjavajui da traga za jaheom, ili ajahuaskom. Rekao je da zna
da Rusi i Amerikanci eksperimentiu sa tom drogom. Rekao je i da rauna da u
tom poslu moe da bude love za obojicu. to je Li vie govorio, to je
Koterovo dranje bilo sve hladnije. Taj ovek je oigledno bio nepoverljiv, ali
zato ili prema emu, Li nije mogao da zakljui.
Veera je bila prilino dobra, s obzirom na to da je glavno jelo bio neki
vlaknasti koren i banane. Posle veere, Koterova ena je rekla: Momci mora
da su umorni, Dime." Koter je krenuo napred s baterijom koja je radila na
pritisak poluge. Poljski krevet irine oko sedamdeset pet santimetara
napravljen od bambusovih letvica. Verujem da obojica moete ovde da se
smestite", rekao je. Gospoa Koter je prostrla ebe na poljski krevet umesto
dueka, i dala im jo jedno ebe kao pokriva. Li je legao na taj poljski krevet
uza zid. Alerton je legao sa spoljanje strane, a Koter je namestio mreu protiv
komaraca.
,,Moskitosi?" upitao je Li.
,,Ne, vampirski slepi mievi", rekao je Koter kratko.
Laku no."
Laku no."
Lija su od dugog hodanja boleli svi miii. Bio je jako umoran. Prebacio je
ruku Alertonu preko grudi i pribio se uz njega. Na dodir Alertonovog toplog
tela, iz Lija je poteklo oseanje duboke nenosti. Pribio se jo blie i neno
pomilovao Alertona po ramenu. Alerton se razdraljivo pomerio, odgurnuvi
Liju ruku.
Hajde, opusti se i spavaj", rekao je Alerton. Okrenuo se na svoju stranu,
leima okrenut Liju. Li je povukao ruku ka sebi. itavo telo mu se zgrilo u
oku. Polako je stavio ruku pod obraz. Osetio je dubok bol, kao da ima
unutranje krvarenje. Suze su mu potekle niz lice.
Kad god potkaim Panamu, ona je tano mesec, dva, est meseci jo vie
nigde, kao da pati od neke degenerativne bolesti. Pored toga, tu kao da je dolo
do promene aritmetike u geometrijsku progresiju. Neto runo, nisko, i
podljudsko kuva se u tom dukakom gradu makroa, prostitutki i recesivnih
gena, toj degradiranoj pijavici na Kanalu.
Smog od loih tripova lebdi nad Panamom u vlanoj vrelini. Svi su ovde
telepate na paranoinom nivou. Promuvao sam se unaokolo s fotoaparatom, i
na jednoj krenjakoj litici u Staroj Panami ugledao baraku od drveta i
talasastog lima, nalik nekom penthausu. Hteo sam da slikam to ruglo, s
albatrosima i leinarima koji krue nad njim, naspram vrelog, sivog neba.
Drao sam fotoaparat rukama mokrim od znoja i kouljom pripijenom uz telo
poput vlanog kondoma.
Neka matora vetica u toj baraci me je videla kako je fotografiem. One
uvek znaju kada ih fotografie, naroito u Panami. Upustila se u ljutitu
konsultaciju s nekim ljudima pacovskog izgleda, koje nisam mogao dobro da
vidim. Onda je dola do ivice svog pogibeljnog balkona i napravila
neodreen, pretei pokret rukom. Mnogi pripadnici takozvanih primitivnih
naroda plae se fotoaparata. A u fotografisanju zaista postoji neto opsceno,
elja da se zarobi, da se pripoji, seksualni intenzitet potere. Krenuo sam dalje i
snimio neke deake - mlade, ivahne, nesvesne - kako igraju bejzbol. Oni nisu
nijedanput bacili pogled u mom pravcu.
Dole, pokraj dokova, video sam jednog mladog Indijanca u ribarskom
amcu. Znao je da hou da ga fotografiem, i kad god bih namestio fotoaparat
u pravi poloaj, on bi me pogledao s nabusitou mladia. Konano sam ga
uhvatio naslonjenog na pramac amca, kako se, s usporenom gracioznou
ivotinje, dokono ee po ramenu. Dugaak, beli oiljak preko desnog ramena
i kljune kosti. Sklonio sam fotoaparat i naslonio se na vreli betonski zid, i
dalje ga gledajui. U mislima sam prstom prelazio preko tog oiljka, preko
njegovih bakarnih grudi i stomaka, dok me je svaka elija bolela od oseanja
uskraenosti. Odgurnuo sam se od zidamrmljajui: ,,Oh, Isuse", i otiao,
gledajui unaokolo ta bih jo mogao da fotografiem.
