HTTP - omoguava objavljivanje i prezentiranje HTML dokumenata (web stranica).

TCP prenosi podatke, garantira pouzdanu isporuku podataka u kontorliranom redoslijedu

od poiljatelja prem primatelju.
IP Mreni protokol kojeg koriste izvorina i odredina raunala za uspostavu podatkovnne
komunikacije preko raunalne mree.

ETHERNET odreuje da svaki paket zavri na zadanoj adresi, svaki paket podataka mora
imati adresu odredita i adresu izvorita.

Raunalne mree prema veliini moemo podijeliti na:

Personal Area Network (PAN): mrea za povezivanje ureaja (telefon, dlanovnik...) na
raunalo koje obino slui jednom korisniku. Prostire se najvie unutar nekoliko metara.
Local Area Network (LAN): raunalna mrea u kojoj su raunala smjetena na manjim
udaljenostima (unutar doma, ureda ili blisko smjetenih zgrada).
Metropolitan Area Network (MAN): mrea u kojoj su raunala smjetena na neto veim
udaljenostima od onih u lokalnim mreama. Najee pokriva podruje jednog dijela ili
cijelog grada.
Wide Area Network (WAN): mrea koja se protee preko granica grada, regije ili drave. Za
povezivanje se koriste usmjerivai (routeri) i javne komunikacijske mree.

Web dizajn je planiranje, kreiranje izgleda i strukture, izbor sadraja i izrada web stranice.

Web stranica (web page) je HTML dokument koji omoguava prezentaciju teksta i
poveznica, a dostupan je preko URL adrese (Uniform Resource Locator).
6.8.1981.g. Tim Bernes Lee prva Web stranica u povijesti.

Prva verzija HTML-a: HTML 1991.g., a zadnja XHTML5 2013.g.

Web stranica je prezentacijski alat, nain komuniciranja, alat za uenje, alat za poduavanje,
marketinki vaan alat.
Web poinje na 3 mehanizma: 1.jedinstvenom adresiranju sadraja putem URL-a,
2.protokolima za pristup sadrajima,3.hipertekstualnoj organiaciji i pristupu sadrajima.

Tehnologije za izradu Web str.: HTML, CSS, JavaScript, PHP, ASP, MySQL,
AdobeFLASH, AJAX.
Alati za izradu Web str.: FrontPage, Expression Web, HomeSite, DreamWeaver, PageMill.
CSS (Cascading Style Sheets) stilski jezik koji rabimo za opis prezentacije dokumenta
napisanog pomou markup (HTML) jezika. Stil definira kako prikazati HTML dokumente.
CSS-om se ureuje sam izgled i raspored stranice. Tekstualna dadoteka sa ekstenzijom .css
moe se kreirati u tekstualnom editoru ili u posebnim editorima za formiranje stilova.
Elementi CSS-a: Selector {property:value}.
Tipovi CSS-a: 1.stilovi koji se primjenjuju na 1 element linijski predloci, 2.stilovi koji se
primjenjuju na jedan dokument umetnuti predloci, 3.stilovi koji se primjenjuju na vie
dokumenata: Vezani predoci, Uvezeni predloci.

Linijski predloci: primjenjuju se na 1 element; koristi se style odgovarajueg elementa

HTML-a; svojstvai vrijednosti su vrijednost style atributa i navode se pod navodnim
znakovima; imaju najvii prioritet kod primjene: nedostatak: uz svaki element morau se
navoditi sva svojstva i vrijednosti.

Umetnuti predloci: primjenjuju se na itav dokument; koristi se HTML<style> elementu

zaglavlju dokumenta; nedostatak: u svakom HTML dokumentu moraju se navoditi svi
stilovi.

Vezani predloci: primjenjuju se na vie dokumenata; navodi se u posebnom CSS dokumentu

i vee se na vie HTML dokumenata; koristi se HTML <link> element u zaglavlju elementa;
prednosti: isti dokument stila vee se uz vie HTML stranica; HTML stranice sa slinim ili
istim stilom su puno manje; kod izmjene stila dovoljno je izmjeniti CSS dadoteku s
definicijom stila.
Uvezeni predloci: umetnuti predloci koji se primjenjuju na vie dokumenata; stil se navodi
u posebnom CSS dokumentu i vee se za vie HTML dokumenata. Pomou CSS naredbe: u
HTML dokumentu se naredba navodi unutar unutar HTML <style> elementa u zaglavlju
dokumenta; iste prednosti kao kod vezanih predloaka.
HTML elementi za primjenu stilova: bilo koji HTML element (<p>, <td>, <input/>...)
-posebni HTML dokument za primjenu stilova: <div></div>blok element: sadraj formatira
kao poseban odlomak i odvaja ga prijelazom u novi red; <span></span> linijski element:
koristimo ga kada elimo posebno formatirati sadraj unutar nekog drugog elementa, ne
odvaja sadraj prijelazom u novi red i ne formfatira ga kao poseban odlomak.
Komentar u HTML-u: <!Ovo je komentar -->
Komentar u CSS-u: /* ovo je komentar */
Formatiranje svojstava teksta: kontrolira tekst unutar odgovarajueg elementa
(boju,poravnanje..); color - boja tekst vrijednosti: naziv boje, hex ili rgb oznaka; text align
horizontalno poravnanje teksta, vrijednosti: left right, center, justify; text decoration
dekoracija teksta, vrijednosti: underline, overline, line-trough, blink, none.
HTML 5 forme: <input type = color name = odabira boja/>
<input type = date name = datum/>
<input type = datetime name = datum_vrijeme/>
<input type = month name = mjesec/>
<input type = week name = tjedan/>
<input type = search name = pretraga/>
Audio:
<audio controls>
<source src = queen.mp3 type = audio/mpeg>
</audio>
Video:
<video width = 320 height = 240 controls>
<source src = queen.mp4 type = video/mp4>
</video>