Neki crnac, sa filcanim eirom na glavi, stajao je naslonjen na ogradu
verande drvene kue, podignute na prljavom temelju od krenjaka. Stajao sam
s druge strane ulice, pod nadstrenicom na ulazu u bioskop. Kad god bih
pripremio fotoaparat da ga slikam, on bi podigao eir i pogledao me,
mrmljajui neke sulude kletve. Na kraju sam ga snimio sakriven iza jednog
stuba. Na balkonu, iznad tog lika, umivao se mladi go do pojasa. Video sam i
crnaku i bliskoistonjaku krv u njemu, okruglasto lice i cafe- au-lait
mulatsku kou, glatko telo neizdiferencirane spoljanjosti na kome se nije
isticao ni jedan jedini mii. Prekinuvi umivanje, on je podigao pogled poput
ivotinje koja je namirisala opasnost. Fotografisao sam ga kada se oglasila
sirena koja je oznaila pet sati. Stari fotografski trik: saekaj na neto to e im
skrenuti panju.
Otiao sam u Chico's Bar" na rum-kolu. Taj bar mi se nikada nije dopadao,
ba kao ni bilo koji drugi u Panami, ali nekada je bio podnoljiv, i imao je
neke dobre stvari na duboksu. Sada tu nije bilo nieg osim te odvratne
oklahomske honki-tonk muzike, nalik mukanju napaljene krave. You're
Drivin' Nails in my Coffin" ,,It Wasn't God Who Made Honky Tonk Angels"
Your Cheatin' Heart".
Karakteristino za zonu Kanala, sva vojna lica u toj mpi izgledala su kao
rtve blagog potresa mozga. Imali su blagotelei, tup pogled, kao da su svi
redom proli neku specijalnu vojnu proceduru i postali imuni na svaki kontakt
na nivou intuicije, s hirurkim putem odstranjenim telepatskim
primopredajnikom. Pita ih neto, a oni ti odgovaraju bez trunke naklonosti ili
odbojnosti. Bez ikakve topline, bez ikakvog kontakta. Svaki razgovor s njima
je nemogu. Oni jednostavno nemaju ta da kau. Oni samo sede unaokolo i
plaaju pia b-devojkama11, mehaniki im se nabacujui, dok ih one rasteruju
kao muve i putaju tu kreavu muziku na duboksu. Mladi s bubuljiavim,
adenoidnim licem, pokuavao je da dotakne grudi jedne devojke. Ona je
odgurivala njegovu ruku, koja se dounj avala natrag, kao da se radi o nekom
insektu sa autonomnim ivotom.
Jedna b-devojka je sela pored mene, i ja sam joj platio pie. Ona je, ipak,
naruila dobar kotski viski. Panamo, koliko mrzim tvoju lanu smelost!"
pomislio sam. Imala je plitak, ptiji mozak i govorila je savreni ameriki
engleski koji je zvuao kao da se radi o snimku. Glupim ljudima strani jezik
moe brzo i lako da ue u glavu, jer im se u njoj ne dogaa nita to bi
spreilo njegov ulazak.
Htela je jo jedno pie. Rekao sam: ,,Ne."
Zato si toliko zao?" rekla je.
Sluaj, ako mi ponestane love, ko e meni da plati pie? Hoe moda ti?"
rekao sam.
Delovala je iznenaeno, i rekla je polako: ,,Da. U pravu si. Izvini."
Krenuo sam glavnom ulicom. Jedan makro me je zgrabio za ruku. Imam
etrnaestogodinju devojicu, Dek. Portorikanku. ta kae?"
,,Ona je ve sredovena", rekao sam mu. ,,Ja hou estogodinju devicu, i
neu da ujem za ono sranje od uradite-se-dok-ekate. Nemoj meni da
uvaljuje te tvoje etrnaestogodinje fukose." Ostavio sam ga tamo da zeva za
mnom.
Uao sam u radnju da overim neke panama eire. Mladi iza tezge je
zapevao: Sklapanje prijateljstava, gubljenje novaca".
Ovaj latino idiot je neki teak prevarant", zakljuio sam.
On mi je pokazao neke od dva dolara. Petnaest dolara", rekao je.
Cene vam prevazilaze svaku meru", rekao sam mu, okrenuo se i izaao.
Krenuo je za mnom na ulicu: Samo trenutak, gospodine." Nastavio sam dalje.
Te noi sanjao sam san koji mi se vraao u intervalima: kao ponovo sam u
Meksiko Sitiju, i razgovaram sa Artom Gonzalezom, bivim Alertonovim
cimerom. Ja ga pitam gde je Alerton, a on mi kae: ,,U Agva Dijenteu". To je
negde juno od Meksiko Sitija, i ja se onda kao raspitujem za autobusku vezu
do tamo. Mnogo puta sam sanjao da sam kao ponovo u Meksiko Sitiju i da
razgovaram s Artom ili sa Alertonovim najboljim prijateljem Donijem
Vajtom, i da se raspitujem gde je Alerton.
Odleteo sam gore u Meksiko Siti. Bio sam pomalo nervozan dok sam
prolazio kroz aerodrom, jer je mogao da me vidi neki imigracioni inspektor.
Odluio sam da se strogo drim privlanog mladog turiste koga sam
upoznao u avionu. eir sam prethodno spakovao, a kada sam izaao iz aviona,
skinuo sam naoare. Prebacio sam fotoaparat preko ramena.
Hajde da uzmemo taksi do grada. Da podelimo troak. Tako e biti
jeftinije", rekao sam svom turisti. Proli smo kroz aerodrom kao otac i sin.
,,Da", priao sam mu, ,,taj tip u Gvatemali hteo je da mi naplati dva dolara za
vonju od hotela ,,Palace" do aerodroma. Rekao sam mu uno." Pokazao sam
jedan prst. Niko nas nije ni pogledao. Dvojica turista.
Uli smo u taksi. Taksista je rekao dvanaest pezosa za obojicu do centra
grada.
ekati jedan trenutak", rekao je turista na engleskom. ,,Ne taksimetar. Gde
va taksimetar? Vi morati imati taksimetar."
Taksista me je zamolio da objasnim da je on ovlaen da vozi putnike s
aerodroma u grad bez taksimetra.
,,Ne!" povikao je turista. ,,Ja ne turista. Ja iveti u Meksiko Siti. Sabe hotel
'Colmena'? Ja iveti u hotel 'Colmena'. Odvesti mene u grad, ali ja platiti ta je
na taksimetar. Ja pozvati policija. Policia. Vi morati po zakon imati
taksimetar."
,,Oh, Boe", pomislio sam. Samo mi jo to treba, da ovaj drkadija pozove
pandure." Turista je onda izaao iz taksija sa koferom u ruci. Krenuo je da
zapisuje broj.
,,Ja zvati policia mnogo brzo", rekao je.
Ja sam rekao: Dobro, ja mislim da u ipak uzeti ovaj taksi. Do grada se ne
moe stii mnogo jeftinije... Vamonos," rekao sam taksisti.
Odseo sam u jednom hotelu u blizini ,,Searsa" za osam pezosa i otiao do
bara ,,Lola", stomaka hladnog od uzbuenja. Bar se sada nalazio na drugom
mestu, tek okreen, s novim nametajem. Meutim, iza anka je stajao isti stari
barmen, sa svojim zlatnim zubom i brkovima.
,,Como esta?" rekao je on. Rukovali smo se. On me je pitao gde sam bio, a
ja sam mu rekao, u Junoj Americi. Seo sam sa delaverskim punom pred
sobom. Mesto je bilo prazno, ali neko koga znam morao je da naie pre ili
kasnije.
Uao je Major. Penzionisani vojnik igraka, sed, energian, zdepast. S
Majorom sam ukratko proao kroz itavu listu:
Doni Vajt, Ras Morton, Pit Krouli, Ajk Skrenton?"
Los Aneles, Aljaska, Ajdaho, ne znam, jo uvek je tu negde. On je uvek tu
negde."
,,A, ovaj, ta je bilo s Alertonom?"
Alerton? Mislim da ga ne poznajem."
Vidimo se."
,,'ku no, Li. Sve najbolje."
Otiao sam do ,,Searsa" i pregledao asopise. U jednom, zvanom, Balls:
For Real Men ugledao sam fotografiju crnca kako visi na drvetu: Video sam
te sitne kriminalce kako se ljuljaju." Neija ruka pala mi je na rame. Okrenuo
sam se i ugledao Gejla, jo jednog penzionisanog vojnika igraku. Imao je
kontrolisano dranje preobraenog pijanca. Proao sam listu i sa njim.
Skoro svi su otili", rekao je Gejl. ,,Ja ionako vie uopte ne viam te
momke, vie uopte ne odlazim u bar 'Lola'."
Pitao sam ga za Alertona.
,,Alerton?"
Visok, mrav klinac. Prijatelj Donija Vajta i Arta Gonzaleza."
,,I on je otiao."
Koliko ima otada?" S Gejlom nema potrebe biti ni kul ni oputen. On
ionako nita ne primeuje.
,,Video sam ga pre oko mesec dana na drugoj strani ulice."
Vidimo se."
,,Vidimo se."
Vratio sam polako asopis na svoje mesto, izaao napolje, i naslonio se na
stub. Onda sam se vratio peke u bar ,,Lola". Za jednim stolom sedeo je Berns,
i pio pivo iz krigle koju je drao u sakatoj ruci.
Jedva da je jo bilo ko ovde. Doni Vajt, Teks i Krosvil su u Los
Anelesu."
Gledao sam mu u ruku.
,,Da li si uo neto o Alertonu?" pitao je.
,,Ne", rekao sam.
Alerton je otiao dole u Junu Ameriku ili tako negde. S nekim armijskim
pukovnikom. Pridruio mu se kao vodi."
Tako znai? Koliko je prolo otada?"
Oko est meseci."
,,To mora da je bilo odmah nakon to sam ja otiao."
,,Da. Ba tako nekako."
Od Bemsa sam dobio adresu Arta Gonzaleza, i otiao sam da ga vidim. Pio
je pivo u lokalu preko puta svog hotela i pozvao me da sednem s njim. Da,
Alerton je otiao pre oko pet meseci kao vodi nekom pukovniku i njegovoj
eni.
Nameravali su da prodaju auto u Gvatemali. Kadilak model 48. Osetio sam
da neto nije ba sasvim u redu s tim dilom. Ali Alerton mi nikada nije rekao
nita odreeno. Zna ti kakav je on." Art je delovao kao da je iznenaen time
to mi se Alerton uopte nije javio. Otkako je otiao, nikom se nije javio. To
me brine."
Upitao sam se ta li on sada radi, i gde. Gvatemala je skupa, San Salvador je
skup i usran. Kostarika? Zaalio sam to nisam zastao u San Hozeu na putu
gore.
Gonzalez i ja smo odradili emu gde-je-taj-i-taj. Meksiko Siti je stanica na
putu kroz prostor i vreme, ekaonica u kojoj popije pie na brzaka dok eka
na voz. Zato i mogu da podnesem da budem u Meksiko Sitiju ili Njujorku. To
nisu mesta na kojima si zaglavljen. Ve sama injenica da si tamo
podrazumeva da putuje. Meutim, u Panami, raskrsnici sveta, ti si samo tkivo
koje stari. Prinuen si da napravi aranman ili sa kompanijom Pan Am" ili sa
Dutch Line" u pogledu transportovanja svog tela. Inae, ono e ostati tamo i
istruliti u toj neizdrljivoj vrelini, pod krovom od galvanizovanog gvoa.
Te noi sam sanjao da sam konano pronaao Alertona, koji se krio u nekoj
zabiti Srednje Amerike. Izgledao je kao da je iznenaen time to me vidi posle
toliko vremena. U tom snu, ja sam kao nalaza nestalih osoba.
,,G. Alerton, ja predstavljam kompaniju 'Prijateljske finansije'. Niste li neto
zaboravili, Dine? Trebalo je da dolazite kod nas svakog treeg utorka.
Nedostajali ste nam u kancelariji. Mi ne volimo da kaemo: 'Platite, ili inae.'
Tako neto prijatelj ne kae. Pitam se da li ste ikada proitali ugovor skroz do
kraja? Posebno vam skreem panju na Klauzulu 6(x), koju je mogue
proitati samo uz pomo elektronskog mikroskopa i antivirusnog filtera.
Pitam se da li znate ta ili inae znai, Dine?
U stvari, znam ja kako to ide kod vas klinaca. im se pojavi neka droljica,
vi potpuno zaboravljate na 'Prijateljske finansije', zar ne? Ali 'Prijateljske
finansije' ne zaboravljaju na vas. Kao to to pesma kae: 'Ovde dole ne postoji
mesto na kome moe da se sakrije.' Pogotovo ne kada se stari Uteriva
dugova baci na posao."
Lice Uterivaa dugova postalo je bezizraajno i sanjalako. Usta su mu se
oklembesila, otkrivajui zube jake i ute poput stare slonovae. Lagano,
njegovo telo je skliznulo u konu fotelju, sve dok mu naslon nije gurnuo eir
koji mu je skliznuo preko oiju. A one su zasjale u senci eira, hvatajui
estice svetlosti poput opala. Krenuo je da bez prekida pevui Johnny's So
Long at the Fair". A onda je naglo, usred stiha prestao.
Uteriva je govorio glasom koji je bio bezvoljan i isprekidan, poput
muzike koja dopire kroz neku vijugavu uliicu.
,,U ovom poslu upoznaje svakojake, Klinac. Svaki as neki drkadija ueta
u kancelariju i pokua da plati 'Prijateljske finansije" ovim sranjem."
Zamahnuo je rukom na stranu, sa dlanom nagore, preko ivice fotelje. Onda
je polako otvorio sitnu preplanulu aku, sa ljubiastoplavim vrhovima prstiju,
da bi u njoj pokazao smotuljak utih novanica od po hiljadu dolara. Ruka se
tada okrenula u suprotnom pravcu, sa dlanom nadole, i onda je pala natrag na
fotelju. Oi su mu se zatvorile.
Odjednom, glava mu je pala na stranu, a jezik ispao napolje. Novanice su
mu ispadale iz ruke, jedna za drugom, i sada su leale zguvane na podu od
crvenih ploica. Nalet toplog, prolenog vetra uneo jeprljave ruiaste zavese
u sobu. Novanice su se ukajui otkotrljale na drugu stranu, i zaustavile pred
Alertonovim nogama.
Neprimetno, Uteriva dugova se uspravio, a tanki prorezi svetlosti
zasvetleli su iza njegovih onih kapaka.
Zadri to u sluaju da ti zafali, Klinac", rekao je. Zna ve kako to ide u
ovim latino hotelima. ovek mora da nosi svoj papir sa sobom."
Uteriva dugova se nagnuo, laktovima oslonjen na kolena. Onda je naglo
ustao, kao da ga je fotelja izbacila, istovremeno jednim prstom sklonivi eir
sa oiju. Otiao je do vrata i okrenuo se s desnom rukom na kvaci. Onda je
uglaao nokte leve ruke o rever iznoenog tofanog odela sa kotskim
dezenom. Dok se kretao, odelo mu je isputalo miris bui koja se uhvatila
ispod revera i u manetnama pantalona. Pogledao je nokte.
,,Oo, aa... to se tie tvog, aa... rauna. Uskoro u ponovo naii. To jest, u
toku sledeih nekoliko..." Glas Uterivaa dugova je bio priguen.
Doi emo mi ve do nekakvog sporazuma." Glas mu je sada bio prodoran
i jasan. Vrata su se otvorila i vetar je dunuo kroz sobu. Vrata su se zatvorila i
zavese su se vratile na svoje mesto, dok se jedna zavesa vukla preko sofe, kao
da ju je neko vukao.
VILIJAM S. BAROUZ je roen 5. februara, 1914. u Sent Luisu. Meu
knjigama ovog slavnog i uticajnog pisca su i: Goli ruak, Danki, Queer, Nova
ekspres, Interzona, Divlji deaci, Karta koja je eksplodirala, Meka matina,
Luka svetaca, Dosije Barouz, Maina za raunanje, Trei um (sa Brajanom
Gajsanom), Maka u meni, Pisma Vilijama Barouza: 1945-1959, Moje
obrazovanje, Najmanja mogua ansa, kao i trilogija Gradovi crvene noi,
Mesto mrtvih puteva, i Zapadne zemlje.
Tokom svog ivota, Barouz je iveo i pisao u Njujorku, Meksiko Sitiju,
Tangeru, Parizu, Londonu, i Lorensu, Kanzas, gde je i umro 2. avgusta 1997.
Izdavaka kua Rende je 2010, po prvi put u Srbiji, objavila prevod
Barouzovog prvog romana Danki
Queer je bolno iskrena pria o romantinim opsednutostima i umetnikim
opsesijama koje je u notornoj Meksiko Siti epizodi svoga ivota istraio veliki
hipster Bit generacije Vilijam Sivord Barouz. Godina je 1950, i Vilijam
Barouz (tj. Bil Li) se drui sa ekscentrinom grupom Amerikanaca u svetskoj
prestonici ubistava", koji poziraju kao studenti i eksperimentiu sa drogama,
alkoholom, slobodom uma i seksualnou. Skidajui se sa danka, sa ponovo
probuenim, nezasitim, seksualnim apetitom, i potrebom da bude to dalje od
svoje telepatske duhovne partnerke Doane, Li baca oko na mladog i
privlanog Alertona, koga zavodi uz pomo svojih ,,ema" zabavnih i
istovremeno bizarnih monologa. Queer je fascinantna hronika o Lijevom
nepredvidljivom i krajnje emocionalnom odnosu s Alertonom, i njihovoj
neumornoj potrazi za jaheom telepatskom drogom domorodaca. Queer je
istinita pria o Barouzovom putovanju od kafanskog kozera/provokatora i
otkaenog pripovedaa par-excellence, do jednog od najuticajnijih (i po
knjiarama i bibliotekama najkradenijih) pisaca 20. veka.
Zabiljeke
1 Penis - Prim. prev.
2 Jedna od Barouzovih glavnih knjievnih tehnika satirini, nadrealni, esto bizarni monolog ili
fantastina improvizacija na neku temu, koja kasnije, prilikom daljeg rada na odreenom rukopisu, raste,
razvija se, ili implodira u samu sebe - koja mu je omoguavala da brzo uvede i ukloni ono to bi se moglo
nazvati lutajuim linostima. - Prim. prev.
3 Igra rei ,,because" (zato, jer) i be cause" (biti uzrok, razlog), koja je praktino neprevodiva, tj. gubi
se u prevodu. - Prim. prev.
4 Barouz je, zajedno sa svojim partnerom Brajanom Gajsonom, izmislio montanu metodu baratanja
reima koja se sastojala od seenja pasusa razliitih tekstova - novinskih lanaka, romana, uputstava za
upotrebu, pornografskih scena - i njihovog nasupminog spajanja. Barouz je smatrao da jedino iseci mogu
osloboditi knjievnost od autoritarnog sistema kontrole ugraenog ak i u sam jezik. - Prim. prev.
5 U svom znaajnom eseju na temu Montana tehnika Brajana Gajsena", Barouz je napisao:
...Spontanost nije stvar volje, ali se nepredvidljivi faktor spontanosti moe uvesti uz pomo makaza.
Celokupna knjievnost je zapravo montaa. Kola rei koje italac proita, uje, preuje. ta drugo?
Korienje makaza ini taj proces eksplicitnim i podlonim proirivanju i varijaciji. Seanje i preureivanje
strane pisanog teksta uvodi novu dimenziju u pisanje, omoguavajui piscu da menja prizore u kinematikim
varijacijama." U korenu problema s kojim se Barouz uhvatio u kotac je njegovo uverenje u znaaj faktora
sluajnosti, jer po njegovom miljenju knjievnost degradira u bajato ponavljanje", dok montana tehnika
uz pomo nepredvidljivih faktora uvodi (u nju) neto novo i svee. Prim. prev.
6 Kanzas Siti - Prim. prev.
7 K.Y. marka gela za vaginu. - Prim. prev.
8 Hrskava, peena tortilja od kukuruza, obino punjena mesom, zelenom salalom, paradajzom, sirom i
ljutim sosom. - Prim. prev.
9 Njujorka naftna kompanija Standard". - Prim. prev.
10 Hispano-Suiza (bukvalno: "pansko-vajcarski") je bila panska fabrika luksuznih automobila i
avionskih motora tokom prve polovine 20. veka - Prim. prev.
11 Devojka koja radi u baru i ima zadatak da stimulie goste da troe to vie novca. B(ar) devojka. -
Prim. prev.